Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Zloupotreba državnih resursa ne jenjava. Službeno vozilo koje je zadužio poslanik Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije (NSD) bilo je sinoć oko 23 sata nepropisno parkirano u ulici Stanka Dragojevića u centru Podgorice. Još tragičniji je razlog zbog kojeg automobil stoji na sred ulice a to je "kasna večera" Đurovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6" data-rendition-name="original" width="529" height="695" loading="lazy" alt="Dejan Đurović"> <figcaption>Dejan Đurović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na četiri žmigavca tako su Đurović i njegov, pretpostavlja se, vozač ostavili automobil marke Reno registraskih oznaka "PG CG N87", tik pred pješački prelaz, dok ne završe objed.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7" data-rendition-name="original" width="1117" height="1013" loading="lazy" alt="Službeni automobil"> <figcaption>Službeni automobil(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima sa sajta Skupštine, taj automobil star je godinu dana a zadužio ga je Đurović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c" data-rendition-name="original" width="793" height="275" loading="lazy" alt="Vozni park Skupštine Crne Gore"> <figcaption>Vozni park Skupštine Crne Gore(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Dejan Đurović vozilom Skupštine otišao da večera: Automobil ostavili na sred ulice

Parlamentarna većina snažno radi na tome da do kraja godine zatvori još pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i vjeruje da Crna Gora može postati članica Unije do 2028. godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
On je na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici kazao da je aktuelna partlamentarna većina od kada je formirana 2023. godine učinila mnogo na planu evropskih integracija.
Kako je rekao Mandić, odblokirali su proces evropskih integracija, dobili pozitivan IBAR-a, krajem prošle godine zatvorili tri poglavlja, a sredinom ove godine još jedno.
- Danas snažno radimo na tome da do kraja godine zatvorimo još pet poglavlja, a kako stvari sada stoje imaćemo unutrašnju spremnost da zatvorimo još dva poglavlja - rekao je Mandić.
On je istakao da je put ka EU kompleksan i zahtijevan, kao i da nije bez prepreka.
- Ne bih bio fer ako ne kažem da smo oko ključnih glasanja imali snažnu podršku opozicije u Crnoj Gori. Ona je u jednom momentu posegnula vaninstitucionalnim djelovanjem, ali je uvijek, kada su u pitanju EU integracije, stajala zajedno sa nama - rekao je Mandić.
On je naglasio da gotovo 83 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU.
- Kao legitimni predstavnici narodne volje imamo obavezu da tu želju naroda sprovedemo u djelo i to radimo svi uporno - dodao je Mandić.
On je kazao da je plan jasan - zatvoriti sva poglavlja do kraja narede godine i stvoriti preduslove da države članice EU obezbijede snažnu političku podršku pristupanju Crne Gore.
- Vjerujemo da uz vašu podršku Crna Gora može postati prva naredna članica EU do 2028. godine - naveo je Mandić
On je istakao da je važno da i EU pošalje poruku svim protivnicima takvog blokovskog ujedinjenja i ne vjeruju u njen opstanak da kroz proširenje pošalje poruku: “Živi smo, širimo se”.
Kopredsjedavajući POSP-a Dejan Đurović kazao je da je Crna Gora u važnoj fazi EU puta, napominjući da je cilj vlasti da pregovore sa Unijom završi do kraja 2026. i da do 2028. država bude u potpunosti spremna za članstvo.
- To nije samo plan političkih partija i institucija, već vizija koju dijelimo sa građanima i koja nas obavezuje - rekao je Đurović.
On je kazao da u ovom procesu Skuptšina ima posebnu ulogu.
- Od nas se očekuje ne samo da pratimo proces, već da budemo aktivan partner koji donosi zakone i uspostavlja standard koje građani očekuju - naveo je Đurović.
Kopredsjedavajući POSP-a Tomas Vajs pohvalio je odluke koje je Skupština donijela u posljednjih pola godine, posebno ističući važnost podrške koju je veliki broj partija dao prilikom usvajanja zakona.
On je konstatovao da su u crnogorskom parlamentu prevaziđene podjele i sporovi, te da postoji zajednička volja za napredak u pristupnim pregovorima.
Vajs je kazao da je optimističan po pitanju završetka pregovora i da smatra da bi tcilj finalizovanja pregovora do 2026. godine mogao biti realan.
- Ako Skupština nastavi sa konstruktivnom praksom odlučivanja smatram da je moj optmizam opravdan i da zajedno, uz podršku koju dobijemo od predsjedavanja, možemo tako brzo da napredujemo i završimo pregovora do naredne godine, što bi nam omogućilo da Crnoj Gori 2028. poželimo dobrodošlicu - rekao je Vajs.

Mandić: Vjerujemo da Crna Gora može postati članica EU do 2028; Vajs: Optimističan sam po pitanju završetka pregovora

Kada ih pitate – oni su "ugroženi" Srbi. Tako govore godinama, decenijama. Takav je narativ. Za to vrijeme, u državi čiji suverenitet ne priznaju, izgradili su unosne biznise, kupili jahte, pokrili ključne funkcije i od njih dobro zarađuju.&nbsp;
Iako su već godinama u vlasti, i dalje uporno ponavljaju da su „ugroženi“. Čak i kada ih niko ne ugrožava – oni su i dalje ugroženi.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ima bruto platu od 6400 eura, odnosno oko 4900 neto.&nbsp;
I dok broji mjesečno skoro 5000 eura, bilans kompanije kojom rukovodi ima ozbiljne probleme.&nbsp;
Naime, Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je čak 21,09 miliona ili 614,55 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuje finansijski izvještaj te državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala.
Osim bilansa, izdvajamo kao podsjetnik jednu Ðukanovićevu izjavu iz 2018.
"Mora se svaki narod uvažiti, ne može se diskriminisati srpski narod, koji je većina u pravoslavnom narodu".
Još jedan "ugroženi" – Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, redovno prima više od 3000 eura, iako javno ne priznaje nezavisnost države čiju instituciju vodi.&nbsp;
Lider Nove srpske demokratije ranije je govorio o teškom položaju Srba, o diskriminaciji, a 2022. izjavio:
"Ja sam srpski političar u Crnoj Gori... Posmatrati Podgoričku skupštinu iz današnjeg konteksta je pogrešno... tražimo pravo da baštinimo srpski identitet."
Milan Knežević, još jedan iz kruga "ugroženih", prima 2600 eura i ne priznaje nezavisnost zemlje čiji budžet ga plaća. Ove godine jasno poručuje:
"Nemam namjeru da čestitam Dan nezavisnosti. Crna Gora je postojala i prije Đukanovića, postojaće i posle njega."
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, ima platu od preko 2000 eura, sve beneficije ministarskog položaja, i 3,83 odsto vlasništva u "Srpskoj kući". Nedavno je predložio da se Kotor izjasni o izlasku iz UNESCO liste – jedan od najskandaloznijih predloga u posljednje vrijeme.
- Ja sam Srbin iz Crne Gore i meni je matica Crna Gora, zato što je bila srpska kroz čitavu svoju istoriju - izjavio je Radunović.
Poslanik ZBCG, Dejan Đurović, sa platom od 2700 eura, za Dan nezavisnosti umjesto državne zastave – na kući ističe trobojku.
"Srpski narod je dugo bio narod drugog reda... Sad želimo da budemo ravnopravan dio društva."
I za kraj – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade sa platom iznad 2000 eura, poručuje da Crnogorci i Egipćani treba da formiraju svoje savjete. Zalaže se za podršku Matici srpskoj jer je "srpski jezik uvijek bio većinski u Crnoj Gori".
Koalicija ZBCG se i dalje predstavlja kao branioci "ugroženih", iako su na vlasti, na platnim spiskovima države koju javno osporavaju, i u uživanju svih blagodeti koje dolaze s funkcijama.

Miraš Dušević

"Ugroženi Srbi", ali dobro plaćeni: Prednjači Milutin Ðukanović sa platom od 4900 eura

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Marija Mitrović

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan naredna dva dana u Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu.
Kako je saopšteno iz crnogorskog parlamenta, sastanku će predsjedavati šef delegacije Skupštine Crne Gore u POSP-u Dejan Đurović i šef delegacije EP Tomas Vajc.
- Tokom dvodnevneg rada poslanici će razgovarati na temu trenutnog stanja pristupnih pregovora, u okviru koje će razmijeniti mišljenja sa predstavnicima Vlade Crne Gore, poljskog predsjedavanja Savjetu EU, Evropske komisije i Evropske službe za vanjske poslove - rekli su iz Skupštine.
Kako su kazali, sastanak će biti prilika da poslanici razgovaraju i o Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava i izbornih procesa, o bezbjednosti i saradnji na Mediteranu i održivom turizmu kao pokretaču ekonomije.
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Odbor čini po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i EP.

Sastanak POSP-a naredna dva dana u Strazburu

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu. 
Podsjećamo, šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je, kako kaže, izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta. 
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih - kazao je Vujović.
Đurović je, dodaje, zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebali da budu poslkednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg - zaključio je Vujović.

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

Zbog primitivnog i agresivnog ponašanja šefa kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića, koji je juče iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, ali i zbog psovanja majke poslanici Jevrosimi Pejović, Portal ETV ubuduće će mu uskratiti medijski prostor na svojim stranicama „oduzimanjem riječi“.
Esnafska solidarnost, koju su crnogorski mediji nekada imali, neophodna je u ovakvim situacijama kao jedini način da zaštitimo javni prostor od najbrutalnijeg primitivizma.
Takođe, ovo je prilika da apelujemo na institucije da je njihova obaveza prema javnosti, ne samo da zaštite novinarske ekipe od bahatih pojedinaca iz sopstvenih redova, već i da im omoguće dostojanstvene uslove za rad, počevši od obezbjeđivanja prostora u kojem mogu boraviti u situacijama kada satima, najčešće na ulici, čekaju ishode raznih sastanaka, sjednica, pregovora...&nbsp;

Duško Mihailović

Portal ETV „oduzima riječ“ poslaniku NSD Dejanu Đuroviću

Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, potvrdile su danas glavne političke grupacije u EP.
Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate (SD) i poslanici Evropske narodne partije (EPP), dok je ona izazvala podjele među evropskim nacionalističkim strankama.
Predsjednica poslaničke grupe SD Iratkse Garsija Peres izjavila je novinarima da među političkim grupama postoji "većinski dogovor" da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.
Najveća politička grupa u EP, EPP, takođe je potvrdila obustavu daljih razgovora o tom sporazumu.
Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber ocijenio je da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu "veoma snažan alat".
Predsjednica centrističke grupe Obnovimo Evropu (Renew) Valeri Aje istakla je da je riječ o "izuzetno moćnoj poluzi", navodeći da ne vjeruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.
S druge strane, dio nacionalističke desnice usprotivio se zamrzavanju sporazuma. Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Nikola Prokaćini ocijenio je da je takva odluka "greška".
Suprotan stav ima grupa Patriote, na čijem je čelu francuski europoslanik Žordan Bardela, koja podržava "suspenziju" sporazuma. Bardela je poručio da je u odnosima sa SAD sada na snazi "odnos snaga". Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

Odluka EP: Poslije Trampovih prijetnji zamrznut trgovinski sporazum EU-SAD

,,Dana 01.12. 2020. godine korisnik DN3GOV (Petar Lazović) i korisnik 5S7GLO (Ljubo Milović) razgovarali su o potencijalnom poslu u vezi krijumčarenja kokaina iz Ekvadora u Evropu...” Ovo je tek djelić iz obimnih informacija o švercu kokaina, koju je Europol slao na adresu Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštvau Crnoj Gori krajem 2021. i polovinom 2022. godine, ali i kasnije. &nbsp; U više navrata, po zamolnici iz Podgorice, francuski Europol je slao obimne, klasifikovane, obavještajne podatke kolegama iz Crne Gore. Od kako je 29. aprila 2022. godine imenovan za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, Predrag Šuković je jedina adresa u Crnoj Gori na koje stiže povjerljivi materijal iz Francuske. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil"> <figcaption>CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ISTINE I LAŽI O ŠVERCU IZ EKVADORA &nbsp; Priča o krijumčarenju narkotika iz Južne Amerike, posebno Ekvadora i Kolumbije, nije nova priča. Prema podacima američke agencije za borbu protiv krijumčarenja DEA, zapljena kokaina u Zapadnoj i Centralnoj Evropi dostigla je rekordnih 315 tona 2021. godine, a pretpostavlja se da – i nakon brojnih međunarodnih policijskih akcija – krijumčarenje narkotika prema Evropi nije smanjeno, naprotiv. &nbsp; U dosadašnjoj praksi stranih agencija za borbu protiv transnacionalnog krijumčarenja droge, evkadorska luka Gvajakil je prepoznata kao jedan od važnih centara za šverc kokaina iz Južne Amerike. &nbsp; Iz objava ekvadorskih medija vidi se da je mnogima iz Evrope bio veoma interesantan Ekvador. Ne samo iz turističkih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias"> <figcaption>PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u Ekvador je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca. Procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge, a nastanili su se u zatvorenim zonama luke Gvajakila – piše ekvadorski časopis ,,Primisias” (Primicias). &nbsp;&nbsp; Da je Ekvador značajna destinacija za krijumčarenje narkotika, prvenstveno kokaina, odavno je poznato brojnim evropskim policijama i tužilaštvima. &nbsp;&nbsp; Ali, jedino je do sada Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori povezalo Ekvador sa - švercovanjem cigareta. I to ne na osnovu izvještaja naših zapadnih partnera, već su optužni akti su sačinjeni uz očiglednu zloupotrebu izvještaja Europola!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković"> <figcaption>STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  12 ,,POKRETNIH” REČENICA Novinarska ekipa Televizije E razotkrila je da se u optužnici SDT-a protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam optuženih, koju potpisuje specijalni tužilac Miroslav Turković, Skaj poruke koje je Europol dostavio u vezi krijumčarenja kokaina - upotrebljavaju se za dokazivanje šverca cigareta?! &nbsp; A te iste poruke koristi i tužilački trojac Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković u optužbama za šverc kokaina iz Ekvadora. &nbsp; Kako je to bilo moguće? &nbsp; Televizija E je pokušala da iz Specijalnog državnog tužilaštva dobije odgovor. &nbsp; -Da li je tužilaštvo upoznato sa činjenicom da su iste SKY poruke, koje je Europol dostavio državnim organima u vezi sa trgovinom kokainom, korišćene &nbsp;u istrage koje se odnose na šverc cigareta iz Ekvadora – pitala je novinarka Televizije E specijalnog tužioca, portparola Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije bilo odgovora iz SDT-a na čijem je čelu Vladimir Novović. Uprkos ćutanju, analiza tužilačkog materijala nedvosmisleno ukazuje: podmetanje 12 rečenica iz jedne istrage u sasvim drugi tužilački slučaj nije moglo da se desi greškom, niti je plod slučajnosti. &nbsp;&nbsp; MANIPULISANJE NADIMCIMA Nije to, međutim, jedina sumnja na zloupotrebu Skaj poruka. Upoređivanjem obavještajnog dokumenta Europola i optužnice za šverc cigareta i kokaina, novinarski tim Televizije E uočio je još jednu važnu izmjenu. &nbsp; Skaj šifru 5OIQOW iza koje se, kako Europol tvrdi, krije korisnik kriptovane komunikacije koji se služi nadimcima ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”, Specijalno državno tužilaštvo – bez ikakvog dokaza i bez pozivanja na Europolov izvještaj – naprasno pripisuje podgoričkom biznismenu Aleksandru Mijajloviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"'> <figcaption>OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Komunikacija između korisnika SKY Ecc naloga sa šifrom DN3GOV i korisnika naloga sa šifrom 5OIQOW, na logičan i razuman način dovodi do zaključka da je licu koje je na SKY Ecc aplikaciji za kriptovanu komunikaciju koristilo nalog sa šifrom &nbsp;5OIQOW - nadimak ,,Aco”. Pri tom, okrivljeni Aleksandar Mijajlović nije sporio ovu činjenicu pa je dajući podatke o sebi naveo da je ,,Aco” njegov nadimak – piše, između ostalog, u optužnom aktu za šverc cigareta. &nbsp; Objašnjenje specijalnog tužioca Turkovića u optužnici zaista djeluje kao prizemna konstrukcija da se zamaskira manipulacija. Jer, Europolov dokument ni u jednom dijelu ne pominje nadimak Aco, već samo nadimke ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”! &nbsp;&nbsp; To navodi na sumnju da je iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva - zloupotrijebio Skaj poruke i prepravljao Obavještajni dokument Europola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore"> <figcaption>ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SLJEPILO NADLEŽNIH &nbsp; I sve je to prošlo mimo očiju sudija koje su, očito lakonski, potvrđivale optužnice. I sve to dešava nakon upozoravajućeg otkrića hrvatskog advokata Anta Nobila, koji je direktno optužio specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja u slučaju optužnice protiv Milivoja Katnića, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp; Zato se sada otvara niz pitanja. Da li će se nastaviti ćutanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića? Hoće li reagovati Tužilački savjet? Hoće li Viši sud ili Apelacioni pokrenuti pitanje bezrezervnog potvrđivanja optužnica? &nbsp; Mnogo pitanja za sada bez jednog odgovora. Novinarski tim Televizije E će i narednih dana u prilozima razotkrivati brojne nelogičnosti i manipulacije u optužnim aktima. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako su ,,Miki” i ,,Novi Miki” iz Europola postali ,,Aco” u optužnicama SDT-a?!

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, do 11 stepeni

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Tag: dejan-durovic