U novembru prošle godine Portal ETV objavio je priču o proboju puta u kanjonu rijeke Tare, kada nam je iz Nacionalnih parkova saopšteno da se radovi obavljaju van granica Nacionalnog parka Durmitor, tako da sa njihovog stanovišta nema ništa sporno, dok su nam iz Opštine Pljevlja rekli da se taj posao odvija po njihovom odobrenju, a na zahtjev Mjesne zajednice Kosanica, koji datira još od 15. septembra 2023. godine kada su zatražili pomoć da se izgradi put u planini Bunetini kako bi došli mještani mogli doći do katuna. Ekološki aktivista, predstavnik NVO Centar za razvoj Durmitora Darko Stijepović, međutim, oglasio se juče sa tvrdnjom da se ovaj put radi za lične interese sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode Opštine Pljevlja Vula Macanovića, što ovaj, u izjavi za Portal ETV, kategorično negira. <h2> Javni ili lični interes</h2> Stijepović je u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika, pored ostalog, ustvrdio da je „posljednja u nizu (zlo)upotreba Macanovića probijanje puta kroz potpuno nenaseljen predio, na granici UNESCO zaštićenog područja Nacionalnog parka 'Durmitor', na padinama M&amp;B rezervata UNESCO zaštićenog kanjona Tare, tačnije od mjesta zvanog Zlodo prema Bunetini, a za koje u opštini nijesu predviđena budžetska novčana sredstva“. - Prema tvrdnjama naših izvora, jasno je da pravi cilj ovih radova nije javni interes, već lična korist gospodina Macanovića. Put koji se finansira novcem svih građana, vodi ka parcelama koje je Macanović nedavno kupio, a prema neslužbenim informacijama, planira da na tom mjestu izgradi etno-selo. Ovaj projekat, koji se ne temelji na potrebama građana, već na privatnim ambicijama, izaziva ozbiljne sumnje u njegove motive i ozbiljno narušava poverenje u rad opštinskih vlasti u Pljevljima – ustvrdio je Stijepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012322010_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012322010_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje je probijalo put pravdali se i lakšom borbom sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje je probijalo put pravdali se i lakšom borbom sa požarima</figcaption></figure>  Istakao je i da radove izvodi preduzeće „Lokalni putevi“ čiji je osnivač Opština Pljevlja. - Što dodatno ukazuje na daleko šire nezakonite radnje i što je još alarmantnije, angažovana mašina ovog preduzeća na ovim poslovima radi više od 120 sati, a uz to je angažovana i dodatna operativa, kamioni i drugi resursi, što samo potvrđuje obim zloupotrebe i bespotrebnog trošenja novca građana. Prema gruboj procjeni na ove radove koji se rade za potrebe Macanovića, a koje plaćaju građani, je do sada utrošeno nekoliko desetina hiljada eura – saopštio je Stijepović. Cijena jednog radnog sata, samo jedne mašine, istakao je on, koja danima kopa u potpuno nenaseljenom dijelu netaknute prirode košta oko 150 eura. - Kada se doda angažovanje teških kamiona i drugih mašina dolazimo do impozantne slike pljačke novčanih sredstava građana. Ovaj projekat nema nikakvo opravdanje u kontekstu razvoja Opštine ili poboljšanja seoske infrastrukture, već je direktno usmjeren na ostvarivanje isključivo ličnih koristi Macanovića – kategoričan je Stijepović. <h2> Sanaciju odobrila Opština</h2> Macanović, s druge strane, tvrdi da je Stijepović saopštio neistine. - Sve što je saopštio je netačno. Tvrdnje da sam kupio zemlju, da planiram etno selo, da sam zloupotrijebio službeni položaj - sve je to netačno. Put je saniran, odnosno adaptiran stari, postojeći put u tom dijelu gdje i ja imam neki hektar zemlje otprilike, ne znam tačno. To je krš, neplodna zemlja, koju sam naslijedio od pokojnog oca – kazao je Macanović za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kategoričan je da postoje papiri za sanaciju tog puta i da je puki sticaj okolnosti što on tamo ima zemlju i da se posao radi u trenutku kada je on na poziciji sekretara Sekretirajata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode. - Mi radimo u interesu ovog naroda, ovoga grada, to što ja lično imam gore naslijeđenu parcelu zemlju od oca, to ne daje nikome za pravo da mi uskraćuje pravo na korišćenje moje imovine – istakao je Macanović. Negira i tvrdnje Stijepovića da je „nedavno, oko 700 kubika građevinskog materijala – kamenog agregata, koji je bio dodijeljen za nasipanje seoskih puteva u selu Šumane, umjesto da bude upotrijebljen za unaprjeđenje infrastrukture u Šumanama, ilegalno otuđen, odvezen i ugrađen na privatne prilazne puteve u rodnom selu Macanovića – Glibaće“. - Apsolutno je netačno da sam ja uzeo taj materijal i usmjerio sa jednog putnog pravaca na moje selo i privtane puteve. To je toliko neistinito da je nevjerovatno – kaže Macanović. Stijepović je pozvao Osnovno državno tužilaštvo iz Pljevalja, da formira predmet i naloži izviđajne i druge radnje u vezi sa zloupotrebom opštinskog budžeta, poručujući da sve okolnosti ovog slučaja moraju biti temeljno istražene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012322010_117930e73f0b3fa493ff4175f88c65dc3c6fb3fca070e7c19c100ca14a940ca4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012322010_117930e73f0b3fa493ff4175f88c65dc3c6fb3fca070e7c19c100ca14a940ca4" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Darko Stijepović "><figcaption>Darko Stijepović(Photo: Portal Analitika)</figcaption></figure>  <h2>Prijava institucijama </h2> Iz Opštine Pljevlja, Portalu ETV, kazali su u novembru prošle godine kako su ranije, „kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine“. - Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – napisali su u odgovoru na naša pitanja i istakli kako su mještani, preko mjesne zajednice Kosanica, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. Prema njihovim tvrdnjama, s obzirom na to da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti, već su Lokalni putevi d.o.o. počeli posao uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja. U prilog tome da se radi o poslu od javnog interesa ustvrdili su i da se „put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012322010_dc0cb3aaf4fbfad87b83fe68eeaf13d92cd65f28891739f4bb487db345e06168.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025012322010_dc0cb3aaf4fbfad87b83fe68eeaf13d92cd65f28891739f4bb487db345e06168" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Vuko Macanović "><figcaption>Vuko Macanović(Photo: Portal Analitika)</figcaption></figure>  Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović koji je nadležnim institucijama prijavio građevinske radove na granici NP „Durmitor“ u jednom od dopisa istakao je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – upozorio je on u dopisu Nacionalnim parkovima. Kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Macanović negira da novcem građana pravi cestu do svoga imanja

Predstavnik NVO “Mreža NVO-a Sjevera” Darko Stijepović podnio je krivičnu prijavu protiv ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i NN lica - članova komisije za izbor eko-ambasadora.
Stijepović je, kako je naveo, podnio krivičnu prijavu zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Navodi i sumnju na samovlašće, pribavljanje protivpravne imovinske koristi za sebe ili drugoga, nesavjestan rad u službi i trgovinu uticajem.
Razlog za podnošenje krivične prijave je izbor eko ambasadora.
Stijepović obrazlaže da resorni ministar rukovodi i da je formirao komisiju za izbor eko ambasadora, koja nije usvojila Pravilnik o radu, niti je ispoštovala Uredbu o izboru predstavnika NVO-a u sastav radnih tijela. Tvrdi da je izvršen izbor Eko ambasadora suprotno odredbama Zakona.

Portal ETV

Stijepović podnio krivičnu prijavu protiv Ćulafića, tvrdi da je bilo zloupotrebe prilikom izbora eko ambasadora

Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Sudanska Vlada, koja ima podršku vojske, odbacila je prijedlog o primirju koji su predstavile Sjedinjene Američke Države (SAD), Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat, odbijajući da bude isključena iz buduće političke tranzicije u ratom razorenom Sudanu.
U zajedničkom saopštenju, četiri zemlje su u petak pozvale na tromjesečno humanitarno primirje u Sudanu, nakon čega bi uslijedili prekid vatre i devetomjesečna tranzicija na civilnu vladu.
Insistirale su da ova tranzicija mora biti "inkluzivna i transparentna" i završena na vrijeme "kako bi se ispunile težnje sudanskog naroda za mirnim uspostavljanjem nezavisne civilne vlade sa širokim legitimitetom i odgovornošću".
Kartum je "pozdravio svaki regionalni ili međunarodni napor koji doprinosi okončanju rata", ali je dodao da svaki politički proces mora "poštovati suverenitet države i njenih legitimnih institucija", koje su trenutno pod kontrolom vojske.
- Samo sudanski narod ima pravo da odredi kako će se njime upravljati u okviru nacionalnog konsenzusa, ​​pod vođstvom prelazne vlade, dodaje se.
Od aprila 2023. godine, Sudan je razoren sukobom između vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku.
Stradale su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milione i u zemlji je, prema ocjeni Ujedinjenih nacija, jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.

Sudanska Vlada odbacila prijedlog o primirju

U njemačkom listu Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) novinar Mihael Martens objavio je analizu pod naslovom „Lažni prijatelji“ u kojoj se bavi odnosom vlasti u Srbiji i Rusije, kao i saradnjom Konrad-Adenauer fondacije (KAS) sa Srpskom naprednom strankom (SNS).
Autorski tekst Mihaela Martensa N1 Beograd prenosi u cjelosti:
"Srpski predsjednik (Aleksandar) Vučić naziva (predsjednika Rusije Vladimira) Putina saveznikom. Zato Evropska narodna partija dovodi u pitanje članstvo njegove stranke. Da li onda Konrad Adenauer fondacija smije i dalje da sarađuje s njom?
Jedva da se neki evropski šef vlade u skorije vrijeme tako jasno izrazio o ruskom diktatoru kao Fridrih Merc. Izjava njemačkog kancelara s početka septembra, da je Vladimir Putin „možda najteži ratni zločinac našeg vremena“, nije bila prva takva.
- Rusija ne ugrožava samo Ukrajinu, Rusija ugrožava cio mir, čitav politički poredak našeg kontinenta - rekao je Merc pred početak NATO samita u junu.
A ono što kancelar i predsjednik CDU kaže, Konrad Adenauer fondacija zapravo ne može da ignoriše. Ona je formalno nezavisna, ali kao i svaka fondacija bliska partiji, ipak pripada toj porodici.
KAS, kako se skraćeno naziva, nastala je 1955. iz „Društva za hrišćansko-demokratski obrazovni rad“ koje je osnovalo nekoliko CDU političara. Fondacija, na čijem čelu je od 2018. bivši predsjednik Bundestaga Norbert Lamert, posvetila se jačanju demokratije pod hrišćansko-demokratskim okvirom. Kao i druge partijske fondacije, finansira se iz poreskog novca i tokom decenija izgradila je mrežu kancelarija u Njemačkoj i inostranstvu. U zemlji ima 18 predstavništava, u inostranstvu više od 100 u preko 80 zemalja sa oko 1.000 zaposlenih. Oni svake godine organizuju mnogo događaja i seminara sa desetinama hiljada učesnika. Tako KAS predstavlja i sliku o Njemačkoj kakva se stvara u inostranstvu.
Posebno je snažna već decenijama u jugoistočnoj Evropi. Rad 15 kancelarija između Atine i Bratislave privlači veliku pažnju - i obično veliko priznanje. To važi naročito za šest zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice EU, ali to žele da postanu. Za razliku od Indije ili Kine, gdje se njemačke pozicije jedva primjećuju, riječ Njemačke na Balkanu još nešto znači. Ugled najveće ekonomije EU preliva se i na kancelarije njemačkih fondacija. Seminari i publikacije KAS-a u Tirani, Sarajevu i Beogradu pažljivo se prate. Program stipendiranja, kojim je fondacija kroz decenije podržala hiljade mladih ljudi, posebno je popularan i dao je snažan podsticaj mnogim karijerama u regionu. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio je stipendista KAS-a. Ima još mnogo primjera.
U Srbiji, međutim - najvećoj od šest balkanskih država sa oko šest i po miliona stanovnika - KAS upravo gubi dio ugleda. Tamo sarađuje sa SNS-om, „Srpskom naprednom strankom“ autokratskog i protiv-EU orijentisanog predsjednika Aleksandra Vučića. To je dilema za fondaciju. S jedne strane, SNS je od 2016. pridruženi član Evropske narodne partije (EPP), saveza hrišćansko-demokratskih i konzervativnih partija u EU, i time prirodan partner u Srbiji. S druge strane, ta saradnja sve više stoji u kontrastu sa ciljem fondacije - jačanjem demokratije. To iritira one građane Srbije kojima su važni vladavina prava, podjela vlasti i objektivni javni mediji - ukratko, funkcionišuća demokratija.
Vučić se nada da će Putin nastaviti da vlada još mnogo godina. Srbiju i Rusiju vidi kao strateške partnere koji se zajedno bore protiv prijetnji.
Vučić i SNS, naprotiv, profitiraju od te saradnje. Oni je sistematski koriste da sugerišu kako su i dalje visoko cijenjeni na Zapadu. Na proslavi 25 godina KAS-a u Beogradu 2022, tadašnja premijerka Ana Brnabić pohvalila je fondaciju kao „jednu od najvažnijih partnerki srpske vlade“. Brnabić je sposobna tehnokratkinja, ali i tvrda linija u Vučićevom sistemu moći. Studente koji mjesecima protestuju protiv političkog stanja u Srbiji nazvala je „teroristima“, dok je predsjednik svoje protivnike nazivao „ološem“. Vlada time studentima šalje poruku kroz saradnju s organizacijama sa Zapada: nemate šanse, Zapad je na našoj strani.
Predsjednik SNS i bivši premijer Miloš Vučević u maju se pred kamerama sastao sa šefom beogradske kancelarije KAS-a, a slike su odmah distribuirane svim provladinim medijima. Vučević je rekao da saradnja sa CDU ostaje „jedan od spoljno-političkih prioriteta SNS-a“.
Ali stvarni prioritet Vučića i njegovih ljudi već godinama je više u Pekingu i Moskvi nego u Berlinu ili Briselu. Simbol toga je Aleksandar Vulin, jedan od najvjernijih Vučićevih saradnika. Bio je ministar odbrane, policije, koordinator tajnih službi i potpredsjednik vlade. Na sastanku s Putinom u septembru 2024. prenio je „lične, srdačne, bratske pozdrave predsjednika Aleksandra Vučića“ i želju da Putin još mnogo godina vodi Rusiju.&nbsp;
- Srbija i Rusija nisu samo strateški partneri, Srbija i Rusija su iskreni prijatelji, a prijetnje kojima su obje zemlje izložene jačaju našu potrebu da se zajedno borimo još organizovanije i jedinstvenije - izjavio je Vulin kao ministar policije u ime vlade.&nbsp;
Nedavno je sa bivšim šefom KGB-a Nikolajem Patruševim razgovarao o saradnji.&nbsp;
- Mi smo saveznici - potvrdio je Vulin u martu poslije Vučićevog razgovora s Putinom.
F.A.S. je upitao KAS kako objašnjava to što kancelar Merc naziva Putina ratnim zločincem i najvećom prijetnjom za mir u Evropi, dok fondacija njegove partije u Beogradu njeguje bliskost s vladom koja Putina vidi kao saveznika.&nbsp;
Portparol je odgovorio: „Od oktobra 2022. saradnja sa vladajućom EVP-partijom SNS fokusira se isključivo na politički dijalog, pri čemu se artikulišu i različite i kritičke pozicije“.
Međutim, od tih kritičkih pozicija u Beogradu se malo šta vidi. Kada je F.A.S. pismeno pitao vodeće ljude u Srbiji šta misle o saradnji Adenauer fondacije i SNS-a, odgovori su stizali munjevito i u tolikom broju da se ovdje može pomenuti samo mali dio.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Beogradu i decenijama jedna od najpoznatijih aktivistkinja za ljudska prava, opisala je saradnju kao dio šireg fenomena.
- Berlin je Aleksandra Vučića uvijek smatrao "stabilnim partnerom", iako je njegova antidemokratska i antievropska politika već više od decenije očigledna - navela je ona.
Pod Vučićem i SNS-om Srbija bilježi demokratske nazadke, dok je podrška članstvu u EU pala na rekordno nizak nivo od 40 odsto. Vučić i SNS tretiraju opoziciju, civilno društvo i nezavisne medije „kao neprijatelje koje treba uništiti - što, nažalost, mnogi u EU primijete tek kad Vučić iste metode počne da koristi protiv njihovih fondacija, političara ili novinara. Najzad je krajnje vrijeme da KAS prekine saradnju sa SNS - rekao je Filip Ejdus, profesor bezbjednosne politike.
Doktorandkinja Nevena Mijatović, učesnica stipendijskog skupa KAS-a početkom septembra, upozorila je da KAS rizikuje da izgubi upravo mlade ljude u Srbiji kojima se obraća.&nbsp;
- Ako KAS želi da ostane saveznik civilnog društva Srbije u razvoju demokratije, njegovi obrazovni programi moraju otvoreno da tematizuju autoritarne prakse SNS režima i da cijene akte građanskog otpora. Inače, fondacija rizikuje da izgubi povjerenje mladih ili, još gore, da nesvjesno usmjeri njihovu lojalnost ka režimu koji uništava demokratiju - navela je ona.
U Evropskoj narodnoj partiji situaciju u Srbiji sada ocjenjuju kritičnije nego ranije.&nbsp;
- Svjesni smo dešavanja, vidimo slike, vidimo šta se događa. EPP ne zatvara oči pred onim što se dešava u Srbiji i zato ću kao predsjednik pokrenuti postupak protiv Vučića i članstva njegove partije u našoj porodici. To će se dogoditi narednih dana - rekao je predsjednik EPP-a Manfred Veber u utorak.
Mnogi građani Srbije, kojima je važna demokratska budućnost i potencijalno članstvo u EU, nadaju se da će KAS slijediti taj primer i okončati partnerstvo sa SNS-om."

"Lažni prijatelj": Frankfurter algemajne cajtung o odnosu Vučića sa Putinom i Zapadom

Granična policija je na graničnom prelazu Sukobin - Murićani uhapsila je državljanku Sjeverne Makedonije H. C. (30) kod koje je pregledom vozila pronađena marihuana, saopšteno je iz Uprave policije.
Ona je, kako su precizirali na mreži Iks (X), uhapšena zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- H. C. je na sudu za prekršaje kažnjena novčanom kaznom nakon čega joj je inspektor za strance uručio rješenje o protjerivanju i prinudnom udaljenju sa zabranom ulaska u Crnu Goru u trajanju od godine - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1967132811661619518%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Državljanka Sjeverne Makedonije uhapšena zbog marihuane, zabranjen joj ulazak u Crnu Goru na godinu

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Navijači kluba Budućnosti prekinuli su današnji trening tog kluba, koji se održavao na Starom aerodromu, izražavajući tako nezadovoljstvo zbog postavljanja na funkciju novog sportskog direktora kluba Gavrila Gaja Petrovića, saznaje nezvanično portal TV E.
Prema nezvaničnim saznanjima, navijači su izrazili revolt i tražili da se ne igra i sjutrašnja utakmica.
Podsjetimo, Budućnost, koja brani trofej, trebalo bi sjutra u 19 sati da ugosti bjelopoljsko Jedinstvo.&nbsp;
Novi sportski direktor Budućnosti je Gavrilo Gajo Petrović.
41-godišnjem Cetinjaninu povjerena je funkcija koju je donedavno obavljao Dejan Boske Damjanović.

Varvari prekinuli trening: Nezadovoljstvo zbog postavljanja sportskog direktora

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."