Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, na društvenoj mreži „X“ upozorio je na duboke probleme u crnogorskoj ekonomiji, ističući da zemlja bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. - Pokrivenost uvoza izvozom je najniža u posljednjih 15 godina, a prošle godine zabilježili smo spoljnotrgovinski deficit od oko 3,5 milijardi eura, dok su trendovi u ovoj godini još nepovoljniji - naveo je Mugoša. On je posebno ukazao na tešku situaciju mikro preduzeća, koja čine 93 odsto svih preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage. Prema njegovim riječima, ova preduzeća u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, a njihov ukupni kapital je danas manji za četvrtinu u odnosu na 2019. godinu. - U poređenju sa 2019. godinom, broj preduzeća u blokadi porastao je za 2.700, dok se iznos blokiranih dugova udvostručio i sada premašuje 1,4 milijarde eura - &nbsp;dodao je Mugoša. On je kritikovao i smanjenje sredstava u budžetu za unapređenje konkurentnosti privrede, koja su sa skoro šest miliona eura prije nekoliko godina smanjena na ispod četiri miliona. - Crnogorskoj ekonomiji hitno je potrebna ozbiljna razvojna strategija koja će u narednih deset godina jasno definisati ključne strukturne reforme za diversifikaciju, povećanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti privrede - zaključio je Mugoša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9" data-rendition-name="original" width="557" height="541" loading="lazy" alt="objava Mugoša"> </figure>  &nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Mugoša: Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina

Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom. Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“. <h2>Derogacija zakona</h2> Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp; Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića i predśednika parlamenta Andrije Mandića samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik Miloševićevog SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp; Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori! <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, Milivoje Katnić, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik Saša Čađenović, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici(Photo: Screenshot/Viši sud)</figcaption> </figure>  Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija. Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup Brajuška Brajuškovića na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori. Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti? <h2>Platni deficit</h2> Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica. Hana Arendt piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer Spajić govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp; Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp; Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp; Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.

Slobodan Jovanović

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Iz Ministarstva finansija juče je saopšteno da fiskalni pokazatelji ukazuju na pozitivne trendove, tako su prihodi budžeta u prva četiri mjeseca iznosili 897,5 miliona eura ili 11,3 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 4,2 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Ministarstva su se pohvalili ostvarenim suficitom budžeta u aprilu u iznosu od 54,9 miliona eura, što je 9,8 miliona eura ili 21,6 odsto više od planiranog, ali je interesantno da u saopštenju resora na čijem je čelu Novica Vuković nema informacije da li je ukupno za prva četiri mjeseca ostvaren suficit ili deficit budžeta. Podsjećamo da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit budžeta u iznosu od 63,9 miliona eura, odnosno na nivou od 0,8 odsto procijenjenog BDP-a. Juče se na sajtu Vlade i Ministarstva finansija nije mogao naći zvanični izvještaj o izvršenju budžeta za prva četiri mjeseca.
- Gotovo sve glavne kategorije prihoda budžeta bilježe rast, kako u odnosu na prošlogodišnji period, tako i u odnosu na plan - navodi se u saopštenju.
<h2>Porez na dobit</h2>
U istom periodu, porez na dobit preduzeća ostvaren je u iznosu od 191 milion eura, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, i to 11,8 miliona eura ili 6,6 odsto, kao i dva miliona eura iznad plana.
- Budžetski rezultat bolji je od očekivanog i kada je u pitanju porez na dohodak građana, koji je ostvaren u iznosu od 30,9 miliona eura, što je 6,8 miliona eura ili 28,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno 0,7 miliona eura ili 2,5 odsto više u odnosu na plan za posmatrani period - rekli su iz Ministarstva.
Izvjesni su i pozitivni efekti podsticanja dinamične ekonomske aktivnosti i smanjenja neformalne ekonomije. Naime, sa povećanjem minimalnih i prosječnih zarada, naplata indirektnih poreza značajno je porasla, tako da su prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza u prva četiri mjeseca ostvarili veliki rast u odnosu na posmatrani period prethodne godine, i to gotovo 48 miliona eura u ukupnom iznosu.
- Istovremeno stabilnost budžeta potvrđuje i kontinuirano ispunjavanje obaveza prema privredi, u prilog čemu govori povećana efikasnost u rješavanju zahtjeva kada je u pitanju povraćaj PDV-a u prvim mjesecima ove godine. U tom kontekstu, porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 383,9 miliona eura, što je čak 37 miliona eura ili 10,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 5,8 miliona eura više od plana - precizira se u saopštenju.
<h2>Povraćaj PDV-a</h2>
Istovremeno, povraćaj PDV-a veći je 5,8 miliona eura u odnosu na posmatrani prošlogodišnji period.
- Podaci dominantno ukazuju i na nastavak trenda rasta legalnog tržišta cigareta. Naime, akcize su ostvarene u iznosu od 104,7 miliona eura, što je 10,9 miliona eura ili 11,6 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i značajno iznad planiranog nivoa, i to 6,1 milion eura ili 6,2 odsto. Posmatrano po strukturi akciza i dalje značajno rastu prihodi budžeta po osnovu akciza na duvan i duvanske proizvode i to posmatrano na nivou perioda - 8,3 miliona eura ili 29,7 odsto, od čega je samo u aprilu rast iznosio 52,9 odsto - kazali su iz Ministarstva.
Plan značajno premašuju i ostali prihodi u posmatranom periodu, koji su ostvareni u iznosu od 16,6 miliona eura, što je 7,7 miliona eura ili 87 odsto više od planiranog.
- Samo u aprilu realizovano je ukupno 317,1 milion eura prihoda budžeta, što je na nivou plana - dodaje se u saopštenju.
Uzimajući u obzir ostvarene prihode i rashode, u prva četiri mjeseca ostvarenje budžeta bolje je devet miliona eura.
- Uspješno upravljanje budžetom donosi pozitivne rezultate što najbolje potvrđuje ostvareni rast budžetskih prihoda i fiskalna stabilnost. U skladu sa principima fiskalne discipline, nastavićemo sa sprovođenjem mjera koje doprinose održivom ekonomskom rastu i očuvanju makroekonomske stabilnosti, uz puni fokus na transparentnom i odgovornom rukovođenju javnim sredstvima - zaključuje se u saopštenju.

Sakrili podatke o deficitu državne kase

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. 
- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

Crnogorski premijer Milojko Spajić pohvalio se na društvenoj mreži X budžetskim suficitom u januaru, navodeći da je postignut zahvaljujući uštedama i većim prihodima. Međutim, podaci Ministarstva finansija pokazuju da je dio planiranih rashoda od 57,5 miliona eura ostao neplaćen, što znači da bi, da su isplaćeni, budžet zapravo bio u deficitu od 60,5 miliona eura.
<h2>Manipulacija brojkama</h2>
Spajić je na mreži X napisao: „Suficit u ovako teškom januaru – je ogroman uspjeh. Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi. Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno), ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?“
Međutim, detaljnija analiza pokazuje da ovaj suficit nije rezultat ekonomskog rasta ili racionalnog upravljanja, već kašnjenja u izvršenju obaveza države. Ministarstvo finansija objavilo je da su ukupni prihodi budžeta u januaru iznosili 156,2 miliona eura, što je samo 5,2 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, država je za januar planirala rashode od 211,5 miliona eura, ali je isplatila samo 154,2 miliona, ostavljajući neizmirene obaveze u vrijednosti od 57,5 miliona eura. Ako bi ti izdaci bili plaćeni na vrijeme, januarski budžet ne bi imao suficit, već deficit od 60,5 miliona eura.
<h2>Mali rast prihoda uprkos povećanim porezima</h2>
Prihodi od PDV-a su porasli za svega pet miliona eura u odnosu na prošlu godinu, iako su stope PDV-a povećane na hotelske usluge i uvedene nove takse na knjige, publikacije, ulaznice i poštanske pošiljke. Takođe, stopa inflacije od 2,8 odsto dodatno je doprinijela rastu prihoda, ali i pored toga, naplata PDV-a povećana je tek za 5,5 odsto.
Prihodi od akciza su u januaru porasli za samo 1,1 milion eura, iako su uvedene nove na vina i povećane na cigarete, slatkiše i gazirana pića. Očekivalo se da će ove mjere donijeti znatno veće prihode, ali se to nije desilo.
<h2>„Uštede“ na račun neplaćenih obaveza</h2>
Najveće smanjenje rashoda primijećeno je u transferima za socijalnu zaštitu, gdje je od planiranih 86,4 miliona eura isplaćeno 4,2 miliona manje. Takođe, od planiranih 5,7 miliona eura za subvencije, plaćeno je samo 700 hiljada, a kapitalni izdaci od 5,5 miliona eura svedeni su na svega 100 hiljada eura.
Osim toga, država je vratila dug od 34,6 miliona eura iz prethodnih zaduženja, dok je manjak u kasi od 32,6 miliona eura pokriven povlačenjem depozita iz prethodne godine. Ovakav način upravljanja budžetom doveo je do vještačkog prikazivanja pozitivnog salda, dok se realni rashodi gomilaju za kasniju isplatu.
<h2>Pitanje kredibiliteta budžetskog planiranja</h2>
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Ministarstvo finansija u petak objavilo plan budžetskog ostvarenja za 2025. godinu, prema kojem će deficit iznositi čak 391 milion eura ili 4,9 odsto BDP-a. Ova cifra je značajno viša od deficita od 278 miliona eura (oko 3,5% BDP-a), koji je bio predviđen budžetom usvojenim prije samo tri nedjelje, 7. februara.
Razlika od 113 miliona eura, odnosno 1,5 odsto BDP-a, je drastična korekcija u izuzetno kratkom vremenskom roku. Ovakav razvoj događaja otvara pitanja o kredibilnosti budžetskog planiranja i očekivanjima u vezi sa daljim finansijskim kretanjima.
Za sada, iz Ministarstva finansija nema zvaničnog objašnjenja o razlozima ove nagle promjene. Ovakav trend može ukazivati na potcijenjene rashode ili precijenjene prihode u planiranju budžeta, kao i na potencijalne nepredviđene troškove.
Da li će ova revizija ostati konačna ili nas očekuju dodatne korekcije tokom godine, je nepoznanica, no ako je Ministarstvo finansija već sada revidiralo cifre na gore, postavlja se pitanje koliko će budžetski deficit zaista iznositi do kraja godine.
Tako, dok premijer Spajić javno slavi suficit, realna slika pokazuje da je on ostvaren na račun neplaćenih obaveza, a ne zahvaljujući ekonomskom rastu ili efikasnoj fiskalnoj politici. Ukoliko se ovakav način upravljanja javnim finansijama nastavi, moglo bi doći do ozbiljnih problema u drugom dijelu godine, kada će i odgođene obaveze stići na naplatu.&nbsp;

Duško Mihailović

Premijer se hvali suficitom od dva miliona u januaru, ne pominje plan rasta deficita za 113 miliona

Svjetska banka u novom izvještaju za Crnu Goru prognozira rast javnog duga, kao i fiskalnog deficita – zbog predviđenog smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. Za Crnu Goru se u izvještaju prognozira usporavanje rasta zbog slabije turističke sezone – sa 6,3 odsto 2023. na 3,4 odsto ove godine. Ovogodišnji rast, kako se ocjenjuje, podstaknut je privatnom potrošnjom, koju i dalje podstiču strani državljani, mahom Rusi i Ukrajinci.
- Naredne godine biće zabilježen umjereni rast od 3,5 odsto podstaknut najavljenim povećanjem plata, uprkos tome što se očekuje veći uvoz energije zbog planirane rekonstrukcije Termoelektrane u Pljevljima 2025. - navodi se u izvještaju Svjetske banke, prenosi Glas Amerike.
Dodaje se i da će srednjoročni rast biti održavan i stimulisan napretkom Crne Gore ka članstvu u EU.
Upozorava se međutim da će smanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, predviđeno vladinom Fiskalnom strategijom, vjerovatno dovesti do povećanja deficita na 4,1 odsto BDP-a 2025. godine uprkos planiranim vladinim mjerama. Prognozira se postepeno smanjenje deficita na 3,7 procenata 2026. godine, ali se i ističe da je potrebno primijeniti dodatne mjere fiskalne konsolidacije.
Zakonskim rešenjima koje je krajem septembra izglasala vladajuća većina u Crnoj Gori predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.
Svjetska banka predviđa i povećanje javnog duga na 64,5 odsto do 2026. godine. Da bi dug ostao održiv, međunarodna finansijska institucija ističe da će biti potrebna snažna fiskalna disciplina, “naročito u svijetlu globalnih finansijskih izazova i značajnih finansijskih potreba od 2025. do 2027. godine”.
U izvještaju se takođe prognozira samo mali pad inflacije na 3,7 odsto 2025. godine, odnosno 2,7 2026.
- Iako su izgledi za rast u Crnoj Gori pozitivni, postoje i rizici – slabiji rast u crnogorskim trgovinskim partnerima zbog povećanja geopolitičke neizvjesnosti, zatim visoki troškovi spoljnog zaduživanja, imajući u vidu značajne finansijske potrebe zemlje, kao razvoj događaja na unutrašnjoj političkoj sceni - zaključuje se u izvještaju.
U Crnoj Gori se očekuje dalji pad siromaštva, na sedam procenata do 2026. godine.

Svjetska banka: U Crnoj Gori rast javnog duga i povećanje deficita zbog manjih doprinosa za penzije

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: deficit