Jedan od poslanika PES-a koji nijesu podržali predlog zakona o amnestiji, Darko Dragović komentarisao je izjavu lidera Skupštine Andrije Mandića koji je kazao da će preispitati odnose u parlamentarnoj većini nakon što četiri poslanika najjače partije vlasti nisu dali podršku ovom zakonu.
Kako je kazao, Mandić je prilikom te izjave "bio malo vruć".
- Predsjednika Skupštine Crne Gore gospodina Mandića poznajem kao staloženog čovjeka koji je čak i u odnosu sa opozicijom uvijek bio spreman za dijalog i kompromis. Mislim da je bio malo vruć, pa ipak neka prođe par dana- rekao je poslanik PES-a za Pobjedu.
Kako je kazao, smatra da odnosi neće biti poremećeni u okviru koalicije na vlasti.
Podsjećamo, Mandić je nakon hvalospjeva na račun premijera Spajića kazao da zbog uzdržanosti poslanika PES-a "treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dragović o izjavi Mandića: Bio je malo vruć, razgovaraćemo kad prođe par dana

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Tamara Klikovac

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Kao Pokret koji se zalaže za građanske vrijednosti, PES nikako ne bi smio da podrži Marka Kovaćevića za predsjednika Opštine Nikšić - ocijenio je poslanik te partije Darko Dragović.
On je na TVCG kazao da će partijski organi donijeti konačnu odluku.
Rekao je i da nije upitno ko će formirati vlast u Nikšiću.
- Nije upitno da će PES formirati vlast u Nikšiću sa ZBNK, ali mislim da ne treba da podržimo Kovačevića - naveo je Dragović.

Dragović: PES ne smije podržati Kovačevića za predsjednika Opštine Nikšić

Vas pitanje prava govornika srpskim jezikom ne zanima, osim kad od njih očekujete glasove - poručila je portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović nakon što je poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović da to pitanje mora biti mora riješeno u skladu sa Ustavom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdragovic-pitanje-srpskog-jezika-mora-biti-rijeseno-u-skladu-sa-ustavom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Koliko god se trudili da Vas razumijemo, posle svakog Vašeg novog saopštenja, ide nam sve teže i teže. Jedino što smo uspjeli da shvatimo jeste da Vi govorite srpskim jezikom i da ste za to da bude normiran kao službeni i izjednačen sa crnogorskim u Ustavu. Ali da povodom toga nemate namjeru ništa da učinite, jer smatrate da ste se lingvističkoj većini odužili sa jednim saopštenjem za javnost koje bi se moglo svesti pod naziv serije: „ I ja volim nerandže no trpim" - navela je Todorović u reagovanju.
Ona je istakla da bi Dragović kao pravnik trebalo da znate da osim izmjena, postoje i dopune Ustava koje ne bi podrazumijevale nikakve referendume i plebiscite.
- Naravno, Vama je to apstraktna kategorija, jer Vas pitanje prava govornika srpskim jezikom ne zanima, osim kad od njih očekujete glasove. A pošto nam objašnjavate procedure glasanja, onda ne bi loše bilo da čitavoj crnogorskoj javnosti pojasnite zbog čega ste i protiv izmjena i dopuna zakona o državljanstvu za koje je dovoljno da glasa 41 poslanik &nbsp;bez ikakvih ustavnih promjena i referenduma? Ili podržavate i to, ali nećete glasati kao ni za srpski jezik. Ili da preformulišemo pitanje, postoji li išta što se tiče prava srpskog naroda da ste spremni da glasate u Skupštini? - navela je Todorović.
Zaslužili su, kaže, odgovor.
- Zaslužili smo, bez obzira na našu skromu snagu, da dobijemo odgovor, a ne moramo ništa potpisivati, ipak su vaši sporazumi i potpisi rezervisani za DPS. I ne pridajite sebi previše na značaju porukom da Vam se javimo kad prikupimo dovoljan broj poslanika - navela je Todorović.
Postoji, cijeni ona, dovoljan broj poslanika - ali ne i petlja za to.
- Jer umjesto petlje sad su kod nekih ugrađene kriptovalute što će Vam pokazati i izbori u Nikšiću. A Vama se u najboljem ili najgorem slučaju možemo javiti kad budemo željeli da dobijemo savjet kakouspješno prodati zemljište &nbsp;na periferiji Danilovgrada, i za dobijeni novac kupiti dva stana u Budvi i Kotoru - zaključila je Todorović.

Todorović: Pitanje prava govornika srpskog jezika Dragovića ne zanima osim kad od njih očekuje glasove

Predlog o rekonstrukciji Vlade je stigao u skupštinsku proceduru. Kad stigne na dnevni rad, čućemo stav Milana Kneževića - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović osvrnuvši se na navode da Demokratska narodna partija (DNP) neće glasati za rekonstrukciju ako ne bude dijaloga o uvođenju srpskog jezika kao zvaničnog i dvojnog državljanstva, kao i da Bošnjačka stranka (BS) napusti savez sa DPS-om u Bijelom Polju.
Malo je, kaže Dragović, neprirodno da Knežević postavlja takve uslove.&nbsp;
- PES je u ovu priču ušao bez uslovljavanja i sa pokušajem postizanja dogovora. Politički je nekorektno uslovljavati o ovakvim pitanjima bez prethodnog dogovora - ocijenio je Dragović gostujući na A plus TV.
Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ nije, kaže, formalno pokrenula pitanje promjene Ustava kako bi srpski jezik dobio službeni status, niti zakonske propise u pogledu dvojnog državljanstva.
- Dio DF-a priča da uslovljava sa ovim pitanjima, ali postoje propisi i procesi. Te procese konkretno DNP ne pokreće. Bilo kakav papir, zahtjev, bilo što... Još nijesam vidio da je lider DNP-a Milan Knežević ili bilo ko iz te partije pokrenuo postupak promjene Ustava kako bi se srpski jezik implementirao kao službeni. Kad dobijemo zvanične zahtjeve, sješćemo za stolom i razgovaraćemo - kazao je Dragović na A plus TV.
Dragović se dotakao koalicije Bošnjačke stranke sa DPS-om u Bijelom Polju.
- Pokret Evropa sad je potpisao separatni sporazum kojim bi BS revidirao stav u Bijelom Polju. U sporazumu nije precizno navedeno da napusti vlast u tom gradu nakon usvajanja budžeta. Sporazumom je određeno da se analizira vlasr u tom gradu, odnosno koalicioni sporazum između BS i Demokratske partije socijalista. Potreba za revizijom odnosa postoji - rekao je Dragović.
Govoreći o bojkotu opozicije u parlamentu, Dragović kaže da su opozicioni poslanici uvidjeli da se bojkotom ne postiže ništa.
- Budžet je usvojen, a Skupština je funkcionisala i bez DPS-a. Vidjeli su da su udarili glavom o zid, a ideja o bojkotu im je totalno obesmišljena. Brod plovi i bez njih - rekao je Dragović gostujući na Aplus televiziji.

Dragović: Uslovljavanja Kneževića i DNP-a neprirodna, brod plovi i bez DPS-a

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet povodom slučaja poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Darka Dragovića.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić rekao je sinoć u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti da je SDT pokrenulo izviđaj povodom postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo pranja novca ili neko drugo krivično djelo iz nadležnosti SDT.
Podsjećamo, portal Vijesti je 23. oktobra objavio da je stan upisan na Dragovića pretresan svojevremeno u istrazi protiv pokojnog vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića. Riječ je o nekretnini površine 57 kvadrata, koja se nalazi u petospratnici u budvanskom naselju Bečići.
Dragović je nakon toga demantovao da je skrivao imovinu za "škaljarski klan", kao ni za bilo koga drugog.

SDT formiralo predmet povodom slučaja Dragovića

Smatram da je ovo jedan zaista ružan napad na mene, nesporno je okaljana moja čast i ugled, proći će i ovo, sve prolazi, narod zna i ko sam ja, a zna i ko je autor ovih tekstova, a i vidjećemo ko je naručilac svega ovoga - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanik PES-a u Skupštini Crne Gore- Darko Dragović.
Zbog svoje nemarnosti je kasnio sa prijavom imovine, kaže Dragović, međutim posjeduje šifru svoje prijave, te je u komunikaciji sa Agencijom za sprječavanje korupcije, dodaje on, saznao da je pronađena njegova prijava, i da nema, kako kaže, ništa sporno.
Na navode Vijesti da od 2018.godine nije prijavljivao imovinu, Dragović odgovara da je otkako je javni funkcioner svoju imovinu prijavljivao četiri ili pet puta, dodaje on, te da je ASK upoznat sa svime što on posjeduje.
- Predao sam prijavu ASK-u( Agenciji za sprječavanje korupcije) 2018.godine, kasnio sam određenih godina, vodio se i prekršajni postupak, platio sam kaznu i apsolutno ništa nijesam skrivao. Sve što se vodi na mene je javno dostupno u Katastru nepokretnosti. To što je moj propust u nemarnosti, normalno, snosit ću posljedice, i ja ne vidim apsolutno tu ništa sporno, i ne vidim bilo kakvu senzaciju - rekao je Dragović.
Prvi put čuje za informaciju, objašnjava Dragović, u kojoj se tvrdi da su stanovi na primorju više puta pretresani 2020.godine, u istrazi protiv pokojnog Jovana Vukotića, i da su tada stanovi bili upisani na njegovo ime.
- Ne znam da li je to tačno! Prvi put čujem za tu informaciju od strane novinara Vijesti, mene niko nije obavijestio o toj akciji policije 2020.godine. Sve što je bilo 2024.godine , i ‘23, ‘22, ‘21’, ‘20, ‘19 i ‘18. godine, sam dogovarao sa tadašnjim vlasnikom, koji je prodao te stanove, 2018.godine, i da nije bilo akcija Klap i Vardar, kad je stavljena zabrana odlukom Višeg suda u Podgorici, zabranom raspolaganja tim stanovima, ja vjerujem da bi ti stanovi bili moji, međutim, s obzirom da u tom momentu stanovi nijesu bili plaćeni, o čemu postoji zabilježba da nije plaćena kupoprodajna cijena, mi jasno tada postigli dogovor, još 2018.godine, kad se steknu uslovi da raskinemo ugovor i vratio stanove tadašnjem prodavcu. Sad su se stekli uslovi, u zakonskoj proceduri je sve provedeno, ukinuta privremena mjera, stekli uslovi za raskid, mi smo raskinuli ugovor i tu nije bila nikakva senzacija. Šta se u međuvremenu dešavalo ne treba mene da tangira, nijesam u posjedu stanova i ne smatram se vlasnikom stanova, vlasnik koji mi je prodao stanove šta je radio sa njima ja ne mogu da znam, ali da je bio, navodno, neki pretres stanova koji su upisani na moje ime’20.i’21.godine, valjda je red bio da mene neko tada o tome obavijesti - naglasio je Dragović.
Sagovornik Televizije E kaže da je bio spreman da pokaže svu dokumentaciju koju posjeduje, u vezi svojih nepokretnosti, novinarki Vijesti, ali nekako, dodaje on, sa njom se nije sastao.
- Nijesam očekivao da se na ovakav način blati moje ime, da se iznose ovako grube neistine, i pokušava se srušiti kako moj integritet, tako i politički integritet Pokreta kome pripadam…Već sam kontaktirao advokatsku kancelariju da me zastupa, odnosno da vidimo ima li elemenata, ja smatram da ima, za tužbu za povredu časti i ugleda. Smatram da je ovo jedan zaista ružan napad na mene, nesporno je okaljana moja čast i ugled, međutim, danas sam čuo jednu lijepu poslovicu, o ljudima koje poznaješ ime treba pisati olovkom a ne mastilom, život će pokazati zbog čega. Proći će i ovo, sve prolazi, narod zna i ko sam ja, a zna i ko je autor ovih tekstova, a i vidjećemo ko je naručilac svega ovoga - poručio je Dragović.
Legitiman je zahtjev dijela stanovništva koji priča srpskim jezikom, smatra Dragović, da se taj jezik proglasi službenim jezikom.
- Da bi srpski jezik bio službeni jezik u Crnoj Gori, mora da prođe postupak koji je jasno definisan Ustavom. Ako se u Ustavom definisanom postupku postigne društveni konsenzus da srpski bude pored crnogorskog službeni jezik, ja ne vidim smetnju da se to ostvari… Ja sam legalista! Ne želim da kršim Ustav, ne želim da kršim zakon, bilo kakva promjena koja ne predstavlja promjenu u skladu sa Ustavom je jedan revolucije, koji nama nije potreban. Svaka revolucija dovodi u pitanje i suverenitet i teritorijalni integritet Crne Gore i to nam nije potrebno - zaključio je Dragović.
Cijelo.gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEbZx35lV3hg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragović: Ja sam legalista, ne želim da kršim Ustav

Svu svoju imovinu stekao sam zakonito. Za sve postoji valjan i nesporan pravni osnov i pozivam sve nadležne državne organe da provjere sve što sam u životu stekao - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Darko Dragović reagujući na navode da je pokojni šef škaljarskog klana Jovan Vukotić stvarni vlasnik stana u Bečićima koji je upisan na njegovo ime.&nbsp;
- Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu podnio sam Agenciji za sprečavanje korupcije, sa zakašnjenjem, zbog čega ću prekršajno odgovarati, ali u njemu su svi podaci o mojoj imovini. Između ostalog, evidentirano je da su se u 2023. godini na moje ime vodila dva stana u Kotoru i Budvi, ali i da postoji dug u iznosu od 120.000.00 eura. Zbog funkcije koju obavljam, i medijskih spekulacija, imam potrebu da javnosti objasnim da u odnosu na te stanove nisam imao apsolutno nikakav dogovor sa sada pokojnim Jovanom Vukotićem da navodno na svoje ime upisujem njegove nekretneine - piše u saopštenju Dragovića.
Dogovor u vezi kupovine spornih stanova imao je, kaže, samo i isključivo sa M.L.
- Sa kojim sam u dugogodišnjim prijateljskim odnosima i to na sljedeći način: Naslijedio sam dosta nepokretnosti nakon smrti roditelja. Između ostalog, bio sam vlasnik katastarske parcele u industrijskoj zoni Danilovgrada, površine 3200m2 čija je tržišna vrijednost 2018. godine bila oko 120 000,00 eura. Plan mi je bio da za vrijednost te nepokretnosti kupim druge nepokretnosti - naveo je Dragović.
Tako je i postigao, ističe, dogovor sa M.L. na način da mi on proda dva stana, u Kotoru i Budvi, a da ja njemu isplatim kupoprodajnu cijenu nakon prodaje zemljišta, ili da mu naknadno prenesem pravo svojine na zemljištu.&nbsp;
- Nedugo nakon zaključenja kupoprodajnih ugovora Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv M.L. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Odlučujući po predlogu SDT-a, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je donio Rješenje Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine,kojim je, između ostalog, određena privremena mjera zabrane raspolaganja ovim nepokretnostima. S obzirom na to da sam bio savjesni kupac ovih nepokretnosti, koje u tom momentu nijesu bile plaćene, nisam htio da rizikujem posledice ishoda ovog krivičnog postupka jer je postojala opasnost da ovi stanovi budu predmet trajnog oduzimanja. Stoga smo M.L. i ja tada postigli dogovor da raskinemo kupoprodajne ugovore, odnosno da mu stanove vratim i ne plaćam kupoprodajnu cijenu, a da on slobodno raspolaže sa njima - dodao je Dragović.
Međutim, uslov pravne konkretizacije našeg dogovora je bio, kako tvrdi Dragović, okončanje krivičnog postupka i utvrđenje dalje sudbine ovih stanova, jer notar nije mogao raskinuti ugovore dok god postoji zabilježba zabrane raspolaganja.
- Presudom Višeg suda u Podgorici Kvs br. 431/20 od 08.02.2021 godine M.L. je oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela stavljenog mu na teret i kažnjen uslovnom osudom i novčanom kaznom od 5000,00 eura uz obavezu da plati državi štetu u iznosu od 20000,00 eura. S obzirom na to da u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti ove presude SDT nije pokrenuo postupak trajnog oduzmanja imovine osuđenog M.L.,dana 25.07.2023 godine je podnijet sudu zahtjev za ukidanjem privremene mjere zabrane raspolaganja - rekao je Dragović.
Izjašnjavajući se po izjavljenom predlogu, SDT je navelo da, kako je saopštio, u odnosu na navedene nepokretnosti nije u zakonskom roku podnijet zahtjev za trajno oduzimanje imovine koja je privremeno blokirana.
- Postupajući po zahtjevu M.L. Viši sud u Podgorici je dana 17.06.2024 godine donio rješenje Kvs br. 429/23 kojim je ukinuta privremena mjera zabrane raspolaganja nepokretnostima uz zabilježbu zabrane u katasatru nepokretnosti određene rješenjem sudije za istragu istog suda Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine. Prema tome, od 17.12.2018. godine, pa do 17.06.2024. godine zabranjeno je bilo raspolagati sa nepokretnostima koje sam kupio od privrednog društva čiji je vlasnik M.L., te s toga nismo ni mogli formalizovati naš dogovor, odnosno zaključiti notarski zapis raskida kupoprodajnih ugovora.Odluka Višeg suda u Podgorici je postala pravosnažna tek 11.10.2024 godine. Čim su se stekli uslovi, odnosno po brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja iz Lista nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji stana je formalno raskinut - istakao je Dragović.
Kaže da ne može znati ni trpjeti posljedice bilo čijeg postupanja nakon postignutog dogovora o raskidu ugovora.
- Niti prije kupoprodaje jer kupoprodajnu cijenu nikad nisam platio, nisam u posjedu ovih nekretnina, niti smatram da su stanovi moji od momenta postizanja dogovora o raskidu sa M.L. Jasno je da za sve vrijeme trajanja zabrane raspolaganja nijesmo mogli i pravno raskinuti ugovore.Jedini i isključivi dogovor oko kupoprodaje, uslova kupoprodaje i uslova raskida imao sam sa M.L. U konačnom, postupao sam u svojstvu njegovog branioca sve vrijeme, a kao savjesni kupac izjavio sam i žalbu na rješenje sudije za istragu od 17.12.2018 godine - poručio je Dragović.
Sa počivšim Jovanom Vukotićem nije, tvrdi, bio u prijateljskim odnosima, niti je sa njim ikada imao bilo kakav dogovor.&nbsp;
- Takođe, nikada nisam bio zakonski zastupnik Jovana Vukotića u ovim poslovima, nisam na sebe prepisao sporne nepokretnosti jer navodno nisu mogle biti svojina sada počivšeg Jovana Vukotića zbog finansijske istrage, i gotovo sve vrijeme od kupovine pa do sada, stanovi su bili pod zabranom raspolaganja i lupom tužilaštva - dodao je Dragović.
Stanove, kaže, ne smatra svojim.
- Nijesam u njihovom posjedu i ne znam da li je, kako navodi Dragović, i sa kim M.L. imao dogovor u vezi istih. Insinuacijama da bih mogao imati veze sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima narušen mi je lični i profesionalni ugled, ali i bezbjednost. Svim zakonskim sredstvima ću braniti svoj lični i profesionalni integritet - zaključio je Dragović.

Dragović: Nijesam krio imovinu ni za škaljarce, ni za bilo koga - neka nadležni sve provjere

Odbor za praćenje popisa stanovništva jednoglasno je usvojio je na današnjoj sjednici Izvještaj o radu ovog skupštinskog tijela.
Kopredsjedavajući Odbora Darko Dragović čestitao je na dosadašnjem radu članova tog tijela i, kako je rekao, uspješno i kvalitno odrađenom poslu.
Kopredsjedavajući Nikola Rakočević rekao je da su na "kraju mandata" Odobra.
- Odbor je u atmosferi političke korektnosti razmatrao izvještaje Monstata, konstatovali sve aspekte i vjerujem da ovom sjednicom i usvajanjem izvještaja došli smo do samog finala poslova iz naše nadležnosti. Zahvaljujem se svima na korektnom odnosu i nastavljamo dalje saradnju kroz druge forume, a svakako i u ovom i ostalim sazivima parlamenta - poručio je Rakočević.
Na početku sjednice prihvaćen je prijedlog kopredsjedavajućih za izmjenu dijela posljednjeg pasusa zaključka kojim se potvrđuje da je popis u najvećoj mogućoj mjeri uspješno realizovan.
- Prijedlog glasi: Odbor je uvjerenja da je sve prethodno anvedeno doprinijelo legitimitetu popisnog procesa, da je Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u 2023. godini sproveden u ambijentu većeg povjerenja nego ranije i da je u najvećoj mogućoj mjeri uspješno realizovan. Naš zajednički prijedlog je da se iz ovog dijela teksta izbrišu riječi "sproveden u ambijentu većeg povjerenja nego ranije" i da sada glasi: "Odbor je uvjerenja da je sve prethodno navedeno doprinijelo legitimitetu popisnog procesa, da je Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u 2023. godini u najvećoj mogućoj mjeri uspješno realizovan" - naveo je Dragović.

Rakočević: Rad Odbora obilježila politička korektnost; Dragović: Kvalitetno odrađen posao

Najmanje 11 pripadnika pakistanskih snaga bezbjednosti, među kojima su bila i dva oficira, poginulo je u sukobu sa militantima na sjeverozapadu države, saopštila je vojska.
U saopćenju se navodi da su bezbjednosne snage u utorak uveče izvele operaciju u okrugu Orakzai, u pokrajini Kiber Paktunkva.
Tokom operacije, pripadnici vojske su ubili 19 militanata, ali je u razmjeni vatre poginuo potpukovnik Junaid Arif (39), njegov zamjenik major Tajab Rahat (33) i još devet pripadnika snaga bezbjednosti.
U septembru je najmanje 12 pakistanskih vojnika poginulo u razmjeni vatre s militantima u okrugu Južni Vaziristan.
Pakistan je posljednjih godina suočen s porastom napada militanata, a Islamabad optužuje Kabul da ne sprečava pripadnike Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP) da izvode napade na teritoriji Pakistana.
Avganistan je odbacio te optužbe i poručio da neće dozvoliti korišćenje svoje teritorije za napade na susjedne države.

U Pakistanu ubijeno 11 pripadnika snaga bezbjednosti

Međunarodni sekretar SD i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković reagovao je na Facebooku povodom najnovije akcije Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u okviru koje su među osumnjičenima označeni i brojni mediji zbog navodne povezanosti sa organizovanom kriminalnom grupom.
Đuričković je ironično ukazao na apsurdnost optužbi i način na koji se, kako je naveo, profesionalni rad novinara pokušava kriminalizovati.
- Jutros sam urušavao bezbjednosni sistem, targetirao ljude i uređivao medije. Budući da će novinarka koja je radila intervju isti proslijediti medijima, time su se stekli i uslovi da budem optužen za formiranje OKG - naveo je Đuričković.
Njegov komentar dolazi u trenutku kada je u javnosti izazvana snažna polemika zbog činjenice da se u fokusu SDT-a našlo više kritički nastrojenih medija, čiji se profesionalni kontakti sa izvorima i sagovornicima predstavljaju kao dio kriminalne saradnje.

Đuričković: Stekli su se uslovi da budem optužen za formiranje OKG

Poslanici Građanskog pokreta URA Zoran Mikić i Miloš Konatar sastali su se u Skupštini Crne Gore sa radnicima "Košute" sa Cetinja i "Polimke" iz Berana u vezi sa Zakonom o obeštećenju bivših zaposlenih u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj.&nbsp;
Iz Ure podsjećaju da su njihovi poslanici ranije najavili da će na jesenjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka.
- Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca Zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove 2025. godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - poručio je Konatar.
Iz Ure navode da su sa ovim započeli razgovore sa predstavnicima svih bivših zaposlenih u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj kako bi zajedno došli do zakona kojim se, kako su kazali, ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.
- Dakle, nakon radnika metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća - zaključili su iz partije Dritan Abazović i pozvali sve bivše zaposlene da im se obrate kako bi u krajnjem imali što adekvatnije zakonsko rješenje.&nbsp;

URA sa bivšim radnicima "Košute" i "Polimke": Obeštetiti sve zaposlene u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj

Njemačka će uskoro omogućiti policiji da obara neidentifikovane dronove – poput onih koji su posljednjih mjeseci izazivali haos na aerodromima širom Evrope, a koje pojedini evropski lideri povezuju s hibridnim ratovanjem koje vodi Rusija.
Prema novom zakonu koji je u srijedu usvojila njemačka vlada, a koji još čeka odobrenje parlamenta, policija će imati izričito pravo da obori dron koji narušava vazdušni prostor Njemačke – naročito u slučajevima neposredne prijetnje ili mogućnosti veće štete.
Pored oružane intervencije, zakon predviđa i druge načine neutralisanja dronova – upotrebu lasera, ometanje radio-signala ili prekid veze između letjelice i njenog operatera.
Ova odluka uslijedila je nakon što je prošlog petka na aerodromu u Minhenu, drugom po veličini u zemlji, zbog pojave dronova otkazano ili preusmjereno više desetina letova, čime je više od 10.000 putnika ostalo blokirano.
Kancelar Friedrih Merc izjavio je da pretpostavlja kako iza većine dronova koji su tokom proteklog vikenda prelijetali njemački prostor stoji Rusija, iako nijedan od njih nije bio naoružan, već su, prema njegovim riječima, imali izviđačku svrhu.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, evropski lideri sve glasnije upozoravaju da Moskva predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti kontinenta. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je pozvala na stvaranje tzv. „zida od dronova“ – mreže senzora i odbrambenih sistema koji bi pratili i neutralisali bespilotne letjelice na istočnim granicama Evrope.
Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da su neki dronovi koji su učestvovali u nedavnim incidentima možda lansirani iz samih zemalja EU.
Usvajanjem ovog zakona, Njemačka se pridružuje državama poput Britanije, Francuske, Litvanije i Rumunije, koje su već dale ovlašćenja svojim bezbjednosnim službama da obaraju dronove koji narušavaju njihov vazdušni prostor.
U zakonu se navodi da policija, „radi otklanjanja opasnosti koje dronovi mogu predstavljati na zemlji, u vazduhu ili na vodi, može primijeniti odgovarajuća tehnička sredstva protiv samog sistema, njegovog kontrolnog uređaja ili komunikacione veze, ukoliko bi drugi načini djelovanja bili bezuspješni ili znatno otežani“.
Prema podacima njemačke kontrole letenja (Deutsche Flugsicherung – DFS), od januara do kraja septembra 2025. zabilježena su 172 incidenta povezana s dronovima, što je porast u odnosu na 129 u istom periodu prošle godine i 121 u 2023.
Tokom vojnih vježbi održanih prošlog mjeseca u Hamburgu, njemačka vojska demonstrirala je jedan od načina neutralisanja „divljih“ dronova: veliki vojni dron ispalio je mrežu na manju letjelicu u letu, zapleo joj propelere i oborio je na tlo, gdje je potom pristigao robotski pas da provjeri ima li eksploziva.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi obaranje dronova moglo biti rizično u gusto naseljenim područjima, a ni svi aerodromi trenutno nemaju opremu koja bi omogućila brzo otkrivanje i praćenje takvih letjelica.

Njemačka će omogućiti policiji da obara neidentifikovane dronove

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: darko-dragovic