Kritična ekološka situacija danas je kod Pljevalja, gdje vjetar raznosi prašinu sa deponije šljake i pepela "Maljevac". Predsjednik te opštine Dario Vraneš saopštio je da su mještani zbog toga napustili kuće i preselili se u seosku kapelu.
- Oblaci pepela i prašine su pokrili sela, mještani su napustili kuće i svi se preselili u seosku kapelu - kazao je on za Televiziju Crne Gore (TVCG).
On je istakao da su mještani ostavili kuće i stoku u štalama.
- Niko nije ostao u selu, svi su pobjegli. Javljeno je veterinsrskoj inspekciji da su životinje ostale u štalama - dodao je Vraneš.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Oblaci pepela i prašine pokorili sela: Mještani u Pljevljima preselili u kapelu

Iz tekuće budžetske rezerve Opštine Pljevlja prošle godine isplaćeno je oko 267.000 eura, najviše Srpskoj pravoslavnoj crkvi i nevladinim organizacijama, pokazuje dokumentacija koju su “Vijesti” dobile od Opštine Pljevlja preko aplikacije MANS-a za slobodan pristup informacijama “Pitajte institucije”.
Sredstva tekuće budžetske rezerve koriste se za neplanirane ili nedovoljno planirane izdatke tokom fiskalne godine. Sredstvima tekuće i stalne budžetske rezerve raspolaže predsjednik opštine u skladu sa Odlukom o njihovom korišćenju.
Odredbama Odluke o korišćenju sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve, propisano ja da se sredstva tekuće budžetske rezerve mogu koristiti za obezbjeđivanje uslova obavljanja i unapređenja djelatnosti: zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne i dječije zaštite, zaštite životne sredine, popravljanja demografske slike opštine, kulturnih, sportskih i drugih oblasti od interesa za lokalno stanovništvo, a najviše do iznosa od 5.000 eura.
Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš najviše novca iz tekuće budžetske rezerve, oko 52.000 eura, prošle godine odobrio je za pomoć Srpskoj pravoslavnoj crkvi za izgradnju i freskopisanje crkava, organizovanje vjerskih svečanosti i druge vjerske aktivnosti.
Izdvajanja po tom osnovu duplo su veća od odobrenih građanima za liječenje ili za poboljšanje materijalne situacije najugroženijim kategorijama stanovništva, a pet puta veća od novca koji je odobren za poboljšanje uslova u zdravstvenim ustanovama u Pljevljima.
Maksimalan iznos 5.000 eura opredijeljen je Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini u selu Brvenici za freskopisanje crkve, a isto toliko novca odobreno je za pomoć izgradnji crkve u selu Obarde. Pet hiljada eura odobreno je za izgradnju crkve u selu Kosanica, 1.500 za izradu freskopisa u crkvi u selu Krće, 3.000 eura za živopis hrama u pljevaljskom naselju Guke i hiljadu eura za završetak radova u manastiru Dubočica.
Vraneš je pozitivno odgovorio i na zahtjeve crkvenih odbora za pomoć u izgradnji crkava i u drugim gradovima u Crnoj Gori i BiH, a izdašan je bio i prema Patrijaršiji Srpske pravoslavne crkve.
Sa 500 eura pomogao je Crkvenom odboru hrama u Vučjem dolu u Republici Srpskoj za proslavu Vučedolske bitke, a isto toliko odobrio je i Odboru za izgradnju crkve u selu Dapsići u Beranama.
Manastiru Dobrun u Republici Srpskoj odobrio je 800 eura za sanaciju dotrajalih pločnika i pristupnih prilaza, 1.500 eura SPC u Nišićima (Ilijaš - BiH) za obilježavanje jubileja i 1.000 eura Crkvenoj opštini u Rožajama za projekat ulične rasvjete u selu Radeva Mala.
Vraneš je odobrio i 3.255 eura Patrijaršiji SPC za obnovu kancelarije arhiva Patrijaršijskog upravnog odbora i dodatnih 3.000 eura Patrijaršiji srpskoj za štampanje knjige Pljevlja i manastir Svete Trojice.
Srpskoj pravoslavnoj bogosloviji Sveti Petar Cetinjski za kupovinu neophodnih mašina i uređaja za školu iz tekuće budžetske rezerve isplaćeno je 2.000 eura.
Mileševskoj eparhiji za štampanje knjige Poslanice i besjede Patrijarha Varnave uplaćeno je 4.000 eura, 3.000 eura upravi hrama u selu Strečanju za proslavu jubileja 100 godina od obnove crkve, 4000 eura SPC za organizovanja proslave kulturno-umjetnički program Dana Svetog Save, 4.000 eura crkvi Svete Petke u Pljevljima za organizovanje programa povodom praznika Svete Petke.
Opština je od manastira Miholjska prevlaka za 3.850 eura kupila 750 boca vina, koje će, kako se navodi u obrazloženju rješenja, Opština Pljevlja koristiti kao poklon gostima i delegacijama prilikom posjete toj opštini.
<h2>Pomoć zdravstvu i prosvjeti</h2>
Za 67 zahtjeva građana za pomoć u liječenju odobreno je 17.500 eura, odnosno za te namjene prosječno je odobravan 261 euro. Nešto više od osam hiljada isplaćeno je građanima za poboljšanje materijalne situacije najugroženijim kategorijama stanovništva. Za 33 zahtjeva, koliko ih je podnijeto prošle godine, odobravano je od 100 do 300 eura.
Oko 9.150 eura odobreno je iz tekuće budžetske rezerve zdravstvenim ustanovama u Pljevljima, od čega Hitnoj medicinskoj pomoći 5.000 eura za opremanje prostorija.
Za pomoć obrazovnim ustanovama u Pljevljima iz tekuće budžetske rezerve prošle godine, po zahtjevima osnovnih i srednjih škola, izdvojeno je preko 34.000 eura plus 1.258 eura za predškolsku ustanovu Eko bajka za nabavku dva klima uređaja.
Najviše novca odobreno je Srednjoj stručnoj školi 12.000 eura - 10.000 eura za opremanje kabineta i 2.000 eura za organizovanje đačke ekskurzije u inostranstvu.
Gimnaziji “Tanasije Pejatović” odobreno je iz tekuće budžetske rezerve 9.500 eura. Po jednom zahtjevu odobreno je 5.000 eura za rekonstrukciju svečane sale, 1.500 Sindikatu Gimnazije za angažovanje profesionalne agencije za promociju te obrazovne ustanove. Isto toliko novca odobreno je i za finansiranje odlaska učenika u istraživački centar Petnica kod Valjeva, a dva zahtjeva odnosila su se za nabavku tri laptopa za nagrađene učenike.
Po 5.000 eura odobreno je i osnovnim školama “Salko Aljković” za adaptaciju hodnika i učionica, a isto toliko novca dobila je i Osnovna škola “Radoje Tošić” u Srdanovom grobu za adaptaciju dotrajalih prostorija u školi. Hiljadu eura odobreno je školi u Kosanici, 2.000 eura školi u Bobovu za unapređenja uslova u tim seoskim školama, a hiljadu eura izdvojeno je osnovnoj školi u Kruševu za adaptaciju školske zgrade u selu Hoćevina.
Sa 2.500 eura Vraneš je pomogao i Medicinski fakultet u Foči za opremanje računarskog centra.
<h2>NVO, zatvor u Bijelom Polju, izlet u Trebinje...</h2>
Nevladinim organizacijama, od kojih neke nemaju sjedište u Pljevljima, odobreno je iz tekuće budžetske rezerve prošle godine preko 50.000 eura. Najviše novca, maksimalnih 5.000 eura, odobreno je Srpskom kulturnom centru Patrijarh Varnava za, kako se navodi u obrazloženju, štampanje više publikacija čiji su autori ugledni Pljevljaci. Isto toliko novca dobillo je NVU Muftija Mehmed efendija Šemsikadić za izgradnju istoimenog kulturnog centra, kao i NVO Zajedno za otadžbinu za nabavku mehanizacije za mještane sele Krćevina. NVO Nefro isplaćeno je 5.000 eura za organizoavanje međunarodnih susreta transplantiranih i pacijenata na dijalizi, a 4.000 eura NVO Pvsvitanje za pomoć pri radu organizacije, opremanje redakcije i nabavku opreme za portal Pvsvitanje. Humanitarnom udruženju Sveti Sava odobreno je 3.500 eura kao pomoć u realizaciji projekta pomoć starim u naselju Šula, a još dvije hiljade eura za nabavku video opreme i medijsko praćenje. Udruženju Olldtajmer klub uplaćeno je 2000 eura za organizaciju oldtajmer skupa.
Manji iznosi od 30 do 1.500 eura odobravani su guslarskim društvima, udruženjima dobrovoljnih davalaca krvi, pjevačkim društvima, sindikalnim organizacijama, izdavanje knjiga, Udruženju ratnih dobrovoljaca, Zračku nade, Domu starih... NVU Božuri uplaćeno je 600 eura za smještaj i doručak grupe poklonika sa KIM koji su boravili u manastiru Svete trojice u Pljevljima.
Vraneš je 1.500 eura odobrio i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Bijelom Polju za popravku krova, a sa 680 eura finansiran je izlet u Trebinje zaposlenih u jednom marketu u Pljevljima. Iz budžetske rezerve plaćeno je 3.714 eura carinskog duga NVU Kulturni centar Predrag Peđa Leovac. Nije navedeno o kakvom se carinskom dugu radi.
Sportskim organizacijama u Pljevljima prošle godine iz budžetske rezerve isplaćeno je 14.500 eura. Najviše, 5.000 eura, Fudbalskom klubu Rudar za prevazilaženje teške finansijske situacije.
Za nagrade radnicima Opštine i opštinskih preduzeća, za dobre radne rezultate, Vraneš je prošle godine odobrio oko 12.000 eura, a oko 17 hiljada eura seoskim mjesnim zajednicama za izgradnju vodovoda, seoskih kapela i domova.
Opština je pomogla sa 600 eura Centar bezbjednosti u Pljevljima za kupovinu dva računara, a 1000 eura izdvojeno je policiji za troškove goriva prilikom potjere za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem.

1250x600

Opština Pljevlja izdvojila tri puta više za crkvu nego za liječenje građana

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) koju čine šef poslaničkog kluba Dejan Đurović, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, poslanik Velimir Đoković i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovala je centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja koja se jutros održala u Orašcu.
Događaju, kako se može vidjeti na fotografiji koju je dostavila NSD, prisustvovali su i lideri Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, kao i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović.
- Na Sretenje 1804. godine, prije 221 godinu, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835. godine, na taj dan, u Kragujevcu, donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjski, koji je slovio za najliberalniji ustav svog vremena - navedeno je u saopštenju za medije NSD-a.

Proslavi Dana državnosti Srbije prisustvuju Knežević, Joković, Zogović, Kovačević, Vraneš...

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš tvrdi da vladajuća koalicija u tom gradu funkcioniše odlično i da je vlast stabilna.
Vraneš je to kazao za Portal ETV nakon što je Građanski pokret URA saopštio da uskraćuje podršku vlasti u Pljevljima. Smatra da je to trebalo da urade ranije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fura-uskracujemo-podrsku-lokalnoj-vlasti-u-pljevljima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Koalicija u Pljevljima funkcioniše odlično, vlast je stabilna, dosta se radi - istakao je Vraneš.
On je podsjetio da URA u lokalnoj valsti u Pljevljima učestvuje sa jednim odbornikom koji, kako tvrdi, više od godinu dana ne dolazi na sjednice lokalnog parlamenta iako uredno prima mjesečnu naknadu.
- Tako da smatram da je taj čin korektan i da je trebao doći i ranije - ocijenio je Vraneš.
Vlast u Pljevljima čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Demokratska Crna Gora, Pokret Evropa sad, Pokret za Pljevlja, Ujedinjena Crna Gora.
Iz pljevaljskog odbora URA-e su kazali da su 2023. godine podržali lokalnu vlast, prvenstveno dajući šansu vlasti koja dolazi nakon decenije vladanja Demokratske partije socijalista u tom gradu.
Kako su naveli, tada su podržali lokalnu vlast sa željom i namjerom da se bave temama koje su važne za kvalitet života svih građana Pljevalja.
- Nažalost, danas, nakon skoro dvije godine funkcionisanja lokalne vlasti, uočavamo da prioriteti pojedinih konstituenata vlasti nijesu isti, pa čak ni slični - navedeno je, pored ostalog, u saopštenju URA-e.
K.K.

Vraneš: Koalicija u Pljevljima odlično funkcioniše, vlast stabilna

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Portalu ETV da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“, te da je njegova posjeta u četvrtak Mjesnoj zajednici Brvenica isključivo dio njegovih redovnih aktivnosti koje se odnose na komunikaciju sa mjesnim zajednicama, te da je u ovom selu, sa svojim timom, boravio na poziv mještana, a da su razgovarali o unaprjeđenju života u tom kraju, prije svega o mogućnostima podrške Opštine obezbjeđivanju osnovne infrastrukture - od puteva do vodovodne mreže. Kaže da je lokalni pop Crkve Srbije Nikola Olić bio na ručku i da je zahvalio, jer je Opština pomogla da se popravi put do seoske crkve. Kategoričan je da nema nikakvog rascjepa u lokalnom odboru Nove srpske demokratije, niti da je on u sukobu sa Milanom Lekićem, predsjednikom pljevaljskog odbora ove partije. <h2>Gubi kontrolu</h2> Lekić je, kako smo i ranije pisali, jedan od najmoćnijih ljudi u Pljevljima i do skoro su svi najvažniji gradski projekti morali ići, kako kažu naši izvori, „preko njega i kako on naloži“. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mejsta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kaže nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg sagovornika, potvrđuje i događaj od prije nekoliko dana, kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250208070244_8bc253e65df8d031fa4ac5b3cb703fad1fd4643df4f2aa6cbefc56c51d29921d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250208070244_8bc253e65df8d031fa4ac5b3cb703fad1fd4643df4f2aa6cbefc56c51d29921d" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="PRIJATELJSTVO KOJE TRAJE: Milan Lekić i Andrija Mandić"><figcaption>PRIJATELJSTVO KOJE TRAJE: Milan Lekić i Andrija Mandić(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>  Portal Standard juče je objavio da bi nekadašnji Demokratski front nakon Budve, gdje je došlo do definitivnog cijepanja te političke grupacije, sličnu sudbinu mogao doživjeti i u Pljevljima. Kako su istakli, u proteklih pola godine, građani tog grada svjedoče sukobu na relaciji dva najmoćnija funkcionera Milana Lekića i Daria Vraneša, „koji ovih dana vode borbu za što jaču unutarpartijsku poziciju, pa su tako intenzivirali terenski rad obećavajući mještanima pljevaljskih mjesnih zajednica nove puteve i projekte“. Izvori Portala ETV iz Pljevalja kažu da Lekić, maltene, više nema nikakvu snagu u lokalnom NSD-u. - Stranka je jedinstvena, koalicija odlično funkcioniše, a lokalna uprava vrijedno radi. Sa saradnicima obilazim svih 29 mjesnih zajednica u pljevaljskoj opštini. Gospodin Lekić nije zapošljen u Opštini, te, prema tome u ime lokalne uprave ne obilazi mjesne zajednice. Poštujemo zakon i ne zloupotrebljavamo lokalnu upravu u partijske svrhe - tvrdi Vraneš. Kaže i da nije informisan da je Lekić, nakon što se on sastao sa mještanima Brvenice, organizovao „kontra skup“. <h2>Pop presudio</h2> - Moje saradnike i mene pozvao je na ručak predsjednik MZ Brvenica Željko Vučetić da zahvale lokalnoj upravi za sve što smo u proteklih godinu i po uspjeli da uradimo za taj kraj. To nije bio nikakav politički skup i niko nije pričao o politici - kategoričan je Vraneš. Dodaje da su do sada u tom kraju riješili dio vodovodne infrastrukture, asfaltirali tri puta, popravili jedan most... Na ručku su, kako nam je rekao, osim njega, bili sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove, saobraćaj i vode Vule Macanović, sekretar Sekretarijata za privredu Darko Gačević i direktor Vodovoda Mladen Jaćimović. Vraneš negira tvrdnje naših izvora, što je objavio i Portal Standard, da je predsjednik MZ Brvenica Željko Vučetić, umjesto da pozove sve žitelje te mjesne zajednice, sastanak pretvorio u politički skup pristalica Demokratskog fronta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250208070244_898c557bb70bf1dc9361180a912dc040e4d4e050ca0e2141577ae48a8357ff82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250208070244_898c557bb70bf1dc9361180a912dc040e4d4e050ca0e2141577ae48a8357ff82" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČIJA CRKVA, TOGA I GRAD: Dario Vraneš i Milan Lekić sa svještenstvom Crkve Srbije"><figcaption>ČIJA CRKVA, TOGA I GRAD: Dario Vraneš i Milan Lekić sa svještenstvom Crkve Srbije(Photo: Eparhija Mileševska)</figcaption></figure>  Portal Standard objavio je da je Lekić, sa odbornikom Borišom Kankarašem, obilazio domaćinstva, razgovarajući sa mještanima o problemima putne infrastrukture. - Lekić je sa odbornikom Kankarašem, kad je čuo da je održan sastanak bez njegovog znanja pošao uveče pravo u kuću Vučetića i posvađao se s njim što ga nije obavijestio da su pozvali Vraneša da ga ugoste. Obišao je još nekoliko kuća – tvrde naši izvori bliski partijama bivšeg DF-a. Mjesna zajednica Brvenica je po broju glasača najveća u Pljevljima. Izvori Portala ETV tvrde kako Vučetić na sastanak sa Vranešom nije pozvao članove mjesnog odbora, ali ni mnogi „ugledni domaćini iz sela“. - Pričali su isključivo o asfaltiranju puteva prema mjestima gdje su kuće članova DF-a – tvrde naši izvori. Kažu i kako je došlo do rasprave kome će prije biti asfaltiran put. - Pa je „presjekao“ pop tako što je rekao da će on da osvešta da se asfaltira put Vukovićima, a ostalima neke druge prilike… - tvrde naši izvori. <h2>Pokušaj rušenja</h2> Sukob u Novoj srpskoj demokratiji objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, o čemu smo tada pisali, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša. Objavili smo da je to zahtijevao Lekić, ali nije uspio da obezbijedi većinu. - Nema struja. Jedinstvo partijsko, nikakva struja - kazao je on tada Portalu ETV. Na konstataciju da to znači da on podržava Vraneša, odgovor je bio neobičan. - Nemojte da izvlačite, znači, iz konteksta. Znači, čisto jedinstvo stranke. Stranka funkcioniše kao svaka normalna stranka. Nemamo tih saznanja da ima neka struja - rekao je on. Dolazak seoskog popa u četvrtak na ručak sa Vranešom potvrđuje tvrdnje naših izvora iz septembra prošle godine, da je Lekić izgubio podršku Crkve Srbije i da je ova politički moćna vjerska zajednica u Crnoj Gori uz Vraneša. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Morao je i da dođe u Pljevlja da miri i smiri zavađene - Lekića i Vraneša. Sukob je, međutim, kako kažu naši izvori, sada već na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“. Sudeći prema razvoju događaja, predsjednik Skupštine Crne Gore moraće još jednog prijatelja da „pušti niz vodu“.

Kaćuša Krsmanović

Andrija Mandić gubi kontrolu nad pljevaljskim ogrankom partije

Nekadašnji Demokratski front bi nakon Budve, gdje je došlo do definitivnog cijepanja te političke grupacije, sličnu sudbinu mogao doživjeti i u Pljevljima, piše Standard.&nbsp;
U proteklih pola godine, građani tog grada svjedoče sukobu na relaciji dva najmoćnija funkcionera Demokratskog fronta Milana Lekića i Darija Vraneša, koji ovih dana vode borbu za što jaču unutarpartijsku poziciju, pa su tako intenzivirali terenski rad obećavajući mještanima Pljevaljskih mjesnih zajednica nove puteve i projekte.
Intenzivnije aktivnosti partijskih funkcionera Fronta, dovele su juče do zanimljive situacija na skupu u MZ Brvenica, gdje je u ”radnoj” posjeti boravio predsjednik opštine Dario Vraneš.
On je prema saznanjima Standarda, trebalo da razgovara sa mještanima o asfaltiranju i sređivanju seoskih puteva, no ono što je trebalo biti radni sastanak sa mještanima pretvorio se u unutarpartijski.
Naime predsjednik MZ Brvenica Željko Vučetić umjesto da pozove žitelje te mjesne zajednice, on je sastanak predsjednika Opštine Vraneša upriličio sa sa članovima Fronta iz mjesecne zajednice.
Kako saznajemo Vučetić na sastanak nije ni pozvao članove mjesnog odbora, već samo istaknute članove i lokalnog popa Srpske pravoslavne crkve Nikolu Olića, koji je imao zadatak da osvješta puteve u MZ Brvenica.
<h2>ZVANIČNA POSJETA VRANEŠA SE PRETVORILA U USKOPARTIJSKI SKUP</h2>
Prema riječima izvora Standarda iz Pljevalja, partijski članovi su bili i u obavezi da daju po 20 eura, kako bi se obezbijedio ketering za pomenuti sastanak.
Iako su sastanku trebali da prisustvuju ugledni domaćini toga kraja, koji bi iznijeli probleme sa kojima se suočavaju, oni su po želji partijskog vojnika Vučetića, takođe izostavljeni.
Zato se sastanak pretvorio u unutarpartijski skup, na kom je prema nezvaničnim saznanjima portala Standard bilo riječi o asfaltiranju puteva, ali isključivo članovima NSD-a i DNP-a.
<h2>UNUTAPARTIJSKA BORBA MILANA LEKIĆA I DARIJA VRANEŠA</h2>
Da je riječ u partijsko borbi unutar nekadašanjeg Fronta u Pljevljima pokazuju i saznanja Standarda da je u isto vrijeme u istoj MZ Brvenica boravio i Milan Lekić, nekadašnji direktor Rudnika uglja Pljevlja.
On je sa odbornikom Vladetom Kankarašom na svoju inicijativu takođe obilazio domaćinstva, razgovarajući sa mještanima o problemima putne infrastrukture.
Nejasno je u kom kapacitetu je tamo boravio Lekić, jer je on trenutno zaposlen kao inžinjer u Rudniku uglja, a ne funkcioner grada koji bi mogao da rješava probleme mještana.
Ovo dodatno potkrepljuje tezu da su se članovi nekadašnjeg Fronta okupili u MZ Brvenica, kako bi u toj mjesnoj zajednici sa najvećim biračkim tijelom, jačali svoje unutarpartijske pozicije, za neke buduće izbore.
<h2>SUKOB LEKIĆA I VRANEŠA</h2>
Sukob između predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša i doskorašnjeg direktora Rudnika uglja „Pljevlja“ Milana Lekića datira od septembra prošle godine.
Nakon što je u septembru prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a odbornici iz opozicije saopštili da je razlog raskol u pljevaljskoj NSD, koja je okosnica lokalne vlasti, odnosno namjera Lekića da sruši Vraneša i na njegovu poziciju, preko sebi lojalnih odbornika, postavi ili svoju suprugu Gordanu Lekić ili Bojana Strunjaša, već sjutradan se oglasio Mandić s porukom da je „zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima ‘budvanski scenario'“ i da vjeruje da će Lekić i Vraneš prevazići nesporazume.
No, Mandić je samo prividno uspio da primiri Lekića i Vraneša, koji su nastavili i ove godine da vode rat, kako bi imali što jaču partijsku poziciju u Pljevljima.

Na pomolu rascjep fronta u Pljevljima: Sukob Lekića i Vraneša preko leđa građana

Pljevljak Emir Lojo, heroj koji je 24. oktobra prošle godine sigurne smrti spasio ljekara neuropsihijatra Ilhana Tursumovića, kojeg je u ordinaciji nožem napao šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović u namjeri da ga ubije, dobio je posao u pljevaljskom Domu zdravlja i počeo je da radi – potvrdio je Portalu ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. - U dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom našli smo model da se gospodinu Loju pronađe posao, koji je čekao punih dvije decenije. Moramo cijeniti hrabrost i požrtvovanost svakog našeg građanina i takve primjere isticati i javno pohvaliti – kazao je Vraneš za naš portal. Krajem novembra objavili smo da će Lojo dobiti posao u lokalnom domu zdravlja, što je dogovoreno tada tokom posjete Šimuna Pljevljima, gdje je prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija jedinice Hitne medicinske pomoći. Lojo je, kako smo pisali, diplomirani ekonomista i od 2019. godine u Pljevljima uzaludno traga za poslom, a konkurisao je i na oglase sa nižim kvalifikacijama, međutim, uvijek je odbijan. I tog 24. oktobra, objavili smo ranije, u Domu zdravlja čekao je da ovjeri ljekarsko uvjerenje za oglas za posao vozača u Domu starih, kada je iz ordinacije doktora Tursumovića istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila se i Loju kada ga je ugledala, a on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je ranije Lojo za naš portal.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123200136_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123200136_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Dom zdravlja Pljevlja"><figcaption>Dom zdravlja Pljevlja</figcaption></figure>  Da je Lojo sigurne smrti spasio doktora Tursumovića javnost nijesu obavijestili, u saopštenjima kojima su se oglasili povodom ovog teškog incidenta, ni policija, ni tužilaštvo, ni Ministarstvo zdravlja, već je Portal ETV 26. oktobra izvijestio javnost o njegovom herojskom činu. Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi lokalnog građanskog aktiviste Pavla Čolovića koji je apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Napadač Dušan Vukašinović okrivljen je za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje. On je ambulantu došao naoružan nožem s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je ranije Lojo za Portal ETV prisjećajući se dogašaja u pljevaljskom Domu zdravlja.

Heroj iz Pljevalja dobio posao u Domu zdravlja

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić vrlo blagonaklono gleda na nacionalističke ispade predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša. To što je na Instagramu objavio fotografiju sa pjesmom "Sprem'te se sprem'te, četnici", na kojoj su bili i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i poslanik NSD Jovan Vučurović, pravda njegovom mladošću?!
Dodatno, Mandić je u istu ravan stavio postupak Vraneša sa žustrom reakcijom nezavisne poslanice Jevrosime Pejović koju je izazvao kada joj je, bez opravdanog razloga, izrekao mjeru zabrane riječi zajedno sa ostalim poslanicima opozicije.
- Vraneš je mlad političar. Ako imam razumijevanja za gospođu Jevrosimu Pejović, i sve one mlade političare u Skupštini koji mogu ponekad da imaju prejaku riječ, ili objavu, moram da imam razumijevanja i za Vraneša koji je veoma popularan čovjek u Pljevljima - rekao je Mandić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
On je kazao da se ovim povodom čuo sa prvim čovjekom Pljevalja, ali ne i da li mu je uputio kritike zbog propagiranja četničke ideologije.
- Njegov Instagram uređuju iz njegove službe i neko ko je nacionalno naglašeniji, a svi imamo neku porodičnu traumu koju nosimo iz tih nesrećnih ratova. Neki ljudi prosto imaju potrebu da naglase činjenicu jednog ili drugog pokreta, da naglase borbu i svoju žrtvu... Moramo i po tom pitanju da budemo tolerantni - stava je Mandić.
Onda je, kao u kampanji za predsjedničke izbore, pokušao da "spasi stvar" pričom o pomirenju i jedinstvu.
- Imamo u Crnoj Gori mnogo istorijskih nesporazuma - zelenaši, bjelaši, partizani, četnici... Samo da mi kao njihovi nasljednici, pošto nema više živih ni četnika, ni partizana, ni zelenaša, ni bjelaša, pronađemo neku formulu kako da živimo zajedno. Ne možemo da nađemo tu formulu ako ne uvažim vašeg pretka - kazao je Mandić.

Tamara Klikovac

Umjesto ukora, Mandić pravda "mladog" Vraneša: Ako imam razumijevanja za Jevrosimu Pejović, moram i za njega

Ovih dana svjedočimo razmjeni oštrih međusobnih saopštenja unutar vladajuće odborničke većine u Pljevljima. Samo naivni će pomisliti da je razlog za takve reakcije koalicionih PES-a, Demokrata, SNP-a i Bošnjačke stranke objava fotografije „za silnu borbu spremnih“ na čelu sa glavnim glumcem autorskog filma „stigli Turci“ g. Dariom Vranešom, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Pljevlja.
U toj partiji kažu da odbornici „građanskih“ PES-a i Demokrata nijesu znali o kakvoj politici se radi "pa su hitro dizali ruke i bespogovorno podržavali anticrnogorsku, antisrpsku, antibošnjačku i jednom riječju antigrađansku politiku koja se skoro dvije pune godine sprovodi u Pljevljima".
- Eto ispada da su tek nakon pomenute objave otkrili da im je realizacija kapitalnog budžeta ispod 20 odsto, a realizacija istorijskog revizionizma i veličanja fašizma 300 odsto. Tek im je pomenuta objava zorno pokazala da gradom, lokalnim i državnim preduzećima upravljaju neznaveni i nesposobni kadrovi sa sumnjivo stečenim akademskim zvanjima, da je koncentracija kleptomana na čelu sa „budućim penzionerom“ (puno ime i prezime poznato tužilaštvu) nikad veća i da je ova pljevaljska „ekipa“ samo dio šireg tima sa državnog nivoa - navedeno je u saopštenju pljevaljskog DPS-a.
Zato ponavljaju da nije jadac u Instagram i Fejsbuk objavi predsjednika opštine Pljevlja.
- Jadac je u „slobodnom padu“ podrške politici građana koju DF artikuliše, a oni kao „građanski“ bespogovorno podržavaju, a sve zbog „ogromne brige“ da se ne ugrozi evropski put. I barometar... I da se ne ugroze silna naimenovanja ponavljača đaka na najodgovornije pozicije... I obezbijedi povratak sredstava za skupo plaćene diplome sa „prestižnih“ fakulteta. Ali valja saopštenjima malo zamazati oči pljevaljskoj javnosti u cilju očuvanja građanskog imidža i fingirati otklon od politike koja tone - navodi se u saopštenju.
Kako dodaju "PES je priprijetio, Demokrate su priprijetile, Bošnjačka je priprijetila, "časni" SNP takođe".
- Sve skupa četiri minusa koja kad se pomnože će na kraju opet dati plus za ostanak ove nakaradne vlasti i u Pljevljima i u Crnoj Gori. Očekujemo da će se za mjesec-dva prijetnje ponoviti... Samo dok prođe još par javnih nabavki, a Vraneš aktivira novu šovinističku dimnu bombu. P.S. Molimo g. Vraneša da vrati onu širu sliku „male čete“ sa velikim ovalima i odabranom hranom za vrijeme Božićnog posta. Zbog koalicionih partnera… Neka im ide voda na usta - zaključeno je u saopštenju.

DPS Pljevlja o objavi Vraneša: Ne „JEDE“ se prase uoči Božića!

Da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš ima mentalnih izazova, znali smo i prije jučerašnje epizode sa četničkom pjesmom. Jer samo osoba koja ima te vrste problema može veličati četnički pokret Draže Mihailovića u gradu u kojem su te snage načinili najveće zločine tokom drugog svjetskog rata nad muslimanskim stanovništvom i partizanskim porodicama i simpatizerima. Upravo za zločine u pljevaljskom kraju je i osuđen saradnik okupatora Mihailović, i to ne po partizanskim ili savezničkim podacima, nego upravo po četničkim izvještajima u kojima su se falili brojem ubijenih civila, kazao je funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić.
Da Vraneš ima imalo ljubavi i dobrih želja prema Pljevljima, u tom gradu bi se, navodi Stanić, 20. decembra obilježila 81 godina od ZAVNO Sandžaka, "jer su upravo Pljevlja izabrana za sjedište održavanja centralne uprave za borbu protiv fašizma i nacizma na cijelom prostoru Sanžaka 1943. godine". 
- I ne slučajno, na slici osnivača su pored partizanskih boraca i muftija i pravoslavni pop, obojica sa vjerskim, ali i partizanskim obilježjima - naveo je Stanić u saopštenju za javnost.

Ali, kako je rekao, nijesu Pljevlja koja želi "četnik Dario Vraneš" i oni čijim je glasom i dalje na tom odgovornom mjestu.
- Jer jedino ko je gori od njega i njegove ideologije zla i zločina su oni koji poslije svakog fukarluka istaknu da su "posvećeni građanskom miru i suživotu". Nijeste, nego ste jednaki neočetnici kao i on, samo što ste za razliku od njega i kukavice koje to ne smiju da priznaju ili ste "hakovani i aperisani". Jer ćete i dalje dizati ruku za njegov budžet i njegova kadrovska rješenja i odluke iako ste i vi svjesni da je pored sijanja mržnje Vraneš vjerovatno i najgori predsjednik opštine u dugo vremena - naglasio je Stanić.

Zato im poručuje da idući put prećuti barem osude i žalopojke.
- A za ove iz Mandićeve partije i koalicija - nemojte se ljutiti na nas što vas smatramo četničkim organizacijama i anticivilizacijskim pokretima. Vi to sami za sebe kažete. Kao što se ne ljutimo ni mi kad nas zovete "gradžanistima", "evropejcima", a ranije Dukljanima. Jeste, mi sa ove strane smo za građanski i evropsku Crnu Goru, čvrsto ponosni na istorijsko nasljeđe svih prethodnica crnogorske države od Duklje naovamo. A za ove šaljivdžije i iznadsituaše - "najmračnije mjesto u paklu rezervisano je za one koji ostaju neutralni u vremenu velike moralne krize“ (Dante Aligijeri) - zaključio je Stanić.

Stanić: Svi ste vi Dario Vraneš

Italijanski tužioci otvorili su istragu o mogućoj špijunaži i terorizmu nakon što je dron nekoliko puta preletio istraživački centar Evropske unije na sjeveruzapadu zemlje, izjavila su u ponedjeljak dva izvora agencije Reuters sa direktnim saznanjima o ovom pitanju.
Zajednički istraživački centar (JRC) u gradu Ispra, na jezeru Mađore, prijavio je ovog mjeseca pet preleta komercijalnim dronom, za koji se, sudeći po slikama, vjeruje da je ruske proizvodnje, kazali su izvori.
Letovi iznad JRC-a, koji je otvoren 1960. godine kao lokacija za nuklearna istraživanja, nijesu dozvoljeni.
Kao rezultat toga, antiterorističko odjeljenje milanskog javnog tužilaštva otvorilo je istragu o vojnoj ili političkoj špijunaži u terorističke svrhe, dodao je izvor.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto napisao je na mreži X da su optužbe o mogućoj vojnoj ili industrijskoj špijunaži veoma ozbiljne i da se uklapaju u obrazac koji je on ranije označio spornim.
- Hibridni rat je u toku. Koliko je opasan, toliko je i skriven, konstantan i zagušujući... uključuje mješavinu ciljanih sajber napada... (uključujući) krađu vojnih i industrijskih tehnologija i patenata, zajedno sa mnogim drugim neprijateljskim aktima, od strane više državnih i nedržavnih aktera- rekao je on.
Nijednu državu nije imenovao.
Zemlje NATO optužile su Rusiju da pokreće hibridne napade na Zapad koristeći hakovanje, sabotažu, špijunažu i druge taktike. Rusija je negirala takve optužbe, rekavši da Zapad raspiruje antiruska osjećanja.
Na sajtu JRC-a se navodi da je centar Ispra treći po veličini istraživački kampus Evropske komisije poslije onih u Briselu i Luksemburgu. Bavi se brojnim pitanjima, uključujući nuklearnom bezbjednošću, svemirom, održivim resursima, migracijama i transportom.
- Komisija je posvećena zaštiti svojih informacija, osoblja i mreža pred bilo kojom mogućom bezbjednosnom prijetnjom- rekao je portparol Evropske komisije u tekstualnoj poruci agenciji Reuters.
Portparol je dodao da u vezi sa ovim konkretnim slučajem "nijesmo primijetili nikakvo kršenje zone zabrane letova iznad lokacije Ispra od strane dronova, niti smo svjesni bilo kakve povezane specifične bezbjednosne prijetnje".
Međutim, dva izvora koji imaju direktna saznanja o tome su rekli agenciji Reuters da je sam centar Ispra prijavio vlastima kršenje svog vazdušnog prostora.

Italija istražuje letove nad istraživačkim centrom EU zbog sumnje na špijunažu

Gradić Džulija Krik u izlovanom jedva naseljenom dijelu Australije, raspisao je konkurs za ljekara i nudi mu godišnju platu od gotovo 400.000 eura, besplatan smještaj, vrlo darežljiv godišnji odmor i druge pogodnosti, kako bi privukao medicinske radnike da dođu i žive u ovom mjestu koje je čak 19 sati vožnje udaljeno od najbližeg grada, Brizbejna.
Ovo mjesto ima svega 550 stanovnika.
Iz objavljenog konkursa proizlazi da bi novi doktor imao godišnju platu do 680.277 australijskih dolara, što je oko 396.000 eura, odnosno približno sedam puta više od prosječne plate u Australiji.
Uz to imao bi potpuno besplatan smještaj, subvenciju za automobil, pet nedjelja odmora godišnje i još 3,6 nedjelja godišnje vanrednog odmora za usavršavanje.
Najbliži iole veći gradovi su Maunt Isa, do kojeg se autom stiže za tri sata, i osam sati udaljeni Taunsvil siti. Brizbejn, treći po veličini australijski grad, udaljen je više od 1.600 kilometara.
Gradić Džulija Krik je 2022. godine već jednom raspisao konkurs za radno mjesto doktora, koji je izazvao zanimanje u cijelom svetu. Grad je potom zaposlio ljekara iz Brizbejna, koji je sada dao otkaz.
Prema pisanju medija, novi doktor bi morao da bude spreman na paklene temperature, na najezde insekata i druge neugodnosti. Sa druge strane, posao u pustinjskom krajoliku naučio bi ga novim vjjjještinama i primorao ga da stekne nova znanja.
Australija ima velike probleme sa medicinskim osobljem u ruralnim područjima, zbog čeka sve više gradova u zabačenim djelovima zemlje redovno zainteresovanima nudi daleko veće plate, besplatni smještaj, selidbu i duge pogodnosti.

Gradić u jedva naseljenom kutku Australije traži ljekara i nudi 400 000 eura godišnju platu

Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji, prenosi RTCG.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.
Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović, prenosi RTCG.
U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Andrea Nikolić najljepša Crnogorka, Žižić prva pratilja

Radio-televizija Srbije (RTS) je najavila da će protiv televizija Pink i Informer pokrenuti sudske postupke, jer su "neovlašćeno emitovali emisiju "Oko" u kojoj je gostovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
RTS je naveo da će pokrenuti postupke i protiv odgovornih lica na tim televizijama, te da će kao proizvođač emisije „Oko“, tražiti da se kazne zbog kršenja Zakona o autorskom i srodnim pravima.
Sa Pinka i Informera niko se nije obratio RTS-u sa zahtjevom da se emituje ta emisija, u kojoj je gost bio predsjednik Srbije, „već je sadržaj neovlašćeno preuzet i emitovan“, dodali su.
Time je „zakon grubo prekršen“, piše na sajtu RTS-a.
RTS je javni servis Srbije, dok su Pink i Informer provladine privatne televizije.

RTS najavio tužbu protiv Pinka i Informera

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: dario-vranes