Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Baranin A. K, optužen za ubistvo u pokušaju učenika barske Gimnazije "Niko Rolović" Darisa Mujića, danas se nije pojavio na ročištu u Višem sudu u Podgorici, a navodno nije u Crnoj Gori, piše Primorski portal.
Mujić je pri tri i po mjeseca u dvorištu ove srednje škole zadobio povrede opasne po život i bio je životno ugrožen, zbog čega je operisan u Opštoj bolnici u Baru, a liječenje nastavio dvadesetak dana u Kliničkom centru Crne Gore.
Darisov otac Ceno Mujić pita Viši sud u Podgorici, koji je nakon devet dana ukinuo pritvor osumnjičenom za pokušaj ubistva, kako danas objašnjavaju situaciju da se mladić koji je trebalo biti na optuženičkoj klupi nalazi u Sjevernoj Makedoniji. &nbsp;
- Na današnjem zakazanom ročištu u Višem sudu u Podgorici na kojem je trebalo da se pojave optuženi za napad na mog sina Darisa, nije se pojavio direktan napadač A. K. Kao razlog zbog nepojavljivanja na &nbsp;ročištu sudu je navedeno njegovo navodno odsustvo iz zemlje. Navodno se nalazi u Sjevernoj Makedoniji i nije na raspolaganju sudskim organima. Pitam sud (Apelacioni) koji je dozvolio da se okrivljeni brani sa slobode čime sada objašnjavaju ovu odluku - upitao je Ceno Mujić za Primorski portal.
Podsjeća da je puštanje iz pritvora A. K, dok se Daris borio za život, jedan od razloga protesta u Baru koje je, kako ističe, odbrana optuženog u jednom od reagovanja nazvala hajkom.
- Naša je „hajka“ tek počela i iskreno se nadamo da će u ovom slučaju pravda da pobijedi - kazao je Mujić za Primorski portal.
Daris Mujić je početkom oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru ranjen hladnim oružjem. Njega su napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred škole. Maloljetnik A. K. nanio mu je ubodnu ranu nožem opasnu po život. Osamnaestogodišnjak je imao povrede grudnog koša, dijafragme i slezine.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica saopštila je da je u tuči učestvovalo više osoba. Ovo tužilaštvo je krivično djelo kvalifikovalo kao ubistvo u pokušaju.
Maloljetniku osumnjičenom za ubistvo u pokušaju je određen pritvor do 30 dana. Međutim, on je u pritvoru proveo devet dana, što je izazvalo ogorčenje porodice, prijatelja, prosvjetnih radnika i građana Bara i Crne Gore, koji su učestvovali u protestima kako bi ukazali donosiocima odluka o neophodnosti promjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Osumnjičeni je izašao iz pritvora prije nego povrijeđeni iz bolnice. Nakon što je Baraninu A. K. ukinut pritvor 18. oktobra, oglasila se porodica Mujić: “Mi kao porodica zgoženi smo odlukom sudije koji je i pored toga što je naš Daris i dalje vezan za krevet na Odjeljenju intezivne njege u Kliničkom centru odlučio da da priliku osobi koja je pokušala da ga liši života da se brani sa slobode".

Mujić: Kako sud objašnjava puštanje iz pritvora Baranina koga danas nema na optuženičkoj klupi

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Ako me sjećanje služi, kod posljednjeg produženja pritvora Milivoju Katniću predlog je predat u petak - a već u subotu je taj pritvor bio produžen - ukazao je advokat Stefan Jovanović gostujući na Drugačijoj radio vezi Antene M.
On je istakao da bi to trebalo da znači da je sudsko vijeće kao uspjelo da za 24 sata pregleda stotine i stotine stranica materijala.
- Jer ga moraju pregledati da bi utvrdili postoji li osnovana sumnja kao uslov za produženje pritvora. I ne samo da su uspjeli to da pregledaju, nego su uspjeli i da izvijećaju, da donesu odluku pa da tu odluku prenesu na papir i da je ekspeduju iz suda! Mislim da se u sudu dešavaju stvari da vijeća samo ponavljaju prethodne odluke bez ulaženja u suštinu onoga što tužilaštvo predlaže i onoga što odbrana nastoji da dokaže svojim žalbama i svojim argumentima - ocijenio je advokat.
Na pitanje da uporedi stav Apelacionog suda da za maloljetnog A.K, koji &nbsp;je nožem ranio dječaka u Baru, ne prijeti opasnost od bjekstva i da se može braniti sa slobode - sa odlukom o produženju pritvora Milivoju Katniću uz obrazloženje da bi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, Jovanović je odgovorio povezujući temu i sa tretmanom Zorana Lazovića.
- Analogija je potpuno na mjestu... &nbsp;Jedina razlika između ove dvije pravne situacije je uzrast. Ja mogu da pričam s aspekta Zorana Lazovića. I on je u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. Ta opasnost od bjekstva mora da bude stvarna, ne smije da bude apstraktna. Zoran Lazović je nekih mjesec prije nego mu je određen pritvor pisao kako glavnom specijalnom tako i vrhovnom državnom tužiocu, preko advokata Niklole Martinovića, obavijestio ih je da mu je rečeno kako mu se sprema filmsko hapšenje i kako će taj pritvor ići... Rekao im je da za tim nema potrebe i da se stavlja na raspolaganje nadležnom tužilaštvu za sva moguća pitanja. Međutim, desilo se što se desilo - naveo je Jovanović.
On naglašava da u takvim okolnostima ne može biti govora o opasnosti od bjekstva i dodaje da se Zoran Lazović sve vrijeme kretao na relaciji Podgorica - Bijelo Polje, da nije ni pokušao da napusti Crnu Goru i da, konačno, koliko ga on poznaje, nije čovjek koji bi otišao i ostavio svoju porodicu.
<h2>Sud nije cijenio da je Darisov napadač povratnik</h2>
Jovanović je i pravni zastupnik porodice maloljetnog Darisa Mujića, koji je teško povrijeđen hladnim oružjem u dvorištu škole koju pohađa. On ne spori pravo suda da takođe maloljetnom napadaču ukine pritvor i dozvoli odbranu sa slobode, ali ipak izražava čuđenje što pri donošenju takve odluke nije uzeta u obzir činjenica da se radi o povratniku u izvršenju teškog krivičnog djela.
- Medijski je poznato da je okrivljeni i ranije imao ovakvih situacija. Međutim, sud to nije cijenio. Zašto? Zato što je sud vezan predlogom tužilaštva. Dakle, ukoliko je predlog za određivanje pritvora bio koncipiran i baziran samo u odnosu na opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, sud se nije mogao kretati mimo toga. Ne možemo ni sudu spočitavati više nego što treba. Ali, ukoliko postoji odluka nadležnog organa da je ovo lice počinilo prekršaj ili krivično djelo, onda &nbsp;se ta okolnost morala, ne mogla nego morala, uzeti u obzir. I morao se predložiti, a samim tim i odrediti pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela."
<h2>Ima li UIKS pritvor za maloljetnike</h2>
Sagovornik Antene M nema podatke da li je maloljetnom A.K. nakon prvog slučaja nasilja pružen institucionalni tretman, s ciljem rehabilitacije i suzbijanja agresivnog ponašanja. Otkriva, međutim, jednu činjenicu koja pokazuje koliko je nedostatan sistem ophođenja prema maljoljetnim delinkventima sklonim teškim krivičnim djelima. Jovanović nije siguran da u UIKS uopšte postoji poseban prostor za pritvor maloljetnika.
- Vjerujte da nijesam siguran. Po sili zakona maloljetni počinioci krivičnih djela moraju biti fizički izmješteni u odnosu na punoljetne počinioce krivičnih djela. Sama zakonska formulacija podrazumijeva i infrastrukturne uslove za smještaj takvih lica, kasnije i za rad sa njima u smislu prevencije da ne čine slična ili neka druga krivična djela. Nijesam siguran kakva je situacija u UIKS, sa čim raspolažu."
<h2>Pitanje bez odgovora: da li je Daris bezbjedan</h2>
Porodica Darisa Mujića nije angažovala advokata prije nego je donesena odluka da se A.K. brani sa slobode. Vjerovali su u institucije sistema i fokusirali se na oporavak svoga djeteta.
- Nakon ukidanja pritvora , Darisov otac pitao me zanimljivu stvar: šta ovo znači za nas, kakva je ovo poruka meni kao Darisovom ocu, Darisovoj majci, sestri? Šta ja sada treba da radim? I nijesam znao šta da mu odgovorim.
Darisova porodica je jedna od stotinu koja reaguje potpuno zdravorazumski. Primarno im je bilo zdravlje djeteta i poruka da se više nikad i nikome ne desi da prolazi kroz ono kroz što su oni prolazili dok su u hodniku čekali vijest od ljekara. Imali ste prošle nedjelje protest u Baru sa koga su poslane poruke koje su potpuno na mjestu, ljudske, civilizovane... Nijeste imali nikakav osvetoljubivi ton. Sama porodica je rekla da ne želi da se to desi bilo kome pa ni porodici počinioca. I izrazila je brigu za svoju bezbjednost. Da li je Daris bezbjedan, da li može bezbjedno da se kreće kroz Bar, može li da nastavi da ide u školu? Jer Daris ni toga dana nije pošao u školu da bi bio ubijen."
Stefan Jovanović smatra da se na očiglednu eskalaciju vršnjačkog nasilja mora djelovati proaktivno, pa i pooštravanjem kazni. No, politiku reagovanja tek "kad se nešto desi" treba upotpuniti brigom da se nasilje prevenira i da se problematični mladi ljudi izvedu na pravi put.
<h2>Miloš Medenica je u zatvoru samo zato što je Vesnin sin</h2>
Gost DRV konstatuje da u posljednje vrijeme "argumenti tužilaštva olako prolaze kod nadležnih sudova". Smatra da je stvoren ambijent u kojem sud pri donošenju odluka lakše prihvata argumentaciju tužilaštva. A na pitanje da li danas u Crnoj Gori postoje politički pritvorenici, odgovara:
- Postoje lica koja se nalaze u pritvoru bez zakonskog osnova." &nbsp;
Iz slučajeva koje on zastupa, kao takav navodi primjer Miloša Medenice.
- Više puta sam to rekao i danas to ovdje kažem: Miloš Medenica se nalazi u pritvoru samo zato što je sin Vesne Medenice. Ne postoji ni jedan zakonski osnov da to lice bude u pritvoru."
Jovanović se još jednom vratio na slučaj Zorana Lazovića, kao primjer neadekvatnog ponašanja suda. Podsjeća da tužilaštvo tereti Lazovića da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima (Belivuk i Miljković), a da tu optužbu njegova odbrana osoprava.
- Vrhovni sud, mimo teze tužilaštva, mimo tužioca koji to nije ni napisao, zauzima stav da je Zoran Lazović skinuo zabranu ulaska određenim licima iz Srbije, da su ta lica došla ovdje, počinila teška krivična djela(!) i nakon toga napustila Crnu Goru! O kakvoj vladavini prava mi pričamo? Da li Zoran Lazović može da očekuje nezavisno suđenje? Pazite - ne predlaže tužilac, sud to sam utvrđuje!", insistira Jovanović uz podsjećanje da su se "teška krivična djela" (dvostruko ubistvo) desila mjesecima prije spornog ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru.
Kao drastičan primjer pritiska medija i politike na rad suda Jovanović navodi "slučaj Krstović". Podsjeća na reakcije sa tih adresa na odluku sudije Ivanovića na početku tog slučaja, koja se na kraju pokazala ispravnom i zaključuje - "pretpostavka nevinosti je mrtvo slovo na papiru". Političari kao kompenzaciju za neispunjena predizborna obećanje pokušavaju da se "kite" rezultatima tužilaštva, dodaje sagovornik Antene M.
<h2>Skaj je podložan manipulaciji, mogu Vaše ime da ukucam i sadržaj kakav hoću</h2>
Stefan Jovanović kaže da su podaci sa skaj-aplikacije i njihova upotreba izmijenili pravosuđe u Crnoj Gori i svijetu. O validnost tako pribavljenih dokaza još dugo će se trajati polemike.
- &nbsp;Skaj komunikacija dostavljena je u jednom predmetu Crnoj gori prije skoro četiri godine. Tada je naglašeno da se radi o operativnoj informaciji, koja se ne smije staviti na uvid trećim stranama i koja mora da posluži kao smjernica za traženje dokaza. Iz nekog razloga kod nas je tužilaštvo krenulo u drugom pravcu. taj operativni poidatak sudu je prezentovalo kao dokaz.
Interesantno je da nijesu advokati problematizovali pitanje skaja u Crnoj Gori, nego sudija Višeg suda u Podgorici. Nedavno ste imali odluku Suda pravde koji, istini za volju, nije rekao da skaj nije dokaz već je jasno kristalisao uslove koji moraju biti zadovoljeni da bi se mogao uzeti kao dokaz."
Jovanović navodi propisane uslove, a onda ukazuje na lakoću manipulacija skaj prepiskama.
- Mi te skaj komunikacije dobijamo u eksel tabeli. Ja mogu Vaše ime da upišem u tu eksel tabelu. Ja ne znam čime tužilaštvo raspolaže, ali ja dobijam eksel tabelu u kojoj su navedene šifre, odnosno 'nikovi', imena, prezimena i sadržina poruka. Vjerujte mi, Vaše ime mogu sada da ukucam umjesto bilo kojega imena i mogu da stavim poruku kakvu god želim. Radi se o nečemu što je podložno manipulaciji i kompromitaciji i sad hoćete da mi kažete da je to dokaz na sudu!"

Jovanović: Opasnost od bjekstva mora da bude stvarna - a ne apstraktna, Lazović prije hapšenja rekao da je na raspolaganju za sva pitanja

Maloljetnik A. K. osumnjičeni za ranjavanje dječaka Darisa Mujića iz Bara braniće se sa slobode, odlučio je juče Apelacioni sud koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora. Pravni zastupnik porodice Mujić, advokat Stefan Jovanović, insistira na potpunoj primjeni zakona kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnog djela, ali upozorava da je riječ o teškom krivičnom djelu.&nbsp;
Odluka Višeg suda, te rješenje Apelacionog da A. K. bude pušten da se brani sa slobode izazvala je burne reakcije javnosti. Nezadovoljstvo je i kod porodice ranjenog mladića i njihovog pravnog zastupnika.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-potvrdio-stav-viseg-suda-maloljetnik-osumnjicen-za-pokusaj-ubistva-branice-se-sa-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pitanje je, upozorava u izjavi za TV E advokat Jovanović, kakva poruka se šalje takvom odlukom.
- Porodici je sigurno teško da pojmi da se okrivljeni može braniti sa slobode u slučaju kada je njihov sin dva puta reanimiran, kada je primio preko 60 derivata krvi, kada je ostao bez organa. Daris više nema slezinu, nema dio jetre. Dakle, u svoj toj situaciji imate činjenicu da se okrivljeni nalazi na slobodi, bez ikakve mjere nadzora. Ovdje nije sporan samo pritvor. Ovdje je sporno zašto nije bila određena mjera nadzora. Počinilac teškog krivičnog djela se nalazi na slobodi, bez ikakvih ograničenja - ističe Jovanović.&nbsp;
<h2>"Sijaset sudskih odluka gdje udaljavanje sa lica mjesta može da ukazuje na opasnost od bjekstva"</h2>
Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A.K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.
- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog suda, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike - poručuju iz Apelacionog suda.
Ipak, advokat Jovanović ukazuje da se u saopštenju Uprave policije od 7. oktobra, kada je i došlo do tuče u dvorištu barske Gimnazije, navodi da se osumnjičeni nakon nanošenja ubodne rane udaljio sa lica mjesta.
- Oni su stava, kako Viši sud, tako i Apelacioni sud da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost od bjekstva. Međutim, meni je poznato da okrivljeni nakon što je onako divljački zario nož, trčećim korakom se udaljio sa lica mjesta. Zašto ovo spominjem? Zato što je sijaset sudskih odluka u kojima se navodi da kada se izvršilac krivičnog djela udalji sa lica mjesta, samo to udaljavanje može da znači ili ukazuje na okolnost koja se opet povezuje sa opasnošću od skrivanja ili eventualnog bjekstva. Zašto to nije cijenjeno, meni nije jasno - ističe za TV E Jovanović.&nbsp;
<h2>Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra</h2>
Podsjećamo, skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše da se 5. novembra organizuje kontorolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja.
- Nasilje se desi u školi, ali ne počinje samo u školi. U školi se desi ono što je posljedica nečega što se desilo van škole, tako da ova problematika zbog toga zahtijeva da pretresemo sve segmente sistema. Uvijek sam pristalica i edukacije i prevencije. Mislim da mi kao država malo ulažemo u prevenciju, a onda se na žalost bavimo posljedicama. Treba da vidimo kaznenu politiku, da li je adekvatna, i saglasan da je uloga roditelja uvijek važna kao treći stub u ovom sistemu - poručio je Mugoša pred Odborom.&nbsp;
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva. Potreba da se organizuje novo saslušanje nakon godinu i po, kaže Mugoša, proistekla je iz toga što je svega mali dio ocjena i stavova do sada realizovan. Tome govori u prilog i činjenica da je ove godine zvanično registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZzsVwONCKRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović o odluci Apelacionog suda: Nije sporan samo pritvor, osumnjičeni maloljetnik na slobodi bez ikakve mjere nadzora

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sisteme, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Reditelj i scenarista Zdravko Šotra koji je potpisao preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji, tako i u bioskopima preminuo je noćas u 93. godini.
Predratni građanski i poratni revolucionarni svijet, malovarošani i širokogrudi vizionari, istorijsko i individualno, zabavno i kulturno – elementi su koji čine zavodljivi svijet telvizijskih serija Zdravka Šotre, piše RTS.
Njegove predratne drame, bahati narodni tribuni, majstori za kvarove, ali i za dušu decenijama žive po ljudskoj mjeri uprkos istorijskim rebusima podsjećajući da je život igra, ali i više od igre. Zato i danas televizijskog gledaoca plijene priče i junaci iz Šotrine majstorske radionice koja vrijedno radi od prvih dana televizije.
Zdravko Šotra je rođen 14. februara 1933. u Stocu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001. godine.
Tokom sedamdesetih režirao je izuzetno popularnu emisiju Obraz uz obraz sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Režirao je filmove koji su obarali bioskopske rekorde kao što su Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Zona Zamfirova, Ivkova slava, kao i brojne televizijske filmove i drame: Boj na Kosovu, Šešir profesora Vujića i Santa Marija dela Salute, Ranjeni orao...
Dobitnik je nagrade Zlatna antena za doprinos TV produkciji 2019. godine.
Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Preminuo Zdravko Šotra

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: daris-mujic