Odluka Dejana Vukšića, savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika, da se kandiduje za sudiju Ustavnog suda rezultat je dogovora premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp; Koalicija bivših političkih protivnika, osnivača PES-a, naprasno je obnovljena nakon ucjenjivanja predsjednika Milatovića poslije izbora u Podgorici i ta politička ekipa sada ima namjeru da, preko Ustavnog suda, proširi polje političkog uticaja na državnom nivou - saznaje Portal ETV od izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i krugova bliskih predsjedniku Crne Gore. Upravo iz tog razloga je, prema informacijama Portala ETV, predsjednik Milatović pozitivno reagovao na inicijativu o kandidaturi njegovog savjetnika jer će aktuelna parlamentarna većina - u slučaju Vukšićevog izbora - biti u poziciji da potpuno kontroliše Ustavni sud, okrnjen nakon neustavne eliminacije sudije Dragane Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud"> <figcaption>BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Koliko je politički paradoksalna kandidatura Dejana Vukšića, ukazuje i podatak da bi – ukoliko bude izabran za sudiju Ustavnog suda – to bio presedan u šest decenija postojanja Ustavnog suda da bivši šef tajne službe bude dio usatvnog sudstva.&nbsp; LIČNE VEZE I ,,VISOKA POLITIKA“ Vukšićev ulazak u Ustavni sud snažno su podržali iz prosrpskih stranaka iako se u medijima tim povodom nijesu oglašavali. I nije to prvi put da se, u slučaju Dejana Vukšića, veza politike i srpskih stranaka uočava. Tako se, posljednjih dana oktobra 2020. godine, ime kotorskog advokata Dejana Vukšića odjednom pojavilo prijedlog za glavnog kandidata za predsjednika Skupštine opštine Kotor, na zahtjev koalicije ,,Za budućnost Kotora“ Andrije Mandića, a na preporuku Srpske pravoslavne crkve. Ali i Vukšićevog dobrog prijatelja, srpskog popa-specijalca Mijajla Backovića, osnivača esktremističkog srpskog bratstva Mihiljski zbor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru "> <figcaption>VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo su te veze sa ljudima iz srpskih političkih krugova bile odlučujuće da Vukšić, juna 2021. godine, u doba Vlade Zdravka Krivokapića, sa mjesta predsjednika Skupštine Kotora bude naprasno imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. I to uz kršenje Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja, u članu 25. izričito navodi da ,,direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”!&nbsp; Kao eksponent ,,avgustovske većine“ novi čelnik ANB-a odmah je pokazao političku obojenost i otkrio zbog čega se našao na toj poziciji: po Vukšićevom nalogu službenici Agencije su počeli da građanske aktiviste i pripadnike građanskih crnogorskih stranaka vode pod šifrom - ,,crnogorski ekstremisti”... Septembra 2021. godine crnogorska policija je prema crnogorskim građanima - okupljenim na Belvederu iz protesta protiv ustoličenja Joanikija Mićovića, sveštenika Crkve Srbije – djelovala kao da je riječ o teroristima ili neprijateljima države! ,,PRIJATELJSKE" VEZE Zbog svega toga je sasvim logično što je vijest da je savjetnik crnogorskog predsjednika kandidat za sudiju Ustavnog suda izazvala pažnju javnosti. Međutim, nekako su van fokusa javnosti ostali važni detalji koji se odnose na veze Vukšića sa pripadnicima kriminalnih struktura. I to ne iz perioda kada je, kao advokat, zastupao neke pripadnike klanova, već su veoma indikativne konekcije sa organizovanim kriminalom - i nakon što je postao prvi čovjek ANB-a. O Vukšiću su posredno u Skaj prepiskama govorili visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa Vlado Radoman i Ivan Mićković, i to povodom kadrovskih postavljenja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Tada su članovi kriminalnih grupa kostatovali da treba izvršiti uticaj kako bi se Vladimir Bigović, u tom času opeartivac ANB-a, postavio na neku načelničku poziciju. Ispostavilo se da je za vrijeme šefovanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost Vukšić za prve operativce postavio je i držao osobe koje su bile na platnom spisku škaljarskog kriminalnog klana, što se može može pročitati u mnogim komunikacijama sa nekada zaštićene aplikacije Skaj kupovao glasove za prosrpske partije uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020.godine.&nbsp; I nakon promjena u ANB-u, odlaska Vukšića, dolaska Sava Kentere pa Borisa Bata Milića, nije se procesuirao niko od službenika tajne policije i pored činjenice da se neka imena navode kao pripadnici kriminalne grupe čiji je aktuelni šef, prema operativnim podacima, sada ozloglašeni vođa nekadašnjeg zemunskog klana Luka Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44" data-rendition-name="original" width="614" height="593" loading="lazy" alt=',,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana '> <figcaption>,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Skaj prepiski koje su javnosti dostupne na mnogim društvenim mrežama nalazi se i razgovor Vladana Radomana, visokorangiranog člana škaljarskog kriminalnog klana sa Ivanom Mićkovćem pripadnikom iste kriminalne organizacije. Tokom tog razgovora Mićkovića - oslovljavajući ga sa ,,kume” pita i kako je drug iz ANB-a, a u daljoj komunikaciji se otkriva da je riječ i Vladu Bigoviću, kojeg su vrbovali za svoje poslove i koji im je nudio usluge poput zapošljavanja onih koji su njima podobni.&nbsp; Bigović je u to vrijeme bio načelnik Agencije zadužen za jug, a na to mjesto postavio ga je - upravo Dejan Vukšić. &nbsp;LUKA BAR – KONTROLA Prema izvorima Portala ETV, jedan od najvažnijih zadataka koje je, tada novopostavljeni, načelnik sektora Jug u ANB-u dobio od Vukšića je bilo uspostavljanje pune kontrole u Luci Bar, sa posebnim akcentom na Slobodnu carinsku zonu preko koje se obavljalo krijumčarenje cigareta. -Vukšić je, uz posredovanje tadašnjeg premijera Krivokapića, izdejstvovao da ANB u potpunosti kontroliše slobodnu carinsku zonu, jer su svi pripadnici Uprave policiej i tadašnje Uprave prihoda i carina, koji su bili angažovani u ovom dijelu Luke, morali da preduzimaju aktivnosti po instrukcijama koje je direktno izdavao Bigović. Pomenute instrukcije Bigović je dobijao od Vukšića, a da bi se apsolutno sve držalo pod kontrolom Vukšić je naredio da nadzor video sistema u slobodnoj carinskoj zoni vrši direktno ANB – ističe izvor Portala ETV iz ANB-a.&nbsp; Isti izvori naglašavaju da je vrlo indikativno što su se kontakti Vukšića sa Bigovićem nastavili do današnjeg dana, a funkcioner ANB-a ustupa Vukšiću podatake od o aktuelnim dešavanjima i aktivnostima u Agenciji. -I pored toga što je uklonjen sa mjesta načelnika u Kotoru dolaskom Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, Bigović je nastavio sa ovom praksom, s tim što već izvjesno vrijeme ima i ulogu kurira drugih Vukšićevih kadrova iz ANB-a, kao i šefa vojne obavještajne službe Janka Laković sa kojim je nadavno ostvario kontakt u jednom lokalu u Delta City kvartu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3" data-rendition-name="original" width="1006" height="570" loading="lazy" alt="TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić"> <figcaption>TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema operativnim informacijama iz Beograda, Dejan Vukšić je – preko službenika ANB-a Vučine Živkovića – svojevremeno uspostavio i vrlo tijesnu saradnju sa Markom Parezanovićem, načelnikom u Bezbjendosno-informativnoj agenciji Srbije, čovjekom bliskim Aleksandru Vučiću, čije je jedno od glavnih zaduženja bilo – kontrola dešavanja u Crnoj Gori, kao i u Agenciji za ncaionalnu bezbjednost. -Ne isključujemo mogućnost da je Milatoviću sugerisano iz Beograda da Vukšića ,,pogura“ za sudiju Ustavnog suda, jer bi njegovom izborom obezbijedili siguran glas prilikom odlučivanja o usklađenosti sa Ustavom pojedinih zakona koji se najavljuje od vladajuće koalicije – ističe izvor Portala ETV iz Beograda. Jasno je: kada se govori o ,,pojedinim zakonima”, misli se prevashodno na – usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu kojim bi se obezbijedio izborni inžinjering: ,,uvoz” sugurnih glasova iz Srbije, time i kontrola političkih dešavanja u Crnoj Gori. Kao sudija Ustavnog suda, Dejan Vukšić bi mogao da ispuni sva očekivanja ,,srpskog sveta” u Crnoj Gori. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Funkcija direktora ANB-a i veze sa BIL licima preporuke su Dejana Vukšića za sudiju Ustavnog suda?!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

Portal ETV

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Tek imenovanom vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću rađena je početkom novembra provjera za prijem u ANB, ali je operativnom sastavu saopšteno da bi trebalo da radni angažman dobije - kao agent službe zadužen za oblast Kotora, saznaje Portal ETV od više izvora iz vrha Vlade.&nbsp; Nakon dužeg i upornog insistiranja Janovićevog kuma i veoma bliskog prijatelja Branka Krvavca, šefa premijerovog kabineta, Milojko Spajić je prihvatio prijedlog da Ivica Janović zamijeni Borisa Bata Milića na čelu ANB-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a" data-rendition-name="original" width="680" height="405" loading="lazy" alt="Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića"> <figcaption>KUMOVSKE VEZE: Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zvanično je saopšteno da je Vlada Crne Gore ,,na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića”. Nezvanično, ali stvarno: Milojko Spajić se, poslije konsultacija u vrhu PES-a, odlučio da, umjesto Milića, postavi Janovića na čelo ANB-a kao politički manevar da, u političkim previranjima i pregovorima oko formiranja vlasti u Podgorici, ne bude prinuđen da prihvati povratak na čelo ANB-a Dejana Vukšića, sadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>DOBRE VEZE: Boris Milić, bivši direktor ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČUVANJE PODATAKA” ILI…&nbsp; U međuvremenu, Milić je ,,obezbijedio podršku” da opstane u ANB-u, ali na nekom laganijem mjestu, gdje neće biti izložen javnom pritisku, odakle će otići u penziju.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Milić nije želio da se kofrontira sa ljudima koji rade za srpsku BIA: broja interesantna saznanja do kojih je dolazima Agencija redovno su, preko posrednika, dostavljana Bošku Bojoviću, nekadašnjem visokom policijskom službeniku u vrijeme jedinstvenog DPS-a. Nakon raskola u Demokratskoj partiji socijalista, Bojović se opredijelio da punu podršku da Momiru Bulatoviću i zvaničnom Beogradu kojim je vladao Slobodan Milošević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999" data-rendition-name="original" width="837" height="605" loading="lazy" alt="Boško Bojović"> <figcaption>NA USLUZI ZA POTREBE BIA: Boško Bojović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon crnogorskog referenduma, protiv kojeg je agitovao, Bojović se distancirao od dešavanja u Crnoj Gori. No, poslije političkog preokreta avgusta 2020. godine, ponovo je počeo da ,,radi u Crnoj Gori”, naravno – za interese novog gazde – Aleksandra Vučića.&nbsp; Po podacima koje su redakciji kazali izvori iz bezbjednosnog sektora posljednja dva mjeseca dio dokumentacije je kopiran i iznešen iz ANB, a značajna ulogu u svemu imao je Vučina Živković, operativac nekad lojalan Dejanu Vukšiću.&nbsp; Prema istim izvorima, dio važne dokumentacije predat je Bojoviću, a ovaj je ,,paket” proslijedio dalje u Srbiju, službenicima BIA. POLITIČKA KOMBINATORIKA I KADROVSKE IGRE U ANB-U Priča o povratku Vukšića na ,,mjesto zločina”, aktualizovana je prije dvadesetak dana u posrednim pregovorima o mogućem formiranju vlasti u Podgorici sa pokretom ,,Za bolju Podgoricu” predsjednika države Jakova Milatovića i lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Tada je iz Milatovićevog pregovaračkog tima, kao jedan od osnovnih uslova za stvaranje postizbornog saveza u Glavnom gradu, ispostavljen zahtjev da Vlada imenuje Dejana Vukšića za novog-starog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa" data-rendition-name="original" width="972" height="541" loading="lazy" alt="Milatović i Vukšić"> <figcaption>SAVEZNICI: Milatović i Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U prvim reakcijama, Milojko Spajić je oštro odbacio ovakvu kombinatoriku. Međutim, loš izborni rezultat u Podgorici, potom i u Budvi, nije mu ostavljao prostora za ljutnju ili odbijanje prijedloga.&nbsp; Tim prije što Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar je smatrao da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine.&nbsp; Osim toga, Mandić je bio apsolutno miran i ubijeđen da će preko Vučićevih ljudi u bezbjednosom sektoruu lako završiti ,,svoj posao”….&nbsp; PRIČA O VUKŠIĆEVOM POVRATKU Zato je, prema informacijama Portala ETV, Mandić podržao ideju o Vukšićevom povratku na čelo ANB-a jer je, na osnovu informacija koje mu dostavlja BIA preko Marka Parezanovića, imao garancije da će ,,Vukšić biti veoma kooperativan da zaposli u ANB pojedine kadrove Nove srpske demokratije koji su odani isključivo šefu stranke Andriji Mandiću”. Zanimljivo, u emisiji ,,Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji Vijesti, Dejan Vukšić tokom duela sa liderom SEP-a Duškom Markovićem nije odbacio ideju o vlastitom povratku na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Boris Milić je tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nekoliko navrata odbio zahtjeve iz ekipe Mandićeve NSD da neke stranačke igrače primi ,,na mala vrata” u ANB. Zato je Mandić sve jače pritiskao Spajića da ne ,,zateže uže” i da se, radi konačnog zaustavljanja izbornog pada rejtinga PES-a i stranaka koalicije na vlasti, prihvati neka vrsta kohabitacije sa Milatovićem u Podgorici, pa i po cijenu da Vukšić opet bude imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Bilo bi to prvi put u istoriji da se jednom smijenjeni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ponovo imenuje na istu poziciju i Vukšić je već zadovoljno trljao ruke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK ZA KONTROLU U CRNOJ GORI: Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, uspjehom na izborima u Beranama povratila se i politička hrabrost Milojku Spajiću i njegovim političkim saborcima. U vrhu PES-a tokom posljednje sedmice intenzivno se razrađivala nova taktika - da se na čelo ANB-a postavi čovjek koji neće mnogo smetati bilo kome iz parlamentarne većine.&nbsp; Za takav potez bilo je potrebno naći jakog saveznika unutar parlaemntarne većine, naročito od stranaka srpske prepoznatljivosti. Spajić i Krvavac su brzo posložili kockice: izbor Ivice Janovića, veoma bliskog prijatelja budvanskog Demokrate, nekadašnjeg čelnika u upravi Budve Krsta Radovića djelovalo je liderima PES-a kao riskantno, ali spasonosno rješenje.&nbsp; Riskantno prije svega zbog toga što Janović nema nikave veze sa bezbjednosnim sektorom, ali je na njega pao izbor prije svega zbog podrške za taj potez koji su &nbsp;Spajić &amp; Krvavac dobili od Demokratske Crne Gore. Za stranku Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koja preko Dragana Krapovića nadzire Ministarstvo odbrane, a preko Danila Šaranovića MUP i Upravu policije, dolazak Ivice Janovića na čelo ANB-a značilo bi zaokruživanje kontrole nad bezbjednosnim sektorom.&nbsp; - Ivica je nerazdvojan sa Kikom Radovićem. Znate li što kažu za njih: "Ivica i Kiko su dva tijela, a jedna glava” – kaže izvor iz ANB, upućen u pregovore o izboru direktora Agencije.&nbsp; ,,ZELENO SVJETLO” IZ BIA Tako je ,,iz koalicionog šešira” izvučeno ime Ivice Janovića, Budvanina koji je tri godine studirao na smjeru Lučko-transportnog menadžmenta Fakulteta za pomorstvo Kotor. Janović je turistički radnik i, prema dostupnim podacima, od 2007. godine vlasnik je privatne firme "La Bottega company”. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile “L Palace”… Sa izvjesnim Matom Boškovićem osnovao je još 2006. godine Ivica Janović kompaniju ,,Gvardija", sa osnovnom djelatnošu - kopnene usluge. Prema dostupnim podacima ta kompanija nije u 2023. godini imala prometa, ali iz nekog razloga nije ugašena. Dakle, u vlastitoj biografiji ne bilježi ikakav kontakt u bezbjednosnom sektoru, ali je zato imao veoma bliske odnose sa Brankom Krvavcem, a preko šefa premijerovog kabineta i sa Milojkom Spajićem.&nbsp; <blockquote>Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar, Vučićev najjači igrač u Crnoj Gori smatrao je da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbiji"> <figcaption>ZA BEOGRAD, ZA BEOGRAD: Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na predlog premijera Milojka Spajića, Janović je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora u punom mandatu od pet godina. Mandat vršioca dužnosti traje šest mjeseci. Prema informacijama Portala ETV, Janović osim crnogorskog je imao i hrvatski pasoš, ali ga to nije preporučilo za sadašnju poziciju, već prije svega, osim naklonosti vrha PES-a, dobre veze u nekim uticajnim poslovnim i političkim krugovima u Beogradu.&nbsp; - Dok se nije oženio Janović je vrlo često visio po raznim lokalima u Beogradu, imao je kontakte sa nekim ljudima koji, zajedno sa Rusima, drže firme i u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Poznato je da u Srbiji nema veće firme koju ne kontroliše BIA pa procjenjujem da je za Janovića srpska služba ,,dala zaleno svjetlo”. Ako nije učestvovala u njegovom izboru, svakako nije opstruirala njegov izbor, mada im je ,,prvi kandidat” bio Dejan Vukšić – kaže izvor Portala ETV, nekada visokopozicioniran u bezbjednosnom sektoru. Hitra reakcija predsjednika Jakova Milatovića, nakon objave da je Janović postavljen za v.d. direktora ANB-a ukazuje da je raspletom situacije najviše pogođen predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić.&nbsp; Istovremeno, to je i signal da su minimalne šanske do dođe do nekog dogovora u Podgorici između Milatovićeve i Abazovićeve koalicije "Za bolju podgoricu" i PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Ali su, sasvim očekivano, nakon izbora anonimusa Ivice Janovića najveće šanse da se - nastavi raspad crnogorskog bezbjednosnog sektora.&nbsp; &nbsp;

Spajićev prinudni manevar: dogovor sa Bečićem pa izbor Janovića iz straha od povratka Vukšića na čelo ANB-a

Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen, kazao je savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, komentišući posljednje obraćanje ministra odbrane Dragana Krapovića.
Krapović je, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću, istakao da Savjet nema ingerencije da mu izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.
Vukšić ga je uputio na Ustav i Zakon o Vojsci.
- U odnosu na neprimjereno i rekao bih po državu opasno reagovanje ministra odbrane Dragana Krapovića, podsjećam ga da je shodno članu 130 Ustava Crne Gore propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom kao i odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera, dok član 38. Zakona o Vojsci jasno definiše da ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom - naveo je Vukšić u reagovanju.

Kako ističe u konkretnom slučaju se upravo ministar odbrane umiješao u nadležnost Savjeta, a ne obratno. 
- Isključiva ustavna nadležnost Savjeta je da postavlja načelnika Generalštaba i to u punom kapacitetu, a istom je ministar ograničio dužnost na Crnu Goru i zabranio da predstavlja Vojsku Crne gore u inostranstvu, što je u suprotnosti sa Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Vukšić.

Na taj način, kako kaže, ministar Krapović ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže. 
- Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen - poručio je Vukšić.

Vukšić: Krapović da bolje pročita Ustav i Zakon o Vojsci

Lideri aktuelne parlamentarne većine, osim razgovora o raspodjeli pozicija u Podgorici nakon nedavnih izbora, pregovaraju i o budućem čelniku Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prema saznanjima Portala ETV, predsjednik države Jakov Milatović insistira da novi-stari šef „tajne policije“ bude njegov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić, s čim se saglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, međutim, ovom prijedlogu kategorično se protivi premijer Milojko Spajić.&nbsp; Portal ETV juče je objavio da su razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli u utorak između predstavnika Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, te da su izvori iz obije koalicije rekli da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. BORIS MILIĆ NA VJETROMETINI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Boris Milić, direktor ANB-a"> </figure>  Kako saznajemo, u fokusu ovih pregovora je i pozicija direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer i Milatović i Mandić nemaju povjerenja u aktuelnog čelnika Borisa Milića, koji je, „kadrovik“ bivšeg premijera Dritana Abazovića, čije je povjerenje, takođe, izgubio. Milić je bio i jedan od najbližih saradnika Dejana Vukšića, nakon njegovog imenovanja za šefa ANB-a poslije izbora 2020. godine. Kako je Portal ETV juče objavio, o budućem čelniku ANB raspravljalo se upravo na inicijativu Milatovića, „jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa 'kvote' NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Milićev odlazak, kako smo objavili, zahtijeva i lider Ure Abazović, ali za razliku od Milatovića, na čelu ANB-a želi da vidi svog intimusa, Artana Kurtija, kojeg je, kako bi kontrolisao tajnu službu, on imenovao na poziciju generalnog inspektora. Jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je razrješenje Kurtija. Međutim, kako smo objavili, povratak Kurtija u ANB ni za Milatovića, ni za Mandića nije poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić na jutrenju SPC"> </figure>  VUKŠIĆEVI TAJNI ,,OBOŽAVAOCI“ Dejan Vukšić bio je „prvi pik“ proruskih i prosrpskih društveno-političkih snaga za direktora ANB, nakon što su pobijedili na izborima u avgustu 2020. godine. Blizak Crkvi Srbije, tada i nosilac liste Demokratskog fronta na lokalnim izborima u Kotoru, advokat brojnih ruskih biznismena, srpski student – profil koji se savršeno uklopio u rusko-srpsku agendu u Crnoj Gori. Boris Milić, tada službenik ANB-a, odmah mu se stavio na raspolaganje i ubrzo je nagrađen značajnom pozicijom u službi – imenovan je za načelnika sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ). Vukšić ga je, uz još nekolicinu službenika, zbog nemogućnosti da kontrolišu odliv informacija prema medijima iz ANB-a smijenio, pred svoj odlazak sa čela ove službe, a Milić se odmah potom stavio u službu tadašnjeg potpredsjednika Vlade i budućeg premijera Abazovića, upravo preko Kurtija. Za ovu saradnju nagrađen je pozicijom direktora ANB. Crnogorska tajna služba, pogotovo od promjene vlasti 2020. godine, i Vukšićevim dolaskom na njeno čelo, potpuno je premrežena rusko-srpskim agentima, urušen joj je međunarodni kredibilitet i maltene je izopštena iz svih značajnih međunarodnih akcija. Vukšić je čovjek koji je u sistem bezbjednosti uveo i stavku „crnogorski esktremizam“. To je učinio u susret nasilnom ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, u Cetinjskom manastiru 2021. godine.&nbsp; KAD SU CRNOGORCI &nbsp;,,POSTALI“ - ESKTREMISTI Kako su najavljeni građanski protesti zbog namjere crnogorskih i srpskih vlasti da Mićovića ustoliče baš u crnogorskoj prijestonici, Vukšić je iskoristio priliku da uvođenjem ove stavke obezbijedi praćenje i prisluškivanje građnki i građana za koje tajna služba procijeni da su „crnogorski ekstremisti“. Tako su kao ekstremisti u ANB zavedeni i neki ugledni civilni aktivisti, po ruskom modelu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e" data-rendition-name="original" width="468" height="566" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović i Petar Knežević"> </figure>  ANB je danas u punom smislu ispostava srpske BIA i ruskih agenata, u što je, za godinu i po koliko je bio na njenom čelu, Vuskšić uspio da je pretvori. M portal objavio je u decembru 2022. godine kako je Vukšića „za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao iskusni srpski operativac Radovan Ivanović, još 90-ih godina prošlog vijeka“, dok je bio student „prištinskog Pravnog fakulteta“. Pred smjenu u Agenciji, u aprilu 2022. godine, Dejan Vukšić, kako je tada objavila Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu, a kako bi Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore. - Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – rekli su tada izvori Pobjede. Za Vukšićev mandat u ANB vezan je i težak skandal kada je na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost otkrio imena domaćih i stranih agenata koji su bili na tajnim zadacima i ugrozio im sigurnost. Za to je, međutim, okrivio, „nesavjesnu“ saradnicu, koja je i prihvatila odgovornost. ANB je nakratko bila vraćena u službu zaštite interesa države Crne Gore, kada je Abazović, pod pritiskom zapadnih partnera pošto je izabran za premijera, na čelo Agencije imenovao Sava Kenteru. Međunarodni partneri tada su tražili od Abazovića da tajnom službom rukovodi čovjek od njihovog povjerenja, kako bi Agenciju oslobodio od rusko-srpske mreže.&nbsp; Ispostavilo se da je i sam Abazović dio ove mreže, pa je Kenteru smijenio svega pet mjeseci pošto ga je imenovao. Da Vukšić ne prestaje da „sanja“ o sebi u bezbjednosnom sektoru bilo je jasno i nakon što ga je Milatović imenovao za svog savjetnika za bezbjednost. Hoće li mu san da opet bude na čelu ANB postati i java biće izvjesno narednih dana.

Kaćuša Krsmanović

Milatović želi Vukšića na čelu tajne službe, Mandić prihvatio, Spajić kategorično protiv

Na snimku koji je novinarka „Pobjede“ i saradnica Televizije E, Ana Raičković, dostavila sudu, čuje se i vidi kako joj optuženi Zoran Bećirović govori: „Mrš, kurv*... jedna, klošarko! Ti ćeš da me snimaš?!“
Na istom snimku se vidi kako Mladen Mijatović ustaje od stola i prilazi Raičković, koja snima dok se kreće u njegovom pravcu. „Što da ne snimam?“, pita Raičković. „Zašto da me psuje? Ko mi govori 'je*** te', ko da me je...?“ Mijatović odgovara: „Ko te je... Ko tebe psuje?“
Raičković mu tada kaže da se odmakne jer osjeća miris alkohola, na šta joj Mijatović odgovara: „Mrš!“
Nakon toga, Raičković se obraća Zoranu Bećiroviću riječima: „Ajde sad ponovi". Prilazi njegovom stolu i govori: „Ajde, ponovi!“. Bećirović joj uzvraća: "Mrš, kurv*...! Nemoj da me snimaš, klošarko i kurv*...! Nemoj da me snimaš!" – dok se okreće prema njoj.
Raičković mu tada govori: „Ti ćeš to meni da kažeš?“, a Bećirović odgovara: „Vidi je u kožne gaće! Ti ćeš mene da snimaš". Na to Raičković govori: „Sram te bilo, bitango!“
Za vrijeme incidenta, za stolom sjedi i Luka Bećirović, koji ne komentariše dešavanja, kao ni Ljubiša Dukić, koji je takođe prisutan.
Na snimku se vidi terasa objekta „Gurman“.
Vještak za digitalnu forenziku, Nikola Cmiljaninić, izjavio je da ostaje pri nalazu od 31. marta. Na pitanje advokatice Marte Šćepanović, kazao je da u relevantnom vremenskom periodu nije bilo drugih snimaka osim ovog koji je dostavljen na CD-u.
Sudiji Iliji Raduloviću je potvrdio da se radi o autentičnom snimku, koji je izuzet sa telefona Ane Raičković, sačinjen upravo tim uređajem, traje 30 sekundi i ne sadrži nijednu karakteristiku koja bi ukazivala na njegovu neautentičnost.
Odbrana optuženih uložila je prigovor na ovaj dokaz, ističući da je u suprotnosti sa ranijim iskazom Raičković, koja je tvrdila da nije mogla da snimi incident jer ju je Mijatović u tome spriječio.
Advokat Matija Bulatović predložio je da se snimak dostavi Tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnog djela davanja lažnog iskaza i nezakonitog snimanja.
Advokatica Marta Šćepanović izjavila je da su optuženi mirno sjedjeli za stolom.
– Odbrana smatra da se radi o uzajamnim uvredama i verbalnom deliktu, da je Raičković prišla njihovom stolu bez ikakvog straha, da ih je snimala bez dozvole i provocirala – rekla je Šćepanović.
Raičković je kazala da je snimak napravila desetak minuta nakon što je vrijeđana.
Advokat Miloš Vuksanović, koji zastupa Raičković, zatražio je da se sasluša Milivoje Purić, koji se takođe pojavljuje na snimku. Tvrdio je da je Purić svojim iskazom izbjegao da kaže istinu i da bi trebao biti saslušan na glavnom pretresu. Sudija Ilija Radulović odbio je ovaj zahtjev.
Osim Zorana Bećirovića, za napad na Raičković, njenog sina i vjerenika, sudi se i njegovom sinu Luki Bećiroviću, te tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću. Svima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Tužiteljka Romina Vlahović tražila je da se odgodi davanje završnih riječi. Odbrana optuženih zatražila je ukidanje pritvora ali je tužiteljka bila protiv. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog da se okrivljenom Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću ukine pritvor.
Radulović je prihvatio zahtjev tužiteljke da se odgodi davanje završnih riječi za srijedu u 13h.

Bećirović govori novinarki: „Mrš, kurv... jedna, klošarko jedna!“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom učešća na Antalijskom diplomatskom forumu je komentarisao je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, te poručio da očekuje da se Evropska unija jasno odredi prema usklađenosti tog dokumenta sa pravnom tekovinom EU.
- Mislim da je to prirodno. Znate da se Evropska unija jasno izjašnjava u odnosu na svaki zakon koji dolazi u crnogorsku skupštinu. Ovaj sporazum će u narednim danima ili sedmicama doći u Skupštinu Crne Gore u vidu zakona, jednog lex specialisa. Ja sam tu imao vrlo jasan stav, mislim da ga ne treba ponavljati, ali imam jasno očekivanje da Evropska unija vrlo jasno kaže – da li je sporazum, sada u formi zakona, u skladu sa pravnom tekovinom EU. I mislim da je to fer i neophodno, u kontekstu našeg strateškog opredjeljenja – a to je Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije- kazao je Milatović. 
 
 Milatović je istakao i da je odgovornost prije svega na svim članovima vlade, a sada i na poslanicima u skupštini. 
 
 - Moram da primijetim da iz ove perspektive možda nije slučajan redosljed događaja – da, nakon povratka sa jednog putovanja u Dubai, premijer sa predstavnicima Demokratske partije socijalista potpisuje sporazum o njihovom povratku u Skupštinu Crne Gore. Moguće je da je to sve povezano sa ovim sporazumom sa Emiratima, a ne sa našim evropskim integracijama. Ja ne bih volio da je to tako, ali znate kako – ne vjerujem više u slučajnosti- zaključio je Milatović.
&nbsp;

Milatović o sporazumu sa UAE: Neophodno da se EU jasno odredi o sporazumu u kontekstu opredjeljenja Crne Gore da postane punopravna članica

Priručnik za emocionalni trening, autorke Damire Murić, biće predstavljen u subotu , 12. aprila, u 18 časova, u Biblioteci “Radosav Ljumović”.
Autorka priručnika, Damira Murić, psihološkinja je na Klinici za onkologiju, Kliničko bolničkog centra Crne Gore. Takođe je licencirana master psihološkinja i kouč u oblasti kognitivno bihejvioralno terapije.
- Ovaj psihološki priručnik za emocionalni trening usmjeren je na primarne emocije i suočavanje sa njima, kroz pažljivo odabrane tehnike i vježbe za savladavanje, razmatranje, promišljanje i praktikovanje- navodi se u saopštenju.
Predstavljenje priručnika održaće se u sali Marko Miljanov.

Biblioteka ''Radosav Ljumović'': Predstavljanje ''Priručnika za emocionalni trening'' Damire Murić

Službenici policije u Tivtu uhapsili su R.A. (59) iz Tivta i istog uz krivičnu prijavu sproveli državnom tužiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru zbog sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa, saopšteno je iz Uprave policije.
- U postupku do podnošenja krivične prijave prijavljno lice je, kako se sumnja, krivično djelo počinio na način što, postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “C.C.G.” doo Tivat, u svojstvu izvršnog direktora i osnivača, kontinuirano tokom 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godine u cilju izbjegavanja poreskih dažbina nije prikazivao prihode ostvarene po više osnova i što su sa računa prijavljenog pravnog lica novčana sredstva transferisana na lični račun prijavljenog R.A. kao i na način što su novčana sredstva prijavljenog pravnog lica korištena za otplatu bankarskog kredita imenovanog izvršnog direktora, a da na iste nije obračunavan, niti plaćan porez na lična primanja, čime su po osnovu neobračunatih i neplaćenih poreskih obaveza, po osnovu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i poreza na prihod od kapitala za sebe i prijavljeno pravno lice pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 311.165,82 eura, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore- zaključuje se u saopštenju policije.

Uhapšen Tivćanin, oštetio budžet za preko 311 000 eura

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: dejan-vuksic