Nastavlja se targetiranje i čistka nepodobnog kadra u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ono što je počeo kadar Nove srpske demokratije Dejan Vukšić, što je radio i Boris Bato Milić, sada sprovodi Ivica Janović, čovjek za kojeg je lobirao, a kasnije ga i odabrao za direktora Agencije, PES Milojka Spajića. &nbsp; Na meti Janovića i novopostavljene ekipe iz vrha ANB-a posebno su oni koji su svojevremeno bili na pozicijama u Agenciji i za koje je zaključeno da su, citiramo ocjenu, ,,afirmisali prethodnu vlast na čelu sa DPS-om”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d" data-rendition-name="original" width="623" height="550" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić"> <figcaption>POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPAK &nbsp; Zanimljivo, u ovim čistkama vrlo su aktivne nekadašnje pristalice DPS-a koje su se, nakon avgusta 2020. godine, &nbsp;priklonile PES-u kako bi dobili značajne pozicije u menadžmentu ANB-a. I sada su na meti neke njihovi doskorašnje kolege. -U posljednjih dvadesetak dana preduzete su aktivnosti prema operativcu M.G. (identitet poznat redakciji) &nbsp;prema kojem je ekspresno sproveden disciplinski postupak i izrečena mjera prestanka radnog odnosa, samo zbog toga što je oštro negodovao na odluku o njegovom premještanju sa radom iz Podgorice u Nikšić – ističe izvor ETV iz Agencije. &nbsp; Naglašava da je - kada mu je saopšteno da je raspoređen na rad u Nikšiću – operativac M.G. žustro i emotivno negodovao, pa je direktor ANB-a Janović zatražio da se pokrene hitni disciplinski postupak. &nbsp; -Potom je dat i nalog Sektoru za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) koji je svojim izvještajem podržao Janovićevu želju da se mora najoštrije kazniti službenik – zaključuje naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, direktor ANB-a Janović se izuzeo iz disciplinskog postupka i obavijestio funkcionera ANB-a Nebojšu Nedovića da ga mijenja u postupku. I sve je brzo sprovedeno: pet članova Disciplinske komisIje je glasalo da se službeniku M.G. uruči otkaz, dok je samo jedan član bio protiv. &nbsp; METODE ODSTRIJELA &nbsp; Premještaj iz jednog u drugi grad odavno je metoda vrha ANB-a da se obračunava sa ,,nepodobnim službenicima”. Tako su, kada je čelnik ANB-a bio Dejan Vukšić, pojedini službenici dobijali premještaj iz Podgorice u Rožaje, sve sa namjerom da se natjeraju da sami napušte službu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f" data-rendition-name="original" width="768" height="458" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ista je praksa, istina u nešto manjem obimu, bila i za vrijeme dok je Agencijom rukovodio Boris Bato Milić, a očito je i Ivica Janović pribjegao sličnom metodu rada. &nbsp; I dok se vode obračuni sa onima za koje se sumnja da su bili bliski staroj DPS vlasti, dovodi se novi kadar. Ali, opet po političkom kriterijumu. Izvori iz Agencije ističu da je od dolaska na čelo ANB-a Ivica Janović zaposlio skoro dvadesetak novih službenika, uglavnom kadar PES-a, među kojima ima i onih koji su navršili 50 godina života i ne odgovaraju stvarnim kadrovskim potrebama ANB-a. &nbsp; -Za osposbljavanje novozaposlenih lica iz operativnog sastava potrebno je oko pet godina obuke i zajedničkog rada sa iskusnijim pripadnicima da bi se stvorile pretpostavke za samostalan rad. Većina novozaposlenih, biskih PES-u, uopšte nije prošlo obuke i riječ je o partijskih uhljebima – kazao je izvor iz Agencije. &nbsp; ISTA PRAKSA, TREĆI PUT &nbsp; U namjeri da poboljša sliku o Agenciji, ali i da nekako ublaži medijske kritike, Janović se – kažu izvori naše redakcije - odlučio da logistički pomogne serijal tekstova o zelenašenju koji duže od dvadeset dana izlazi u dnevnom listu ,,Vijesti”. U tom cilju su redakciji dostavljeni operativni podaci sa kojima ANB raspolaže, iako to ne bi smjelo biti prkasa rada Agencije. Svi dogovori o ustupanju materijala ,,Vijestima” su, kako ističe izvor iz ANB-a, vođeni u jednom lokalu na Starom Aerodromu. &nbsp; Kada su počele prijetnje sudskim procesima zbog objavljivanja identiteta ljudi koji nijesu sudski procesuirani, pojedini članovi menadžmenta ANB-a su plasirali priču da podatke plasiraju pripadnici operativnog sastava. &nbsp; Informacije koje su saopštene Televiziji E upućuju na zaključak da se dolaskom Ivice Janovića nije promijenila praksa uplitanja dnevne politike i partijskih interesa u rad Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Jedino se valja nadati da se neće ponoviti ponižavajuća greška iz doba Dejana Vukšića, kada je poslanicima u Odboru za bezbjednost otkriven identitet dvojice operativaca CIA koji su djelovali, u saradnji sa našom službom, na teritoriji Crne Gore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Uprave policije protiv bivše direktorke Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Mirjane Pajković zbog sumnje da je učinila krivično djelo prinuda na štetu bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića.
- Nakon ocjene spisa predmeta i sprovedenih svih zakonom predviđenih mjera i radnji, postupajuća državna tužiteljka je odbacila krivičnu prijavu protiv M.P. Ocinjeno je da ne postoji osnovana sumnja da je izvršila ni navedeno, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - navedeno je u saopštenju ODT-a Podgorica.
Policija je postupala po prijavi koju je Vukšić podnio krajem marta 2025. godine, te su, nakon preduzetih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, protiv Pajković podnijeli krivičnu prijavu.
Oni su sumnjičili Pajković da je, 10.oktobra 2024. godine, bez saglasnosti uzela Vukšićev telefon, nakon čega je sa njega poslala više uvredljivih fotografija i poruka poznanicima bivšeg šefa ANB-a, "stvarajući lažan utisak da navedene poruke i fotografije šalje lično oštećeni, čime je narušila njegov ugled i privatnost”.
Nakon navedenog događaja, Vukšić je telefonskim putem kontaktirao Pajković i tom prilikom joj uputio riječi uvredljivog sadržaja, koje je ona, kako je navedeno u prijavi, u namjeri da ih iskoristi kao sredstvo pritiska i prinude, tajno snimila.
- Pajković je potom navedeni audio-snimak 20.03.2025. godine, putem aplikacije „Signal“, dostavila oštećenom, uz riječi prijeteće sadržine i izričit zahtjev da odustane od kandidature za poziciju sudije Ustavnog suda, čime je kod oštećenog izazvala osjećaj straha i pritiska - kazali su ranije iz policije.
Dejan Vukšić je krajem prošle godine podnio ostavku na mjesto savjetnika za bezbjednost predsjednika države nakon što su se u javnosti pojavili snimici prijetnji koje je uputio Mirjani Pajković. Nedugo zatim isplivali su i eksplicitni snimci Pajković, nakon čega je ona podnijela ostavku na mjesto direktorke Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Oboje su jedno protiv drugog podnijeli više krivičnih prijava.

Portal ETV

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić i bivša državna sekretarka u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković juče su saslušani u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT).
To je Portalu ETV potvrđeno iz ODT-a Podgorica.
Pajković i Vukšić su se izjasnili u odnosu na više međusobno podnijetih krivičnih prijava za zloupotrebu tuđeg snimka, ugrožavanje sigurnosti, krađu telefona...
U ODT-u nijesu precizirali što su juče tačno izjavili Vukšić i Pajković ali su naglasili da će nastaviti rad u ovim predmetima i provjeriti sve njihove navode.
Privatni sukob dvoje državnih službenika kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države da joj je prijetio i na društvenim mrežama objavila uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnijete tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja na kojem je Pajković.
Pajković se u jednoj prijavi pozvala i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.
&nbsp;- ... Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine.
Pajković je ocijenila i da je očito da je dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Jakova Milatovića, pokušao da nezakonito, a svjestan postupaka - iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp;
Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022. godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.
- Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao među službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković.
Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda.
- Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi.
No, Upravni sud odbacio je tužbu Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika države Jakova Milatovića za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i odluku o prijedlogu kandidata za ovu funkciju. Sud je bio stava da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava. 27. decembra 2025. godine Siniša Bjeković je, na prijedlog predsjednika Milatovića, u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Sa druge strane, protiv doskorašnje čelnice Direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo prinuda na štetu Vukšića.
Vukšić je protiv Pajković prijavu podnio krajem marta 2025. godine.
- Naime, nakon preduzetih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, sprovedene kriminalističke obrade, te izvršene analize svih prikupljenih dokaza, policijski službenici su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, podnijeli krivičnu prijavu protiv lica M. P. zbog sumnje da je počinila krivično djelo prinuda, na štetu lica D. V. - saopšteno je ranije iz Uprave policije.
Dodaje se da osnovano sumnja da je Pajković navedeno krivično djelo počinila na način što je 10. oktobra 2024. godine, bez saglasnosti oštećenog, uzela njegov mobilni telefon:
- Nakon čega je sa istog uređaja poslala više uvredljivih fotografija i poruka licima poznatim oštećenom, stvarajući lažan utisak da navedene poruke i fotografije šalje lično oštećeni D. V., čime je narušila njegov ugled i privatnost. Nakon navedenog događaja, oštećeni je telefonskim putem kontaktirao M. P. i tom prilikom joj uputio riječi uvredljivog sadržaja, koje je M. P., u namjeri da ih iskoristi kao sredstvo pritiska i prinude, tajno audio-snimila. M. P. je potom navedeni audio-snimak 20. 3. 2025. godine, putem aplikacije 'Signal', dostavila oštećenom, uz riječi prijeteće sadržine i izričit zahtjev da odustane od kandidature za poziciju sudije Ustavnog suda, čime je kod oštećenog izazvala osjećaj straha i pritiska - saopšteno je ranije iz policije.
I Vukšić i Pajković podnijeli su ostavke.

Anja Ivanović

Vukšić i Pajković juče saslušani u podgoričkom ODT-u

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović prosto nije mogao da izdrži, da se suočava sa podacima; vrpoljio se na stolici dok je Petar Komnenić, urednik emisije ,,Načisto” na Televiziji ,,Vijesti” pobrojavao sve propuste policije u slučaju bijega Miloša Medenice. I vidjelo se da teško može da izdrži... ,,Da se ne igramo ovđe žmurke i tutumiše, nego da radimo svoj posao iz svoje nadležnosti”, odbrusio je Šćepanović, pun hvale za sebe i svoj rad. &nbsp; Znate li za igru zvanu ,,tutumiš“, koju pominje usplahireni direktor Uprave policije? &nbsp; To je ono kad se jednom dječaku stavi povez na oči, pa onda on mora, poput šišmiša, uz pomoć drugih čula, prije svega sluha, pokreta, pipanja, da pronađe i identifikuje druge vršnjake, koji se moraju kretati u tačno omeđenom prostoru. &nbsp; I, kad se đeca igraju, zna da bude zabavno. Ali, kad se u državi Crnoj Gori, u državnim institucijama počne igrati ta igra, onda stvari postaju ozbiljne i govore o raspadu državnog sistema. &nbsp;&nbsp; ODGOVORNOST - NEPOZNATA RIJEČ ZA ŠĆEPANOVIĆA Direktor Uprave policije je svojevoljno, zaigrao igru tutumiša! &nbsp; Jer, Šćepanović pipa u mraku, od svih drugih traži odgovornost, traga za odgovornima, a preskače sebe i Upravu policije, koja je, po zakonu jedina bila ovlašćena da nadzire Miloša Medenicu. &nbsp; Pri tom, Šćepanović sam priznaje da je - samo dan prije nego što će Medenica pobjeći - naredio postavljanje alarma na graničnim prelazima. &nbsp; I tako je direktor Uprave policije upao u zamku vlastite bahatosti: ako je zaista &nbsp;predvidio da optuženik može pobjeći, kako je to previdio da naredi nadzor Miloša Medenice? &nbsp; I to je mučna crnogorska realnost: Kada odgovorni u državi počnu da se manipulativno bave izbjegavanjem vlastite odgovornosti, onda se - nekako zakonomjerno - desio novi slučaj Medenica. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice"> <figcaption>REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  ,,UKAZANIJE” MILOŠA MEDENICE Mislim na ona dva video zapisa đe se bjegunac Medenica, prekriven kapuljačom, uz osmjeh zahvaljuje ministru policije Danilu Šaranoviću i direktoru policije Lazaru Šćepanoviću na velikoj pomoći i razumijevanju zbog, kako reče, sramne presude kojom je nevin osuđen na veliku kaznu zatvora. &nbsp; Nekoliko sati nakon što se sinoć pojavio ovaj snimak, Uprava policija je objasnila da je riječ o manipulativnom video-zapisu koji je, citiram, sintetički generisan korišćenjem alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, takozvani AI-generisani ili „deepfake“ sadržaj. &nbsp; I dobro je što je Uprava policije brzo reagovala, naravno ako se dokaže da su to bili lažni snimci Medenice... Međutim, problem za Šćepanovića, Šaranovića i ostale je - što mnogi građani i dalje vjeruju da &nbsp;video zapisi otkrivaju užasnu istinu: Medenica ne bi pobjegao, da nije bilo malo bratske pomoći iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Ta pecepcija o radu vrha bezbjednosnog sektora je poražavajuća. I za čelnike policije, a još više za državu Crnu Goru – očito je da običan čovjek ne može povjeruje da su baš svi oni toliko nesposobni. &nbsp; I otuda sumnja da se iza svih skandaloznih propusta krije neki interes - finansijski, lični, grupni ili partijski. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić"> <figcaption>SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,SEKS AFERA” I POLICIJSKA MANIPULACIJA A istovremeno se otkriva – sramotni bijeg od bilo kakve odgovornosti. Baš kao nakon masakra u Medovini, baš kao nakon prošlogodišnjeg januarskog masovnog ubistva na Cetinju – osim brige o famoznom odsjaju naočara u kamerama - Šaranović, Šćepanović i ostali nijesu čak ni punudili ostavke. &nbsp; Ili, makar kao lični čin, pošli na Cetinje da izjave saučešća porodicama... To pokazuje i slučaj seks afere u koju su uključeni Dejan Vukšić, bivši čelnik ANB-a, bivši savjetnik predsjednika, i Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. &nbsp; U subotu 31. januara policija je slavodobitno saopštila da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Mirjane Pajković zbog sumnje da je, kako se to kaže u saopštenju, otuđila mobilni telefon Dejanu Vukšiću. &nbsp; Nakon toga je, navodno, počela sa njegovog telefona da šalje više uvredljivih fotografija i poruka. Zato je Vukšić, krajem marta prošle godine podnio prijavu protiv Pajković. &nbsp; Dakle: januara 2026. krivična policijska prijava, koja se nadovezala na Vukšićevu prijavu iz marta 2025, i to za navodno djelo - koje se desilo oktobra 2024?! Petnaest mjeseci od navodnog djela do policijeskog djelovanja – ne djeluje baš kao briljantna akcija. &nbsp; Ali, ni pametno sročeno saopštenje. Jer, ako je Pajković iz Vukšićevog telefona slala, kako to policija kaže, uvredljive fotografije i poruke, to znači da je bivši direktor ANB-a u svom telefonu imao riznicu fotografija i snimaka kojima su se mogli ucjenjivati ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DRŽAVNO ĆUTANJE Da li je zloupotrijebio položaj dok je bio čelnik ANB-a - to izgleda Šaranovićevu i Šćepanovićevu policiju ne interesuje. Niti ih je zanimalo da provjere kako je to Vukšić znao za materijal kojim mogu da se ucjenjuju ljudi. &nbsp; &nbsp;,,Prikupljao sam taj takozvani kompromitujući materijal, koji nije bio materijal kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela. Prosto, neki ljudi ne žela da im se znaju neke lične stvari, shvatate...” &nbsp;Tako se u iskrenom istupu na A+ televiziji razotkrio bivši načelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ali, ta njegova priča državu izgleda nije interesovala. Baš kao onda kada je, kao čelnik ANB-a, na Odboru za bezbjednost bezobzirno razotkrio identitete agenata CIA u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;Kao što je država ćutala juče, tako i danas ćute o Vukšićevim potezima. &nbsp; Da li je povjerljivi materijal Vukšić iznio iz prostorija Agencije za nacionalnu bezbjednost? Je li, kako piše u jednoj krivičnoj prijavi, načelnik ANB-a krajem 2021. godine samovoljno, a nezakonito, &nbsp;prisvojio sistem za prisluškivanje i koristio ga za praćenje političkih protivnika? &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX17iAMvZ6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Državna igra ,,tutumiša”

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac pitao je predsjednika države Jakova Milatović hoće li podnijeti ostavku jer je za savjetnika za bezbjednost imenovao bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića protiv kojeg je doskorašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković podnijela krivične prijave zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja.
Klikovac je to poručio reagujući na poruku iz Kabineta Milatovića u kojoj su, osvrnuvši se na to što je Miloš Medenica pobjegao na dan kad je osuđen na 10 godina zatvora, ocijenili da je država izgubila autoritet, te pozvali premijera Milojka Spajića da smijeni odgovorne ili sam preuzme odgovornost.
- Tako je. I u tome ste dali puni doprinos, imenovanjem savjetnika za bezbjednost. Hoćete li dati ostavku? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Klikovac Milatoviću: Hoćete li dati ostavku?

Crnogorska stranka u osnivanju apelovala je na podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, koje je formiralo predmete povodom zloupotrebe &nbsp;privatnosti Mirjane Pajković kao oblika rodno zasnovanoga nasilja, da što prije procesuira krivce.
- Protiv Dejana Vukšića, bivšeg direktora ANB-a i savjetnika predsjednika države, iznijela je teške optužbe o zloupotrebi državnih resursa. Prema njenim navodima, Vukšić je, koristeći autoritet funkcije, angažovao operativce Agencije za protivzakonito praćenje, prikupljanje podataka o kretanju i privatnoj komunikaciji, te neovlašćeno preuzimanje i javno objavljivanje sadržaja iz njenog telefona. Posebno zabrinjavaju navodi o prijetnjama kompromitujućim materijalom u cilju iznuđivanja određenih ponašanja - naveli su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
Pajković je, poručuju oni, žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu.&nbsp;
- A śedočimo pokušaju zamjene teza: bivši direktor ANB-a kontratužbama nastoji diskreditovati oštećenu i relativizovati sopstvenu odgovornost. Nije riječ o „privatnom sporu“, već o državno organizovanom ugrožavanju prava na privatnost i bezbjednost građanina. Vukšića su na čelo ANB-a postavili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović pod sloganom „oslobađanja institucija“, uz presudan uticaj SPC i tadašnjeg mitropolita Amfilohija - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Rezultat tog projekta, kako pokazuju brojni primjeri, nije bila, ističu oni, reforma, već instrumentalizacija bezbjednosnog sektora i razgradnja crnogorskih institucija s ciljem razgradnje države i sloma ustavnoga poretka u korist stranih sila.

Crnogorska stranka: Pajković je žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu, ODT da što prije procesuira krivce

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potvrdilo je za<a href="https://www.standard.co.me/hronika/odt-podgorica-za-standard-formirana-dva-predmeta-po-prijavama-mirjane-pajkovic"> portal Standard </a>da su, po prijavama koje je podnijela bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, formirana dva predmeta.
Oni su kazali da postupajuća državna tužiteljka preduzima sve zakonom predviđene radnje u cilju rasvjetljavanja relevantnih činjenica, a predmeti su trenutno u fazi izviđaja.
- Zbog zaštite interesa postupka, Tužilaštvo za sada ne može da objavi dodatne detalje - naveli su iz ODT-a Podgorica, na čijem čelu je Duško Milanović.
Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, doskorašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore i bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, prije tri dana podnijela je ostavku na tu funkciju.

Podgoričko ODT formiralo dva predmeta po prijavama Mirjane Pajković

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i savjetnik predsjednik Crne Gore Dejan Vukšić odbacio je kao netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mu se, kako kaže, bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti doskorašnje direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjane Pajković i distribuciju spornih snimaka.
Vukšić je u reagovanju dostavljenom medijima kazao da nema nikakve veze sa nastankom, posjedovanjem niti distribucijom snimaka koji su se pojavili u javnosti. Te sadržaje je, kako tvrdi, prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama.
- Događaj koji se ovih dana pokušava predstaviti kao aktuelan desio se oktobra mjeseca 2024. godine u Podgorici, kada mi je M. P. protivpravno otuđila mobilni telefon, koji je potom zloupotrijebljen, čime mi je grubo povrijeđena privatnost. O tom događaju nadležni organi posjeduju informaciju - naveo je Vukšić u reagovanju.
Kako je rekao, ovim povodom nije se oglašavao u javnosti, prepuštajući slučaj isključivo institucionalnom epilogu.
On je istakao da su riječi koje je uputio Pajkovićkoje selektivno objavljene i sa vremenskom distancom od godinu, navodeći da su bile neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu njegovog telefona.&nbsp;
- Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog krivičnog djela u vezi sa nastankom ili distribucijom fotografija i video snimaka na društvenim mrežama, jer se radi o potpuno odvojenim pravnim pitanjima. Uprkos tome, danas se svjesno pokušava izvršiti zamjena teza, u kojoj se ja kao oštećeni nastojim predstaviti kao izvršilac krivičnog djela, &nbsp;a lice koje je protivpravno postupalo, odnosno ukralo telefon, kao žrtva - istakao je Vukšić.
On dalje navodi da je u martu 2025. godine, sa nepoznatog broja primio uznemirujuće poruke sa pomenutim audio snimkom sa njegovim glasom, uz, kako kaže, jasnu prijetnju i pokušaj ucjene da odustane od kandidature za sudiju Ustavnog suda.
- Shvatio sam to kao poruku da će taj audio snimak biti objavljen ukoliko ne poslušam „instrukcije“. Smatram da je M. P. na taj način, neposredno ili posredno, sama ili putem lica kojima je omogućila korišćenje sadržaja iz njenog telefona, pokušala da izvrši nedozvoljen uticaj na postupak izbora sudije Ustavnog suda. Tim povodom sam Upravi policije podnio prijavu protiv M. P. i NN lica zbog pokušaja ucjene, krađe i zloupotrebe telefona, po kojoj je M. P. saslušana - naveo je Vukšić.
Nakon svega, kaže da ga je Pajković telefonski kontaktirala navodeći da treba “nešto da joj završi” odnosno da se “iskupi” zbog audio &nbsp;snimka koji je, tvrdi Vukšić, nastao isključivo kao posljedica krađe njegovog telefon.
- Moj duboki lični osjećaj je bio da se ova vrsta poziva isključivo mogla odnositi na pokušaj dotične osobe da moj uticaj stavi u funkciju njenog predlaganja za poziciju Ombudsmana i novi pokušaj ucjene. Odbio sam poziv na sastanak. Dokaze o prednjem sam dostavio policiji - rekao je on.
Vukšić podsjeća da je Pajković krajem decembra 2025. godine podnijela prijavu protiv njega, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući, kako kaže, "lažan utisak da je riječ o skorašnjem događaju, prećutkujući činjenicu da se događaj desio prije više od godinu &nbsp;i da je povodom istog audio snimka već bila saslušana zbog pokušaja ucjene".&nbsp;
- Naglašavam još jednom činjenicu da se sadržaj u javnost plasira sa značajnom vremenskom distancom i u tačno određenom društveno-političkom trenutku - izbor sudije Ustavnog suda i izbor Obudsmana, što dodatno potvrđuje da se ne radi o zaštiti bilo čijeg prava, već isključivo o pokušaju diskreditacije mene lično - naglasio je Vukšić.
Vukšić kaže da je u januaru 2026. dostavio Upravi policije dodatne materijalne dokaze i podnio prijavu protiv Pajković zbog lažnog prijavljivanja u vezi sa distribucijom spornih fotografija i video snimaka na društvenim mrežama i insistirao na poligrafskom testiranju.
- Javno i nedvosmisleno saopštavam da sam spreman da se odmah podvrgnem ovim i bilo kojim drugim vrstama provjere i utvrđivanja činjenica i pozivam nadležne organe da ih &nbsp;bez odlaganja sprovedu, uz poziv da se &nbsp;istim testiranjima &nbsp;podvrgnu &nbsp;sva lica koja se u ovom slučaju dovode u vezu - istakao je Vukšić.
On je poručio da će, radi zaštite ličnog integriteta i bezbjednosti porodice, podnijeti prijave i pokrenuti postupke protiv svih osoba koje su ga putem društvenih mreža lažno optužile, uputile prijetnje, uvrede i pozive na linč, uključujući i protiv poslanika u Skupštini Crne Gore koji ga je, kako kaže, javno označio kao „nasilnika“.
- Slijede odgovarajući sudski postupci za naknadu štete. Istina u ovom slučaju neće se utvrđivati na društvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama. Na takav ishod sam spreman i na njemu insistiram - poručio je Vukšić.

Vukšić najavio podnošenje prijava: Nemam nikakve veze sa nastankom i distribucijom spornih snimaka, insistiram na poligrafu

Uzemlji u kojoj se ljudska prava navodno institucionalno štite, generalna direktorica Direktorata resora koji se bavi upravo time podnosi ostavku nakon tri krivične prijave – dok tužilaštvo ćuti. Slučaj Mirjane Pajković pokazuje koliko je tanka linija između formalne zaštite prava i stvarne spremnosti države da reaguje kada se privatnost i dostojanstvo javnih funkcionerki nađu na meti.
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kad-prijave-protiv-mocnika-stignu-institucije-utihnu">Pobjeda</a>.
– Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari… – kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
<h2>Zloupotreba položaja</h2>
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
– Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji – navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
<h2>Pitanja bez odgovora</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
<h2>Kontekst funkcija i interesa</h2>
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
<h2>NVO: Ovo je poruka svim ženama</h2>
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
– Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru – navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
– Niko ne smije biti iznad zakona – navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.

Kad prijave protiv moćnika stignu, institucije utihnu

Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebalo da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo reakcije tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakonito, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela. - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebalo da budu uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je Presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Marija Arnautović

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena večeras u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, a sve ulaznice su rasprodate.
Riječ je o duodrami u kojoj igraju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a koja otvara aktuelna pitanja vezana za školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje i odgovornost pojedinca unutar sistema. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, dizajn tona potpisuje Mladen Nikčević, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio, ulaznice rasprodate

Istražitelji u Sjevernoj Makedoniji rade na rasvjetljavanju nekoliko ubistava u regiji Kumanova, a policija sumnja da je riječ je o jednom počiniocu, serijskom ubici, koji je uhapšen.
Slučaj mogućeg serijskog ubice otkriven je u Sjevernoj Makedoniji nakon hapšenja 25-godišnjaka T. B. osumnjičenog za ubistvo posljednje žrtve, za koju je tužilaštvo utvrdilo da nije umrla prirodnom smrću već nasilnom, prenosi Srpska info.
Prema navodima kumanovske policije, osumnjičeni je 12. februara ušao u kuću 78-godišnje žene, fizički je napao i ugušio jastukom u njenom domu, prenose mediji.
Osamdesettrogodišnjakinja, koja je živjela tri kuće dalje, takođe je zamalo postala žrtva istog čovjeka, ali se spasila tako što je zvala sina, ponašajući se kao da je bio u kući.
Prema navodima televizije Telma, istražuje se smrt ukupno pet žena koje su pronađene mrtve u svojim domovima, tri iz ove i dvije iz prošle godine. Svima je zajedničko to što su umrle same kod kuće. Samo je jedna, koja je pronađena mrtva, bila mlađa.
- Zbog sličnosti u izboru žrtve i okrutnog načina izvršenja zločina, istražuje se da li se u ovim slučajevima radi o ubistvima koje je počinio isti počinilac. Za jednu od potencijalnih žrtava naložena je ekshumacija i obdukcija, a sa tijela preminule žene prikupljeni su tragovi i DNK koji se analiziraju - naveli su iz makedonskog tužilaštva.
Tužilaštvo je takođe naložilo da tim stručnjaka, sudskih psihijatara iz Instituta za psihijatriju u Skoplju, pregleda osumnjičenog.
Prema riječima stanovnika okolnih sela, osumnjičeni je imao poteškoća sa govorom i komunikacijom sa okolinom.
U Centru za socijalnu zaštitu kažu da nije bio registrovan kao korisnik bilo kakvih prava. Živio je sa majkom i očuhom u velikoj porodici u selu Malotino, koje se nalazi iznad Dragomanca, gdje su pronađene neke od žrtava.

Sjeverna Makedonija: Otkriven slučaj mogućeg serijskog ubice, stradalo pet žena

KIC pop hor obilježiće deveti rođendan velikim koncertom pod nazivom „150. muzički zagrljaj“, koji će biti održan u petak, 27. februara 2026. godine, u atrijumu Tržnog centra Big Fashion, sa početkom u 19 časova.
Na repertoaru jubilarnog koncerta prvog crnogorskog pop hora naći će se hitovi domaće i međunarodne pop i evergrin muzike, među kojima su pjesme grupe Makadam, Slobodana Kovačevića, Momčila Zeka Zekovića, Bojana Bajramovića, Đorđa Balaševića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Bajage, Plavog orkestra, Parnog valjka, Josipe Lisac, Masima Savića i drugih autora i izvođača.
Hor će predstaviti i svoje soliste – Anu Radulović, Ivanu Marković, Tanju Vujović, Antigonu Miličković, Mladena Begovića i Peka Nikolića.
Dirigent prof. Mladen Čelebić ističe da je hor, nakon intenzivnih priprema i zahtjevnih proba, spreman da osvježenim repertoarom ponovo oduševi publiku i pridobije nove poklonike. Najavljuje i premijerno višeglasno izvođenje nekoliko crnogorskih narodnih pjesama u novim pop aranžmanima, uz očekivanje da će publika i ovog puta pjevati zajedno sa horom.
Menadžerka i osnivačica KIC pop hora mr Snežana Burzan Vuksanović zahvalila je Tržnom centru Big Fashion na saradnji i podršci.
Kako je navela, od prve probe 1. marta 2017. godine do danas hor je okupljao oko 60 članova različitih generacija, od kojih su kroz ansambl prošle stotine pjevača. Tokom devet godina rada promijenjeno je šest dirigenata, naučeno više stotina pjesama i održano gotovo 150 koncerata, uključujući 20 nastupa u inostranstvu – u Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Hor je, takođe, oko 50 puta izveo projekat „Bez dileme – antifašizam“ širom zemlje i regiona.
Burzan Vuksanović zahvalila je članici i stilistkinji hora Slobodanki Seki Martinović, fotografu i snimatelju Mihailu Vuksanoviću, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima i dirigentima na doprinosu, znanju i energiji koje su uložili u razvoj ovog ansambla, prepoznatog kao muzički brend Podgorice i Crne Gore.

KIC POP HOR slavi devet godina rada koncertom „150. muzički zagrljaj“

Vijeće Višeg suda u Podgorici zamrznulo je imovinu bivšem tajnom agentu Dušku Goluboviću i njegovoj porodici. To je učinjeno na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
- Vijeće Višeg suda u Podgorici je, u postupku finansijske istrage od 12. januara ove godine, odbilo kao neosnovanu žalbu izjavljenu u korist okrivljenog D.G, za produženo krivično djelo pranje novca, njegove supruge i djece D.G, I.G, L.G. i S.G. i sa članovima porodice povezanog pravnog lica „N.T.“ DOO, protiv rješenja sudije za istragu tog suda, kojim je, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, u odnosu na njihovu nepokretnu imovinu određena privremena mjera obezbjeđenja, jer postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću - navodi se u saopštenju SDT.
Time je, kažu oni, pravosnažna zabrana raspolaganja okrivljenom i sa njim povezanim fizičkim i pravnim licima u odnosu na nepokretnosti u Podgorici, Budvi i Žabljaku, ukupne površine preko 11.000 m metara kvadratnih, i to za 13 stanova, ukupne površine 1.175 metara kvadratnih, 12 garaža i drugog nestambenog prostora, ukupne površine 523 metra kvadratna, osam poslovnih prostora, ukupne površine 742 metara kvadratnih i 11 parcela različitog zemljišta, ukupne površine 8.562 metara kvadratnih, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti.

Tag: dejan-vuksic