Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se na Plenarnoj sjednici NATO Parlamentarne skupštine koja se održava u Dejtonu, gdje je naglasio da „ruska agresija na Ukrajinu predstavlja upozorenje koje nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti, navedeno je u saopštenju. 
U svom obraćanju, predsjednik je govorio o lekcijama koje se, trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazu ma, mogu izvući iz tragičnog perioda naše zajedničke istorije - razarajućeg rata u Bosni i Hercegovini.
On je istakao da “diplomatija ne smije ostati posljednje sredstvo za rješavanje sukoba, kojem se pribjegava nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba, već da ona mora biti najvažniji instrument za rješavanje sukoba, pogotovo u situacijama kada se razlike čine nepremostive".
- Ako je mir u Bosni i Hercegovini bio dostižan 1995., čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine, da su politički lideri tada pokazali mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti - poručio je predsjednik Milatović.
Naglasio je da ga ohrabruje uvjerenje, da poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, sadašnje liderstvo na Balkanu pristupa otvorenim pitanjima sa demokratskom mudrošću i nepokolebljivom posvećenošću njihovom mirnom rješavanju.
- Upravo iz tog razloga moramo ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma - ne samo kao temelja mira u Bosni i Hercegovini, već i kao prelomnog trenutka za širu stabilnost našeg regiona - naveo je Milatović.
Poručio je da posmatrajući širi globalni kontekst, svjedočimo pojavi novih izazova koji prijete da destabilizuju međunarodni poredak kojem smo svi posvećeni.
Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini, nije samo strateška nužnost, već i moralna obaveza. Ovdje i sada želim izraziti svoju snažnu podršku svim naporima usmjerenim ka što bržem postizanju takvog mira - rekao je Milatović
Takođe, osvrnuo se i na značaj NATO saveza u trenutnim izazovnim vremenima koji, kako je kazao, služi kao garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku svoju članicu - temelja bez kojih nije moguće ostvariti istinski i trajni napredak, bilo ekonomski ili bilo koje druge prirode.
- NATO je, prije svega, odbrambena arhitektura zajedničkih vrijednosti - demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. U svjetlu dubokih transformacija u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, od suštinskog je značaja da nastavimo jačati naše jedinstvo unutar Alijanse - unapređujući njenu operativnu efikasnost i osiguravajući spremnost za suočavanje sa novim i sve složenijim izazovima - poručio je Milatovicć
Ocijenio je da je pristupanje Crne Gore NATO savezu 2017. godine bila važna odluka koja je učinila region Zapadnog Balkana stabilnijim i bezbjednijim.
- U tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju naših odbrambenih kapaciteta – kroz povećanje izdvajanja za bezbjednost i modernizaciju naših oružanih snaga. Potpuno smo svjesni da time ne samo da jačamo kredibilitet našeg članstva u NATO-u, već direktno ulažemo i u sopstvenu bezbjednost i budućnost. Od presudne važnosti je da stojimo zajedno, da vodimo otvoreni dijalog i zajednički radimo za bolju, mirniju i svjetliju zajedničku budućnost svih nas. Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj prekretnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. Kao predvodnik, Crna Gora teži da bude primjer, a kao dobar susjed, da utaba put za čitav region. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuće sjutra za sve nas - zaključio je predsjednik Milatović

Milatović: Ruska agresija na Ukrajinu nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je danas da institucije BiH imaju i sredstva i podršku međunarodne zajednice da riješe kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Domaće institucije imaju i sredstva i čvrstu podršku međunarodne zajednice da riješe ovo neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujem se i odajem priznanje državnim institucijama koje podržavaju vladavinu prava i brinu za bezbjednost svih građana u BiH - naglasio je Šmit poslije sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
U saopštenju uz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) još je navedeno da su se Šmit i Bećirović složili da je odluka Ustavnog suda BiH, kojom su suspendovani sporni zakoni entiteta Republika Srpska (RS), „ključni korak u pravcu razjašnjavanja situacije i obezbjeđenja pravne sigurnosti“.
Odluka vlasti RS da proglasi zakone, kojima se, između ostalog, na teritoriji zabranuje rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) izazvala je najveću političku i bezbjednosnu krizu u BiH.
Te zakone usvojila je Narodna skupština RS neposredno nakon što je u Sudu BiH izrečena prvostepena osuđujuća presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Dodik je potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, a juče ih je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Šmit: Institucije BiH imaju sredstva i međunarodnu podršku da riješe kršenje Dejtonskog sporazuma

Fudbaleri Budućnosti poraženi su danas u Tivtu od Arsenala 1:0, u utakmici 21. kola Meridianbet Prve crnogorske lige.
Odlučujući pogodak, za drugi trijumf u proljećnom dijelu šampionata, postigao je Nedjeljko Kovinić u 46. minutu.
Minimalnu pobjedu slavila je i Mladost, koja je na Trening kampu Fudbalskog saveza savladala Jedinstvo 1:0.
PItanje pobjednika riješio je Dušan Vuković u 79. minutu.
Bez pobjednika završen je duel Jezera i Bokelja, koji su u Beranama igrali 1:1.
Plavski tim poveo je golom Milivoja Raičevića u 12. minutu.
Konačan rezultat postavio je Kristijan Radunović u 76. minutu.
Poslije prvog poluvremena, nema golova u duelima Dečića i Mornara, odnosno Sutjeske i Petrovca.

Poraz Budućnosti u Tivtu, slavila i Mladost, neriješeno u Beranama

Švajcarska vlada najavila je danas da će isplatiti po 50.000 franaka (oko 55.000 eura) porodicama žrtava i teško povrijeđenima u novogodišnjem požaru u baru u skijaškom odmaralištu Kran-Montana.
Cilj tog "doprinosa solidarnosti" je da pruži brzu finansijsku podršku porodicama žrtava i preživjelima, te da posluži kao gest saosjećanja, saopštilo je švajcarsko Savezno vijeće, prenosi Rojters.
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je na konferenciji za novinare da vlasti dijele sa žrtvama i njihovim porodicama želju za istinu i pravdu.
- Želimo da znamo šta se desilo, zašto i kako je moglo biti spriječeno - rekao je Parmelin.
U požaru je stradala 41 osoba, a više od sto ih je povrijeđeno.

Švajcarska će žrtvama u požaru u Kran-Montani isplatiti po 55.000 eura

Sudski savjet je na današnjoj elektronskoj sjednici donio odluku o izmjeni Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova shodno preporukama Venecijanske komisije.
Takođe, na sjednici je konstatovan prestanak sudijske funkcije sutkinji Višeg suda u Bijelom Polju Rafiji Kadić.
Kako je pojašnjeno iz Sudskog savjeta, Kadić je ispunila uslove za odlazak u penziju.

U skladu sa preporukama VK: Sudski savjet usvojio izmjene Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova

Crna Gora i Irska možda ne dijele vjekove zajedničke istorije, ali dijele nešto podjednako snažno: čvrstu vjeru u projekat Evropske unije, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog predsjednika Crne Gore toj zemlji od obnove nezavisnosti.
Nakon tet-a-tet razgovora sa premijerom Mihalom Martinom, dvojica zvaničnika su se obratila javnosti na zajedničkoj konferenciji za medije, naglasivši značaj daljeg snaženja međudržavnih odnosa, unapređenja saradnje u ključnim oblastima i podrške evropskom putu Crne Gore.
- Istinska je privilegija biti danas u Dablinu, u trenutku koji je važan ne samo za naše dvije države, već i za budućnost evropskog proširenja. Ovo je prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove naše nezavisnosti 2006. godine. Želim da zahvalim premijeru na pozivu. Ova posjeta označava novo poglavlje u našim odnosima, poglavlje obilježeno dubljim političkim dijalogom i zajedničkom odlučnošću da prijateljstvo pretvorimo u konkretnu saradnju - naveo je Milatović.
On je istakao da je irska evropska priča - priča o transformaciji.&nbsp;
- Irska je pokazala kako članstvo u EU može ojačati institucije, privući investicije i stvoriti ekonomske prilike za generacije. To iskustvo snažno odjekuje i u Crnoj Gori - naveo je Milatović.
Kako je istakao, proširenje ne doživljavamo kao birokratsku ili geopolitičku vježbu, već je vidimo kao spoljni oslonac i mapu puta za reforme.
Milatović poručuje da će za Crnu Goru, koja je predvodnica među zemljama kandidatima, 2026. biti odlučujuća godina.&nbsp;
- Tokom kiparskog predsjedavanja očekujemo da započnemo izradu Ugovora o pristupanju, a tokom predstojećeg irskog predsjedavanja cilj nam je da zatvorimo sva poglavlja i privedemo pregovore kraju, simbolično, u godini kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. To ne bi bio samo uspjeh Crne Gore. To bi bila snažna poruka Evropske unije da proširenje i dalje ostaje vjerodostojno. To je svjetlo na kraju tunela i za ostale zemlje kandidate - ocijenio je Milatović.
On je ponovio da je namjera da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, kroz mjerljive rezultate, a ne samo kroz formalni napredak.
Milatović se zahvalio Irskoj na, kako je rekao, principijelnoj podršci i spremnosti da čvrsto stane iza procesa proširenja zasnovanog na zaslugama.
- Posebno cijenimo vašu podršku u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije, upravljanja javnim finansijama, ekonomske tranzicije, bezbjednosti hrane i digitalizacije javne uprave. Irska može biti uzor razvoju Crne Gore. Istovremeno, vidimo realan potencijal da dodatno produbimo ekonomsku saradnju. Trgovina i investicije mogu značajno rasti. Crna Gora je sada u fazi da gradi predvidivo i konkurentno okruženje za irske investitore i za druge investitore naročito u digitalnim inovacijama, obnovljivim izvorima energije i održivom turizmu - naglasio je Milatović.
Važna je, kako je naglasio, i povezanost. Milatović je konstatovao da Rajaner već povezuje Crnu Goru sa mnogim evropskim destinacijama, ali ne i sa Irskom, pa je izrazio nadu da se to može promijeniti, kako bi se uspostavile direktne veze između naših zemalja.
- Ranije danas imao sam priliku da vidim dio Dablina i van ove zgrade. Njen pejzaž odražava zemlju duboko ukorijenjenu u svom identitetu, a ipak sigurnu u svoje mjesto u Evropi i svijetu. Crna Gora danas dijeli isti osjećaj pravca i usmjerenja - kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, predstojeći Samit EU–Zapadni Balkan, koji će prvi put biti održan u našoj zemlji 5. juna, biće najbolja prilika da Crna Gora svim državama članicama, uključujući i Irskoj, pokaže koliko je ozbiljna u namjeri da postane punopravna članica EU.&nbsp;
- Zato se radujemo što ćemo vas ugostiti u Crnoj Gori. Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Tag: dejtonski-sporazum