Svjetski dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora dočekuje bez usvojenog novog zakona koji reguliše to pitanje. Predlog zakona još nije usvojen iako je u februaru upućen u skupštinsku proceduru.
Iz Ministarstva javne uprave su za RTCG kazali da su uradili sve što je u njihovoj nadležnosti, te da se obrate Skupštini. Iz te institucije su nezvanično kazali da bi se zakon mogao naći ponovo u proceduri tokom nekog od jesenjih zasijedanja do kraja godine.
- Kako je Ministarstvo javne uprave u cjelosti obavilo sve postupke i obaveze koji se odnose na našu nadležnost, stava smo da pomenuto pitanje koje smo dobili od Vaše redakcije, treba uputiti Skupštini Crne Gore, poslaničkim klubovima, dakle onim strukturama koje usaglašavaju dnevni red skupštinskih zasijedanja - saopšteno je iz MJU.
Rasprava u Skupštini počela je 16. aprila, na sjednici Zakonodavnog odbora, a uslijedila su još dva. Amandmani su prošli istim putem. Finalna rasprava bila je 24. jula na plenumu kada je predlog zakona predstavio ministar javne uprave Maraš Dukaj. Međutim, poslanici se do danas nijesu izjasnili o tom aktu.
Zvaničan stav od više partija nijesu mogli da dobiju na pitanje zbog čega zakon nije usvojen i imaju li nekih zamjerki na tekst predloga.&nbsp;
- MANS, zajedno sa drugim nevladinim oganizacijama, još od decembra 2020. godine radi na tim izmjenama, da je nekoliko puta taj predlog zakona postao, prošao i sjednice Vlade i dolazi u Skupštinu, onda je sa svakom novom vladom koju smo mijenjali, on vraćen nazad na doradu - kaže Dejan Milovac iz MANS-a.
A zakon o slobodnom pristupu informacijama moćna je alatka za civilni sektor i novinare, što se pokazalo u prethodnom periodu. Novi predlog, kaže Milovac, poboljšaće transparentnost.
- Svjedoci smo da se institucije često žale da su zatrpane zahtjevima s lobovima pristupnim informacijama i naša intencija jeste bila zapravo smanjiti taj pritisak tako što bi institucije bez traženja od strane građana ili medija informacije u čijem su posjedu, ali proaktivno. Druga stvar jeste, što je bio veliki problem u prethodnih 20 godina, čak i u ovom periodu, znači nakon DPS-a, jeste da su državni organi jako često poslovnu tajnu uzimali kao izgovor za sakrivanje informacija. Novi zakon to prilično limitira i mnogo je bolje uređen nego u prethodnom periodu - kaže Milovac.
Osim toga, podaci o imovini funkcionera bili bi dostupniji. Takve promjene, koje donosi novi zakon, pitanje su političke volje.
- To je nešto što imanentno svakoj vlasti. Vidjećemo da li će se sve ono što je građanima obećavano i od ove vlade i od svih, tako da kažem, ne DPS vlada, to je puna transparentnost i puna otvorenost prema onome što je javni interes i informacija od javnog značaja, zapravo zaista i pretočiti u izglasavanje ovog zakona i vjerujem da osim tih tehničkih stvari kada je u pitanju zasjedanja Skupštine ne postoji mnogo veće otpor na tom zakonu, ali evo, vreme će to potvrditi ili demantovati - kaže Milovac.
Prvi Zakon o slobodnom pristupu informacijama usvojen je 2005. godine, a njegova posljednja izmjena 2017. Da li će Crna Gora sljedeći Dan slobodnog pristupa informacijama dočekati s novim zakonom, zavisi od volje političara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Milovac: Novi Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama poboljšaće transparentnost

Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da imovina stečena kriminalom bude oduzeta, poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i dodao da se na taj način kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.
On je, na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju je organizovala Mreža za aformaciju nevladinog sektora (MANS), rekao da korupcija nagriza temelje društva, urušava povjerenje građana u institucije i koči sveobuhvatan napredak države.
- Stoga je borba protiv korupcije ne samo pravni, nego i moralni imperativ od presudnog značaja za doborbit Crne Gore - rekao je Novović.
Kako je kazao, oduzimanje imovine stečene kriminalom i imovine bez dokaza porijekla, zauzima centralno mjesto u savremenom krivičnom pravu.
Novović je naveo da su, u suprotstavljanju kriminalnim strukturama, finansijske istrage i postupci oduzimanja imovinske koristi jednako važni kao i sam krivični postupak.
- Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da se imovina stečena kriminalnom djelatnošću oduzme od onih koji su je nelegalno stekli - rekao je Novović.
On je istakao da se oduzmanjem nelegalno stečene imovine kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.
Prema riječima Novovića, to ima i snažan preventivni efekat.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da iskustvo, preporuke i znanje nevladinog sektora treba da koriste institucije državne uprave, kako bi zajedno na partnerskim osnovama kreirali zakonodavni okvir i implementirali sve što je neophodno.
On je podsjetio da je u više navrata najavljivan da će Zakon o oduzimanju imovine steče kriminalnom djelatnošću biti izmijenjen i da će višedecenijska nepravda biti makar jednim dijelom ispravljena.
- Još nijesmo uspjeli u toj namjeri, izmjene koje su usvojene kroz IBAR zakona su bile samo jedan dio preporuka koje su usvojene - rekao je Božović i naveo da je Ministarstvo pravde formiralo radni tim koji će se baviti tim izmjenama i dopunama.
On je istakao da su im potrebne sugestije SDT-a, sudova, civilnog sektora i drugih institucija.
- Ukoliko želimo da zatvorimo poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. godine, što je predviđeno mapom puta, drugo završno mjerilo odnosi se na konkretizaciju oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom. To je drugo mjerilo, bez ispunjavanja obaveza iz tog mjera mi nećemo moći da završimo ovaj proces - rekao je Božović.
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao da je da se crnogorsko društvo ne bavi slabljenjem finanijske moći kriminalnih grupa.
- Tako da su organizovane kriminalne grupe i dalje sposobne da kreiraju ambijent koji vrlo lako može da bude nastavak ambijenta koji smo imali do 2020. godine - naveo je Milovac.
Kako je kazao, nikada se ne može do kraja biti osigurano da će predmeti koje pokreće SDT imati adekvatan epilog na sudu.
- Bojim se da će, ako SDT ne bude imalo veću podršku od izvršne vlasti, taj trud biti uzaludan i da ćemo imati ponavljanje slučajeva Šarić, Kalić - rekao je Milovac.
On je istakao da će sve što je do sada postignuto biti uzaludno ako ne bude podrške izvršne vlasti.

610x380

Novović: Pravda ne može biti potpuna bez oduzimanja nelegalne imovine

Osnovni sud u Kotoru je oslobodio nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura, piše Radio Slobodna Evropa. Država, kao oštećena strana, upućena je da pokrene parnični postupak radi vraćanja tog zemljišta. Riječ je o nepravosnažnoj presudi, koja je objavljena 21. oktobra, rečeno je RSE u utorak u kotorskom sudu. Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi istraživanjem korupcije. MANS je tada tvrdio da uzurpacija traje od 2015. i da je Carević na skoro 50 hektara državnog zemljišta izgradio poljoprivredni kompleks, sa više objekata za uzgoj domaćih životinja i formirao zasade maslina. Dvije ipo godine kasnije, u avgustu 2022. Tužilaštvo u Kotoru je pokrenulo postupak protiv Marka Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole. <h2>Tužilaštvo godinama istraživalo slučaj</h2> Carević je uzurpirao to zemljište, kako tvrdi MANS, od 2015. dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), a Carević je bio funkcioner opozicionog proruskog Demokrtskog fronta. MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je "uradilo sve kako bi legalizovalo" Carevićev kompleks. Carević je kao funkcioner proruskog Demokratskog fronta na čelu Opštine Budva postavljen 2019. DPS je izgubila vlast u Budvi 2016. a na državnom nivou 2020.godine. <h2>MANS: Presuda govori o zarobljenom sudstvu</h2> Dejan Milovac iz MANS-a za RSE kaže da očekuje da se Tužilaštvo uloži žalbu na presudu kojom je Marko Carević oslobođen optužbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dejan Milovac"><figcaption>Dejan Milovac(Photo: MANS/Facebook)</figcaption></figure>  - Odluka Suda je besprizorna i sramotna i još jednom pokazuje koliko je crnogorski sudski sistem zarobljen - kazao je Milovac. MANS dodaje da je kotorski sud za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije. - Ono što sada možemo da vidimo da je Marko Carević oslobođen odgovornosti što je u potpunosti u suprotnosti sa onim što su činjenice koje govore da je on bio direktno uključen u uzurpaciju zemljišta i nelegalnu gradnju i da je sve do 2021. bio i odgovorno lice u kompaniji 'Carinvest', koja se tereti za to krivično djelo - rekao je Milovac. <h2>Sud utvrdio uzurpaciju državne imovine</h2> Milovac smatra da je dobro što je sudskom odlukom iako nepravosnažnom, utvrđeno da je došlo do uzurpacija državne imovine i nelegalne gradnje. - Sada bi država trebalo da u jednom postupku u svoj posjed vrati to zemljište. Odnosno da gospodin Carević i njegova kompanija plate stvarnu štetu od toga, tako da kažem, nezakonitog korišćenja tog zemljišta od 2015. godine - dodao je on. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje. MANS navodi da je dosuđeni iznos od 100 hiljada eura " sramotan" i da predstavlja tek djelić štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije, od strane Carevića, blizu pola miliona kvadrata na Krimovici pored Budve. <h2>Milovac: Na potezu Tužilaštvo i država</h2> Milovac očekuje da nakon presude Zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore napravi procjenu štete koju je država imala od "nezakonitog korišćenja" te imovine. - Da se jednostavno, kao i svi drugim postupcima, naplati od gospodina Carevića - zaključio je Milovac. Marko Carević je ranije kazao da su optužbe MANS-a da on nelegalno gradi na državnoj zemlji "stoprocentna neistina", i pokušaj da se lično i politički diskredituje. Carevićeva kompanija u novembru 2021. tražila je od države da joj se prizna vlasništvo nad više od 620 hiljada državnih kvadrata na Krimovici. Iz advokatske kancelarije koja zastupa Careviće saopšteno je da su razočarani presudom. Kako su naveli, ona je posljedica želje pravosudnih organa da zadovolje medijske i želje pojedinih nevladinih organizacija. Na zvaničnom sajtu kompanije Carevića reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, pogone za proizvodnju hrane...

500x500

1250x600

1084x550

Carević oslobođen optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona državnog zemljišta u Krimovici

Košarkaši Budućnost Volija i SC Derbija utakmicama 14. kola nastaviće sjutra takmičenje u Admiralbet ABA ligi.
Budućnost Voli će u dvorani "Krešimir Ćosić", u 17 sati i 30 minuta, igrati protiv Zadra.
SC Derbi će dva sata kasnije u Podgorici ugostiti Partizan.
Budućnost je u B grupi upisala devet pobjeda i dva poraza, dok je SC Derbi na začelju A grupe sa svega &nbsp;dva trijumfa.

Budućnost Voli u Zadru, SC Derbi domaćin Partizanu

Iran je ušao u 14. noć protesta uz pojačanu represiju, dok su zapadni lideri, uključujući predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, pojačali pritisak na vlasti u Teheranu.
Govoreći na sastanku sa direktorima naftnih i gasnih kompanija u Bijeloj kući u petak, Tramp je kazao da je „Iran u velikoj nevolji“.
- Čini mi se da ljudi preuzimaju određene gradove za koje niko nije vjerovao da je to moguće prije samo nekoliko sedmica- dodao je.
On je naveo da Vašington pažljivo prati situaciju i upozorio da bi Sjedinjene Države reagovale ukoliko dođe do masovnih ubistava demonstranata.&nbsp;
- To ne znači slanje vojnika na teren, ali znači snažan udar tamo gdje najviše boli- rekao je Tramp.
Američki državni sekretar Marko Rubio saopštio je u subotu na društvenoj mreži X da SAD „podržavaju hrabri narod Irana“. Protesti, koji su počeli na Velikom bazaru u Teheranu 28. decembra, ubrzo su se proširili na desetine gradova širom zemlje.
Do večeri 8. januara pristizali su video-snimci iz gotovo svih dijelova Irana, na kojima se vide masovne kolone građana kako marširaju i skandiraju. Vlasti su prvo usporile internet širom zemlje, a zatim su 8. januara u 22.15 časova po lokalnom vremenu uvele gotovo potpuno isključenje interneta i telefonskih veza.
S obzirom na to da prekid komunikacija traje duže od 40 sati, nema pouzdanih podataka o broju poginulih, povrijeđenih i privedenih. Aktivisti strahuju da se blokada koristi kako bi se prikrilo nasilje bezbjednosnih snaga nad demonstrantima.
Amnesti internešnel je saopštio da istražuje „uznemirujuće izvještaje o intenziviranju nezakonite upotrebe smrtonosne sile protiv demonstranata“, što je, kako se navodi, dovelo do novih smrtnih slučajeva i teških povreda. Mediji, uključujući AFP, izvijestili su da su stotine ljudi prebačene u bolnice u Teheranu sa teškim povredama očiju, izazvanim vatrom iz vazdušnog oružja.
Prema podacima Agencije za ljudska prava &nbsp;u prvih 13 dana protesta uhapšena je najmanje 2.311 osoba, dok su demonstracije zabilježene na 512 lokacija u 180 gradova. Organizacija za ljudska prava u Iranu, sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je da je do petka ubijen najmanje 51 demonstrant.
Princ Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija, svrgnutog Islamskom revolucijom 1979. godine, poručio je na društvenim mrežama da su demonstranti „zadobili divljenje svijeta svojom hrabrošću i istrajnošću“ i najavio mogućnost povratka u Iran. U posljednjem obraćanju pozvao je građane da se pripreme za zauzimanje gradskih centara i pokretanje opšteg štrajka, posebno u ključnim sektorima poput saobraćaja, energetike, nafte i gasa.
Iako su pojedini demonstranti uzvikivali parole podrške Pahlaviju, većina okupljenih tražila je kraj klerikalne vlasti i ekonomske reforme, u zemlji pogođenoj dugogodišnjim sankcijama i ratom iz juna, kada su Izrael i SAD izveli vazdušne napade na Iran.
Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije izrazili su „duboku zabrinutost zbog nasilja iranskih snaga bezbjednosti“ i oštro osudili ubistva demonstranata. Evropska unija pozvala je na hitno obnavljanje pristupa internetu i izrazila solidarnost sa iranskim narodom.
Iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi upozorila je da bi potpuni prekid komunikacija mogao poslužiti kao paravan za masovna kršenja ljudskih prava. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, optužio je demonstrante da djeluju po nalogu stranih sila i optužio Donalda Trampa za, kako je naveo, „krv Iranaca na rukama“.
Iranska vojska najavila je da će, zajedno sa ostalim bezbjednosnim strukturama, štititi stratešku infrastrukturu i javnu imovinu. Državna televizija emitovala je snimke sahrana pripadnika snaga bezbjednosti koji su, prema zvaničnim navodima, poginuli tokom nemira.
Ovi protesti predstavljaju najozbiljniji unutrašnji izazov za iranski klerikalni establišment u posljednjih nekoliko godina, koji je i ranije preživio velike talase nezadovoljstva, uključujući studentske proteste 1999, nemire nakon izbora 2009, ekonomske proteste 2019. i pokret „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.

RSE: Zapadni lideri pojačavaju pritisak na Iran dok se protesti nastavljaju

Vaterpolisti Crne Gore pobjedom su otvorili nastup na Evropskom prvenstvu u Beogradu.
Ajkule su slavile &nbsp;21:12 protiv Malte, a veliku šansu dobili sui &nbsp;naši mlađi reprezentativci.
U prvom susretu u našoj grupi, Mađarska je bila bolja od Francuske, rezultatom 15:7.

Odlično otvaranje EP: Vaterpolisti slavili protiv Malte

Crveni krst Cetinje danima pažljivo prati situaciju na terenu i kretanje vodostaja na Rijeci Crnojevića i Žabljaku Crnojevića, područjima Prijestonice Cetinje koja se suočavaju sa neposrednom opasnošću od poplava – poručio je predsjednik Crvenog krsta Cetinje Predrag Moštrokol.
&nbsp;- U skladu sa razvojem situacije, izražavamo punu spremnost naše organizacije da reaguje pravovremeno i pruži pomoć ugroženim građanima ukoliko dođe do daljeg rasta vodostaja i plavljenja domaćinstava- kazao je.
&nbsp;Moštrokol je dodao i da &nbsp;je Crveni krst Cetinje &nbsp;u stalnoj komunikaciji sa nadležnim institucijama i službama zaštite ispašavanja, a volonteri i resursi organizacije su u stanju pripravnosti kako bi, ukoliko zatreba, bila obezbijeđena humanitarna pomoć, voda za piće, sredstva za higijenu i drugi vidovi podrške stanovništvu na ugroženom području.
&nbsp;Takođe, pozvao je sugrađane sa područja Rijeke Crnojevića i Žabljaka Crnojevića da prate zvanična obavještenja nadležnih organa i da, u slučaju potrebe, blagovremeno kontaktiraju Crveni krst Cetinje.

Tag: dejan-milovac