U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.
To je poručeno na promociji knjige "Predsjednici Republike Italije" autora Đanluke Pasarelija, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr Zlatko Vujović, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.
- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.
Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.
- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.
- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, Srđan Darmanović i Ivan Vuković, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.
Profesor na FPN, prof. dr Srđan Darmanović kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.
- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.
On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.
- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.
Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."
On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.
- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.
Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.
- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.
- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.
Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.
On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika Karla Azelja Čampija kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.
Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.
- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.
Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.
- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.
Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.
 - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.
Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr Ena Grbović izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.
- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer. Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.
Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.
- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.
Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Desničarski populista, poznat po svom protivljenju Evropskoj uniji i NATO-u, iznenađujuće je preuzeo vođstvo na predsjedničkim izborima u Rumuniji, što dovodi u pitanje prozapadni kurs zemlje.
Sa 98 odsto prebrojanih glasova, Kalin Georgesku osvojio je skoro 23 odsto glasova, nešto više od centrističkog premijera Marsela Čolakua, koji ima oko 20 odsto, pokazali su djelimični rezultati Centralne izborne komisije u nedjelju.
Elena Laskoni iz centrističke partije Savez za spas Rumunije bila je trećeplasirana sa skoro 19 odsto, dok je George Simion iz ekstremno desničarske Alijanse za jedinstvo Rumuna osvojio 14 odsto.
Djelimični rezultati ukazuju da će se 62-godišnji Georgesku suočiti sa Čolakuom u drugom krugu glasanja 8. decembra.
Ovaj ishod predstavlja veliko iznenađenje jer je Georgesku relativno nepoznata ličnost, koja je tokom 1990-ih obavljala nekoliko funkcija u Ministarstvu za zaštitu životne sredine Rumunije, prema predizbornim anketama imao podršku od svega pet odsto.
Kao nezavisni kandidat, Georgesku je bio uglavnom odsutan iz tradicionalnih medija i uveliko se oslanjao na društvene mreže poput TikToka kako bi dopro do birača.
Izlazne ankete pokazivale su da je Čolaku, lider Socijaldemokratske partije, u vođstvu, dok je Laskoni bila na drugom mjestu, u trci koju su obilježile teme ekonomije i rastućih troškova života.
Bivši član desničarske populističke stranke Alijansa za jedinstvo Rumuna, Georgesku je pozivao na prekid pomoći Ukrajini – koja se suočava sa ruskom invazijom – i kritikovao prisustvo NATO baze za raketnu odbranu na rumunskoj teritoriji.
U intervjuu iz 2021. godine, Georgesku je nazvao raketni odbrambeni sistem "sramotom diplomatije" i tvrdio da Sjevernoatlantski savez neće zaštititi svoje članice u slučaju ruskog napada.
Takođe je izazvao kontroverze svojim stavovima o rumunskoj prošlosti, uključujući tvrdnju da bi Jon Antonesku, lider iz perioda Drugog svjetskog rata koji je sarađivao s Adolfom Hitlerom, trebalo da se smatra nacionalnim herojem.
Georgesku je u nedjelju izjavio da je glasanje pokazalo da je narod „zavapio za mirom“.&nbsp;
Rumunija, članica EU i NATO-a, dijeli granicu dugu 650 kilometara sa Ukrajinom i često doživljava povrede svog vazdušnog prostora ruskim dronovima.
Bukurešt je snažno podržavao Ukrajinu od ruske invazije 2022. godine, pružajući Kijevu vojnu pomoć, uključujući bateriju protivvazdušne odbrane Patriot, i uspostavljajući centar za obuku ukrajinskih marinaca.

Georgesku preuzeo šokantno vođstvo na predsjedničkim izborima u Rumuniji

U Croj Gori danas će biti pretežno sunčano, tokom jutra mjestimično povećana oblačnost na primorju i ponegdje u zapadnim predjelima, a po kotlinama na sjeveru moguća magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se od 10 do 16 stepeni.
I u utorak će, prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost.&nbsp;
Na sjeveru tokom jutra ponegdje po kotlinama moguća magla, mjestimično umjeren mraz. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -5 do 7, najviša dnevna od 7 do 16 stepeni.
U Podgorici će u utorak biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do 4, najviša dnevna 14 stepeni.&nbsp;

Danas pretežno sunčano, temperatura do 16 stepeni

Učesnike u saobraćaju u južnim i centralnim predjelima očekuju uglavnom suvi kolovozi dok na sjeveru ima poledice, saompteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. Vidljivost je mjestimično smanjena a moguća je pojava sitnijih odrona na dionicama koje vode pored rijeka i kosina. Vozačima savjetujemo da voze sporije i opreznije. Na dionicama gdje se izvode radovi izmijenjen je režim vožnje, a obavezno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
U vremenskom periodu od 15.11.2024 godine do 01.04.2025 godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijeasu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine,snijeg,led ili poledica na kolovozu)na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima.Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina &nbsp;na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine počev od 16.09.2024.godine pa do završetka radova.
Na magistralnom putu M-2 dionica Poda-Berane i Ribarevine-Poda odobrava se potpuna obustava saobraćaja u terminu od 10.00 do 13.00 sati i od 15.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova u sklopu rekonstrukcije puta. Mimo ovih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.
Zbog izvodjenja radova na iskopu kosina i izradi nasipa &nbsp;na &nbsp;magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje ,lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje ,odobrava se potpuna obustava saobraćaja u terminima od 10.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 15.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 30.12.2024 godine.
&nbsp;
Do 21.12.2024. godine na regionalnom putu R-19 Mateševo-Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, zbog izvodjenja asfalterskih radova u vremenskom intervalu od 08.00 do 11.00 časova i od 13.00 do 16.00 časova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji &nbsp;regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute saobraćaj se obustavlja za svevrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 13.00 do 15.00 sati.
Do 30.11. 2024. godine &nbsp;zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, dionica Lepenac-Ribarevine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Moguća je &nbsp;povremena &nbsp;obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta.
Na regionalnom putu R-13 Mateševo-Kolašin zbog izvodjenja radova u tunelu Ključ odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u periodu od 11.11.2024. godine do 30.11.2024.godine.
Promijenjen je režim &nbsp;saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza ,dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.
Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo &nbsp;se 14 saobraćajnih &nbsp;nezgoda u kojima su 3 osobe zadobile lakse povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i &nbsp;besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987

Na sjeveru poledica, u južnim i centralnim predjelima kolovozi uglavnom suvi

Policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen od kraja 2019. godine u Odsjeku za suzbijanje teških krivičnih djela, na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu saopštio je da je taj Odsjek realizovao više predmeta protiv kavačke kriminalne grupe i da su procesuirali na desetine osoba iz tog mafijaškog klana, a prijave su podnijete i protiv vođa Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana. Iskaz Janičića navodi se u optužnici koju je specijalni tuilac Miloš Šoškić podnio protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, optužujući ih da su službene položaje podredili mafijškom klanu koji, prema procjeni bezbjednosnih službi, predvode Zvicer i Kašćelan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112501114_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112501114_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> </figure>  Optužnica je napisana na 297 strana i navedene su odbrane optuženih, iskazi svjedoka i razgovori između više osoba sa nekad zaštićene Skaj aplikacije.&nbsp; Lazović se tereti da je bio na čelu kriminalne grupe a da su članovi osim Katnića postali tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar Lazović, koji je bio zaposlen u Upravi policije. Lazović se tereti da je skinuo zabranu ulaska srpskim kriminalaca - Veljku Belivuka i Marku Miljkoviću kao i da je sa Katnićem od 2020. do 2022. godine obezbjeđivao privilegovani položaj klanu koji predvode Zvicer i Kašćelan, neprocesuranjem viskopozironiranih članova te grupe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112501118_62f1344559afcc23dae9d21dd9b324780adbe255f4be6d8852a75636799cccf4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112501118_62f1344559afcc23dae9d21dd9b324780adbe255f4be6d8852a75636799cccf4" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt=" Marko Miljković i Veljko Belivuk"> <figcaption>OPASNE VEZE: (Photo: Marko Miljković i Veljko Belivuk)</figcaption> </figure>  ZVICER, KAŠĆELAN, RAFAILOVIĆ... Ipak, iskaz svjedoka Janičića zaposlenog u Odsjeku za suzbijanje teških krivičnih djela, a koji se nalazio u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, kojim je rukovodio Zoran Lazović, demantuje navode specijalnog tužioca Šoškića. Prema riječima Janičića, Odsjek je radio najteža krivična djela koja su se odnosila na sukobe između škaljarskog i kavačkog klana. On je ispričao da su 2019. godine realizovali akciju u Nikšiću u kojoj je uhapšen Radovan Mujović i članovi kavačkog ogranka iz tog grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112501114_fc20c1e2edc82bd1645efdc93ddd99528e1127d3461d5007b15f0aa2ee58a870.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112501114_fc20c1e2edc82bd1645efdc93ddd99528e1127d3461d5007b15f0aa2ee58a870" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Radovan Mujović"> <figcaption>AKCIJA HAPŠENJA KOJU SDT NE ŽELI DA VIDI:(Photo: Radovan Mujović)</figcaption> </figure>  -Tokom 2020. godine u predmetu „Cover me“ procesuirano je 20 pripadnika kavačkog klana iz Budve, Nikšića, Cetinja i Podgorice koji su bili okupljeni oko Vasilija Rafailovića i Radovana Mujovića koji su bili glavni operativci kavačkog klana. Rafailović je bio označen kao vođa ogranka tog klana u Budvi, a Mujović jedan od vođa u Nikšiću i to na osnovu operativnih saznanja koje je policija raspolagala u tom trenutku – ispričao je Janičić.&nbsp; Dodao je i da su od ogranka kavčkog klana na Cetinju proceuirani Petar Lipovina, Mošo Paović, Filip Knežević, Nikola Drecun... Policajac Janičić predočio je tužiocu Šoškiću i da su u Podgorici uhapšeni Filip Bešović i Goran Rakočević, dok su u Herceg Novom prijave podnijete protiv Nemanje Zurovca, Ilije Aleksića, Jovana Žmukića i Slavka Raičića koji su slovili za članovi kavačkog klana.&nbsp; Svjedok je ukazao i da su uhapšene osobe koje su pokušale da u Zeti ubiju Igora Krstovića u januaru 2020. godine, a koji prema opertivnim podacima policije, slovi za jednog od šefova podgoričkog ogranka škaljarskog kriminalnog klana.&nbsp; Naglasio je i da su njegove kolege u slučaju ubistva Nikole Stanišića podnijeli prijavu protiv Kaščelana i Zvicera i koliko se sjeća tom prijavom je dvanaset osoba bilo obuhvaćeno. SASLUŠANJE SVJEDOKA SARADNIKA -U većini tih predmeta postupajući tužilac bio je Saša Čađenović, a u nekim predmetima i specijalna tužiteljka Nataša Bošković. Početne informacije na osnovu kojih smo formirali predmete na jutarnjim sastancima dobijali smo od našeg rukovodioca Milorada Žižića.&nbsp; Odsjek za suzbijanje teških krivičnih djela je svojim radom došao do svjedoka saradnika od kojih je većina bila protiv kavačke kriminalne grupe – ispričao je Janičić. On je objasnio i da su u predmetu hercegnovske grupe imali svjedoka saradnika M. K. i da su protiv više osoba podnijeli krivične prijave. Kada je u pitanju Novljanin Duško Roganović, prema riječima Janičića, tužilac Čađenović mu je rekao da nema dovoljno dokaza protiv njega jer se osoba koja je dobila status svjedoka nikada nije srela sa Roganovićem, već je samo imala komunikaciju sa njim na kriptovanoj aplikaciji. -Došli smo na ideju da opet prikupimo obavješetnja od M. K. i sa tim se saglasio tužilac Čađenović. Obavještenja sam prikupio sa kolegom Nikolom Žižićem. U toj izjavi on je govorio o distribuciji kokaina u Herceg Novom. Pominjao je Roganovića, ali ni tada nije rekao da se lično sa njim sreo i naveo je „da misli ili da zna“ da on stoji iza nabavke i distribucije kokaina u Herceg Novom – ispričao je Janičić. Za M. K. naveo je da je prije ulaska u program zaštite svjedoka bio narkoman i da je taj podatak iznio on sam. Takođe, Janičić smatra da je M. K. radio za obje kriminalne grupe odnosno javljao kretanja suprotstavljenih članova kriminalne organizacije te i da je za to dobijao kokain koji je konzumirao, a dio i prodavao. Janičić je tokom svjedočenja naglasio da nikada nije dobio nezakonito obavezujuće uputstvo od tužioca Čađenovića. U istrazi je, u svojstvu svjedokinje, iskaz dala i specijalna tužiteljka Mira Samardžić koja je navela da joj tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nikada nije rekao da ne preduzima krivično gonjenje protiv neke osobe. -Ukoliko smo imali različita mišljenja u predmetima ja sam mu rekla da se ja u tom slučaju izuzimam. Stojim iza svake svoje odluke – ispričala je tužiteljka Samardžić. Tužilac Šoškić je 11. oktobra Višem sudu podnio optužni akt protiv Lazovića i Katnića i predložio produženje pritvora što je Viši sud prihvatio. Oni se od 14. aprila nalaze u Istražnom zatvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> <figcaption>ČINJENICE DEMANTUJU NAVODE IZ OPTUŽNICE: (Photo: Miloš Šoškić)</figcaption> </figure>  TUŽILAC O OPTUŽNICI Do sada su održana dva ročišta za provjeru optužnice i tužilac Šoškić je u sedmosatnom izlaganju zatražio od vijeća kojim predsjedava sudija Zoran Radović da je potvrdi, jer smatra da ima dovoljno dokaza protiv Katnića i Lazovića. Šoškić je čitao detelje iz optužnog akta u najvećem dijelu citirajući skaj komunikacije u kojoj optuženi nikada nijesu učestvovali. Analiza je pokazala da Lazović i Katnić nijesu koristili skaj komunikaciju. Jedino se u razgovorima drugih osoba pominju inicijali i nadimci za koje Šoškić tvrdi da je riječ o Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću.&nbsp; Šoškić je bio kategoričan da su dokazi prikupljeni u skladu sa zakonom i da upućuju na osnovanu sumnju da je Lazović formirao kriminalnu grupu čiji članovi su postali Katnić, Čađenović i Petar Lazović. Optuženi Katnić je nakon završenog izlaganja tužioca Šoškića predočio sudu da SDT krije krunski dokaz za njegovu odbranu - upravo jedan razgovor Radoja Zvicera. &nbsp;Takođe, Katnić je zatražio od suda da obezbijedi informaciju koliko je SDT u 2020. i 2021. godini procesuiralo osoba iz kavačke kriminalne grupe i naveo da je za te dvije godine istraga pokrenuta protiv 100 osoba iz tog mafijaškog klana. Advokati su nakon završetka ročišta bili kategorični da optužnica nikada neće bit potvrđena.&nbsp; Pravni savjetnik Katnića, ugledni zagrebački advokat Anto Nobilo smatra da Tužilaštvo nema pravi dokaz protiv optuženih i to će javnost vidjeti 29. novembra kada će odbrana i optuženi iznijeti stav o optužnom aktu.&nbsp; &nbsp;

Janičić: Prijave smo podnijeli protiv Zvicera i Kašćelana, procesuirali smo i glavne operativce

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: danluka-pasareli

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Georgesku preuzeo šokantno vođstvo na predsjedničkim izborima u Rumuniji

Danas pretežno sunčano, temperatura do 16 stepeni

Na sjeveru poledica, u južnim i centralnim predjelima kolovozi uglavnom suvi

Janičić: Prijave smo podnijeli protiv Zvicera i Kašćelana, procesuirali smo i glavne operativce

PRATITE TVe UŽIVO