Direktorica Narodne biblioteke "Stevan Samardžić" u Pljevljima Bojana Đaćić ponovo je kaznila radnika u ovoj javnoj ustanovi Danka Radovanovića i to novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade, a u odluci nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je učinio ono što mu se stavlja na teret - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih ove biblioteke. Kako se navodi u odluci koju su dostavili medijima, Radovanović - koji je zapošljen kao knjižničar na Dječijem odjelenju - odgovoran je da je od 1. januara 2000. do 11. jula ove godine "očigledno nesavjesno i neodgovorno postupao" na način što je "propustio da provjerava stanje knjižnih fondova kroz kartoteke, inventar i kataloge, vodi statistiku o dnevnom, mjesečnom i godišnjem protoku knjižnih fondova, obavlja i druge poslove iz domena djelatnosti Biblioteke, vrši redovnu kontrolu, nadzor, čuvanje i zaštitu, kao i uredno vođenje evidencije bibliotečkog fonda na Dječijem odjeljenju". - Na osnovu konačnog izvještaja o reviziji knjižnog fonda Dječijeg odjeljenja od 8. septembra, sprovedene od marta do septembra, utvrđeno je da je nestalo, odnosno da je zagubljeno 1.828 knjiga na Dječijem odjeljenju, što predstavlja izuzetno težak propust u radu, drastično zanemarivanje profesionalnih dužnosti i grubo nepoštovanje osnovnih pravila bibliotečke struke, a zbog takvog postupanja u dužem vremenskom periodu NB "Stevan Samardžić" je pričinjena ozbiljna materijalna šteta. Time je izvršio težu povredu - nesavjesno vršenje radne obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora, pa se imenovanom za učinjenu povredu radne obaveze izriče mjera: Novčana kazna u visini od 30 odsto mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u kome je odluka izrečena u trajanju od četiri mjeseca - navodi se u odluci. Iz Sindikalne organizacije zaposlenih su ocijenili da Đačić "na najokrutniji i krajnje bezobziran način nastavlja da ugrožava egzistenciju" njihovih porodica i njih samih. - Nova žrtva samovolje direktorice i, očigledno, nekih ko zna kakvih poriva jeste opet, po ko zna koji put, Danko Radovanović. Kolega Radovanović je ponovo kažnjen novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade. Kažnjen je za nešto što pravo i pravna praksa ne prepoznaju, te samim tim smatramo da je direktorica dala "značajan doprinos pravnoj nauci" - naveli su u saopštenju. Ističu da u odluci o kažnjavanju nema podataka o odgovornosti drugih zaposlenih, njih 15, koji su od 2000. do 2025. godine radili na tim poslovima, kao ni odgovornosti poslovodstva u tom periodu. - Ističemo da u odluci o kažnjavanju nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je Radovanović učinio ono što mu se stavlja na teret i zbog čega je novčano kažnjen - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Postavljaju pitanje odbornicima u Skupštini Opštine Pljevlja da li će nastaviti da podržavaju samovolju "nezakonito i krajnje neprofesionalno ponašanje i postupanje Đačić ili će konačno, kako se već u raznim krugovima po gradu priča, preduzeti nešto i smijeniti je". - Upoznajemo ukupnu javnost da će do izvjesne smjene Đačić značajno naštetiti Biblioteci, kako finansijski tako i u pogledu ugleda. Iako je već nanijela ogromnu štetu, uvjeravamo vas da ta šteta može biti još ozbiljnija. U samom finišu svoje direktorske karijere, Đačić će po svemu sudeći preduzeti neke mjere koje će gotovo sigurno rezultirati novim otkazima zaposlenima u ustanovi - ističu iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Podsjećaju kako je ona, kako navode, na nezakonit i "monstruozan način kažnjavala i otpuštala radnike", te ocijenili da bi "red bio da se pojavi na nekom od dvadeset i kusur ročišta pred Osnovnim sudom u Pljevljima". - A ne da kao do sada izbjegava i odlaže ista. Svakako, ta odlaganja joj više ne prolaze, pa će samo u novembru biti skoro deset postupaka pred sudom u Pljevljima - naglasili su u saopštenju. Troškovi za advokata, kako dodaju, samo rastu. - Advokat uzima novac, a očigledno je da samo pokušava izbjeći ročišta i glavne rasprave. Možda direktoricu Đačić zbog visokog broja procesa pred sudom protiv Biblioteke ipak savjetuju da unajmi cijeli tim advokata, ali ne brinite - biće para da se to plati. Svakako nas kažnjava sa 30 odsto od plate, pa se od tog novca plaća advokat - zaključili su iz Sindikale organizacije zaposlenih NB "Stevan Samardžić" u Pljevljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Odluka o kažnjavanju Radovanovića"><figcaption>Odluka o kažnjavanju Radovanovića(Photo: Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić")</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić": Đaćić ponovo kaznila Radovanovića novčanom kaznom, razlog nestanak 1.828 knjiga tokom 25 godina rada

Devedesetih su postojale kulturne inicijative koje su snažno pokušavale da se odupru atmosferi mržnje. Za nas su i politički mitinzi bili kulturni događaji - zato kad govorimo o osloncima kulture otpora, ne govorimo samo o medijima, već i o svakom pojedincu koji je shvatao da je suludo ići u rat - poručila je profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Jasna Tatar Anđelić. Ona je, na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“, koji su danas &nbsp;Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90 organizavali u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, ukazala da je nedostatak ovih informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“. - Jer nove generacije odrastaju bez jasnog razumijevanja tog perioda - ukazala je Tatar Anđelić. Ona je, kako je istakla, dijete Cetinja devedesetih. - Naši heroji su bili ljudi koji prikazani na mapi ove izložbe, poput admirala Barovića, Toma Buzova i drugih. Kada bismo danas pravili mapu gradova svjetionika Cetinje bi, bez sumnje, bilo grad sa najsnažnijim svjetlom - naglasila je Tatar Anđelić. Antiratni pokret je, kaže, oblikovao, a u tom kontekstu posebno ističe značaj medija poput Monitora, Liberala i radija Cetinje, ali i intelektualaca koji su se suprotstavili ratnoj propagandi. <h2>PRIMJER DA JE MOGUĆE PRUŽITI OTPOR</h2> Glavni i odgovorni urednik Radio Televizije Cetinje Mladen Zadrima istakao je da je, iz današnje perspektive, bilo teško obavljati novinarski posao u takvim okolnostima, ali i dragocjeno. - Jer smo imali priliku da prođemo kroz sve oblike novinarskog izvještavanja - naglasio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_d36e6e414e515abf7afd2c78d0a288f54d26e24c2699626c2a738e187cc773c5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718108_d36e6e414e515abf7afd2c78d0a288f54d26e24c2699626c2a738e187cc773c5" data-rendition-name="original" width="3840" height="2560" loading="lazy" alt="CGO"> <figcaption>BILI SMO MLADI I VJEROVALI DA MOŽEMO PROMIJENITI SVIJET: Mladen Zadrima na panelu(Photo: CGO/Nikola Vulikić)Nikola Vulikic</figcaption> </figure>  Istakao je da je urednička politika tog medija bila zasnovana na osnovnim demokratskim principima. - Bili smo antiratni i antifašistički orijentisani i primjer da je bilo moguće pružiti otpor. Bili smo mladi, vjerovali da možemo promijeniti svijet - i tako smo i radili - istakao je Zadrima. I Zoran Radulović, novinar neđeljnika „Monitor“ je ocijenio da je vrijednosno, etički i estetski antiratni stav bio na strani jedne poprilične manjine, ali i da, za razliku od većine jugoslovenskih republika, ta manjina u Crnoj Gori nije bila „baš mala“. Govoreći o ulozi medija u tom periodu, Radulović je podsjetio da su novinari imali mogućnost da vide i procijene što je tačno, da stave priču u kontekst i da reaguju sa više odgovornosti nego što je to često danas slučaj. - Medijski prostor bio je sužen, ali i pored toga postojali su mediji koji su odolijevali pritiscima - rekao je on. Radulović je dodao da su strahovi, iako različiti, bili prisutni. - Bilo je ličnih strahova, ali i onih dubljih - straha da se ne obrukamo, da ne napišemo nešto što bi moglo ugroziti neku manjinu. To su bile naše svakodnevne, etičke dileme - kazao je on podsjećajući se tog vremena. <h2>DUGOTRAJAN I PAŽLJIVO PRIPREMLJEN PROCES</h2> Istoričar i rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman ocijenio je da devedesete nijesu počele u tom periodu nego ranije. - Četrdeset godina je na ovim prostorima postojala ideologija bratstva i jedinstva, ne zaboravimo da je svaki sedmi brak bio mješovit, i ta je ideologija trebalo da se slomije da bi se pokrenuli nacionalni projekti - kazao je Kuzman. On je podsjetio da se još od sredine sedamdesetih bilježe incidenti koji najavljuju urušavanje te ideologije. - Nakon toga dolazi novo rukovodstvo i period u kojem se počinju osnivati nove, nacionalističke partije - u svim republikama, osim u Srbiji i Crnoj Gori, one dobijaju jasno izražen nacionalni predznak - pojasnio je Kuzman. On je uvjerenja da sve to pokazuje da je riječ o procesu koji je dugo trajao i pažljivo se pripremao. - Ne treba zaboraviti da međunarodna zajednica nije željela raspad Jugoslavije. To potvrđuje i činjenica da je i u vrijeme dešavanja u Vukovaru i Dubrovniku ona još radila na postizanju dogovora, na koji je i Crna Gora pristala, iako je na kraju uslijedio kraj Jugoslavije - zaključio je Kuzman. <h2>JOŠ OSJEĆAMO DEVEDESETE</h2> Istoričarka i istraživačica Inicijative Muzej devedesetih dr Sanja Radović ustvrdila je da devedesete još osjećamo. - Kao istoričarka volim da ponovim da istorija nije prirodna nauka - ništa u njoj nije bilo neizbježno. Iako procesi imaju svoju logiku, pravaca je uvijek više i devedesete nijesu bile neizbježne, ali jesu politike koje su ih tumačile i koje i dalje žive u regionu, posebno u Srbiji - kazala je ona. Dodala je da je tada širi društveni interes bio potpuno skrajnut, dok su mete postali svi glasovi koji nijesu bili u saglasju sa nacionalističkim narativima. - Time je učinjena šteta - ne samo pojedincima ili određenim etničkim grupama, već i kasnijim procesima u regionu. Naime, takvo korišćenje medija prepoznato je kao moćno sredstvo za dalje održavanje podjela - naglasila je Radović. Istakla je i da su čitave generacije odrasle u društvima bez prilike za regionalnu saradnju i upoznavanje svojih vršnjaka iz susjednih zemalja. - To se, srećom, u posljednje vrijeme počinje mijenjati, zahvaljujući programima poput ovog na kojem učestvujemo danas. Inicijativa Muzej devedesetih je regionalni poduhvat koji treba da pruži nove uvide, ali i da otvori prostor za transgeneracijski dijalog o tom periodu - kazala je ona. <h2>PODJELE I MRŽNJA IZAZVALI ŠOK</h2> Direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Lela Milošević rekla je da je njena generacija odrasla na ideji bratstva i jedinstva, te da im je bilo šokantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija i propagiranje mržnje. - Devedesete su me zatekle u srednjoj školi. Živjeli smo u razvijenom industrijskom gradu i maštali o svijetloj budućnosti - studijama, odlascima vani i slobodi od roditeljskog nadzora... Nažalost, moju generaciju su prekinule devedesete. Kada su nas na maturi pitali da se izjasnimo nacionalno, znali smo da smo Jugosloveni - odrasli smo na ideji bratstva i jedinstva, i bilo nam je šokantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija, propagiranje mržnje - navela je ona. Srećom je, kaže, rasla na Cetinju gdje je postojao otpor tim ideologijama i gdje su se protivili ratu. - Iako su prisutne ideologije tog vremena, atmosfera danas nije ista kao tada, nije ona iz koje se budi bunt, a i mladi su često uspavani. Pričom o devedesetima treba da podstaknemo na razmišljanje, ali isto tako da nađemo i druge načine kako izazvati potrebnu svijest, bunt i otpor - zaključila je Milošević.

Nedostatak informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“

Novljanin N.Z. (28), koji slovi za pripadnika organizovane kriminalne grupe, uhapšen je jer je prekršio mjeru zabrane napuštanja stana.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin su sinoć, prilikom izvođenja operativne akcije ,,Mini blokada" u naselju Polje, na putnom pravcu Kolašin - Berane zaustavili i kontrolisali N.Z. koji je upravljao vozilom marke BMW X5, budvanskih registarskih oznaka.
- Provjerama sa Odjeljenjem bezbjednosti Herceg Novi je utvrđeno da je N.Z. prekršio mjeru nadzora – zabrane napuštanja stana, izrečenu od strane Osnovnog suda u Kotoru - saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici policije u Herceg Novom su sa događajem upoznali Osnovni sud u Kotoru koji je ovom licu donio Rješenje o određivanju pritvora.
On je danas sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.

Uhapšen pripadnik OKG iz Herceg Novog, prekršio mjeru zabrane napuštanja stana

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

17.10
16:45h﻿
Sve što je moj drug Žekson sinoć rekao u jednoj TV emisiji, a tiče se uređivačkog novinarstva (recimo, prije i poslije referenduma), a tiče se uticaja pisanja na politiku, na volju birača - legitimno je.
I ništa sporno.
Ali, Aco je dijelom u zatvoru i zbog toga.
Da razmišljam iz vizure nekih tužilaca kada je u pitanju moj kum, onda su sinoć mogli da uhite mog druga Žeksona.
Naravno, ja to ne bi ni u primislima nikad uradio, ja bih samo pozvao Demokrate i ine borce za slobodnu biračku volju da pojasne da li je Žekson sinoć nesto uradio što Aco nije.
Nego.
Ja sam prije dva mjeseca u jednoj od kolumni napisao da će sljedeći premijer biti Andrija Mandić jer će njegova partija 2027. biti najjača na tom političkom krilu. Pa sada neka neko kaže da ja i sinošnji gost u emisiji ne mislimo isto.
Osim oko jedne stvari.
Zna se koje.
Ali, dobro. Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa.
Tako je i Mandićeva reakcija na rezultate istraživanja bila očekivana. Posebno kada je rekao da je PES najjača partija. Iako zna da nije. Znam da će kao mudar čovjek spustiti Demokrate jos malo niže da ne bi 2027. godine trazili i ANB.
Kao pametan, zna da Bogdanović samo smeta umjetničkom dojmu vlasti i najradije bi ga pedalirao, ali će ga pustiti da ubuduće on i njegovi upravljaju agrarom.
Tu će najmanje nervirati i ove i one. Dakle, sve redom.
Iako će, na Mandića mislim, on dobiti sve članove i simpatizere PES-a i ovih drugih, znate kojih, do 2030.
Sve.
P.S: Aco je slao poruke svima. Pa i meni. I ja njemu.
I to neka bude dostupno čitaocima, ako neko bude imao volju za tim.
Dopisivao se i sa novinarima svih medija. Bez izuzetaka.&nbsp;
Ja gledao.
Recimo, poruku novinara sa mora "Brate, kako sam ovo napisao".
I ne vidim ništa strašno i neobično u tome.
Ali, ako se u javnosti daju poruke prema nekima, neka se daju sve poruke.
Možda ne bi bilo, u tom slučaju, kontarevolucionarnog djelovanja protiv ustavnog poretka. Ni manje ni više.
P.S.1: Sve što može da se desi je da napadni senzacionalizam proguta senzacionalistu.
P.S.2: Da bi smo mogli biti objekti i subjekti manipulacije, da bi smo mogli manipulisati sami sobom - to nam nikada ne bi palo na pamet. A samomanipulacija je najčešći oblik prilagođavanja svijetu - Pekić (Kako upokojiti vampira).

Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Tag: danko-radovanovic

Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić": Đaćić ponovo kaznila Radovanovića novčanom kaznom, razlog nestanak 1.828 knjiga tokom 25 godina rada

Nedostatak informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“

Uhapšen pripadnik OKG iz Herceg Novog, prekršio mjeru zabrane napuštanja stana

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa

PRATITE TVe UŽIVO