Najpodesniji za akciju čišćenja nepodobnih u policiji bili su oni ljudi kojima - nije čista biografija. To je bio i ključ za odabir poslušnog kadra koju su ministar Danilo Šaranović i policijski čelnik Lazar Šćepanović koristili da stvore partijsku vojsku na rukovodećim pozicijama. &nbsp; Akcija se odvijala u dva pravca: preko ključnih ljudi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost naručivane su lažne negativne bezbjednosne provjere. Istovremeno, poslušnicima su iz dosijea brisani kopromitujući podaci ili nijesu ni unošene negativne ANB provjere. &nbsp; Tako su četvorica policijskih starješina postale udarni igrači u Šaranovićevom i Šćepanovićevom planu. Riječ je o Darku Vujoviću, doskorašnjem načelniku Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije. Povjerenje je dobio i Predrag Peđa Tanjević, načelnik Odjeljenja za antikorupciju, kao i Saša Milačić, šef obezbjeđenja premijera Milojka Spajića. Na listi povjerljivih ljudi našao se i Goran Jokić, načelnik regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“. &nbsp; VEZE SA SUMNJIVIM LICIMA Darko Vujović, načelnik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije u MUP-u je i doskorašnji &nbsp;predsjednik Komisije za bezbjednosne provjere. Kako je sam Vujović predsjednik- odustao je da traži provjere sam za sebe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419030_605223539b9825014981810408af71ae14fea61732317802f1f8b102e0963e95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032419030_605223539b9825014981810408af71ae14fea61732317802f1f8b102e0963e95" data-rendition-name="original" width="858" height="977" loading="lazy" alt="OPASNE VEZE: Darko Vujović"> <figcaption>OPASNE VEZE: Darko Vujović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Imao je i dobar razlog: izvori Poratala ETV ističu da dosijei ANB ukazuju da je Vujović u kontinuitetu imao kontakte sa osuđenim licima i licima koja su bezbjednosno interesantna za ubistva, zelenaštvo, pranje novca, i krađe u inostranstvu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419034_db8d3ee63dbe8165df9a4979e26fce9f054ad8b77a066d37831c7f963df87d2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032419034_db8d3ee63dbe8165df9a4979e26fce9f054ad8b77a066d37831c7f963df87d2d" data-rendition-name="original" width="268" height="339" loading="lazy" alt="PROŠLOST KOJA OPOMINJE: Predrag Tanjević, osuđen za zloupotrebu službenog položaja"> <figcaption>PROŠLOST KOJA OPOMINJE: Predrag Tanjević, osuđen za zloupotrebu službenog položaja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I dok za Darka Vujovića nijesu tražene, za Predraga Tanjevića su tražene, pa onda - povučene inicijative za bezbjednosne provjere. Očito je da su Šaranović i Šćepanović shvatili da im nijesu potrebne posebne provjere da bi mogli da drže pod kontrolom Tanjevića kompromitujućim podacima iz njegove profesionalne biografije. &nbsp; U kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde za Predraga Tanjevića je upisano da je, kao načelnik CB Pljevlja, pravnosnažno osuđen 2019. godine za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; Tanjevića je za šefa Odjeljenja za antikorupciju postavio još ministar Filip Adžić, da bi poslije ,,kontrolu” preuzeo Danilo Šaranović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; -Šef Odjeljenja za antikorupciju koji treba da brine o integritetu policije, pravosnažno je osuđen na šest mjeseci zatvora, uslovno dvije godine, zbog zloupotrebe u službi. Registrovi su njegovi kontakti kao načelnika CB Pljevlja sa članovima OKG Šarića. ANB je registrovala da su članovi kriminalne grupe Šarića bili zaštićeni od rada i djelovanja policije dok je Tanjević bio u Pljevljima šef policije – ističu izvori Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419038_0084eccac0a1f27c9cd94430bd5cabe6fa96f4a3ce702e40201db3496e0ad95c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032419038_0084eccac0a1f27c9cd94430bd5cabe6fa96f4a3ce702e40201db3496e0ad95c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="NARUČENE PROVJERE: Boris Milić, doskorašnji čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NARUČENE PROVJERE: Boris Milić, doskorašnji čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OBEZBJEĐENJE POD BEZBJEDNOSNOM MANOM I Saša Milačić, šef obezbjeđenja premijera Milojka Spajića, imao je problem sa podacima i evidencijama ANB-a. &nbsp; Prema izvorima ETV Milačić je dobio negativnu bezbjednosnu provjeru. No, u komunikaciji šefova ANB-a u doba Borisa Bata Milića negativna provjera je stopirana i nikada nije dostavljena MUP-u. &nbsp; -Podaci ANB ukazuju na višegodišnje kontakte i zajedničke aktivnosti Milačića sa više bezbjednosno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa koji su vezani šverca droge i akciznih roba, kao zelenašenja. Operativni podaci ANB-a ukazuju da je Saša Milačić bio umiješan u pokušaj zataškavanja krivičnog gonjenja sina, Podgoričanina Andrije Milačića koji je početkom jula prošle godine nanio teške tjelesne povrede dvadesetogodišnjem mladiću tokom tuče u blizini diskoteke ,,Omnia” u Budvi – ističu izvori ANB-a. I POLICAJAC I BIZNISMEN Na kraju, ali ne i najmanje važan, je Goran Jokić, načelnik regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032419038_8f15b07a5299322eb4fa0e44e2b74a698cab858df758ef70a01fa8cde8cfd5b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025032419038_8f15b07a5299322eb4fa0e44e2b74a698cab858df758ef70a01fa8cde8cfd5b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='I BIZNISMEN I POLICAJAC: Goran Jokić, načelnik regionalnog centra ,,Centar"'> <figcaption>I BIZNISMEN I POLICAJAC: Goran Jokić, načelnik regionalnog centra ,,Centar"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U bazama podataka Uprave policije i ANB-a registrovani su brojni kontakti i sumnjive aktivnosti Jokića sa bezbjednosno interesantnim licima i članovima kriminalne grupe iz Bara. Istovremeno su registrovani i podaci koji ukazuju na krajnje sumnjiv način sticanja višemilionski vrijedne imovine u Baru i u Podgorici. &nbsp; Izostanak Jokićeve reakcije, kao načelnika jedinice ,,Centar“, u slučaju masobnog ubistva u Medovini nikada nije istražen. Protiv Jokića su porodice žrtava masakra u Medovini na Cetinju podnijele krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog nesavjesnog rada u službi, a na njegov račun stižu i nove kritike zbog gotovo identičnog zločina 1. januara ove godine koji se dogodio u Prijestonici. Čelnik Uprave policije Šaranović ostao je nijem na brojne prijave, kao i na podatke da uža porodica Jokića raspolaže značajnom imovinom: da drže restoran i apartmane u naselju Dobre vode, između Bara i Ulcinja, kao i novootvoreni restoran ,,Radgost” u Podgorici. &nbsp; Ministar nije reagovao i na informacije da Jokić ima vrlo sumnjivu diplomu sa Kosova. &nbsp; UPOTREBA I ZLOUPOTREBA ZAKONA Svojevremeno se ministar Šaranović javno obavezao da će nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane. &nbsp; Međutim, podaci koje je u više priloga objavio Portal ETV, pokazuju suprotno: funkcioneri Demokrata, Šaranović i Bečić, uz asistenciju čelnika Uprave policije Šćepanovića, svjesno su zloupotrebljavali neke odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324190312_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250324190312_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="(ZLO)UPOTREBA PROPISA: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>(ZLO)UPOTREBA PROPISA: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kako su rezultati bezbjednosnih provjera bili negativni za neke policisjke rukovodioce, Šaranović i Šćepanović su se dogovorili da ne dostavljaju bezbjednosnu provjere za neke lojalne ljude. Imali su i jasan motiv za takav potez. Kada se ne dostavi provjera u zakonom propisanom roku, smatra se da - ne postoje &nbsp;bezbjednosne smetnje. To je precizno navedeno u članu 162: ,,Mišljenje iz stava 5 ovog člana Agencija za nacionalnu bezbjednost dostavlja u roku od 90 dana. Ako Agencija za nacionalnu bezbjednost ne dostavi mišljenje u roku iz stava 6 ovog člana, smatraće se da ne postoji bezbjednosna smetnja iz stava 1, tačka 2, ovog člana po čl 162 st 6 zakona o unutrašnjim poslovima”. ZLOUPOTREBA MOĆI &nbsp; Iz svega navedenog jasno se vide razmjere zloupotrebe moći - Šaranović i Šćepanović su ovu zakonsku odredbu selektivno koristili. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324190312_861b750c66630b92d371c4caa0c9191c8c18ab6c354166232bd6ac39e7317505.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250324190312_861b750c66630b92d371c4caa0c9191c8c18ab6c354166232bd6ac39e7317505" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="NA METI POLITIKE: Crnogorska policija"> <figcaption>NA METI POLITIKE: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Preciznije: tamo gdje im je bio politički interes da ostave sebi lojalne policijske starješine, nijesu dostavljali bezbjednosne provjere. Tako su abolirani određeni policijski službenici čiji je dosije pun neugodnih podataka. Te su starješine postale apsolutno lojalne i radili su sve što bi im vrhovnici MUP-a i Uprave policije naređivali. &nbsp; Podaci da su naručivane negativne bezbjednosne provjere, ali i da su selektivno primjenjivane kompromitujuće i za Agenciju za nacionalnu bezbjednost koja se, pod vođstvom Borisa Milića, pokazala kao institucija čiji su resursi upotrijebljeni u političke svrhe. &nbsp; I u korist jedne stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom – Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Frizirane biografije za partijsku vojsku

Šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović, do skora osoba od velikog povjerenja ministra Danila Šaranovića, uklonjena je sredinom protekle sedmice sa te funkcije - saznaje Portal ETV od dva izvora iz vrha MUP-a. &nbsp; Bez javnog obavještenja, bez ikakve vijesti, &nbsp;Vujović se vratila u Sektor za borbu protiv kriminala, u Odsjek za suzbijanje opšteg kriminaliteta. Iako je obavljala poslove šefice kabineta ministra unutra[njih poslova, Vujović nije imala rješenje savjetnice ili šefice kabineta, već se vodila kao policijska inspektorka prve klase za suzbijanje opšteg kriminala. &nbsp; Na pitanja Portala ETV i Televizije E o motivima uklanjanja Vujović sa doskorašnje pozicije, iz Ministarstva unutrašnjih poslova nije stigao odgovor, tako da za sada postoji samo nezvanična verzija razloga o motivima za kadrovske promjene u vrhu MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>POLICIJSKO TARGETIRANJE NOVINARKI &nbsp;</h2> Kako ističe izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Vujović je smijenjena jer je upotrijebila faksimil ministra bez prethodnog obavještenja i poslala dopis Velimiru Furtuli, v.d. pomoćniku direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala. Na taj način je Furtuli praktično naloženo kako da postupa u slučaju objave dokumenta Uprave policije vezanog za suspenziju policajaca koji je u svom tekstu objavila urednica u Portalu ETV Kaćuša Krsmanović. Tekst je objavljen 10. januara, intrigantno je naslovljen ,,Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“, i prenijeli su ga brojni crnogorski portali, uključujući i M portal. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210190244_29d0ca8e3c4e247874e52c6962d0f3cd81f55fd13b16682d3206a27e44f027a6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210190244_29d0ca8e3c4e247874e52c6962d0f3cd81f55fd13b16682d3206a27e44f027a6" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Danica Nikolić i Kaćuša Krsmanović"> <figcaption>NA METI: Danica Nikolić i Kaćuša Krsmanović(Photo: Ilustracija: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Nekoliko dana kasnije, iz Uprave policije su zahtijevali ,,izjašnjenje” glavne urednice M portala Danice Nikolić ,,na okolnosti objavljivanja teksta koji sadrži tajne podatke”. Iako nikakav tajni podatak nije objavljen- već samo posljednja strana dopisa vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića u kojem se vidi da je policijski čelnik tražio da policajci špijaju jedni druge?! Kako je pisala novinarka Portala ETV Krsmanović, šef unutrašnje kontrole Darko Vujović, njegova supruga, šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović, načelnik Odjeljenja za antikorupciju Predrag Tanjević, kao i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković – tobili su dio ekipe policijskih funkcionera koji su za ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića obavljali bezbjednosne provjere zapošljenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno Upravi policije. &nbsp; <h2>NEUSPJELA POLICIJSKA AKCIJA &nbsp;</h2> Prema podacima Portala ETV, unutar uskog kruga ministrovih povjerljivih ljudi je i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović koji - nakon izvještaja Komisije za utvrđivanje dostojnosti lica koja su policijski službenici – određuje kome se pišu disciplinske prijave i uručuju rješenja o suspenziji. &nbsp; Iz nekog, za sada nepoznatog, razloga Uprava policije je targetirala Danicu Nikolić, glavnu i odgovornu urednicu M portala. Izvori iz policije tvrde da je važnu ulogu u zastrašivanju novinarki Krsmanović i Nikolić imala upravo šefica kabineta ministra Vujović. &nbsp; &nbsp;Ipak, policijska akcija nije uspjela. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije formiralo predmet zbog teksta koji je objavio Portal ETV, a prenio M portal, i zbog kojeg je policija, po nalogu tužioca, tražila izjašnjenje urednice M portala Danice Nikolić. &nbsp; &nbsp;Nakon toga se otvorila interna istraga i Furtula je bio u fokusu jer je inicirao skandalozne provjere prema urednicama Nikolić i Krsmanović. Prema izvorima Televizije E, slučaj objavljivanja interenog dokumenta nije trebalo ni da ispituje načelnik Furtula, već - načelnik unutrašnje kontrole Darko Vujović, inače suprug Snežane Vujović. &nbsp;&nbsp; <h2>ULOGA SNEŽANE VUJOVIĆ &nbsp;</h2> Kada su izašli tekstovi oko Furtule i njegovog neprofesionalnog postupanja odmotalo se klupko i došlo do toga da je Snežana Vujović poslala pisanu instrukciju u ime ministra, a na slučaju je trebalo da radi njen suprug Darko Vujović, šef unutrašnje kontrole rada policije. &nbsp; Bračni par Vujović sada su ponovo u fokusu medija, kao prije mjesec kada je otkriveno da su zajednički učestvovali u nekim akcijama, poput one kada su se provjeravale konekcije policajaca i kriminalaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210190244_605223539b9825014981810408af71ae14fea61732317802f1f8b102e0963e95.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250210190244_605223539b9825014981810408af71ae14fea61732317802f1f8b102e0963e95" data-rendition-name="original" width="858" height="977" loading="lazy" alt="OPASNE VEZE: Vujović i Vujović"> <figcaption>OPASNE VEZE: Vujović i Vujović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na društvenoj mreži X je septembra prošle godine objavljena fotografija šefa unutrašnje kontrole u MUP-u Darka Vujovića kako sjedi sa Zlatkom Ajkovićem iz Zete, osuđenim na 14 godina zatvora zbog učešća u ubistvu Faiza Kadrića u kafe-baru "Insajder" u Cirihu 1999. godine. Međutim, niko u MUP-u nije pokrenuo unutrašnju istragu o povezanosti Vujovića i Ajkovića. &nbsp; Naprotiv: šef unutrašnje kontrole Darko Vujović i njegova supruga Snežana ušli su u komisiju koja je trebalo da istražuje veze drugih policajaca i ljudi iz kriminalnih grupa. &nbsp; <h2>,,ĆUTANJE ADMINISTRACIJE” &nbsp;</h2> Ništa od informacija koje je razotkio Portal ETV, nije bilo povod za ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da reaguje. &nbsp; Međutim, nakon što je Osnovno tužilaštvo u Podgorici odbacilo policijsku dojavu i odbilo da formira predmet protiv Nikolić i Krsmanović, a kako je postalo očigledno da je riječ o pokušaju zastrašivanja novinara, došlo je do reakcije i odlaska Snežane Vujović sa mjesta šefice kabineta minstra. &nbsp; Da li će uskoro slična sudbina – uklanjanje sa mjesta načelnika sektora unutrašnje kontrole – zadesiti i Snežaninog supruga Darka Vujovića? &nbsp;&nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV prema MUP-u, u namjeri da se razjasni da li je vođena interna istraga o postupanjima policijskih funkcionera, bračnog para Vujović, iz Ministarstva unutrašnjih poslova odgovora tada nije bilo. &nbsp; Mada, ćutanje administracije u ovom slučaju djeluje kao vrlo rječit odgovor.&nbsp;

Marija Žižić

Snežana Vujović uklonjena sa mjesta šefice kabineta Danila Šaranovića

Ministarstvo unutrašnjih poslova prošle nedjelje suspendovalo je 23 policajca na osnovu kriterijuma koje je utvrdila Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji na čijem čelu se nalazi Darko Vujović.
I ništa tu ne bi bilo sporno da, nakon saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova da je cilj suspenzija „potpuna dekriminalizacija policijskog aparata“, na društvenoj mreži Instagram nije osvanula fotografija Vujovića u društvu, kako se navodi, bezbjednosno interesantne osobe.&nbsp;
- Umjesto da Vujovića razvlaste zbog bezbjednosnih smetnji - Vujović presuđuje ko je od policajaca u bezbjednosnoj smetnji, odnosno - ko će ,,popiti“ otkaz zbog problematičnih relacija i kontakata! Kao u lošem filmu iz američke B produkcije! Eto, to vam je Šaranović i to su Demokrate - napisao je na svom Fejsbuk profilu Duško Kovačević.
Inače, da se razumijemo, akcija eleminisanja prljavih policajaca je odlična i pozdravljam je! To je davno trebalo uraditi. Ali ona ne važi za policajce bliske Demokratama, kao što vidite. Fotografiju sam našao na nekom Instagram profilu i davno je objavljena. A u međuvremenu sam dobio i još jednu spornu fotografiju šefa unutrašnje kontrole, koju ovom prilikom neću poslati u etar.
P. S. Ja ništa ne tvrdim za momka pored Vujovića, ovo što piše na Instagram profilu 'Istina' treba provjeriti - navodi se u postu profila koji glasi na ime Duško Kovačević. 
Vujovića je na čelo ove komisije imenovao aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je, prema pisanju Standarda, odmah nakon imenovanja na ministarsku funkciju krajem 2023. godine, imenovao Snežanu Vujović za šeficu kabineta, a nepun mjesec kasnije, 5. decembra, njenog supruga Darka Vujovića postavio je za načelnika Odjeljenja unutrašnje kontrole Uprave policije.
Standard navodi da se Vujovići nijesu zadovoljili samo tim imenovanjima, pa ih je ministar već u januaru 2024. častio dodatnim pozicijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ne obazirući se, kao ni ovaj bračni par, na činjenicu da su u svojevrsnom konfliktu interesa.
Prvi januarski akt za Vujoviće ministar je donio 16. januara – Rješenje o izmjeni Rješenja o obrazovanju Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova kojim je Darko Vujović postavljen u ovo tijelo MUP-a umjesto Lazara Šćepanovića.
U obrazloženju dokumenta, između ostalog, navodi se da je „aktom 01 broj 078/23-74601/2 od 12. januara 2024. godine, šefice kabineta, na koji je ministar dao saglasnost, inicirana izmjena navedenog rješenja, na način bliže preciziran dispozitivom istog“.
Šaranovićeva šefica kabineta, proizilazi iz tog dokumenta, predložila je ministru da njenog supruga imenuje u ovu komisiju, što je – najblaže rečeno – konflikt interesa.
I ne samo to: sudeći prema navodima drugog ministrovog januarskog akta, od 23. januara, Šaranović je donio Rješenje o izmjeni Rješenja o obrazovanju Etičkog odbora i za predsjednicu ovog tijela imenovao Snežanu Vujović – što prevedeno znači da ona kontroliše njegov rad!
Izvori Pobjede iz bezbjednosnog sektora tvrde da Komisija za ocjenu dostojnosti trenutno funkcioniše u okviru MUP-a i predsjednika komisije iz MUP-a kojeg je postavio Danilo Šaranović što samo po sebi predstavlja klasični sukob interesa i mogućnost za zloupotrebe.
- Komisija je do zadnjih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima uvijek funkcionisala u okviru Uprave policije kao operativno tijelo, sastavljeno od službenika sa dugogodišnjim iskustvom na najsloženijim operativnim poslovima što je standard i uporedna regionalna praksa - ukazuje sagovornik Pobjede.
Pojašnjava da komisija traži podatke za službenike policije koji se provjeravaju od lokalne policije (centara i odjeljenja bezbjednosti), načelnika regionalnih centara bezbjednosti, po mjestu prebivališta.
- Traže operativne podatke i od Odsjeka za kriminalističko obavještajne poslove Sektora za borbu protiv kriminala kojim rukovodi Ivan Jokić, kao i od ANB-og sektora za kontraobavještajne poslove kojim rukovodi Dževad Kožar - naglašava izvor Pobjede.

Portal ETV

Vujović sjedi sa bezbjednosno interesantnim osobama, a onda uručuje rješenja o suspenzijama kolegama sa problematičnim kontaktima?!

Tivat bilježi rast turističkih posjeta, pokazuju posljednji podaci Turističke organizacije o strukturi smještaja i broju ostvarenih dolazaka.&nbsp;
U tom gradu trenutno boravi 1,3 hiljade gostiju od kojih najveći udio čine strani turisti, njih čak 1,28 hiljada, dok je domaćih evidentirano 16.
U odnosu na godinu ranije zabilježen je rast od 17 odsto, dok je u odnosu na 2024. neznatno niže, prenosi Radio Tivat.
Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u privatnom smještaju, gdje je zabilježeno ukupno 1,15 hiljada posjeta, od čega su gotovo svi strani gosti, 1,14 hiljada. U poređenju s prethodnom godinom, ovaj segment bilježi rast od osam odsto, dok je u poređenju sa 2024. godinom zabilježen blagi pad od pet odsto.
U hotelima boravi 151 gost, sa značajnim učešćem stranih gostiju-136. Taj vid smještaja u poređenju sa godinom ranije bilježi snažan rast, što pokazuje na povećano interesovanje za hotelski smještaj u Tivtu.
Najveći udio gostiju čine turisti sa tržišta Rusije, dok se odmah iza njih nalaze gosti iz Srbije. Slijede Azerbejdžan i Ukrajina, koji imaju primjetno manji, ali i dalje značajan doprinos u ukupnom broju dolazaka. Zapažen je i udio gostiju sa tržišta Velike Britanije i Turske.
Nije zanemarljiv ni broj gostiju koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, dok Hrvatska i Njemačka bilježe podjednak, ali znatno manji udio u odnosu na vodeće zemlje.

Porast broja gostiju u Tivtu

Odluka administracije Donalda Trampa da se distancira ili povuče podršku Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove, u simboličkom, političkom i finansijsko-upravnom smislu, predstavlja nastavak dugogodišnjeg američkog skepticizma prema međunarodnim sudskim institucijama koje ograničavaju apsolutni suverenitet država. Taj skepticizam ne može se pripisati isključivo Trampovoj administraciji, jer Sjedinjene Američke Države (SAD) nijesu podržale, niti danas podržavaju, stalni Međunarodni krivični sud (MKS) od njegovog osnivanja 2002. godine.
Velike sile – Rusija i Kina – nikada nijesu prihvatile stvaranje globalnog poretka međunarodne krivične pravde. Sada im se u tom pogledu, bez ikakvih kočnica, pridružuju i SAD. U tom smislu svjedočimo svojevrsnoj „zoni sumraka“ međunarodnog krivičnog prava, u kojoj se postojeće institucije formalno još održavaju, ali im se sistematski potkopava finansijska, politička i moralna osnova.
Povlačenje administracije Donalda Trampa iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove posebno je znakovito i predstavlja konkretnu istorijsku prekretnicu. Iako su SAD imale ključnu ulogu u osnivanju i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) 1993, odnosno 1994. godine, to razdoblje podrške je iza nas. Ova Trampova uredba nije došla kao grom iz vedra neba. Obznanjena je već 4. februara 2025. godine, a njena primjena stupa na snagu 4. februara 2026. SAD time šalju poruku da daju prioritet nacionalnim interesima i unutrašnjopolitičkoj logici nad multilateralnim mehanizmima međunarodne pravde, čak i kada je riječ o instituciji poput Mehanizma, koji je pravni nasljednik sudova osnovanih uz snažnu američku podršku.
SAD su se decenijama pozicionirale kao ključni zagovornik međunarodne pravde i vladavine prava, naročito u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata te tokom osnivanja ad hoc sudova za ratne zločine nakon završetka Hladnog rata, početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Slabljenjem podrške Mehanizmu, SAD rizikuju gubitak moralnog autoriteta i kredibiliteta u budućim raspravama o ljudskim pravima, ratnim zločinima i odgovornosti političkih i vojnih elita. Istovremeno, takav potez može ohrabriti druge države da preispitaju ili smanje sopstvenu saradnju s međunarodnim sudovima, pozivajući se upravo na američki primjer, čime se dodatno urušava autoritet, prije svega Međunarodnog krivičnog suda.
SAD time šalju poruku da se međunarodne obaveze mogu relativno lako suspendovati iz unutrašnjopolitičkih razloga, bez obzira na to što to dugoročno potkopava stabilnost međunarodnog poretka i vodi njegovom urušavanju od strane velesile koja ga je i uspostavila. Jedan se poredak urušava, a nema nikakvih naznaka čime će biti zamijenjen. Ovakav razvoj događaja dodatno potvrđuje koliko je sistem međunarodne pravde i multilateralne saradnje ranjiv na političke promjene velikih sila. Za žrtve ratnih zločina i za države koje se oslanjaju na mehanizme Ujedinjenih nacija, poruka je izuzetno zabrinjavajuća: međunarodna pravda i globalna solidarnost nijesu zagarantovane, već zavise od trenutne političke volje i oportunističkih prioriteta zasnovanih na nacionalnim interesima.
Za Međunarodni rezidualni mehanizam, američko povlačenje iz finansiranja ove institucije Ujedinjenih nacija predstavlja ozbiljan finansijski i reputacioni udar. Politička podrška pojedinačnih država članica UN-a bila je i ostala ključna karika njegovog legitimiteta, finansiranja i sprovođenja mandata. Povlačenje SAD-a ipak ne znači nužno i trenutnu institucionalnu paralizu. Mehanizam nikada nije ni trebalo da bude trajna institucija u okviru UN-a i, po prirodi svog mandata, od samog početka nalazi se u fazi postepenog zatvaranja kroz smanjenje obima rada. Pitanje je, međutim, koliko će gubitak finansijske podrške jedne od najvećih donatorki, u samoj završnici, dodatno otežati izvršavanje preostalih zadataka – od nadzora nad izvršenjem kazni do zaštite arhiva i svjedoka.
<h3>Gase se svjetla: jedno po jedno</h3>
Činjenica da se čak 31 agencija sistema Ujedinjenih nacija nalazi na istoj listi pokazuje da ne govorimo o izolovanom potezu, već o potencijalnoj paralizi velikog dijela operativnog rada UN-a. UN nema mehanizam kojim bi kratkoročno mogao finansijski nadomjestiti izostanak američkih sredstava za projekte tih agencija. Posljedice su zamrzavanje programa, odlaganje isplata, rezanje terenskih operacija i smanjenje prisustva UN-a upravo u najosjetljivijim regionima svijeta. U praksi to znači da se međunarodna pravda, humanitarna pomoć, razvojni projekti i zaštita ljudskih prava direktno dovode u pitanje – ne iz pravnih, već iz finansijskih razloga, zbog odluke jedne države.
Pitanje je u kojoj mjeri ova administracija SAD-a finansijske razloge koristi kao smokvin list pred američkim građanima kako bi zapravo legitimisala urušavanje multilateralizma. Jedan od najefikasnijih, ali i politički najtiših načina da se „ugase svjetla“ u rijetkim preostalim institucijama međunarodne pravde upravo je ukidanje ili drastično smanjenje finansiranja. Bez otvorenog ukidanja mandata i bez formalnog povlačenja potpisa, institucije se dovode u stanje funkcionalne paralize.
<h3>Ko će zaključati vrata zgrade i baciti ključ?</h3>
Važno je naglasiti da se Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove već od februara 2025. godine postepeno priprema za zatvaranje, ali taj proces prate brojna ozbiljna i zasad neriješena pitanja, kao i nezavršeni projekti. Ključni projekat odnosi se na arhivsku zaostavštinu – jedan od najvažnijih, ali i najskupljih segmenata rada Mehanizma.
U kontekstu drastičnih finansijskih rezova, sve je izvjesnije da će se arhiv tretirati prvenstveno kroz prizmu minimizacije troškova, što otvara zabrinjavajuće dileme: u kojoj mjeri će se arhivska građa reducirati, selektovati ili ograničiti u pristupu, te da li će kriterijumi biti vođeni istorijskim i pravnim značajem ili isključivo finansijskom logikom.
Dodatni problem predstavlja pitanje institucionalne i tehničke održivosti pristupa arhivu. Čak i ako arhiv formalno ostane pod okriljem Ujedinjenih nacija, pristup toj građi nije moguć bez stalnih institucionalnih i uslužnih kapaciteta – od stručnog osoblja, digitalne infrastrukture i bezbjednosnih protokola do pravnih mehanizama koji regulišu korišćenje osjetljivih podataka.
Arhiv Mehanizma nije samo administrativna zaostavština, već temeljni resurs za istoričare, pravnike, novinare, istraživače i same žrtve. Njegova sudbina direktno utiče na mogućnost budućeg suočavanja s prošlošću, utvrđivanja činjenica i sprečavanja revizionizma.
U trenutku kada se istovremeno smanjuju sredstva za desetine agencija UN-a, ostaje otvoreno pitanje da li će UN uopšte biti u stanju da dugoročno obezbijedi smislen, funkcionalan i transparentan pristup arhivu Mehanizma. Bez stabilnog finansiranja postoji realna opasnost da arhiv, iako formalno očuvan, u praksi postane teško dostupan, fragmentisan ili sveden na simboličan nivo.
U tom kontekstu, sudbina arhiva i memorijalizacija zgrade postaju više od tehničkog pitanja nekretnine. To prerasta u test političke volje međunarodne zajednice da sačuva institucionalno pamćenje i normativnu vrijednost međunarodne krivične pravde.
Kraljevina Holandija, Evropska unija ili države sljednice bivše Jugoslavije, na čijim su se teritorijama vodili ratovi i koje imaju neposredan interes za očuvanje arhiva kao dijela kulturne i istorijske baštine, imaju posebnu odgovornost u tom procesu.
Sama zgrada bivšeg Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju nedavno je otkupljena od dugogodišnjeg zakupodavca, osiguravajućeg društva Aegon, i sada je u vlasništvu holandske države, odnosno Ministarstva pravde i bezbjednosti Holandije. Trenutno se vode rasprave o mogućnosti da se u tu zgradu smjesti Direktorat Evropske unije za carine, čime bi objekat dobio novu administrativnu funkciju. Ukoliko do toga ne dođe, postoji realna opcija proširenja kapaciteta Europola, čije se sjedište već nalazi u neposrednoj blizini.
Istovremeno ostaje otvoreno jedno od najosjetljivijih pitanja: da li će se, i na koji način, dio zgrade prenamijeniti u spomen-obilježje i otvoriti za javnost. Upravo se o toj simboličkoj i memorijalnoj dimenziji zgrade trenutno pregovara, ali je ishod krajnje neizvjestan.
Kada je riječ o državama sljednicama bivše Jugoslavije, njihove inicijative nijesu samo poželjne, već i obavezujuće prema sopstvenim građanima. Koliko se država do sada javilo s ponudom da smjesti arhivsku građu u svoje nacionalne arhive? Da li se to uopšte dogodilo? Ispada da je svima najlakše da za sve okrive Donalda Trampa.

Zona sumraka međunarodne kaznene pravde

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region - poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.&nbsp;
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živio šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Vjeruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo.
U tužbi za naknadu nematerijalne štete, bivši premijer precizirao je da ga je Šćepanović, u svojstvu direktora policije, vrijeđao i klevetao 28. jula tokom zasjedanja Skupštine i televizijskog prenosa uživo na Javnom servisu RTCG.
- Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji, uključujući i portal dnevnog lista Pobjeda, gdje se i danas nalazi objavljen predmetni članak - piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Tag: darko-vujovic