Crnogorski šahisti popravili su utisak sa starta Evropskog prvenstva za mlade šahiste u Budvi i u drugom kolu do poena stigle su Darija Majer, Kira Kornilova, Jana Zvicer, Simeona Vukotić, Adelina Trubina, Sofija Milović i Nikolina Dževerdanović. 
Polovičan učinak, zahvaljujući poenima u drugom kolu imaju i Lev Kalmakov i Stefan Vuković, dok su remizirali Dušica Petrušić, Anita Rovčanin, Kira Popova, David Pavlović, Jaroslav Popov, Rastko Šarić, Ilija Milović i Radovan Milović. 
Na šampionatu nastupa 1169 mladih šahistkinja i šahista iz Evrope, među kojima je i 73 predstavnika Crne Gore.
Podršku crnogorskim šahistima pruža trenerska ekipa koju predvodi velemajstorski trio Nikola Đukić, Dragan Kosić i Milan Draško.
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, pokrovitelji su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva, dok su prijatelj turnira Budvanska rivijera, koja će ugostiti sve učesnike i njihove pratioce i trenere, Ministarstvo turizma, Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS, A linija i Vau konekt.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski šahisti popravili utisak sa starta EP

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus saopštio je danas da se predviđa da će više od 100.000 djece i 37.000 trudnica i dojilja u Pojasu Gaze patiti od akutne neuhranjenosti do aprila sljedeće godine.
Njegova izjava uslijedila je nakon što su agencije Ujedinjenih nacija objavile izvještaj o integrisanoj klasifikaciji faza bezbjednosti hrane, u kojem je upozoreno da se najmanje 1,6 miliona ljudi u Gazi suočava sa visokim nivoom akutne nesigurnosti u vezi sa hranom do sredine aprila 2026. godine.
Upozorio je da bi, u najgorim scenarijima, uključujući obnavljanje sukoba i obustavu humanitarne pomoći, cio Pojas Gaze mogao da se suoči sa rizikom od gladi do aprila naredne godine.
Gebrejesus je u objavi na društvenoj mreži Iks istakao da napredak postignut u borbi protiv gladi ostaje izuzetno krhak, jer se stanovništvo i dalje bori sa masovnim uništavanjem infrastrukture, urušavanjem sredstava za život i lokalne proizvodnje hrane, kao i ograničenjima humanitarnih operacija.
Istovremeno, samo 50 odsto zdravstvenih ustanova u Gazi je djelimično funkcionalno i suočavaju se sa nestašicom osnovnih zaliha i opreme, koje su često podložne složenim procedurama ulaska i ograničenjima, naveo je on.
Kako bi se ubrzalo spasavanje života i proširio pristup zdravstvenoj njezi, SZO poziva na hitno odobrenje za ulazak osnovnih medicinskih zaliha i opreme za bolničke objekte, poručio je Gebrejesus.

SZO: Stotine hiljada djece i trudnica u Pojasu Gaze će patiti od neuhranjenosti

Opština Budva blokirala je imovinu posrnule vladine firme Hotelsko turističko preduzeće Miločer zbog neplaćenog poreza za nepokretnost na iznos od 520 hiljada EUR.
Vijesti pišu da se to desilo dok se očekuje da Vlada konačno usaglasi sporazum sa zakupcem, kompanijom Adriatic properties, da nekadašnje elitno ljetovalište Sveti Stefan Miločer poslije pet godina otvori svoja vrata.
Dvije hipoteke, kako stoji u listu nepokretnosti u koji su Vijesti imale uvid, upisane su 16. decembra na dio Miločerskog parka u kome se nalaze nekoliko kamenih starih vila, spa centar na Kraljičinoj plaži, kao i parcelu na kojoj se nalazi zatvoreno gradilište. Tu, umjesto porušenog hotela Kraljičina plaža, zakupac gradi novi hotel Janu Kraljičina plaža sa 63 sobe i 63 apartmana za prodaju.
&nbsp;- Hipoteka u ukupnom iznosu od 223,54 hiljade EUR u korist Opštine Budva- piše u prvom teretu koji je 16. decembra upisan na imovinu HTP Miločer, firme koja je u stoodstotnom vlasništvu Vlade Crne Gore.
&nbsp;Opština Budva, kako stoji u listu nepokretnosti, upisala je istog dana, pozivajući se na rješenje svoje Uprave lokalnih javnih prihoda, i drugu hipoteku i to na iznos od 297,64 hiljade EUR. Podsjećamo, krajem septembra, Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva postupajući po službenoj dužnosti pokrenula je postupak prinudne naplate poreza na nepokretnost za poreskog obveznika HTP Miločer na ime duga za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu, nakon što su rješenja postala izvršna.
&nbsp;Uprava je tada donijela je i drugo rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate i to na ime poreza na nepokretnost za prošlu godinu i to za hotel sa dvije vile, spa-centar, zemljište od 28,62 hiljade kvadrata, kao i za objekat u izgradnji, u ukupnom iznosu od 297,64 hiljade EUR.
&nbsp;Da je stanje u ovoj vladinoj kompaniji više nego alarmantno Vijesti su u više navrata pisale, jer Adriatic properties gotovo tri godine nije platio zakupninu, od kada traje spor pred međunarodnim tribunalom u Londonu, pred kojim su u julu ove godine izrečene završene riječi.
&nbsp;Kako je Vijestima nezvanično rečeno u HTP Miločer, oni Opštini Budva na ime poreza na nepokretnost duguju 2,1 milion EUR, dok zaposleni nijesu primili 26 plata. Takođe, ne plaćaju ni kreditne obaveze prema Univerzal banci, a blokirao ih je i Fond za obeštećenje.
&nbsp;Kompanija Adriatic properties je zaključila ugovor sa HTP Miločer o višedecenijskom zakupu nekadašnjeg hotela Kraljičina plaža i zemljišta, na ime koga kvartalno uplaćuje po 87 hiljada EUR. To je jedini prihod HTP Miločer koji ima dva zaposlena, direktora i poslovnog sekretara, kao i tročlani odbor direktora.
Kako su Vijesti nedavno objavile, nekada zaštitni znak crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan mogao bi konačno da 1. maja sljedeće godine otvori vrata za goste, nakon pet godina pod katancem, jer je takav dogovor Vlade i ostalih domaćih aktera sa jedne i zakupca, kompanije Adriatic Properties i njenih partnera sa druge strane, vrlo blizu.
Posljednjih mjeseci, bilo je više sastanaka između predstavnika Vlade, HTP Miločer, Sveti Stefan hotela, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Opštine Budva, kao i sastanak premijera Milojka Spajića sa vlasnicima Adriatic Properties-a i Amana, a javnosti je do sada predočeno nekoliko navodnih nacrta sporazuma.
&nbsp;Sporazum prije svega predviđa da višegodišnje međusobne tužbe teške stotinu miliona EUR budu povučene pred međunarodnim tribunalom u Londonu, dogovoreno je formiranje posebnog savjetodavnog tijela koje bi pratilo sprovođenje obaveza inkluzije lokalnog stanovništva i turističke promocije Svetog Stefana, što podrazumijeva očuvanje kulturnog identiteta, unapređenje ekonomskog položaja i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u poslovanje turističkog kompleksa.

Opština Budva blokirala HTP Miločer

Iako je ostalo svega osam radnih dana do kraja ove i početka nove godine, to za poslanike neće biti problem jer će, kako je najavio potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, parlament zasijedati i tokom vikenda. O pojedinim zakonima, ističe, biće kvalitetne rasprave.
- Dosta tih zakona već ima plavu zastavicu, postoji pozitivan odnos Evropske unije prema njima i oko njih imamo potpunu saglasnost, i u većini i u opoziciji. O tome vjerovatno nema razloga za raspravu dalje od onoga što je razmatrano na odborima i što je dogovarano sa predstavnicima EU. Tako da vezano za te zakone sa plavom zastavicom već je sigurno da će imati podršku svih nas- kazao je Camaj.
I lider opozicione Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović takođe ističe važnost evropskih integracija, navodeći da je opozicija toga svjesna.
Smatra da se sjednice Skupštine neće svesti na puko izglasavanje i da neće izostati kvalitetne diskusije o predloženim aktima.
- Istina, treba biti objektivan i kazati da među zakonima ima i veliki broj onih koji su tehničke prirode, tako da nam to u jednom pogledu olakšava cjelokupni posao- kazao je Vuksanović.
Za analitičara Mila Popovića olakšavajuća okolnost je takođe činjenica da su neke tačke dnevnog reda tehničke prirode.
Ipak, ukazuje i na zakone od suštinskog značaja, poput predloga budžeta za narednu godinu i zaduživanja.
Iako smatra da bi valjalo imati više vremena, Popović vjeruje da će se prirodnom selekcijom izdvojiti nekoliko najbitnijih tačaka.
- Vjerujem da će predsjednik Skupštine Andrija Mandić uspjeti da izdvoji one najvažnije i da se o njima koliko-toliko kvalitetno raspravlja, imajući u vidu njegove vještine vezane za vođenje sjednice Skupštine Crne Gore- kazao je Popović.
Dodaje da očekuje produktivan rad, ali upozorava da je kratak rok problematičan.
- Mislim da će rad biti produktivan, ali smatram da nije dobro to što imamo samo desetak radnih dana i da bi bilo mnogo bolje da imamo znatno više vremena- kazao je Popović.
Da rasprava neće biti sadržajna, mišljenja je analitičar Boris Marić, koji smatra da u ovako kratkom periodu nije moguće očekivati kvalitetan pretres predloženih akata.
- Da se nadamo da su predlagači uradili što bolje svoj posao, ali znamo da mnoge stvari promaknu, da se mnoge stvari urade iz nekih drugih razloga, interesa ili motiva. Kakvi su ti zakoni i u kojoj mjeri su oni optimalni vidjećemo kada se budu primjenjivali u praksi- kazao je Marić.
Podsjećamo, pred parlamentarcima je do početka sedme sjednice bilo 11 tačaka dnevnog reda, dok je za dopunu stiglo 25 predloga Vlade i više od 10 predloga izmjena i dopuna iniciranih od poslanika.
O predlogu Građanskog pokreta URA da se povećaju dječji dodaci neće se raspravljati, jer većinom glasova nije uvršten u dnevni red.

Camaj: Parlament će raditi i tokom vikenda, čeka nas puno posla

U većem dijelu Crne Gore saobraća se po pretežno suvim kolovozima, a jutarnja magla mjestimično smanjuje vidljivost, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Vozačima skreću pažnju na moguće sitnije odrone, a na putevima sa sanacionim radovima na povremene obustave ili ograničenja.
- Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja- navode iz AMSCG dodajući da je intenzitet saobraćaja umjeren.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
U periodu od 16.12. do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Za period od 01.12. do 30.12. odobrava se totalna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.30 časova zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča potez Bioča-Lješnica.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

AMSCG: Kolovozi suvi, mogući sitniji odroni i smanjena vidljivost

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.

Žugić: Tragedija na Savinom kuku poljuljala povjerenje, zahtijevamo istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere

U budžetu za 2026. godinu za RTV Mrak planirano je 2,2 miliona eura, što uključuje nova zapošljavanja, ugovore članovima porodica lokalnih funkcionera i angažovanje novinara, saopštio je šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
On je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića upitao zašto menadžment ove medijske kuće i dalje ne dostavlja odbornicima ugovore, isplatne liste, fakture, putne naloge i drugu dokumentaciju.
- Gradonačelniče Mujoviću, zašto menadžment ove propale medijske kuće i dalje krije od odbornika ugovore, isplatne liste, fakture, putne naloge i ostalu dokumentaciju? - napisao je Klikovac na Iks mreži.&nbsp;
Klikovac je takođe istakao da se u pojedinim emisijama pojavljuju osuđeni kriminalci.&nbsp;
- Da budu “uzor” mladim generacijama Podgorice - zaključio je Klikovac na Iks mreži.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F2002792668305199195%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: darija-majer

Crnogorski šahisti popravili utisak sa starta EP

SZO: Stotine hiljada djece i trudnica u Pojasu Gaze će patiti od neuhranjenosti

Opština Budva blokirala HTP Miločer

Camaj: Parlament će raditi i tokom vikenda, čeka nas puno posla

AMSCG: Kolovozi suvi, mogući sitniji odroni i smanjena vidljivost

PRATITE TVe UŽIVO