Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nema adekvatan broj profesionalaca na adekvatnim pozicijama koji bi mogli da se na pravi način uključe i da svojim radom na terenu pomognu boljoj bezbjednosnoj situaciji, tvrdi bivši čelnik ANB-a Dejan Vukšić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
- Kod određenih službenika Uprave policije i ANB-a stvorila se pasivnost. Ljudi su manje motivisani. Ne pristupaju uopšte sa velikim entuzijazmom kao što se to nagovještavalo 2020. godine- rekao je Vukšić.&nbsp;
Na pitanje voditeljke da li je to slučajno i da li je nekom u interesu da se ANB i UP ne popune profesionalnim kadrovima, Vukšić je ponovio da na adekvatnim pozicijama nijesu postavljeni adekvatni ljudi.
- Ja znam taj personal, znam ko su ti ljudi i šta su radili prije i poslije. Taj koji želi da počini neko krivično djelo zna koga može opservirati i na koji način- kazao je Vukšić.
Ipak, o aktuelnom šefu ANB-a Ivici Janoviću ima lijepo mišljenje.
- Mislim da je Janović častan čovjek. Ali, razlika između mene i njega je ta što ja nijesam imao političku partiju iza sebe. Nijesam imap nekog nalogodavca ili osobu koja je očekivala neki odnos u dostavljanju određenih informacija ili postupanja u određenim nalozima- uvjerava Vukšić.
Vukšić je tokom gostovanja na A plus televiziji kazao da čovjek koji je bio u medijskom timu DPS-a zaposlen u ANB-u na vrlo važnoj poziciji.
- To je ista osoba za koju se spekuliše da je stajala iza Portala Udar- uvjeren je Vukšić.
“Dok sam bio na čelu ANB-a, nije se desilo nijedno ubistvo”
Vukšić tvrdi da za godinu i po dana koliko je bio na čelu agencije, nije se desilo nijedno ubistvo kriminalnih klanovau Crnoj Gori.
- To je zato što su na pravim mjestima bili postavljeni pravi operativci koji nijesu bili politički obojeni i koji nijesu nikom podnosili raport. Odgovarali su svojim zadacima meni kao direktoru, a ja javnosti i Vladi- rekao je Vukšić.
Vukšić takođe tvrdi da je, kad je došao na čelo ANB-a, sam birao svoj tim i da mu se niko u to nije miješao.
- Imao sam svoj pristup, a lično smatram da to nije slučaj sa Janovićem. Preporuke za određena kadriranja dolaze sa drugih adresa- zaključio je Vukšić.

1250x600

1084x550

Vukšić: U ANB-u radi čovjek za kog se spekuliše da stoji iza Portala Udar; agenciji nedostaje profesionalaca

Napad na predsjednika Opština Budva Nikolu Jovanovića je želja pojedinaca da se vratimo u devedesete godine, smatra savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši šef ANB-a Dejan Vukšić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
- Neću reći da li sam iznenađen ili ne. Za svakoga ko iole prati bezbjednosnu situaciju, stvari su i više nego alarmantne. Želio bih da se počinioci pronađu i da se otkriju motivi napada- poručio je Vukšić.
Prema riječima Vukšića, očigledno je da nekom ne odgovara da bezbjednosna situacija u Crnoj Gori bude dobra.
- To su interesne grupe koje više nemaju uticaja na vlast i koje više ne mogu da vrše vlast u Crnoj Gori. Ovako žele da prikažu potpunu nestabilnost i rasulo u bezbjednosnom sektoru- ocijenio je Vukšić.
Mada smatra da bezbjednosna situacija nije sjajna, ali isto tako Vukšić poručuje da treba znati samo kakav je bezbjednosti sektor preuzet neposredno nakon izbora 2020. godine.
- Da je kuća sagrađena na čvrstim temeljima, ne bi se oduvala na prvi povjetarac. Ovo ne govorim kao političar, već kao bivši čelnik krovne bezbjednosne institucije- rekao je Vukšić.
Vukšić primjećuje da se napadi na pojedina lica ponavljaju po nekoliko puta u istom periodu.
- Počinioci dolaze na prag od kuće, a sve je to posljedica ne samo bezbjednosne, već i političke situacije- zaključio je Vukšić.
Podsjetimo, policija je uhapsila Budvanina Jovana Mitrovića osumnjičenog za fizički napad na Jovanovića, koji je danas u Budvi zadobio teške tjelesne povrede.
Zbog sumnje da su učestvovali u napadu uhapšena su i braća Jovana Mitrovića, Vidak i Milorad Bato Mitrović koji se terete da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Jovanović ima teške povrede – sinusno facijalnu (frakturu) kosti i biće zadržan na bolničkom liječenju.
Rukovodilac jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) Mitar Radulović u izjavi za RTV Budva potvrdio je da je Jovanović, vozilom Hitne pomoći transportovan u Klinički centar na dalju opservaciju i utvrđivanje težine povreda.

Vukšić o napadu na Jovanovića: Neko želi da nas vrati u 90-te, otkriti motive

Odluka Dejana Vukšića, savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika, da se kandiduje za sudiju Ustavnog suda rezultat je dogovora premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp; Koalicija bivših političkih protivnika, osnivača PES-a, naprasno je obnovljena nakon ucjenjivanja predsjednika Milatovića poslije izbora u Podgorici i ta politička ekipa sada ima namjeru da, preko Ustavnog suda, proširi polje političkog uticaja na državnom nivou - saznaje Portal ETV od izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i krugova bliskih predsjedniku Crne Gore. Upravo iz tog razloga je, prema informacijama Portala ETV, predsjednik Milatović pozitivno reagovao na inicijativu o kandidaturi njegovog savjetnika jer će aktuelna parlamentarna većina - u slučaju Vukšićevog izbora - biti u poziciji da potpuno kontroliše Ustavni sud, okrnjen nakon neustavne eliminacije sudije Dragane Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud"> <figcaption>BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Koliko je politički paradoksalna kandidatura Dejana Vukšića, ukazuje i podatak da bi – ukoliko bude izabran za sudiju Ustavnog suda – to bio presedan u šest decenija postojanja Ustavnog suda da bivši šef tajne službe bude dio usatvnog sudstva.&nbsp; LIČNE VEZE I ,,VISOKA POLITIKA“ Vukšićev ulazak u Ustavni sud snažno su podržali iz prosrpskih stranaka iako se u medijima tim povodom nijesu oglašavali. I nije to prvi put da se, u slučaju Dejana Vukšića, veza politike i srpskih stranaka uočava. Tako se, posljednjih dana oktobra 2020. godine, ime kotorskog advokata Dejana Vukšića odjednom pojavilo prijedlog za glavnog kandidata za predsjednika Skupštine opštine Kotor, na zahtjev koalicije ,,Za budućnost Kotora“ Andrije Mandića, a na preporuku Srpske pravoslavne crkve. Ali i Vukšićevog dobrog prijatelja, srpskog popa-specijalca Mijajla Backovića, osnivača esktremističkog srpskog bratstva Mihiljski zbor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru "> <figcaption>VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo su te veze sa ljudima iz srpskih političkih krugova bile odlučujuće da Vukšić, juna 2021. godine, u doba Vlade Zdravka Krivokapića, sa mjesta predsjednika Skupštine Kotora bude naprasno imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. I to uz kršenje Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja, u članu 25. izričito navodi da ,,direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”!&nbsp; Kao eksponent ,,avgustovske većine“ novi čelnik ANB-a odmah je pokazao političku obojenost i otkrio zbog čega se našao na toj poziciji: po Vukšićevom nalogu službenici Agencije su počeli da građanske aktiviste i pripadnike građanskih crnogorskih stranaka vode pod šifrom - ,,crnogorski ekstremisti”... Septembra 2021. godine crnogorska policija je prema crnogorskim građanima - okupljenim na Belvederu iz protesta protiv ustoličenja Joanikija Mićovića, sveštenika Crkve Srbije – djelovala kao da je riječ o teroristima ili neprijateljima države! ,,PRIJATELJSKE" VEZE Zbog svega toga je sasvim logično što je vijest da je savjetnik crnogorskog predsjednika kandidat za sudiju Ustavnog suda izazvala pažnju javnosti. Međutim, nekako su van fokusa javnosti ostali važni detalji koji se odnose na veze Vukšića sa pripadnicima kriminalnih struktura. I to ne iz perioda kada je, kao advokat, zastupao neke pripadnike klanova, već su veoma indikativne konekcije sa organizovanim kriminalom - i nakon što je postao prvi čovjek ANB-a. O Vukšiću su posredno u Skaj prepiskama govorili visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa Vlado Radoman i Ivan Mićković, i to povodom kadrovskih postavljenja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Tada su članovi kriminalnih grupa kostatovali da treba izvršiti uticaj kako bi se Vladimir Bigović, u tom času opeartivac ANB-a, postavio na neku načelničku poziciju. Ispostavilo se da je za vrijeme šefovanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost Vukšić za prve operativce postavio je i držao osobe koje su bile na platnom spisku škaljarskog kriminalnog klana, što se može može pročitati u mnogim komunikacijama sa nekada zaštićene aplikacije Skaj kupovao glasove za prosrpske partije uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020.godine.&nbsp; I nakon promjena u ANB-u, odlaska Vukšića, dolaska Sava Kentere pa Borisa Bata Milića, nije se procesuirao niko od službenika tajne policije i pored činjenice da se neka imena navode kao pripadnici kriminalne grupe čiji je aktuelni šef, prema operativnim podacima, sada ozloglašeni vođa nekadašnjeg zemunskog klana Luka Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44" data-rendition-name="original" width="614" height="593" loading="lazy" alt=',,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana '> <figcaption>,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Skaj prepiski koje su javnosti dostupne na mnogim društvenim mrežama nalazi se i razgovor Vladana Radomana, visokorangiranog člana škaljarskog kriminalnog klana sa Ivanom Mićkovćem pripadnikom iste kriminalne organizacije. Tokom tog razgovora Mićkovića - oslovljavajući ga sa ,,kume” pita i kako je drug iz ANB-a, a u daljoj komunikaciji se otkriva da je riječ i Vladu Bigoviću, kojeg su vrbovali za svoje poslove i koji im je nudio usluge poput zapošljavanja onih koji su njima podobni.&nbsp; Bigović je u to vrijeme bio načelnik Agencije zadužen za jug, a na to mjesto postavio ga je - upravo Dejan Vukšić. &nbsp;LUKA BAR – KONTROLA Prema izvorima Portala ETV, jedan od najvažnijih zadataka koje je, tada novopostavljeni, načelnik sektora Jug u ANB-u dobio od Vukšića je bilo uspostavljanje pune kontrole u Luci Bar, sa posebnim akcentom na Slobodnu carinsku zonu preko koje se obavljalo krijumčarenje cigareta. -Vukšić je, uz posredovanje tadašnjeg premijera Krivokapića, izdejstvovao da ANB u potpunosti kontroliše slobodnu carinsku zonu, jer su svi pripadnici Uprave policiej i tadašnje Uprave prihoda i carina, koji su bili angažovani u ovom dijelu Luke, morali da preduzimaju aktivnosti po instrukcijama koje je direktno izdavao Bigović. Pomenute instrukcije Bigović je dobijao od Vukšića, a da bi se apsolutno sve držalo pod kontrolom Vukšić je naredio da nadzor video sistema u slobodnoj carinskoj zoni vrši direktno ANB – ističe izvor Portala ETV iz ANB-a.&nbsp; Isti izvori naglašavaju da je vrlo indikativno što su se kontakti Vukšića sa Bigovićem nastavili do današnjeg dana, a funkcioner ANB-a ustupa Vukšiću podatake od o aktuelnim dešavanjima i aktivnostima u Agenciji. -I pored toga što je uklonjen sa mjesta načelnika u Kotoru dolaskom Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, Bigović je nastavio sa ovom praksom, s tim što već izvjesno vrijeme ima i ulogu kurira drugih Vukšićevih kadrova iz ANB-a, kao i šefa vojne obavještajne službe Janka Laković sa kojim je nadavno ostvario kontakt u jednom lokalu u Delta City kvartu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3" data-rendition-name="original" width="1006" height="570" loading="lazy" alt="TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić"> <figcaption>TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema operativnim informacijama iz Beograda, Dejan Vukšić je – preko službenika ANB-a Vučine Živkovića – svojevremeno uspostavio i vrlo tijesnu saradnju sa Markom Parezanovićem, načelnikom u Bezbjendosno-informativnoj agenciji Srbije, čovjekom bliskim Aleksandru Vučiću, čije je jedno od glavnih zaduženja bilo – kontrola dešavanja u Crnoj Gori, kao i u Agenciji za ncaionalnu bezbjednost. -Ne isključujemo mogućnost da je Milatoviću sugerisano iz Beograda da Vukšića ,,pogura“ za sudiju Ustavnog suda, jer bi njegovom izborom obezbijedili siguran glas prilikom odlučivanja o usklađenosti sa Ustavom pojedinih zakona koji se najavljuje od vladajuće koalicije – ističe izvor Portala ETV iz Beograda. Jasno je: kada se govori o ,,pojedinim zakonima”, misli se prevashodno na – usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu kojim bi se obezbijedio izborni inžinjering: ,,uvoz” sugurnih glasova iz Srbije, time i kontrola političkih dešavanja u Crnoj Gori. Kao sudija Ustavnog suda, Dejan Vukšić bi mogao da ispuni sva očekivanja ,,srpskog sveta” u Crnoj Gori. &nbsp;

Draško Đuranović

Funkcija direktora ANB-a i veze sa BIL licima preporuke su Dejana Vukšića za sudiju Ustavnog suda?!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Tek imenovanom vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću rađena je početkom novembra provjera za prijem u ANB, ali je operativnom sastavu saopšteno da bi trebalo da radni angažman dobije - kao agent službe zadužen za oblast Kotora, saznaje Portal ETV od više izvora iz vrha Vlade.&nbsp; Nakon dužeg i upornog insistiranja Janovićevog kuma i veoma bliskog prijatelja Branka Krvavca, šefa premijerovog kabineta, Milojko Spajić je prihvatio prijedlog da Ivica Janović zamijeni Borisa Bata Milića na čelu ANB-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a" data-rendition-name="original" width="680" height="405" loading="lazy" alt="Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića"> <figcaption>KUMOVSKE VEZE: Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zvanično je saopšteno da je Vlada Crne Gore ,,na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića”. Nezvanično, ali stvarno: Milojko Spajić se, poslije konsultacija u vrhu PES-a, odlučio da, umjesto Milića, postavi Janovića na čelo ANB-a kao politički manevar da, u političkim previranjima i pregovorima oko formiranja vlasti u Podgorici, ne bude prinuđen da prihvati povratak na čelo ANB-a Dejana Vukšića, sadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>DOBRE VEZE: Boris Milić, bivši direktor ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČUVANJE PODATAKA” ILI…&nbsp; U međuvremenu, Milić je ,,obezbijedio podršku” da opstane u ANB-u, ali na nekom laganijem mjestu, gdje neće biti izložen javnom pritisku, odakle će otići u penziju.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Milić nije želio da se kofrontira sa ljudima koji rade za srpsku BIA: broja interesantna saznanja do kojih je dolazima Agencija redovno su, preko posrednika, dostavljana Bošku Bojoviću, nekadašnjem visokom policijskom službeniku u vrijeme jedinstvenog DPS-a. Nakon raskola u Demokratskoj partiji socijalista, Bojović se opredijelio da punu podršku da Momiru Bulatoviću i zvaničnom Beogradu kojim je vladao Slobodan Milošević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999" data-rendition-name="original" width="837" height="605" loading="lazy" alt="Boško Bojović"> <figcaption>NA USLUZI ZA POTREBE BIA: Boško Bojović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon crnogorskog referenduma, protiv kojeg je agitovao, Bojović se distancirao od dešavanja u Crnoj Gori. No, poslije političkog preokreta avgusta 2020. godine, ponovo je počeo da ,,radi u Crnoj Gori”, naravno – za interese novog gazde – Aleksandra Vučića.&nbsp; Po podacima koje su redakciji kazali izvori iz bezbjednosnog sektora posljednja dva mjeseca dio dokumentacije je kopiran i iznešen iz ANB, a značajna ulogu u svemu imao je Vučina Živković, operativac nekad lojalan Dejanu Vukšiću.&nbsp; Prema istim izvorima, dio važne dokumentacije predat je Bojoviću, a ovaj je ,,paket” proslijedio dalje u Srbiju, službenicima BIA. POLITIČKA KOMBINATORIKA I KADROVSKE IGRE U ANB-U Priča o povratku Vukšića na ,,mjesto zločina”, aktualizovana je prije dvadesetak dana u posrednim pregovorima o mogućem formiranju vlasti u Podgorici sa pokretom ,,Za bolju Podgoricu” predsjednika države Jakova Milatovića i lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Tada je iz Milatovićevog pregovaračkog tima, kao jedan od osnovnih uslova za stvaranje postizbornog saveza u Glavnom gradu, ispostavljen zahtjev da Vlada imenuje Dejana Vukšića za novog-starog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa" data-rendition-name="original" width="972" height="541" loading="lazy" alt="Milatović i Vukšić"> <figcaption>SAVEZNICI: Milatović i Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U prvim reakcijama, Milojko Spajić je oštro odbacio ovakvu kombinatoriku. Međutim, loš izborni rezultat u Podgorici, potom i u Budvi, nije mu ostavljao prostora za ljutnju ili odbijanje prijedloga.&nbsp; Tim prije što Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar je smatrao da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine.&nbsp; Osim toga, Mandić je bio apsolutno miran i ubijeđen da će preko Vučićevih ljudi u bezbjednosom sektoruu lako završiti ,,svoj posao”….&nbsp; PRIČA O VUKŠIĆEVOM POVRATKU Zato je, prema informacijama Portala ETV, Mandić podržao ideju o Vukšićevom povratku na čelo ANB-a jer je, na osnovu informacija koje mu dostavlja BIA preko Marka Parezanovića, imao garancije da će ,,Vukšić biti veoma kooperativan da zaposli u ANB pojedine kadrove Nove srpske demokratije koji su odani isključivo šefu stranke Andriji Mandiću”. Zanimljivo, u emisiji ,,Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji Vijesti, Dejan Vukšić tokom duela sa liderom SEP-a Duškom Markovićem nije odbacio ideju o vlastitom povratku na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Boris Milić je tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nekoliko navrata odbio zahtjeve iz ekipe Mandićeve NSD da neke stranačke igrače primi ,,na mala vrata” u ANB. Zato je Mandić sve jače pritiskao Spajića da ne ,,zateže uže” i da se, radi konačnog zaustavljanja izbornog pada rejtinga PES-a i stranaka koalicije na vlasti, prihvati neka vrsta kohabitacije sa Milatovićem u Podgorici, pa i po cijenu da Vukšić opet bude imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Bilo bi to prvi put u istoriji da se jednom smijenjeni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ponovo imenuje na istu poziciju i Vukšić je već zadovoljno trljao ruke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK ZA KONTROLU U CRNOJ GORI: Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, uspjehom na izborima u Beranama povratila se i politička hrabrost Milojku Spajiću i njegovim političkim saborcima. U vrhu PES-a tokom posljednje sedmice intenzivno se razrađivala nova taktika - da se na čelo ANB-a postavi čovjek koji neće mnogo smetati bilo kome iz parlamentarne većine.&nbsp; Za takav potez bilo je potrebno naći jakog saveznika unutar parlaemntarne većine, naročito od stranaka srpske prepoznatljivosti. Spajić i Krvavac su brzo posložili kockice: izbor Ivice Janovića, veoma bliskog prijatelja budvanskog Demokrate, nekadašnjeg čelnika u upravi Budve Krsta Radovića djelovalo je liderima PES-a kao riskantno, ali spasonosno rješenje.&nbsp; Riskantno prije svega zbog toga što Janović nema nikave veze sa bezbjednosnim sektorom, ali je na njega pao izbor prije svega zbog podrške za taj potez koji su &nbsp;Spajić &amp; Krvavac dobili od Demokratske Crne Gore. Za stranku Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koja preko Dragana Krapovića nadzire Ministarstvo odbrane, a preko Danila Šaranovića MUP i Upravu policije, dolazak Ivice Janovića na čelo ANB-a značilo bi zaokruživanje kontrole nad bezbjednosnim sektorom.&nbsp; - Ivica je nerazdvojan sa Kikom Radovićem. Znate li što kažu za njih: "Ivica i Kiko su dva tijela, a jedna glava” – kaže izvor iz ANB, upućen u pregovore o izboru direktora Agencije.&nbsp; ,,ZELENO SVJETLO” IZ BIA Tako je ,,iz koalicionog šešira” izvučeno ime Ivice Janovića, Budvanina koji je tri godine studirao na smjeru Lučko-transportnog menadžmenta Fakulteta za pomorstvo Kotor. Janović je turistički radnik i, prema dostupnim podacima, od 2007. godine vlasnik je privatne firme "La Bottega company”. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile “L Palace”… Sa izvjesnim Matom Boškovićem osnovao je još 2006. godine Ivica Janović kompaniju ,,Gvardija", sa osnovnom djelatnošu - kopnene usluge. Prema dostupnim podacima ta kompanija nije u 2023. godini imala prometa, ali iz nekog razloga nije ugašena. Dakle, u vlastitoj biografiji ne bilježi ikakav kontakt u bezbjednosnom sektoru, ali je zato imao veoma bliske odnose sa Brankom Krvavcem, a preko šefa premijerovog kabineta i sa Milojkom Spajićem.&nbsp; <blockquote>Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar, Vučićev najjači igrač u Crnoj Gori smatrao je da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbiji"> <figcaption>ZA BEOGRAD, ZA BEOGRAD: Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na predlog premijera Milojka Spajića, Janović je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora u punom mandatu od pet godina. Mandat vršioca dužnosti traje šest mjeseci. Prema informacijama Portala ETV, Janović osim crnogorskog je imao i hrvatski pasoš, ali ga to nije preporučilo za sadašnju poziciju, već prije svega, osim naklonosti vrha PES-a, dobre veze u nekim uticajnim poslovnim i političkim krugovima u Beogradu.&nbsp; - Dok se nije oženio Janović je vrlo često visio po raznim lokalima u Beogradu, imao je kontakte sa nekim ljudima koji, zajedno sa Rusima, drže firme i u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Poznato je da u Srbiji nema veće firme koju ne kontroliše BIA pa procjenjujem da je za Janovića srpska služba ,,dala zaleno svjetlo”. Ako nije učestvovala u njegovom izboru, svakako nije opstruirala njegov izbor, mada im je ,,prvi kandidat” bio Dejan Vukšić – kaže izvor Portala ETV, nekada visokopozicioniran u bezbjednosnom sektoru. Hitra reakcija predsjednika Jakova Milatovića, nakon objave da je Janović postavljen za v.d. direktora ANB-a ukazuje da je raspletom situacije najviše pogođen predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić.&nbsp; Istovremeno, to je i signal da su minimalne šanske do dođe do nekog dogovora u Podgorici između Milatovićeve i Abazovićeve koalicije "Za bolju podgoricu" i PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Ali su, sasvim očekivano, nakon izbora anonimusa Ivice Janovića najveće šanse da se - nastavi raspad crnogorskog bezbjednosnog sektora.&nbsp; &nbsp;

Spajićev prinudni manevar: dogovor sa Bečićem pa izbor Janovića iz straha od povratka Vukšića na čelo ANB-a

Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen, kazao je savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, komentišući posljednje obraćanje ministra odbrane Dragana Krapovića.
Krapović je, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću, istakao da Savjet nema ingerencije da mu izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.
Vukšić ga je uputio na Ustav i Zakon o Vojsci.
- U odnosu na neprimjereno i rekao bih po državu opasno reagovanje ministra odbrane Dragana Krapovića, podsjećam ga da je shodno članu 130 Ustava Crne Gore propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom kao i odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera, dok član 38. Zakona o Vojsci jasno definiše da ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom - naveo je Vukšić u reagovanju.

Kako ističe u konkretnom slučaju se upravo ministar odbrane umiješao u nadležnost Savjeta, a ne obratno. 
- Isključiva ustavna nadležnost Savjeta je da postavlja načelnika Generalštaba i to u punom kapacitetu, a istom je ministar ograničio dužnost na Crnu Goru i zabranio da predstavlja Vojsku Crne gore u inostranstvu, što je u suprotnosti sa Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Vukšić.

Na taj način, kako kaže, ministar Krapović ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže. 
- Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen - poručio je Vukšić.

Vukšić: Krapović da bolje pročita Ustav i Zakon o Vojsci

Lideri aktuelne parlamentarne većine, osim razgovora o raspodjeli pozicija u Podgorici nakon nedavnih izbora, pregovaraju i o budućem čelniku Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prema saznanjima Portala ETV, predsjednik države Jakov Milatović insistira da novi-stari šef „tajne policije“ bude njegov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić, s čim se saglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, međutim, ovom prijedlogu kategorično se protivi premijer Milojko Spajić.&nbsp; Portal ETV juče je objavio da su razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli u utorak između predstavnika Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, te da su izvori iz obije koalicije rekli da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. BORIS MILIĆ NA VJETROMETINI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Boris Milić, direktor ANB-a"> </figure>  Kako saznajemo, u fokusu ovih pregovora je i pozicija direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer i Milatović i Mandić nemaju povjerenja u aktuelnog čelnika Borisa Milića, koji je, „kadrovik“ bivšeg premijera Dritana Abazovića, čije je povjerenje, takođe, izgubio. Milić je bio i jedan od najbližih saradnika Dejana Vukšića, nakon njegovog imenovanja za šefa ANB-a poslije izbora 2020. godine. Kako je Portal ETV juče objavio, o budućem čelniku ANB raspravljalo se upravo na inicijativu Milatovića, „jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa 'kvote' NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Milićev odlazak, kako smo objavili, zahtijeva i lider Ure Abazović, ali za razliku od Milatovića, na čelu ANB-a želi da vidi svog intimusa, Artana Kurtija, kojeg je, kako bi kontrolisao tajnu službu, on imenovao na poziciju generalnog inspektora. Jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je razrješenje Kurtija. Međutim, kako smo objavili, povratak Kurtija u ANB ni za Milatovića, ni za Mandića nije poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić na jutrenju SPC"> </figure>  VUKŠIĆEVI TAJNI ,,OBOŽAVAOCI“ Dejan Vukšić bio je „prvi pik“ proruskih i prosrpskih društveno-političkih snaga za direktora ANB, nakon što su pobijedili na izborima u avgustu 2020. godine. Blizak Crkvi Srbije, tada i nosilac liste Demokratskog fronta na lokalnim izborima u Kotoru, advokat brojnih ruskih biznismena, srpski student – profil koji se savršeno uklopio u rusko-srpsku agendu u Crnoj Gori. Boris Milić, tada službenik ANB-a, odmah mu se stavio na raspolaganje i ubrzo je nagrađen značajnom pozicijom u službi – imenovan je za načelnika sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ). Vukšić ga je, uz još nekolicinu službenika, zbog nemogućnosti da kontrolišu odliv informacija prema medijima iz ANB-a smijenio, pred svoj odlazak sa čela ove službe, a Milić se odmah potom stavio u službu tadašnjeg potpredsjednika Vlade i budućeg premijera Abazovića, upravo preko Kurtija. Za ovu saradnju nagrađen je pozicijom direktora ANB. Crnogorska tajna služba, pogotovo od promjene vlasti 2020. godine, i Vukšićevim dolaskom na njeno čelo, potpuno je premrežena rusko-srpskim agentima, urušen joj je međunarodni kredibilitet i maltene je izopštena iz svih značajnih međunarodnih akcija. Vukšić je čovjek koji je u sistem bezbjednosti uveo i stavku „crnogorski esktremizam“. To je učinio u susret nasilnom ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, u Cetinjskom manastiru 2021. godine.&nbsp; KAD SU CRNOGORCI &nbsp;,,POSTALI“ - ESKTREMISTI Kako su najavljeni građanski protesti zbog namjere crnogorskih i srpskih vlasti da Mićovića ustoliče baš u crnogorskoj prijestonici, Vukšić je iskoristio priliku da uvođenjem ove stavke obezbijedi praćenje i prisluškivanje građnki i građana za koje tajna služba procijeni da su „crnogorski ekstremisti“. Tako su kao ekstremisti u ANB zavedeni i neki ugledni civilni aktivisti, po ruskom modelu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e" data-rendition-name="original" width="468" height="566" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović i Petar Knežević"> </figure>  ANB je danas u punom smislu ispostava srpske BIA i ruskih agenata, u što je, za godinu i po koliko je bio na njenom čelu, Vuskšić uspio da je pretvori. M portal objavio je u decembru 2022. godine kako je Vukšića „za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao iskusni srpski operativac Radovan Ivanović, još 90-ih godina prošlog vijeka“, dok je bio student „prištinskog Pravnog fakulteta“. Pred smjenu u Agenciji, u aprilu 2022. godine, Dejan Vukšić, kako je tada objavila Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu, a kako bi Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore. - Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – rekli su tada izvori Pobjede. Za Vukšićev mandat u ANB vezan je i težak skandal kada je na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost otkrio imena domaćih i stranih agenata koji su bili na tajnim zadacima i ugrozio im sigurnost. Za to je, međutim, okrivio, „nesavjesnu“ saradnicu, koja je i prihvatila odgovornost. ANB je nakratko bila vraćena u službu zaštite interesa države Crne Gore, kada je Abazović, pod pritiskom zapadnih partnera pošto je izabran za premijera, na čelo Agencije imenovao Sava Kenteru. Međunarodni partneri tada su tražili od Abazovića da tajnom službom rukovodi čovjek od njihovog povjerenja, kako bi Agenciju oslobodio od rusko-srpske mreže.&nbsp; Ispostavilo se da je i sam Abazović dio ove mreže, pa je Kenteru smijenio svega pet mjeseci pošto ga je imenovao. Da Vukšić ne prestaje da „sanja“ o sebi u bezbjednosnom sektoru bilo je jasno i nakon što ga je Milatović imenovao za svog savjetnika za bezbjednost. Hoće li mu san da opet bude na čelu ANB postati i java biće izvjesno narednih dana.

Kaćuša Krsmanović

Milatović želi Vukšića na čelu tajne službe, Mandić prihvatio, Spajić kategorično protiv

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: dejan-vuksic