Vidi se da Vraneš nije oka sklopio od nervoze i straha od Pokreta Evropa sad - navela je na mreži Iks (X) potpredsjednica Socijaldemokratske partije i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.&nbsp;
Prema njenim riječima, bezlični PES dao predsjedniku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu žuti karton, pa se nakon njegove reakcije povukao u sebe i samokažnjava se.&nbsp;
- Ponižavanje se nastavlja, ali izdržaće Milojko sve zarad 'evropske' budućnosti. A i tople fotelje - zaključila je Cikotić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faminacikotic%2Fstatus%2F1962898311360217250%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cikotić: Bezlični PES dao Vranešu žuti karton, pa se nakon njegove reakcije povukao u sebe i samokažnjava se

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da se nepotrebno digla medijska pompa, te da mu nije jasno zašto bi koga frustrirao putokaz koji je postavljen u Pljevljima sa udaljenošću od Beograda, Banja Luke, Prizrena i Knina.
Lokalna uprava u Pljevljima izmijenila je putokaze u centru grada, pa su umjesto oznaka koje su pokazivale udaljenost od velikih svjetskih metropola, 30. avgusta osvanuli novi ispisani ćirilicom sa udaljenošću od Beograda, Banja Luke, Prizrena i Knina.
- Putokaze smo spremale prije 15 dana, bili su kod mene u kolima. Odlučili smo simbolično da ih postavimo 30. avgusta na dan kada je prije pet godina konačno pao diktatorski težim Mila Đukanovića i da vidimo što smo dobili. Bez ikakvog razloga digla se velika medijska pompa - rekao je Vraneš u "Bojama jutra" na Televiziji Vijesti.
On tvrdi da je Nova srpska demokratija, čiji je funkcioner, nedvosmisleno i jasno za ulazak u Evropsku uniju i siguran je da će njegova partija sa koalicionim partnerima na državnom nivou uvesti Crnu Goru u EU.
- Međutim, nećemo pristati da izgubimo potpuno sebe da bi ušli u EU. Ne &nbsp;znam što bilo koga frustrira što smo stavili putokaz sa tim gradovima. Svi ovi gradovi su nama bliži. U Pljevljima živi jedan broj ljudi koji su živjeli u Prizrenu, Kninu i Banja Luci. Nema razloga za bilo kakvu medijsku pompu - uvjerava prvi čovjek Pljevalja.
Komentarišući to što je odgovorio na kritiku PES-a sa sarkastičnim: "Tačno me raspametiste, sad ga zaspi majčin sine", Vraneš kaže da je ironičan ton u komunikaciji sa političkim oponentima primjeren u savremenoj politici.
- Na takvu izjavu jedino je takav odgovor bio moguć. Apsolutno nema razloga dan nas opominju da nismo za EU. Mi jesmo za EU, naš lider Andrija Mandić , kao lider srpskog naroda u Crnoj Gori i odgovoran i mudar političar, sa svojim koalicionim partnerima uvešće Crnu Goru u EU. Međutim, postoji neki ljudi u Crnoj Gori koji su isfrustrirani kad god se pomene nešto srpsko ili što ima veze sa srpskim narodom - naglasio je Vraneš.
Pozvao je kolege iz PES-a da naprave anketu među glasačima u Pljevljima, dodajući da će vidjeti kakav odgovor će dobiti po ovom pitanju.
Vraneš je rekao da je vladajuća većina u Pljevljima stabilna.
- Jako dobro funkcionišemo, a to se vidi i po rezultatima - ističe Vraneš.
Negirao je i informacije da su njegovi odnosi sa Mandićem narušeni i da priprema novu političku platformu.
- Andrija Mandić je neprikosnoveni lider NSD i srpskog naroda u Crnoj Gori - kratko je poručio Vraneš.
Na pitanje da li če biti daljih promjena u vizuealnom identitetu grada, Vranše je rekao da u Pljevljima ništa nije urađeno što nijesu željeli građani.
- Ono što traže građani i ono što ocijenimo da je dobro za naš grad mi to i uradimo - zaključio je Vraneš.

Tamara Klikovac

Vraneš: Bespotrebna pompa i frustracija oko putokaza, netačne tvrdnje o sukobu s Mandićem i novoj platformi

Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, ponovo provocira susjede, postavljanjem i tumačenjem putokaza u centru grada. Naročito je direktna njegova teza da put u Brisel vodi preko Knina, grada koji je za susjednu Hrvatsku, članicu Evropske unije, uz Vukovar, simbol agresije i slobode, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović za Antenu M kaže da Vraneš nije i ne može isprovocirati susjede s tablom Knin.&nbsp;
- Nakon onako oštre reakcije Pokreta Evropa sad, koja je sigurno zabrinjavajuća za Daria Vraneša, njemu više neće na pamet padati takve vrste provokacija. Naravno da sam ironičan. Riječ je jednoj permanentnoj politici koja je našla svoj izraz i u saobraćajnoj signalizaciji - kaže Vuksanović.
Riječ je, kako dodaje, o politici koja bi se mogla svesti na jednu riječ – dogodine. &nbsp;
- Imali smo dogodine u Kninu, dogodine u Prizrenu, dogodine na Lovćenu. A kako je krenulo, ako se budu vodili takvom retrogradnom i nakaradnom politikom, doći ćemo do onoga – dogodine u Beogradu - ističe Vuksanović.
Adekvatna je reakcija pljevaljskog odbora PES-a na Vranešove provokacije, opet je ironičan Vuksanović.
- To je stvarno situacija koja ima jedan duhoviti karakter i čudna je to neka igra i pravila igre gdje lokalni, a i ne samo lokalni, daje stalno crvene kartone pojedinim svojim političkim partnerima, a oni i dalje nastavljaju da igraju po svojim pravilima. Ali to nije više pitanje samo za Darija Vraneša, već za njegove koalicione partnere, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou - naglašava naš sagovornik.
Dodaje da PES ćuti i dugo je trpeljiv.
- A to je jedna kategorija koja je specifična i neophodna u politici. S druge strane vidimo da svi njihovi koalicioni partneri ostvaruju dobre rezultate na lokalnim izborima, dok PES sve više i više tone. To je očigledno cijena te i takve politike - smatra Vuksanović.

1250x600

1084x550

Vuksanović: Ako se ovako nastavi, biće dogodine u Beogradu; PES sve više tone

Poslanik SD-a Boris Mugoša komentarisao je ''upozoravajuće poruke'' koje su članovi pljevaljskog odbora PES-a uputili predsjedniku te opštine, Dariju Vranešu, zbog postavljanja table i komentara da su nam Prizren, Beograd, Banja Luka i Knin bliži od Brisela.
- Greote što se napravi od PES-a… Ovako ih tretira član Glavnog odbora NSD-a koji obavlja funkciju predsjednika opštine zahvaljujući i glasovima PES-a- navodi Mugoša u objavi na mreži X.
Podsjetimo, u Pljevljima je juče osvanuo putokaz, sa imenima gradova Knina, Prizrena, Banja Luke i Beograda, a iz pljevaljskog PES-a &nbsp;poručili su Vranešu da slijedi putokaz Vlade, kako ne bi dobio crveni karton.
- Ali, PES će se žaliti FIFA-i i UEFA-i, &nbsp;jer već drugi treći put daju Vranešu crvene kartone, a on ih kulira i još pride i ponižava…- zaključuje Mugoša u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1962183093759971770&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: PES već drugi-treći put Vranešu dijeli crvene kartone - on ih kulira

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš odgovorio je odboru Pokreta Evropa sad u tom gradu koji mu je danas poručio „da slijedi dinamiku ka Briselu kako ne bi dobio crveni karton“.&nbsp; - Tačno me raspametiste. Sad ga zaspi majčin sine. Od četiri odbornika prije dvije godine ostadoše vam dva. Hitamo zajedno brzim koracima ka Briselu, samo moramo preko Knina, grada u EU. I da se pobratimo sa gradom u EU – Kninom- napisao je Vraneš u Instagram objavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830230816_bc9148225019e4f377769a44e129eea7b1b24fe54e40dea3b657f9b5db63b132.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830230816_bc9148225019e4f377769a44e129eea7b1b24fe54e40dea3b657f9b5db63b132" data-rendition-name="original" width="489" height="873" loading="lazy" alt="vraneš instagram"> </figure>  Podsjećamo, danas je Vraneš postavio putokaz na šetalištu u Pljevljima uz predstavljenu razdaljinu u kilometrima između tog grada i Beograda, Banjaluke, Knina i Prizrena. Putokazom se zatim na Instagramu pohvalio uz poruku kako su nam svi pomenuti gradovi bliži od Brisela.&nbsp;

Vraneš poručio pljevaljskom PES-u: Tačno me raspametiste, sad ga zaspi majčin sine

Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan ironično se osvrnuo na upozoravajuće saopštenje pljevaljskog odbora Pokreta Evropa sad u kojem su kritikovali predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša.
- Hoće li zaboga Dario Vraneš zaspati večeras nakon ko zna kojeg "žutog kartona" PES-a? Brine li se Marko Kovačević u Nikšiću? Mora biti da je i Vladislav Dajković u Podgorici utrnuo od straha. Sigurno i kip Pavla Đurišića više nije siguran pod zaštitom četničke bulumente i SPC- napisao je Belan na mreži X.
Podsjetimo, Vraneš je na šetalištu u Pljevljima postavio putokaz uz predstavljenu razdaljinu u kilometrima između tog grada i Beograda, Banjaluke, Knina i Prizrena, uz poruku da su im svi oni bliži od Brisela.
Iz pljevaljskog odbora Pokreta Evropa sad su mu potom poručili da „slijedi dinamiku ka Briselu, kako ne bi dobio crveni karton“.

Belan: Hoće li zaboga Vraneš zaspati večeras nakon ko zna kojeg "žutog kartona" PES-a?

Očekujemo od predsjednika opštine Darija Vraneša da slijedi dinamiku svog proevropskog rukovodstva na putu ubrzanog članstva u EU, a ukoliko mu je lakše može koristiti i putokaz koji je instalirao, jer je na njemu i grad koji je već u Evropskoj uniji, navode u poruci predsjedniku Opštine Pljevlja iz kancelarije Pokreta Evropa Sad u tom gradu.
Iz pljevaljskog PES-a podsjećaju da su upravo prije par dana iz koalicije Za budućnost Crne Gore zaključili kako je nedavna poruka šefa njemačke diplomatije Johana Vadefula dala crveni karton domaćim i inostranim protivnicima i kočničarima evropske budućnosti Crne Gore.
- Koalicija ZBCG koja je predložila Vraneša za predsjednika opštine Pljevlja je takođe istakla kako je parlamentarna većina odradila odličan posao na ubrzanom putu ka punopravnom članstvu u EU- podjećaju.
Zato je, kako iz PES-a ističu, važno da predsjednik opštine Vraneš slijedi dinamiku ka Briselu, kako ne bi dobio crveni karton od proevropskog rukovodstva.
- Takođe, vjerujemo da će upravo rukovodstvo ZBCG koje snažno podržava evropski put, dodatno osvjetliti putokaz Vranešu, kako predsjednik opštine Pljevlja ne bi zalutao u društvo kočničara- zaključuju iz PES-a.
 
Naime, reakcija PES-a Pljevlja dolazi nakon što je Vraneš na svojoj instagram stranici podijelio objavu u kojoj ističe da ''nam je Beograd bliži od Brisela. I Banja Luka i Knin su nam bliži od Brisela''.

Pljevaljski PES: Vraneš da slijedi dinamiku ka Briselu, kako ne bi dobio crveni karton od proevropskog rukovodstva

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) prisustvovala je danas "obilježavanju Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji "Oluja"".
U Sremskim Karlovcima bili su predjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i poslanik u Skupštini Crne Gore Velimir Đoković.
- Sa ovog mjesta, sjećajući se svih naših stradalih i prognanih sunarodnika iz Krajine, poslata je snažna poruka srpskog jedinstva i sloge, koja nam je danas potrebnija nego ikada - saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
Srpski narod je, kažu, opstao uprkos brojnim pokušajima uništenja i, kao feniks, iznova se dizao iz pepela.
- Naša je dužnost da, pamteći sva stradanja kroz koja smo prošli, gradimo put svjetlije budućnosti za sve nas - zaključuje se u saopštenju.
Komemoraciji je prisustvovao i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.

Kovačević, Vraneš, Đoković i Šćekić na obilježavanju godišnjice "Oluje"

Pljevaljska vlast ozbiljno je uzdrmana, a predsjedniku Opštine Dariu Vranešu fotelja više nije sigurna i on se priprema za novi udar partijskog saborca, šefa lokalnog odbora Nove srpske demokratije, od skora ponovo poslanika ove stranke u Skupštini Crne Gore Milana Lekića. On je opet učvrstio pozicije u Pljevljima, ali i kod lidera ove partije i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Lekić je prošle godine u septembru pripremio puč u pljevaljskom parlamentu kako bi smijenio Vraneša, ali nije uspio. Vraneš se tada znatno bolje pozicionirao kod birača NSD u ovom gradu, što je znao i Mandić, pa je amortizovao sukob, a Lekić je godinu iskoristio da vrati poljuljane pozicije kod Pljevljaka. <h2> PODRŠKA SRBIJE</h2> Da je ovoga puta Vraneš u znatno nepovoljnijoj poziciji nego lani potvrđuje i njegova jučerašnja posjeta Beogradu, gdje se sreo sa predsjednikom Vlade Srbije Đurom Macutom. - Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive - poručio je Vraneš iz Beograda, a poznavaoci pljevaljskih prilika tvrde da je ova poruka upućena Lekiću i Mandiću da on ima podršku vlasti Srbije i da odustanu od plana njegove smjene. Izvori Portala ETV tvrde da je Vraneš dobio garancije i od ministarke u Vladi Srbije Milice Đurđević Stamenkovski (poznatija kao Milica Zavetnica), tokom njene nedavne posjete Pljevljima, da su srpske vlasti uz njega. Navodno je rekla da će protiv Lekića, ako se usudi da sruši Vraneša, u Srbiji odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. Protiv Lekića u Specijalnom državnom tužilaštvu pokrenuto je više istraga zbog sumnji u razne zloupotrebe. Lekić je uništio i dvoje službenih vozila Rudnika uglja. Jedno je havarisao vozeći pijan, a drugo je izgorjelo u požaru. No, bez obzira na bahato ponašanje Lekića i činjenicu da postoji ozbiljna mogućnost da odgovara za više zloupotreba službenog položaja, čime je nanio ogromnu štetu Rudniku uglja, partijski šef i predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić imenovao ga je za poslanika i tako mu obezbijedio imunitet. - U pljevaljskom odboru NSD u namjeri da koliko-toliko saniraju štetu izazvanu sukobom između Vraneša i Lekića odlučili su da podrže starijeg kolegu i Mandićevog čovjeka od povjerenja u ovom gradu – rekli su naši izvori iz Pljevalja. BITKA ZA BIRAČE Vraneša je, kako je svjedočila i javnost, razbjesnio nedavni izbor Lekića za šefa lokalnog partijskog odbora, pa je u sarkastičnoj čestitki, pored ostalog, saopštio kako ga je „prijatno iznenadila vijest“ da je Lekić, „na telefonskoj sjednici“ dobio mandat da u narednom periodu vodi „Privremeni opštinski odbor Nove srpske demokratije u Pljevljima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801060848_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801060848_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Milan Lekić"><figcaption>BITKA ZA STATUS LOKALNOG ŠERIFA: Dario Vraneš i Milan Lekić(Photo: Rudnik uglja)</figcaption></figure>  Ovakvim obraćanjem Vraneš je poslao jasnu poruku i Mandiću i Lekiću da neće dozvoliti da bude uklonjen „bez borbe“. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kažu naši sagovornici. A Mandiću i Lekiću, osim srpskih vlasti koje blagonaklono gledaju na Vraneša, smetnju da ga se riješe predstavlja i činjenica da ga je prihvatila Crkva Srbije, a njeni episkopi imaju presudan uticaj na NSD. - Proteklih mjeseci Vraneš je veoma prisutan na terenu, gotovo svakodnevno obilazi simpatizere NSD nudeći im pomoć Opštine za rješavanje infrastrukturnih problema. I dok znatan dio seoskih domaćinstava blagonaklono gleda na Vraneša, u gradu i nije baš tako, jer je znatno narušio ugled skandaloznim dešavanjima na radilištu u Omladinskoj ulici, gdje se sa građanima obračunavao vulgarnim porukama, prijetnjama i psovkama – ističu naši sagovornici. Kao najozbiljniji kandidat da naslijedi Vraneša na mjestu predsjednika Opštine slovi direktor Srednje stručne škole u Pljevljima Bojan Strunjaš, koji je i prošle godine bio Lekićev prijedlog. <h2> KO JE BLIŽI BEOGRADU</h2> Prema riječima izvora Portala ETV, Mandić je odlučio da se riješi Vraneša primarno zbog toga što je ovaj počeo da gradi snažne veze sa Beogradom, odnosno srpskim vlastima i Crkvom Srbije, a navodno je tvrdio i kako „Mandićevo vrijeme prolazi“, da treba da se povuče i da će on biti novi lider NSD. Sudeći prema posljednjim događajima, o Vranešovoj političkoj sudbini u NSD-u i poziciji predsjednika Opštine opet će se odlučivati u septembru. Za razliku od prošle godine, ovog septembra šanse da pobijedi su mu znatno manje nego lani.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801060852_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801060852_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš"><figcaption>LEKIĆEV KANDIDAT: Bojan Strunjaš (Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Kako je i sam svjestan te činjenice on se priprema, kako tvrde naši izvori, da sa svojim „krilom“ iz NSD napravi novu političku platformu. Vraneš je radikalni pristalica velikosrpskog projekta „srpski svijet“, poštovalac četničkog pokreta i negator crnogorske države, identiteta, istorije, kulture. Čest je gost srpskih zvaničnika i Crkve Srbije i otvoreno zagovara koncept „svi Srbi u jednoj državi“, a Srbiju smatra maticom. Suštinski, na istim je ideološkim pozicijama kao i Andrija Mandić, ali, utisak je, platiće cijenu partijske neposlušnosti i ambicije da on bude lider ideologije „srpskog svijeta“ u Crnoj Gori.

Kaćuša Krsmanović

Draško Đuranović

Mandić i Lekić ruše Vraneša, on priprema novu političku platformu

Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive - poručio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nakon posjete toj državi tokom koje je, kako javlja PV Portal, razgovarao sa tamošnjim predsjednikom Vlade Đurom Macutom.
Tema sastanka bila je unapređenje saradnje između dvije zemlje, s posebnim fokusom na mogućnosti ulaganja u Pljevljima.
Prema riječima Vraneša, investitori iz Srbije pokazali su spremnost da ulažu u otvaranje novih radnih mjesta, kao i da pruže podršku u izgradnji putne infrastrukture u Pljevljima.
U delegaciji Opštine Pljevlja, bio je i sekretar Sekretarijata za poljoprivredu Danko Šarančić, koji je premijera Macuta upoznao sa privrednim potencijalima i resursima opštine, kao i predsjednik Srpskog kulturnog centra “Patrijarh Varnava”, Božidar Jelovac.

Vraneš kod Macuta: Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive

Crna Gora se suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima koji direktno pogađaju standard građana. Rast cijena osnovnih životnih namirnica svakodnevno povećava pritisak na domaćinstva, dok plate i penzije ne prate stvarne troškove života, poručila je predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Emina Čolović.
Ona je naglasila da „država ne kontroliše kretanje cijena i da je ekonomska politika prepuštena stihiji, bez jasne strategije kako da se zaštite građani i privreda. Na isti način, i društvo se nalazi u svojevrsnoj neizvjesnosti, jer izostaju sistemske i dugoročne mjere“.
Čolović je istakla da je tokom nedavne posjete Crnoj Gori lično mogla da se uvjeri da su cijene mnogih osnovnih namirnica veće nego u Njemačkoj, što najbolje pokazuje, kako je ocijenila, koliko je standard građana urušen i koliko država nema kontrolu nad tržištem.
Ona je upozorila i da rast javnog duga i loše planiranje budžeta pokazuju da aktuelna Vlada ne može da obezbijedi stabilnost i održivost finansija, te dodala da kratkoročne i improvizovane odluke samo produbljuju problem.
Govoreći o turizmu, Čolović je ocijenila da je ovogodišnja sezona jedna od slabijih u prethodnim godinama, što je rezultat loše pripreme, nedostatka promocije i infrastrukturnih ograničenja.
- Dok građani jedva sastavljaju kraj s krajem, ministri umjesto da rade svoj posao i nude rješenja, gotovo svakodnevno putuju po svijetu. Ta putovanja nijesu donijela nikakve koristi građanima Crne Gore – osim što su pokazala da je vlast više zainteresovana za protokole i fotografisanja nego za konkretan rad - naglasila je Čolović.
Smatra da je neophodno hitno uskladiti minimalne zarade i penzije sa rastućim troškovima života, kontrolisati trgovinske lance, uvesti ciljane subvencije za najugroženije slojeve i donijeti dugoročan plan fiskalne konsolidacije. Istovremeno, turizam mora postati strateški prioritet, uz ulaganja u infrastrukturu i jaču međunarodnu promociju.
- Građani Crne Gore zaslužuju vlast koja će im ponuditi sigurnost i jasnu viziju razvoja. Vlada koja sve prepušta stihiji, a ministri svoje obaveze zamjenjuju putovanjima i protokolarnim posjetama, više ne može da vodi državu u pravom smjeru - zaključila je Čolović.

Čolović: Cijene divljaju, turizam podbacio, Vlada bez plana

Premda svakodnevno svjedočimo potpunoj klerikalnoj okupaciji crnogorskoga društva, posebnu pažnju izazvala je medijska dehumanizacija gdina Nenada Nikaljevića na koje su pravosudni organi reagovali pritvaranjem bračnoga para Nikaljević, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra.
- Koliko se na osnovu dekontekstualizovanih snimaka, koji su za cilj imali da prikriju što je prethodilo žučnoj raspravi između popova Beogradske patrijaršije i gdina Nikaljevića, moglo viđeti glavni je grijeh gdina Nikaljevića što je popove Beogradske patrijaršije nazvao uzurpatorima, te što manastir svoga sela i plemena doživljava kao dio svoje baštine. Za istorijsku nauku neupitno je da je današnja Crkva Srbije - nakon nasilne aneksije države Crne Gore od strane države Srbije - na isti način ukinula crnogorsku crkvu i sopstvenu crkvenu jurisdikciju proširila na teritoriju Crne Gore. U skladu s time, njegovu kvalifikaciju o uzurpatorima ne može opovrgnuti nijedan objektivan sud. Tim prije što se zna da je riječ o organizaciji koja je dosad počinila nebrojene primjere devastacije crnogorske sakralne baštine, osobito u Crmnici iz koje gdin Nikaljević potiče – navode iz PEN-a.
Dodaju da pavosudni sistem koji u prijetnjama i skandaloznim porukama visokih crkvenih i državnih funkcionera ne vidi ništa sporno, koji oslobađa krivice nikšićkoga gradonačelnika koji prijeti Crnogorcima s te visoke funkcije koju obavlja, koji još uvijek ne djeluje povodom uzurpacije kulturnoga i sakralnog objekta Đurđevi Stupovi, đe je ista religijska organizacija smjestila spomenik masovnoga ubice i izvršitelja etničkoga čišćenja, naci-fašističkoga kolaboranta Pavla Đurišića itd. - satima je držao u pritvoru bračni par u ozbiljnim godinama, potvrđujući time da ne djeluje u skladu s Ustavom i zakonima, no služi kao batina u rukama klirika Crkve Srbije.&nbsp;
- Takav je postupak nastavak zloupotrebe institucija od strane klero-fašističkih struktura na vlasti koje koristeći se staljinističkim metodama u spuškome kazamatu drže političkoga zatvorenika gdina Milivoja Katnića ili selektivnom pravdom gone Crnogorce i druge kojima je na srcu građanska i nezavisna država Crna Gora. Krajnji je cilj proziran: zastrašivanje i asimilacija Crnogoraca i nestanak svih vrijednosti koje su proklamovane obnovom crnogorske države na referendumu 2006. 
Gdin Nikaljević u Brčelima je branio sopstvena prava, branio je svoj ponos i svoju baštinu. Zbog toga je bio izložen fizičkoj torturi od strane onih koje je nazvao uzurpatorima jer su vršili protivzakonite i neprijavljene radove na zaštićenom opštem dobru. Gdin Nikaljević, nažalost, nije dobio zasluženu podršku braneći to opšte dobro. Najmanje što se moglo očekivati bila je reakcija i podrška od strane barske vlasti, koja je još uvijek makar deklarativno procrnogorska – navodi se u reagovanju.
Crnogorski PEN centar poziva sve domaće i međunarodne instance u Crnoj Gori koje se zalažu za jednakost, za sekularno društvo i za poštovanje ustavnih vrijednosti da posvete pažnju crtanju krivice bračnom paru Nikaljević, kako bi se onemogućio dalji progon građana koji se opravdano suprotstavljaju uzurpatorskom, nasilnom i protivzakonitom djelovanju Crkve Srbije u Crnoj Gori.

PEN: Pravosudni sistem batina u rukama klirika Crkve Srbije

Zbog većeg odrona u mjestu Obzovica saobraćaj je i dalje obustavljen za sve kategorije vozila na putu Budva-Cetinje.&nbsp;
Odron je juče ujutro oko 7:30 zatrpao kolovozne trake, a problem je i dalje stijena koja je ostala iznad puta i koju treba ukloniti.
Radovi na raščišćavanju odrona nastavljeni su jutros.&nbsp;
Draško Ivanišević iz Uprave za saobraćaj za Antenu M navodi da su ekipe Crna Gora puta na terenu.
- Na terenu su jutros od 6 sati i 30 minuta da raščiste ono što je ostalo. Potrebno je da se obali još jedna stijenska masa... čim se to završi i nakon što se rasčisti put, doći će specijlane ekipe koje će da obiđu teren i da konstatuju da li je sve uredu i da se pusti saobraćaj - navodi Ivanišević.
Nada se da će do kraja dana da bude pušten saobraćaj.&nbsp;
- Dobri su izgledi za to - saopštio je Ivanišević.
Radio Cetinje objavio je ranije da su radovi sinoć prekinuti zbog kvara na mehanizaciji.
Iako je oslobođena jedna kolovozna traka, zbog opasnosti od ponovnog odrona, odlučeno je da put ostane zatvoren do potpune sanacije.&nbsp;

Nadaju se da će do kraja dana biti otvoren put Budva - Cetinje

Tenkovi, koji ovih dana intenzivno preoravaju ulice Novog Beograda, u pripremama za vojnu paradu povodom nedavno uspostavljenog „Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“, u stvari su idealna definicija sistema i zabluda u kojima Srbija živi zarobljena decenijama. Oni su i strah, i poštovanje. Kako je kome namenjeno. Oni su i sramota, i ponos. Kako za koga. Oni su i slepo izvršenje bez obzira na cenu, ali i brojni prateći poslovi. Za prve grob ili invalidska kolica, za one druge poprilična zarada. Oni su i srpska nesreća, i nesreća u režiji Srba. Tenkovi su, dakle, simbol onoga od čega je sve počelo. Ranih devedesetih, na njih je s beogradskih nadvožnjaka bacano cveće, kada su kretali da ruše tuđi grad ni po čemu poseban, osim po nečijoj ideji da treba da bude deo severoistočne granice svih Srba u jednoj državi; tenkovi su, međutim, prošpartali i ulicama tog istog Beograda kada je trebalo uterati strah u kosti protivnicima režima koji je provodio svesrpsku politiku – iako nisu svi koji su se tog dana tukli s policijom Balkanskog kasapina bili protiv te politike, već samo protiv njene nedovoljno efikasne realizacije. Sva je prilika da će tenkovi postati i simbol raspleta srpske skoro četiridecenijske agonije, iako je neizvesno koliko je (još) dug i čime popločan put do njega, i bez obzira što niko danas ne može ni da pretpostavi u kom će se pravcu taj rasplet kretati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915070928_8d229cb0b63bd849c1755e06ac6294daa012daf12cdf589409f58e337b0d4d03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915070928_8d229cb0b63bd849c1755e06ac6294daa012daf12cdf589409f58e337b0d4d03" data-rendition-name="original" width="6669" height="4446" loading="lazy" alt="Srbija vojska"><figcaption>Beograd, petak, 12. septembar 2025.(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Sam taj čudni praznik jedinstva, slobode i nacionalne zastave, za koji niko živi ne zna kad je, dok ga propagandna mašinerija sistema ne „podseti“ - od početka nema miroljubivi karakter. Dok Srbima raseljenim širom sveta on ne znači ništa više osim koktela u ambasadi za odabrane, na Balkanu predstavlja jasno upozorenje da krvavi proces raspada SFRJ nije gotov, i da su razni Badinteri, bosanski Dejtoni i crnogorski referendumi tek besmislena slova na papiru zapalom u gusenice velikosrpskog nacionalizma i hegemonizma. Već u samoj ovako plasiranoj ideji „jedinstva“ ima nejednakosti. Dok Srbe diljem Evrope, Amerike ili Australije upadljivo pozivaju da poštuju države u kojima žive, tek stidljivo ih „nameštajući“ da prilikom izbora glasaju za opciju za koju srbijanski režim veruje da će od nje imati više vajde, Srbe u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori sistemski i sistematski uče da to nisu njihove države, ali da će to postati kada te države ili njihovi delovi „opet“ postanu delom Srbije. One Velike. Sa sve „svim Srbima“ u njoj. „Sloboda“ je tek posebna priča. Ubacivanjem te reči u naziv praznika indirektno se sugeriše da negde slobode (za Srbe) nema, a i tamo gde je ima, ona je permanentno ugrožena. Uopšte, institut slobode u verziji velikosrpskog šovinizma i hegemonizma, teško da odgovara i definiciji slobode i etimologiji tog pojma, a posebno ne činjenicama. Ovaj se autor - kao primer - seća neke devojke iz Pljevalja, koja je pre nekoliko godina besno vratila više od 50.000 eura doktorantske stipendije, zbog (crnogorske) „vlasti koja zatire srpski narod i pravoslavlje“. Nije, međutim, objašnjeno – zašto je uopšte prihvatila toliku stipendiju od onih koji bi da je „zatru“, i kako to onaj koji „zatire“ omogućava obrazovanje i usavršavanje onima koje „zatire“? O nacionalnoj zastavi dovoljno je reći da je u Srbiji sve više ljudi koji budući pad režima vezuju s nužnošću da se promene i državni simboli. Posebno aktuelna zastava, kompromitovana najpre u ratovima devedesetih, pa onda i ovodecenijskim molovanjem i kačenjem i gde joj jeste i – mnogo češće – gde joj nije mesto, za koju sve više ljudi traži da se promeni i kao državna vrati zastava iz Sretenjskog ustava – trikolor nalik francuskom, s obrnutim redosledom boja. U međuvremenu, tenkovi prkosno riju beogradske ulice, kada već onomad nisu mogli da odu dalje od Vukovara - do Karlobaga, Ogulina, Karlovca i Virovitice – i pravedno kazne nezahvalne nepoštovaoce večite i biblijske srpske žrtve i ubede sve one koji su hteli da žive sami, da im je ipak bolje kao drugorazrednim građanima velike srpske države. Dim sagorelog goriva i buka koju proizvode vremešni guseničari s cevima u besmislenom kružnom kretanju centrom najveće beogradske opštine (mnogi šaljivo komentarišu da su pošli da „oslobađaju Kosovo“, ali im se pokvario desni migavac, pa vrte u krug s levim okretom) sada, međutim, treba da uvere sve one koji su prethodnih skoro 11 meseci posumnjali u snagu i sposobnost režima – da je sve pod kontrolom. Možda i da dodatno prepadnu pobunjene građane, koji ne odustaju od protesta zbog korupcije, čak i kada je režim preuzeo poslednju oružanu formaciju koja mu nije bila apsolutno lojalna: Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ). Konačno, sveže ofarbana bajata sovjetska vozila, uz nešto noviteta kao čeda poslovne, rudne i gasne ljubavi, služe da uvere konzumente propagandnih sredstava (jer u Srbiji medija skoro da više i nema) da se velikosrpski projekat nastavlja bez obzira na spoljnopolitičke okolnosti i sve više onih koji su shvatili da on donosi samo nesreću. Naravno, daleko je to od idiličnog nacionalnog romantizma. Baš kao što su za tenkovima devedesetih nadirali junaci koji su domaće stanovništvo oslobađali električnih uređaja i nameštaja, sada će za tenkovima nagrnuti vazda pripravni, verni i davanju procenta naučeni „poslovni ljudi“ režima, da poprave ulice Beograda, koje su tenkovi razrovali. Nisu ih odavno renovirali, pa, sasvim sigurno godinu ili dve. A sve se plaća iz budžeta. Uvećano, dabome, za iznos duševnih bolova ovih koji toliko vole Beograd da sada od njega prave Dubai sa Aliekspresa. Primetiće neki naivan čitalac da je i za vreme Tita bilo vojnih parada. Ne ulazeći u analizu Brozovog režima – o tome je dosta rečeno, a i besmisleno je prežvakavati nešto što se završilo pre bezmalo pola veka – samo da skrenemo pažnju na dve „sitnice“. Tenkovi na Brozovim paradama imali su odgovarajuće gusenice s gumenim delovima, kako bi se sprečilo uništavanje ulica. Brozove parade nisu umesto pripadnika Vojske (vojne policije, na primer) obezbeđivale sumnjive njuške iz redova raznih privatnih obezbeđenja. Ako neko nije sam zaključio vezano za ovu drugu „sitnicu“ – to obezbeđnje vojske od sopstvenih građana se takođe plaća iz budžeta, po ko zna kolikoj ceni (čak i formalne, i nameštene, javne nabavke s tri ponuđača u Srbiji su retkost), a sam čitalac neka zaključi kolika je verovatnoća da deo sume ode u džep dobrog čoveka koji je posao „nabacio“. Činjenica da se parada, kojom se obeležava praznik, održava pet dana posle praznika, najbolje govori u prilog tvrdnje da je režimu potrebna permanentna nestabilnost, baš poput “Ćacilenda” koji se iz Pionirskog parka proširio i na bulevar ispred (nekada Savezne) Skupštine, čineći svojevrsni „Zabranjeni grad“ čak i za opozicione poslanike. Dovoljno je da silna vojska samo bude na ulicama pa da dodatno zabrine i deprimira građanstvo, već izmoždeno neizvesnošću, strahom, nestabilnošću, visokim cenama, divljanjem pripadnika vladajuće kaste, nemanjem minimuma zaštite, loše plaćenim poslovima i još mnogim stvarima zbog kojih na stotine ljudi svakodnevno zauvek napuštaju Srbiju, u dosad nezabeleženom mirnodopskom egzodusu. Najzad, upravo potezi koje vlast vuče pokazuju da u Srbiji nema i neće biti jedinstva, jer prvi Aleksandar Vučić svakodnevno deli građane na „nas“ i „njih“; da nema slobode dok god policija ili banditi u njenim unoformama skidaju gole studentkinje, razvaljuju im kolenom vilice ili čestim upadima ruše autonomiju Univerziteta; da je zastava u očima većine građana samo kompromitovana krpa iza čijeg nošenja ili molovanja dolaze samo neka šteta ili zlo. Tenkovi su po svoj prilici tu samo tačka na dugu priču s tužnim krajem, započetu još krajem osamdesetih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915070932_cf1b1e4691c8e47d571c62d89ebc419bb353d3e236ce1df2f7e7bc012789dbd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915070932_cf1b1e4691c8e47d571c62d89ebc419bb353d3e236ce1df2f7e7bc012789dbd3" data-rendition-name="original" width="5929" height="3953" loading="lazy" alt="Srbija vojska"><figcaption>Beograd , petak, 12. septembar 2025. (Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>

Tenkovi koji zatvaraju krug

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

Predstavljanje loga i programa nove političke partije "Pokreta narodnog povjerenja", na čijem čelu je doskorašnji potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić, počelo je sa greškom. Naime, za logo političke partije i slogan, Šćekić je odlučio da bude napisan ćirilicom, međutim na prvom koraku našla se pravopisna greška - ćirilica je pobrkana sa latinicom.&nbsp; I tako je ćirilicom napisano "Vratimo povjerenje narodu", ali u riječi "narod" stoji latinično slovo "d".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616" data-rendition-name="original" width="1044" height="925" loading="lazy" alt="Pokret narodnog povjerenja"> <figcaption>Logo i slogan(Photo: Pokret narodnog povjerenja)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, Šćekić se inače zalaže da srpski jezik postane službeni u Crnoj Gori, zato i ne čudi njegovo insistiranje da logo partije bude na ćirilici.&nbsp; Ne treba zaboraviti ni onomad, 2021. godine kada se nalazio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje, kada je Šćekić pokušao nametnuti korišćenje ćiriličnog pisma, time što je naložio da se za zaposlene u fondu nabave ćirilične tastature a i sajt prebaci na to pismo.&nbsp; Stoga forsiranje ćirilice svakako ni danas ne čudi, ali za početak treba znati kako se pišu sva slova azbuke.&nbsp;

Pobrkali ćirilicu i latinicu: Nova Šćekićeva partija počela sa greškom

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Tokvil je pisao da će moderno društvo staviti na raspolaganje modernom despotizmu sredstva za akciju koje stare tiranije nijesu imale. Ta činjenica čini da se danas putem tih modernih sredstava despotizam često umotava u propagandne forme i formalne demokratske procese, što ga često čini slabo prepoznatljivim centrima moći, koji imaju moć da utiču na takvo društvo. Nažalost, svijet se stalno mijenja u pravcu koji ne obećava, pa se često u međudržavne odnose umiješaju razni interesi, što despotizmu ostavlja veliki prostor za nesmetano djelovanje. Iako je Srbija već duže vrijeme zemlja u kojoj jedan čovjek odlučuje i o finansijskim tokovima, i institucijama sile, bezbjednosnim službama, medijima, investicijama, pravosudnom sistemu, spoljnoj i unutrašnjoj politici i svim dijelovima sistema, želja da se kontrolišu djelovi sistema, kao partijski plijen, postoji i u mnogim državama, posebno na prostorima regiona kojem pripadamo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695" data-rendition-name="original" width="628" height="407" loading="lazy" alt="sila"><figcaption>IŽIVLJAVANJE: Policija prebija koga stigne na protestima u Srbijiscreenshot</figcaption></figure>  GOLO NASILJE Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje svakom građaninu pravo na miran protest, osim u posebnim okolnostima. Sloboda okupljanja je pravilo, zabrana je izuzetak. Oblik režima značajno oblikuje izglede za izbijanje protesta, kao i njegove oblike, obim i posljedice. Nastanak, širenje i rezultati narodnih protesta u nedemokratskim režimima imaju drugačiju formu od one u demokratijama. Takođe, postoje i značajne razlike između oblika nedemokratskih režima, što definiše i način i stepen pobune građana. Srbija je prolazile sa različitim formama masovnih protesta koji nijesu dali nikakav efekat u promjeni načina vladavine, sve do studentskih blokada državnih univerziteta i njihovih poziva na masovna okupljanja i građansko organizovanje. Dugo vremena je autokratski režim Aleksandra Vučića tolerisao studentske akcije, donekle sankcionišući povremene napade na studente i pobunjene građane, da bi nakon višemjesečnih blokada i masovnih mitinga, kako je vrijeme prolazilo, sve više i više počeo koristiti represivni državni aparat i paramilitarne grupe sumnjive prošlosti, simbolički obučene u crno, u golom nasilju i privođenju sumnjive zakonitosti. Aboliranje optuženih za pokušaj ubistva i dajući odriješene ruke specijalnim jedinicama policije i crnomajicijašima, Vučić je otvorio sezonu prebijanja protestanata, hapšenja uz prijetnje silovanjem od strane visokih oficira MUP-a, svlačenje gospođe u petoj decenije do gola i slične bestijalnosti. Koristi se taktikom paljenja Rajstaga, ubace se maskirani huligani, njih 15-tak, da se potuku sa policijom, onda se oni povuku iako nije nikakav problem pohapsiti ih, da bi se onda policija i režimski huligani, obučeni u crno, bjesomučno iživljavali na građanima, starcima, đeci, ženama, ne birajući žrtve. Režim Aleksandra Vučića se održava na vlasti isključivo nasiljem specijalnih policijskih snaga i kriminalaca u crnom, debelo plaćenih, kao i kontrolom maltene svih medija u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Podršku među građanima ima samo u vladajućoj kliki, koja se bogati na enormnoj korupciji i na korisnicima „korege“. Državu je poistovijetio sa sobom, pa je svaki napad na njega napad na državu Srbiju. Da bi pojačao ośećaj sile kojom raspolaže, 20. septembra izvešće na ulice tenkove i teško naoružanje, uz prelete aviona i helikoptera. Ne zna se kome je namijenjena ta demonstracija sile: za unutrašnju, ili spoljnu upotrebu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f" data-rendition-name="original" width="863" height="485" loading="lazy" alt="policija Srbije"><figcaption>ZADATAK: Crnomajicijaši na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“ tuku publikuscreenshot</figcaption></figure>  POLITIČKI SRBI Šizofrenija ide dotle da se crnomaijicijaši šalju u Rigu, na kvalifikacije u kušarci za evropsko prvenstvo, da se obračunaju sa svakim ko je bilo što uradio što ga svrstava u protivnike Vučića. Crnomajicijaši su na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“, na utakmici sa Velikom Britaniji, ušli među publiku, u kojoj je bilo roditelja sa đecom i počeli redom da biju sve koji su skakali uz riječi: „Ko ne skači, taj je ćaci“, dok je policija reagovala tek kad je publika uzvratila batine. Protestanti se hapse nasumično, optužuju se za djela za koja se dobija zatvorska kazna do deset godina zatvora za navodni napad na službeno lice. Optužuju se i žene starije dobi, koje ni pomoću trikova ne mogu nauditi oklopljenim policajcima. Svjedoci su po pravilu policajci, u čija svjedočenja, srećom, ni sudije ne mogu da povjeruju. Toliko su iskonstruisana. Suština je samo da se zaplaše građani. Čudo jedno, za političke Srbe u Crnoj Gori oni koje prebijaju po Srbiji, žene koje skidaju do gola, đevojke kojima prijete silovanjem, klinci koje batina po 15 policajaca pendrecima... to nijesu Srbi po njihovom ukusu. Njih mnogo više zanimaju što rade Hrvati, hoće li nešto odvratno uzviknuti na Maksimiru, pa da se, po sistemu kao u vremenu Mao Ce Tunga, svi redom izjašnjavaju, zgražavajući se. Dok se to u Srbiji ni ne pominje. Da pokazuju da su veći Srbi i od samih Srba, govori Deklaracija o gencodu u Jasenovcu, kojom su zaboli prst u oko Hrvatskoj, koju ni srpski parlament nije htio usvojiti. Sad su krenuli sa inicijativom da podignu spomenik Puniši Račiću, jednom od osnivača četničkog pokreta i ubici tri poslanika Hrvatske seljačke stranke 28. juna 1928. godine, među njima i vođe stranke, Stjepana Radića. Vjerujem da će to baš dodatno motivisati Hrvatsku da Crna Gora bude podržana na svom putu u EU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f.gif" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f" data-rendition-name="original" width="700" height="570" loading="lazy" alt="kopija"><figcaption>Kopija stranice iz Ljetopisa Matice srpskescreenshot</figcaption></figure>  Predśednik parlamenta Crne Gore suze roni za nekim američkim Draganom Vučićevićem, vjerujući i dalje da je Donald Tramp srpski tajni adut, iako Donalda zanima Srbija toliko da je spriječio nepostojeći rat između Srbije i Kosova. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje. Pritom, na desetine hiljada mrtve đece, žena i običnih građana u Gazi ne dotiču vojvodu, već se sa neskrivenim simpatijama susrijeće sa zločincem Netanjahuom. Sve u skladu sa uobičajenom ljubavlju prema masovnim zločincima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5" data-rendition-name="original" width="1296" height="639" loading="lazy" alt="dokument"><figcaption>Dokument iz 1810. godine u kojem se navode plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsciscreenshot</figcaption></figure>  Čudo jedno kako premijera Spajića ne zanimaju stvari sa sela, ni što se država Crna Gora pretvara u zemlju neopjevanih seljačina, samo zato što ga održavaju na vlasti. Ali me živo zanima kako misli sa takvim seljačinama da Crna Gora stigne do šanse da uđe u EU? Očekujem da će sljedeće biti podizanje spomenika vojvodi Momčilu Đujiću, zatim Radovanu Karadžiću i nezaobilaznom „čika Ratku“. To će baš da popravi dobrosuśedske odnose, kao uslov da nesretna Crna Gora, sa trenutnom vlašću, pridošlicama sa bivših ratišta, željnih novih obračuna sa „izrodima srpstva“ i gomilom gorštaka kojima je Rusija majka, dok raketira stambene zgrade po Ukrajini, postane član organizacije na čelu sa slijepom komesarkom Ursulom fon der Lajen. Slijepom, zato što ne vidi čak ni ono što parlament EU bjelodano vidi i raspravlja cijeli božji dan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924" data-rendition-name="original" width="276" height="512" loading="lazy" alt="grb"><figcaption>Grb Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  BRANŠA KONVERTITA No ne čudi što politički Srbi u Crnoj Gori tako zdušno pozdravljaju prebijanje „sumnjivih Srba“ po Srbiji, prijetnje silovanjem prvog čovjeka policijske jedinice, skidanje žene do gola... jer oni su so srpstva. Niko nije veći Papa od Pape, od konvertita. Najelitniji Srbi u Crnoj Gori, Vasojevići i Kuči, nijesu tako davno promijenili „vjeru za večeru“. Avlija Čelebija, turski putopisac, zapisao je za Vasojeviće u drugoj polovini XVII stoljeća njihovu privrženost katoličanstvu, Vasojevići su čak imali katoličku kneževinu Holmiju, iako se danas trude da čelnika te kneževine, Nikolu Radonjića Vasojevića, proglase za pustolova, kao da je Holmija stvorena i postojala samo njegovom voljom. Da je to tačno, davno bi ga Vasojevići ubili, ali nijesu, on je poginuo 1844. godine od ruke Njegoševih perjanika. U dokumentima iz 1810. godine, koji se bave vojskom kojom raspolaže Crna Gora, u dijelu plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsci sa navedenim brojem vojnika, Kuči se vjerski definišu kao katolici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592" data-rendition-name="original" width="440" height="512" loading="lazy" alt="Šematska karta Knjaževine Holmije"><figcaption>Šematska karta Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  U tu branšu konvertita lako bi upali i pravoslavni Bošnjaci, kako ih definiše Letopis Matice Srpske, knjiga 2 i 7 u Budimu 1825/6 (Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom 450.000; ispovedaju ili Islam, ili su Rimokatolici, ili pravoslavni), a koji su se istakli kao dobri borci u austrougarskoj vojsci u Velikom ratu. A i kao revnosni žandari u Crnoj Gori nakon Velikog rata. Poslije Prvog svjetskog rata pojedini Crnogorci su se počeli uzajamno optuživati u ondašnjoj štampi ko je i đe primio novac od beogradske policije za rad protivu Crne Gore: „I ja pitam g. Spasojevića (Janka), kao pravnika, što zaslužuje jedan ministar“ kojega je vladar „popeo na ministarsku stolicu (...), kome se taj ministar svečano zakleo na vjernost pa ga u odsudnom času u tuđemu svijetu sama ostavio, zakletvu pogazio i protiv njega počeo žestoku paljbu, kao što je to uradio ovaj g. Spasojević (...). Po starome crnogorskom običajnom pravu, njemu bi narod sudio i bio kamenovan“ (T. Orahovac, Žrtve ustavne borbe u Crnoj Gori, Pravda, Beograd, 7. decembar 1936). Napredovala je Crna Gora, nema više kamenovanja za ove što su se zakleli u vladi da će štiti interese Crne Gore i za one što obilato dobijaju novac od Beograda i Moskve. Ima sada demokratskijih rješenja. A i mjesta za boravak o državnom trošku.

Tag: dario-vranes