<p>Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom.</p> <p>Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“.</p> <h2>Derogacija zakona</h2> <p>Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp;</p> <p>Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu<span>(Photo: Skupština Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, <b>Slavena Radunovića</b> i predśednika parlamenta <b>Andrije Mandića</b> samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik <b>Miloševićevog</b> SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp;</p> <p>Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori!</p> <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> <p>Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, <b>Milivoje Katnić</b>, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik <b>Saša Čađenović</b>, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici<span>(Photo: Screenshot/Viši sud)</span></figcaption> </figure>  <p>Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija.</p> <p>Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup <b>Brajuška Brajuškovića</b> na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori.</p> <p>Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti?</p> <h2>Platni deficit</h2> <p>Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica.</p> <p><b>Hana Arendt</b> piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer <b>Spajić</b> govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp;</p> <p>Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp;</p> <p>Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp;</p> <p>Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.</p>

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

<p>Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).</p>
<p>Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.</p>
<p>- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.</p>
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
<p>Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru <b>Marjana Šareca</b> predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.</p>
<p>U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.</p>
<p>EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.</p>
<p>- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.</p>
<p>- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.</p>
<p>- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.</p>
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
<p>Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.</p>
<p>Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.</p>
<p>Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.</p>
<p>Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.</p>
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
<p>U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.</p>
<p>EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.</p>
<p>EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.</p>
<p>U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.</p>
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
<p>Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.</p>
<p>Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.</p>
<p>Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.</p>
<p>- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.</p>
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
<p>EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.</p>
<p>Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.</p>
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
<p>U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.</p>
<p>Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.</p>
<p>- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.</p>

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

<p>Iz Ministarstva finansija juče je saopšteno da fiskalni pokazatelji ukazuju na pozitivne trendove, tako su prihodi budžeta u prva četiri mjeseca iznosili 897,5 miliona eura ili 11,3 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 4,2 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Iz Ministarstva su se pohvalili ostvarenim suficitom budžeta u aprilu u iznosu od 54,9 miliona eura, što je 9,8 miliona eura ili 21,6 odsto više od planiranog, ali je interesantno da u saopštenju resora na čijem je čelu Novica Vuković nema informacije da li je ukupno za prva četiri mjeseca ostvaren suficit ili deficit budžeta. Podsjećamo da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit budžeta u iznosu od 63,9 miliona eura, odnosno na nivou od 0,8 odsto procijenjenog BDP-a. Juče se na sajtu Vlade i Ministarstva finansija nije mogao naći zvanični izvještaj o izvršenju budžeta za prva četiri mjeseca.</p>
<p>- Gotovo sve glavne kategorije prihoda budžeta bilježe rast, kako u odnosu na prošlogodišnji period, tako i u odnosu na plan - navodi se u saopštenju.</p>
<h2>Porez na dobit</h2>
<p>U istom periodu, porez na dobit preduzeća ostvaren je u iznosu od 191 milion eura, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, i to 11,8 miliona eura ili 6,6 odsto, kao i dva miliona eura iznad plana.</p>
<p>- Budžetski rezultat bolji je od očekivanog i kada je u pitanju porez na dohodak građana, koji je ostvaren u iznosu od 30,9 miliona eura, što je 6,8 miliona eura ili 28,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno 0,7 miliona eura ili 2,5 odsto više u odnosu na plan za posmatrani period - rekli su iz Ministarstva.</p>
<p>Izvjesni su i pozitivni efekti podsticanja dinamične ekonomske aktivnosti i smanjenja neformalne ekonomije. Naime, sa povećanjem minimalnih i prosječnih zarada, naplata indirektnih poreza značajno je porasla, tako da su prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza u prva četiri mjeseca ostvarili veliki rast u odnosu na posmatrani period prethodne godine, i to gotovo 48 miliona eura u ukupnom iznosu.</p>
<p>- Istovremeno stabilnost budžeta potvrđuje i kontinuirano ispunjavanje obaveza prema privredi, u prilog čemu govori povećana efikasnost u rješavanju zahtjeva kada je u pitanju povraćaj PDV-a u prvim mjesecima ove godine. U tom kontekstu, porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 383,9 miliona eura, što je čak 37 miliona eura ili 10,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 5,8 miliona eura više od plana - precizira se u saopštenju.</p>
<h2>Povraćaj PDV-a</h2>
<p>Istovremeno, povraćaj PDV-a veći je 5,8 miliona eura u odnosu na posmatrani prošlogodišnji period.</p>
<p>- Podaci dominantno ukazuju i na nastavak trenda rasta legalnog tržišta cigareta. Naime, akcize su ostvarene u iznosu od 104,7 miliona eura, što je 10,9 miliona eura ili 11,6 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i značajno iznad planiranog nivoa, i to 6,1 milion eura ili 6,2 odsto. Posmatrano po strukturi akciza i dalje značajno rastu prihodi budžeta po osnovu akciza na duvan i duvanske proizvode i to posmatrano na nivou perioda - 8,3 miliona eura ili 29,7 odsto, od čega je samo u aprilu rast iznosio 52,9 odsto - kazali su iz Ministarstva.</p>
<p>Plan značajno premašuju i ostali prihodi u posmatranom periodu, koji su ostvareni u iznosu od 16,6 miliona eura, što je 7,7 miliona eura ili 87 odsto više od planiranog.</p>
<p>- Samo u aprilu realizovano je ukupno 317,1 milion eura prihoda budžeta, što je na nivou plana - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Uzimajući u obzir ostvarene prihode i rashode, u prva četiri mjeseca ostvarenje budžeta bolje je devet miliona eura.</p>
<p>- Uspješno upravljanje budžetom donosi pozitivne rezultate što najbolje potvrđuje ostvareni rast budžetskih prihoda i fiskalna stabilnost. U skladu sa principima fiskalne discipline, nastavićemo sa sprovođenjem mjera koje doprinose održivom ekonomskom rastu i očuvanju makroekonomske stabilnosti, uz puni fokus na transparentnom i odgovornom rukovođenju javnim sredstvima - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

Sakrili podatke o deficitu državne kase

<p>Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.</p>
<p>Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.</p>
<p>- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.</p>
<p>Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.</p>
<p>Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.</p>
<p>- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.</p>
<p>Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. </p>
<p>- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.</p>

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

<p>Crnogorski premijer <b>Milojko Spajić</b> pohvalio se na društvenoj mreži X budžetskim suficitom u januaru, navodeći da je postignut zahvaljujući uštedama i većim prihodima. Međutim, podaci Ministarstva finansija pokazuju da je dio planiranih rashoda od 57,5 miliona eura ostao neplaćen, što znači da bi, da su isplaćeni, budžet zapravo bio u deficitu od 60,5 miliona eura.</p>
<h2><b>Manipulacija brojkama</b></h2>
<p>Spajić je na mreži X napisao: „Suficit u ovako teškom januaru – je ogroman uspjeh. Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi. Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno), ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?“</p>
<p>Međutim, detaljnija analiza pokazuje da ovaj suficit nije rezultat ekonomskog rasta ili racionalnog upravljanja, već kašnjenja u izvršenju obaveza države. Ministarstvo finansija objavilo je da su ukupni prihodi budžeta u januaru iznosili 156,2 miliona eura, što je samo 5,2 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Istovremeno, država je za januar planirala rashode od 211,5 miliona eura, ali je isplatila samo 154,2 miliona, ostavljajući neizmirene obaveze u vrijednosti od 57,5 miliona eura. Ako bi ti izdaci bili plaćeni na vrijeme, januarski budžet ne bi imao suficit, već deficit od 60,5 miliona eura.</p>
<h2><b>Mali rast prihoda uprkos povećanim porezima</b></h2>
<p>Prihodi od PDV-a su porasli za svega pet miliona eura u odnosu na prošlu godinu, iako su stope PDV-a povećane na hotelske usluge i uvedene nove takse na knjige, publikacije, ulaznice i poštanske pošiljke. Takođe, stopa inflacije od 2,8 odsto dodatno je doprinijela rastu prihoda, ali i pored toga, naplata PDV-a povećana je tek za 5,5 odsto.</p>
<p>Prihodi od akciza su u januaru porasli za samo 1,1 milion eura, iako su uvedene nove na vina i povećane na cigarete, slatkiše i gazirana pića. Očekivalo se da će ove mjere donijeti znatno veće prihode, ali se to nije desilo.</p>
<h2><b>„Uštede“ na račun neplaćenih obaveza</b></h2>
<p>Najveće smanjenje rashoda primijećeno je u transferima za socijalnu zaštitu, gdje je od planiranih 86,4 miliona eura isplaćeno 4,2 miliona manje. Takođe, od planiranih 5,7 miliona eura za subvencije, plaćeno je samo 700 hiljada, a kapitalni izdaci od 5,5 miliona eura svedeni su na svega 100 hiljada eura.</p>
<p>Osim toga, država je vratila dug od 34,6 miliona eura iz prethodnih zaduženja, dok je manjak u kasi od 32,6 miliona eura pokriven povlačenjem depozita iz prethodne godine. Ovakav način upravljanja budžetom doveo je do vještačkog prikazivanja pozitivnog salda, dok se realni rashodi gomilaju za kasniju isplatu.</p>
<h2><b>Pitanje kredibiliteta budžetskog planiranja</b></h2>
<p>Dodatni problem predstavlja činjenica da je Ministarstvo finansija u petak objavilo plan budžetskog ostvarenja za 2025. godinu, prema kojem će deficit iznositi čak 391 milion eura ili 4,9 odsto BDP-a. Ova cifra je značajno viša od deficita od 278 miliona eura (oko 3,5% BDP-a), koji je bio predviđen budžetom usvojenim prije samo tri nedjelje, 7. februara.</p>
<p>Razlika od 113 miliona eura, odnosno 1,5 odsto BDP-a, je drastična korekcija u izuzetno kratkom vremenskom roku. Ovakav razvoj događaja otvara pitanja o kredibilnosti budžetskog planiranja i očekivanjima u vezi sa daljim finansijskim kretanjima.</p>
<p>Za sada, iz Ministarstva finansija nema zvaničnog objašnjenja o razlozima ove nagle promjene. Ovakav trend može ukazivati na potcijenjene rashode ili precijenjene prihode u planiranju budžeta, kao i na potencijalne nepredviđene troškove.</p>
<p>Da li će ova revizija ostati konačna ili nas očekuju dodatne korekcije tokom godine, je nepoznanica, no ako je Ministarstvo finansija već sada revidiralo cifre na gore, postavlja se pitanje koliko će budžetski deficit zaista iznositi do kraja godine.</p>
<p>Tako, dok premijer Spajić javno slavi suficit, realna slika pokazuje da je on ostvaren na račun neplaćenih obaveza, a ne zahvaljujući ekonomskom rastu ili efikasnoj fiskalnoj politici. Ukoliko se ovakav način upravljanja javnim finansijama nastavi, moglo bi doći do ozbiljnih problema u drugom dijelu godine, kada će i odgođene obaveze stići na naplatu.&nbsp;</p>

Duško Mihailović

Premijer se hvali suficitom od dva miliona u januaru, ne pominje plan rasta deficita za 113 miliona

<p>Svjetska banka u novom izvještaju za Crnu Goru prognozira rast javnog duga, kao i fiskalnog deficita – zbog predviđenog smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. Za Crnu Goru se u izvještaju prognozira usporavanje rasta zbog slabije turističke sezone – sa 6,3 odsto 2023. na 3,4 odsto ove godine. Ovogodišnji rast, kako se ocjenjuje, podstaknut je privatnom potrošnjom, koju i dalje podstiču strani državljani, mahom Rusi i Ukrajinci.</p>
<p>- Naredne godine biće zabilježen umjereni rast od 3,5 odsto podstaknut najavljenim povećanjem plata, uprkos tome što se očekuje veći uvoz energije zbog planirane rekonstrukcije Termoelektrane u Pljevljima 2025. - navodi se u izvještaju Svjetske banke, prenosi Glas Amerike.</p>
<p>Dodaje se i da će srednjoročni rast biti održavan i stimulisan napretkom Crne Gore ka članstvu u EU.</p>
<p>Upozorava se međutim da će smanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, predviđeno vladinom Fiskalnom strategijom, vjerovatno dovesti do povećanja deficita na 4,1 odsto BDP-a 2025. godine uprkos planiranim vladinim mjerama. Prognozira se postepeno smanjenje deficita na 3,7 procenata 2026. godine, ali se i ističe da je potrebno primijeniti dodatne mjere fiskalne konsolidacije.</p>
<p>Zakonskim rešenjima koje je krajem septembra izglasala vladajuća većina u Crnoj Gori predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.</p>
<p>Svjetska banka predviđa i povećanje javnog duga na 64,5 odsto do 2026. godine. Da bi dug ostao održiv, međunarodna finansijska institucija ističe da će biti potrebna snažna fiskalna disciplina, “naročito u svijetlu globalnih finansijskih izazova i značajnih finansijskih potreba od 2025. do 2027. godine”.</p>
<p>U izvještaju se takođe prognozira samo mali pad inflacije na 3,7 odsto 2025. godine, odnosno 2,7 2026.</p>
<p>- Iako su izgledi za rast u Crnoj Gori pozitivni, postoje i rizici – slabiji rast u crnogorskim trgovinskim partnerima zbog povećanja geopolitičke neizvjesnosti, zatim visoki troškovi spoljnog zaduživanja, imajući u vidu značajne finansijske potrebe zemlje, kao razvoj događaja na unutrašnjoj političkoj sceni - zaključuje se u izvještaju.</p>
<p>U Crnoj Gori se očekuje dalji pad siromaštva, na sedam procenata do 2026. godine.</p>

Svjetska banka: U Crnoj Gori rast javnog duga i povećanje deficita zbog manjih doprinosa za penzije

<p>Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Zeta kritikovao je lokalnu izvršnu vlast zbog, kako navode, nepostojanja adekvatne zaštite građana u slučaju požara, uprkos početku ljetnje požarne sezone.</p>
<p>- Tek je 1. jul, a građani Zete već osjećaju posljedice neažurnosti lokalne vlasti po pitanju formiranja Službe zaštite i spašavanja. Stanovnici su izloženi ozbiljnom riziku – ugroženi su njihovi životi, domovi, poljoprivredna dobra i poslovni objekti - &nbsp;navodi se u saopštenju DPS-a.</p>
<p>U saopštenju se navodi da „komunalna policija, suprotno tvrdnjama predsjednika opštine, ne radi 24 sata, već ima zvanično osmočasovno radno vrijeme“, te se postavlja pitanje kako se gase manji požari kada opština, prema njihovim riječima, ne posjeduje osnovnu opremu i sredstva za gašenje.</p>
<p>DPS Zeta tvrdi da lokalna vlast ne može koristiti nedovršenu podjelu imovine sa Glavnim gradom kao izgovor:</p>
<p>- Na isti način kao što ste tražili i dobili sedam službenih vozila iz Podgorice, mogli ste obezbijediti makar dva vatrogasna. Ali, službena vozila su očigledno bila veći prioritet - ističe se.</p>
<p>Dodaju da, iako je izvršni organ formiran prije više od dvije i po godine, opština još uvijek nema svoju službu zaštite i spašavanja, niti planove, strategije, niti naredbe o preventivnim mjerama u oblasti zaštite od požara.</p>
<p>- Da li ste svjesni da je vatrogasnom vozilu sa Starog aerodroma potrebno 15 do 20 minuta da stigne do Zete? Za to vrijeme požar može da se proširi i napravi ogromnu štetu - navode iz DPS-a.</p>
<p>Zbog svega navedenog, DPS Zeta pozvao je građane koji su pretrpjeli ili će pretrpjeti štetu usljed požara da pokrenu postupke pred nadležnim sudovima i traže naknadu, pozivajući se na član 41 Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji propisuje da se lokalni organi moraju formirati u roku od 60 dana od izbora izvršne vlasti.</p>
<p>- Ako je 60 dana kratak rok – više od dvije i po godine sigurno nije - zaključuje se u saopštenju OO DPS Zeta.</p>

DPS Zeta: Vatrogasna vozila nisu bila prioritet lokalne vlasti

<p>Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Rakočević</b> oglasio se povodom dodjele jedne od najvrednijih crnogorskih nagrada piscu <b>Bećiru Vukoviću</b>, poručivši da „velikosrpska politika koja negira Crnu Goru i crnogorsku naciju dobija priznanja, što je ogledalo današnje vlasti“.</p>
<p>- Bećir Vuković, zbog svog anti-crnogorskog djelovanja, zaslužuje prezir, a ne nagradu. Prezir zaslužuje i svaki član žirija koji je glasao za sijača mržnje - naveo je Rakočević.</p>
<p>Dodao je i da se u žiriju našlo i ime Nikole Rakočevića, te pojasnio da nije riječ o njemu.</p>
<p>- Ako je neko i pomislio na mene, obavještavam javnost da to nijesam ja - &nbsp;zaključio je Rakočević.</p>

Rakočević: Vuković ne zaslužuje nagradu, već prezir

<p>Bivši direktor Uprave carine <b>Rade Milošević </b>oklevetao je bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije <b>Draga Spičanovića </b>i zbog toga će morati da plati 500 eura, odluke je Višeg suda - potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;</p>
<p>Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda kojom je &nbsp;utvrđeno da je Milošević 2022. godine gostujući u emisiji "Načisto" povrijedio čast i ugled Spičanoviću povezujući ga sa švercom cigareta.</p>
<p>Kako Portal ETV saznaje Milošević se pred sudom branio da je te informacije " čuo od zaposlenih".</p>
<p>On je takođe naveo da ime Spičanovića nije vidio ni u jednom aktu da se dovodi u vezu sa švercom cigareta već je to samo čuo.</p>
<p>Žalbu na presudu Osnovnog suda izjavio je branilac Miloševića.</p>

Milošević će zbog klevete morati da plati Spičanoviću 500 eura

<p>Crveni krst Crne Gore nije dobio Trinaestojulsku nagradu - možda zato što ne pravi buku - ocijenio je generalni sekretar Crvenog krsta Cetinje <b>Božidar Drecun</b>.</p>
<p>Ipak, dodaje da narod pamti više od komisija.</p>
<p>- Istinska čast nikad ne zavisi od priznanja, već od onih kojima si bio oslonac. 150 godina u službi građana, u tišini, bez reflektora - poručio je Drecun.</p>
<p>Podsjećamo, Trineastojulska nagrada ove godine je dodijeljena književniku <b>Bećiru Vukoviću</b>, muzičaru <b>Milošu Karadagliću</b> i grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrinaestojulska-nagrada-dodijeljena-covjeku-koji-je-crnogorsku-naciju-nazivao-komunistickom-izmisljotinom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik žirija je <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi su <b>Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<p>Žiri je prethodno sačinio listu od 36 predloga za godišnju Trinaestojulsku nagradu.</p>

Drecun: Crveni krst nije dobio Trinaestojulsku nagradu, istinska čast nikad ne zavisi od priznanja - već od onih kojima si bio oslonac

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: deficit