Balfurova deklaracija predstavlja istorijsku nepravdu koja je uzrok patnje Palestinaca u savremenoj istoriji do današnjeg dana, saopšteno je iz ambasade Palestine u Crnoj Gori uz pojašnjenje da je deklaracija kratko pismo od 2. novembra 1917. godine od strane lorda Artura Balfura, tada britanskog sekretara za spoljne poslove, baronu Lionelu Volteru Rotšildu, uticajnom britanskom jevrejskom Cionisti, u kome izražava podršku britanske Vlade osnivanju jevrejske države u Palestini.
Iz ambasade Palestine u Crnoj Gori su kazali da je za Cioniste, Balfurova deklaracija iz 1917. godine udarila temelj za formiranje države Izrael.
- Za Palestince, međutim, to je bio nečasni akt izdaje od strane Britanije. Palestina je tada bila pod britanskim mandatom koji je ustanovila Liga naroda. Palestinci su protestovali i opirali se 1920, 1921, 1929. i 1933. godine, ali su svi napori i protesti ugušeni od strane britanske vojske. Palestinsko-arapski revolt od 1936. do 1939. godine je nasilno ugušen od strane udruženih britanskih i cionističkih snaga - navodi se.
Kazali su da je u vrijeme Balfurove deklaracije, nejevrejsko stanovništvo Palestine sačinjavalo oko 90 odsto populacije.
- Jevrejska populacija je skočila sa 50.000 na 600.000 do trenutka kada je Izrael proglasio nezavisnost, tri decenije nakon Balfurovog pisma. Balfurova deklaracija i cionistički ciljevi iza nje su otvorili put za masovnu imigraciju Jevreja iz čitavog svijeta u Palestinu, i kasnije za Nakbu, katastrofu iz 1948. godine, kada je oko 800.000 Palestinaca ubijeno ili protjerano iz svojih domova kako bi se otvorio prostor za uspostavljanje Države Izrael - ističe se u saopštenju ambasade Palestine u Crnoj Gori.
Dodali su da protjeranim palestinskim izbjeglicama nije dozvoljeno da se vrate u svoje domove te da je njihova imovina konfiskovana.
- Danas je za više od 6 miliona Palestinaca uskraćeno pravo povratka pod okriljem Rezolucije 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1948. godine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ambasada Palestine: Balfurova deklaracija predstavlja nepravdu koja je uzrok patnje Palestinaca

Crna Gora dobila snažnu podršku evropskih parlamentaraca za članstvo u EU
Usvajanjem Deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u crnogorskom parlamentu potvrđen je značajan napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović istakao je da sadržaj i ton Deklaracije nose snažnu poruku ohrabrenja i jasnu potvrdu opredjeljenja Crne Gore da pregovore sa Evropskom unijom završi do 2026. godine.
On je naglasio da je riječ o dokumentu koji, pored priznanja dosadašnjim naporima, šalje i snažnu poruku podrške od strane evropskih parlamentaraca.
- Pohvale za dinamiku procesa pridruživanja, posvećenost Vlade i Skupštine, napredak u oblasti vladavine prava i ekonomsku stabilnost predstavljaju priznanje dosadašnjem radu naših institucija, ali i podsticaj da nastavimo sa reformama, čiji je krajnji cilj članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji 2028. godine - poručio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1969028911469093324%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

610x380

Ivanović nakon usvajanja Deklaracije POSP-a: Priznanje dosadašnjem radu naših institucija

Mještani sela Brezna, njih više od 200, potpisali su danas Deklaraciju za spas Brezana koja obavezuje sadašnju i buduće generacije da čuvaju tradiciju i prirodu, te da ne dozvole nikome da ovo selo pretvori u čvorište visokog napona.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, država i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u samom srcu ovog sela izgrade 400kV trafostanicu. a potom i međunarodno energetsko čvorište, što bi značilo kraj ruralnog turizma, svake ekonomske aktivnosti pa i samog života u selu.&nbsp;
Još jednom su podsjetili da je CGES u projektnoj dokumentaciji za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD, na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju 400kV trafostanice, slagao da u krugu od dva kilometra nema nijedna kuća, a zapravo ih ima 150.&nbsp;
Deklaracijom su pozvali i međunarodnu zajednicu da im pomogne u zaštiti njihovih ljudskih prava.
- Selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine koje se razvija, raste, gdje se ljudi doseljavaju, a lokalna samouprava i država rade na njegovom uništenju, suprotno svakoj zdravoj logici i suprotno svim strateškim dokumentima države - kažu mještani.&nbsp;
Oni naglašavaju da su za svoju državu i dalje "selo koje ne postoji", te da će, ukoliko država i dalje bude odbijala da ih vidi, čuje i podrži, radikalizovati proteste.
- Ako nastave da nas ne vide i ne čuju, proteste ćemo preselitu u Podgoricu, ispred zgrade Vlade, gdje će nam se pridružiti i brojni drugi nezadovoljni građani čija prava se gaze, a nadali smo se da je tome došao kraj. Ispostavilo se da se nastavila ista matrica i isti maćehinski odnos države prema svojim građanima, a nastavio se i podaničko koruptivni odnos prema privilegovanim, bahatim i pohlepnim investitorima - kazali su mještani okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna".&nbsp;
Oni su na ulazu u selo Brezna postavili velike bilborde na kojima su podsjetili na slavnu istoriju ovog sele i ogroman doprinos svojih predaka antifašističkoj borbi.&nbsp;
Na bilbordu stoji i natpis da je u selo Brezna zabranjen ulaz kompanijama Vjetro park Bijela i Alcazar Energy, CGES, ali i korumpiranim političarima i pohlepnim tajkunima.&nbsp;
- Svi oni, a o tome smo obavještavali javnost, tretiraju cijelo naše selo i stotine nas mještana kao bube, kao da ne postojimo, brutalno gaze sva naša ljudska prava, te smo stoga na ulaz u selo jasno napisali da su svi dobri ljudi dobro došli, ali da je ovaj bilbord zadnja stanica okupatorima i izdajnicima svoga naroda - naglašavaju mještani.&nbsp;
Ponavljaju da njihov otpor i borba neće stati sve dok se, kako su naveli, planirano međunarodno energetsko čudovište ne izmjesti na lokaciju gdje neće ugrožavati kuće, imanja, i cijelu ljudsku zajednicu a takvih lokacija, naglašavaju, ima mnogo u Pivi.
<h2>Deklaraciju za Spas Brezana prenosimo u cjelosti:</h2>
Mi, građani sela Brezna, okupljeni u odbrani naših domova, prirode i prava na život, zavjetujemo se pred precima i obavezujemo pred našom djecom, da čemo biti nepokolebljivi u našoj borbi
Za pravo na život i opstanak sela
Selo Brezna mora opstati. Ovdje su korijeni naših predaka, ovdje su naši domovi, naša polja i šume, naše uspomene i budućnost naše djece. Naša zajednica, naša istorija, naša priroda i naši životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i interesa korporacija.
Protiv nelegalnih i neodgovornih projekata
Oštro osuđujemo plan Vlade Crne Gore i državnog preduzeća CGES da u srcu našeg sela izgrade 400kV trafostanicu i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište – bez znanja i saglasnosti mještana, uz prikrivanje činjenica i dostavljanje lažnih podataka međunarodnim finansijskim organizacijama. To je čin prevare i gaženja ljudskih prava i namjera uništenja cijele jedne ljudske zajednice.
Za zaštitu kulturne i istorijske baštine
Brezna nisu samo selo – ona su živa istorija. Ovdje su ispisana herojska poglavlja Drugog svjetskog rata koja povezuju Crnu Goru i saveznike. Uništiti Brezna znači izbrisati dio istorije naše zemlje i Evrope.
Mi, potpisnici ove Deklaracije, zavjetujemo se da ćemo mirnim, pravnim i javnim sredstvima braniti naše domove, našu zemlju i naše selo. Niko nema pravo da nas briše sa mape, da nas proglasi nepostojećima i da nas raseljava protiv naše volje.
Stoga zahtijevamo:
1. Da se planirana trafostanica i energetsko čvorište odmah izmjeste sa teritorije Gornjih Brezana.
2. Da se pokrene nezavisna međunarodna istraga o lažnim podacima dostavljenim EBRD-u.
3. Da Vlada Crne Gore i sve institucije priznaju i zaštite pravo na život, imovinu i budućnost mještana Brezana.
Potpisnici: Građani sela Brezna, članovi Građanske inicijative „Spasimo Brezna“

1250x600

1084x550

Mještani usvojili Deklaraciju za spas sela Gornja Brezna: Naša istorija, priroda i životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i korporacija

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen - navodi se u Deklaraciji koju su usvojili učesnici Međunarodne konferencije "Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Croj Gori".
Novinarka Tamara Nikčević, koja je pročitala tekst deklaracije nakon panela "Proces" i "Hajka" na konferenciji koju su organizovali Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazala je da su ovaj dokument potpisali pisci, novinari, advokati, intelektualaci iz Ukrajine, Turske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbjelorusija-na-jadranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U nastavku je Deklaracija:
"Pozivamo Tužilastvo Crne Gore da prestane sa nezakonitim postupanjem prema građanin Milivoju Katniću, da poštuje Ustav i zakone Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje su dio crnogorskog prava.
Slučaj Milivoja Katnića predstavija flagrantno i besprizorno kršenje ljudskih prava. Arbitrarno, selektivno i revanšističko postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uključujući i samog glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca, kao i Tužilačkog savjeta, predstavlja negaciju svih postulata i principa zakonitog, profesionalnog i nepristrasnog postupanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2309%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcirgic-nema-nijednog-kriticara-vlasti-koji-nije-zrtva-besprizornih-demonizujucih-tekstova-u-medijima-koje-kontrolise-vlast&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od strane nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen.
Očekujemo i zahtijevamo da se protiv Milivoja Katnića konačno podigne optužnica, ukoliko je SDT uopšte u stanju da to učini, ili da se konačno odustane od ovog postupka, koji ima sve karakteristike politički montiranog procesa, sa motivima koji ukazuju i na revanšizam i ličnu osvetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5874%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlahovic-zahtjev-soskica-iskaz-nezakonitog-odnosa-sdt-a-prema-medijima-korac-u-slucaju-katnica-ima-psihicke-torture&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo, takođe, i zahtijevamo da SDT prestane sa targetiranjem i žigosanjem novinara, pisaca i javnih djelatnika koji izvještavaju o ovom slučaju i o nezakonitom postupanju SDT. Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od strane tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije, sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane."

Jasmina Beharovic

"Katnića pustiti da se brani sa slobode, SDT konačno da podigne optužnicu ukoliko je uopšte u stanju da to učini"

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića formiran je juče u Podgorici kako bi uvjerljivim analizama i dokazima razotkrio ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijestio domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum čini 132 intelektualca iz Crne Gore i inostranstva, a na njegovom čelu je pisac Milorad Mijo Popović.&nbsp;
- Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi - saopšteno je iz Foruma.
Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni "teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag".
Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo u cjelosti:
U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.
Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.
O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.
Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.&nbsp;
U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.
Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.&nbsp;
Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.&nbsp;
Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije - vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.
Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.
Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.
Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.
Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:
1. Mijo Adžić, akademski slikar;
2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
8. Đorđe Begović, građanski aktivista;
9. Žarko Begović, građanski aktivista;
10. Nikola Belada, advokat;
11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
15. Žarko Božović, građanski aktivista;
16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
17. Mihailo Burić, red. prof. dr;
18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
19. Nenad Čanak, političar, Srbija;
20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;&nbsp;
21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
22. Ana Đukanović, advokatica;
23. Bojan Đuranović, politikolog;
24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
25. Roman Đuranović, slikar;
26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
27. Slavko Đurđić, novinar;
28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;
29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;&nbsp;
33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;
38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
39. Slobodan Jovanović, publicista;
40. Vido Jovanović, građanski aktivista;
41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
42. Milorad Katnić, prof. dr;
43. Radan Katnić, dip. ecc.;
44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
45. Katnić Slavko, službenik;
46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
47. Željko Kavaja, građanski aktivista;
48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;
51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
53. Proročić Božidar, pisac;
54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
57. Marjan Marković, advokat;
58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
59. Nikola Martinović, advokat;
60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
61. Danilo Marunović, reditelj i producent;
62. Dragica Milić, pravnica;
63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
65. Marina Mugoša, pravnica;
66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
69. Tamara Nikčević, novinarka;
70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
73. Žaklina Oštir, glumica;
74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
82. Željko Perović, ambasador;
83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;
85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
88. Vukić Pulević, akademik CANU;
89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
91. Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;
92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;&nbsp;
93. Dragan Radović, građanski aktivista;
94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
95. Vedran Radović, građanski aktivista;
96. Ana Radulović, pravnica;
97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;
100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;
101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
107. Tanja Šuković, novinarka;
108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
112. Ratko Tošković, građanski aktivista;
113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
123. Danica Vukašinović, mr psihologije;
124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
128. Dragana Vuković, pravnica;
129. Zoran Vuković, pravnik;
130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;
131. Zoran Vulević, književnik, pisac;
132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.
&nbsp;

Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

Američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak je bio upoznat sa procjenom Centralne obavještajne agencije (CIA) u kojoj se zaključuje da su lojalisti Nikolasa Madura, uključujući potpredsjednicu Delsi Rodrigez, u najboljoj poziciji da očuvaju stabilnost u Venecueli u slučaju promjene vlasti.
Prema Rojtersu, povjerljiva procjena CIA-e stavlja kontinuitet režima u središte američkog promišljanja političke budućnosti Venecuele.
Dokument predstavljen Trampu zaključuje da su visoki Madurovi lojalisti „najbolje pozicionirani da održe stabilnost“ ako bi Maduro izgubio vlast. Ovaj nalaz naglašava ključno ograničenje koje oblikuje američku politiku: balans između političkih promjena i kratkoročne stabilnosti u zemlji suočenoj sa dugotrajnim institucionalnim pritiscima.
Dva izvora upoznata sa ovim pitanjem potvrdila su procjenu, govoreći pod uslovom anonimnosti, te navela da je dokument podijeljen sa uskim krugom Trampovih visokih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost.
Procjena je posebno imenovala potpredsjednicu Delsi Rodrigez kao ključnu figuru sposobnu da očuva funkcionalnost države.
Analiza je opisana kao jedan od razloga, među više drugih faktora, zbog kojih je Tramp odlučio pružiti podršku Rodrigez, a ne opozicionoj liderki Mariji Korini Mačado (María Corina Machado). Rojters navodi da se ovaj zaključak uklapa u pristup upravljanja rizicima zasnovan na obavještajnim procjenama, sa naglaskom na kontinuitet upravljačkih struktura, a ne na naglu političku tranziciju.
Bijela kuća je odbila potvrditi sadržaj povjerljivog izvještaja, ali nije osporila njegovo postojanje. U pisanom odgovoru, portparolka Bijele kuće Karolin Levit (Karoline Leavitt) navela je da je „predsjednik Tramp redovno informisan o domaćim političkim dinamikama širom svijeta“.
Dodala je da „predsjednik i njegov tim za nacionalnu bezbjednost donose realne odluke kako bi konačno osigurali da se Venecuela uskladi sa interesima Sjedinjenih Američkih Država i postane bolja zemlja za venecuelanski narod“.
Ova izjava odražava zvanični okvir koji naglašava realizam i usklađenost sa američkim interesima, bez direktne podrške bilo kojoj političkoj frakciji u Venecueli.
Rojters originalno pripisuje izvještaj novinarima Stivu Holandu (Steve Holland) u Vašingtonu i Radžviru Sing Pardeziju (Rajveer Singh Pardesi) u Bengaluru, uz urednički rad Krisa Risa (Chris Reese) i Majkla Perija (Michael Perry).
Volstrit džornal (The Wall Street Journal) je prvi objavio ekskluzivu, koju je Rojters potom potvrdio kroz sopstvene izvore. Oslanjanje na dva nezavisna izvora dodatno naglašava osjetljivost obavještajnih procjena koje utiču na izvršno donošenje odluka.
Zaključak CIA-e ukazuje na strukturnu dilemu: opozicioni lideri mogu imati moralni ili narodni legitimitet, ali ukorijenjeni akteri režima često kontrolišu poluge vlasti neophodne za sprječavanje fragmentacije sistema.
Procjenjujući Madurove lojaliste kao sposobnije da upravljaju tranzicijom, obavještajna zajednica je signalizirala zabrinutost zbog mogućih nestabilnosti, raspada institucija ili vakuuma vlasti.
Ovakav pristup ne predstavlja javnu podršku, ali utiče na strateški stav.
Kako je Rojters naveo, obavještajne procjene poput ove mogu oblikovati predsjedničke odluke čak i kada ostaju povjerljive i politički osjetljive. Ovaj slučaj pokazuje da se američka politika prema Venecueli sve manje zasniva na maksimalnim političkim promjenama, a sve više na kontrolisanim ishodima u ograničenim okolnostima.

CIA obavijestila Trampa da opozicija teško može preuzeti vlast i da su Madurovi lojalisti najbolja varijanta

Četiri smještajne jedinice nudističkog naselja na Adi Bojani, koje su bile ozbiljno ugrožene usljed jakog nevremena koje je prethodnih dana zahvatilo područje Ulcinja, danas su van opasnosti, kazao je za Antenu M direktor HTP “Ulcinjska rivijera” Armend Mila.
- Veliki jugo koji je duvao i veliki udari talasa koji su bili proteklih dana su ugrozili četiri smještajne jedinice koje su najbliže moru, ali naravno to se sad povuklo i smatramo da su van opasnosti u ovom datom trenutku. Sada je to blažeg oblika i smatramo da će te smještajne jedinice biti u funkciji tokom ovog ljeta - ističe Mila.
Ovo je, dodaje, problem sa kojim se suočavaju svake godine. Ipak, mjere kao što su vještačke pješčane dine i prihranjivanje plaže u određenoj mjeri pomažu, kaže Mila, ali naglašava da problem erozije i dalje postoji.
Kako bi došli do trajnijeg rješenja za ovaj dugogodišnji problem, u novembru su, kaže Mila, pokrenuli niz sastanaka sa ministarstvima ekologije, turizma, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te Agencijom za zaštitu životne sredine.
- U načelu smo dogovorili da treba da se radi jedno modeliranje podvodnog dijela obale i na taj način bi vidjeli kako se kreće pjesak. To modeliranje bi trebalo da se završi u roku od godinu. Na taj način bi iznašli neko dugoročnije rješenje ovog problema - uvjeren je Mila.
Mila ističe da je, po ovom pitanju, saradnja sa državnim institucijama na visokom nivou, ali da ovaj problem zahtijeva stručnjke izvan granica naše države.
Pored smještajnih jedinica Ulcinjske rivijere, kako je za Antenu M kazao predsjednik opštine Genci Nimanbegu, ostatak Ulcinja nije ugrožen.
- Mi smo otvarali odvodne, odvodne kanale, intervenisali gdje je trebalo, Velike su količine vode, ali nema jakih efekata koje su bile u novembru, tako da nadamo se da će ovaj talas proći. Sve su nam službe u pripravnosti - kaže Nimanbegu.
Postoje, kaže Nimanbegu, akutni problemi, ali u ovom trenutku ništa nije alarmantno.

Kućice na Adi Bojani danas van opasnosti; Nimanbegu: Ostatak Ulcinja nije ugrožen

Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Rosa Viljavisensio kazala je danas da vojska te zemlje mora da brani teritoriju i suverenitet u slučaju potencijalne invazije SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp je u nedjelju zaprijetio Kolumbiji vojnom akcijom, sličnoj onoj sprovedenoj u susjednoj Venecueli, koja se završila hapšenjem predsjednika Nikolasa Madura.
- Ako dođe do takve agresije, vojska mora da brani nacionalnu teritoriju i suverenitet zemlje - rekla je Viljavisensio na konferenciji za novinare, prenosi <a href="https://www.reuters.com/world/americas/colombian-military-must-defend-against-potential-us-invasion-minister-says-2026-01-06/" target="_blank">Rojters</a>.
Dodala je da prema međunarodnom pravu države imaju pravo na samoodbranu.

Kolumbijska ministarka: Branićemo se ukoliko SAD krenu na nas

Glavna opoziciona liderka Venecuele Marija Korina Mačado obećala je da će se što prije vratiti kući, hvaleći predsjednika SAD Donalda Trampa za svrgavanje njenog neprijatelja Nikolasa Madura i izjavila da je njen pokret spreman da pobijedi na slobodnim izborima.
Tramp, međutim, za sada izgleda da želi da radi sa privremenom predsjednicom Delsi Rodrigez i drugim visokim zvaničnicima Madurove vlade, što razočarava opoziciju i doprinosi nervozi u vezi Venecuele.
- Planiram da se vratim u Venecuelu što je prije moguće - rekla je Mačado (58), industrijska inženjerka i majka troje djece, koja je u oktobru pobjegla iz Venecuele pod maskom.
„Vjerujemo da ovaj prelaz treba da se odvija dalje“, rekla je Fox Newsu u intervjuu. „Na izborima (2024) pobijedili smo ubjedljivo pod lažnim uslovima. Na slobodnim i poštenim izborima, osvojili bismo preko 90% glasova“.
Tramp je, međutim, rekao da SAD mora prvo da pomogne u rješavanju problema Venecuele prije izbora, nazivajući 30-dnevni rok nerealnim.
- Moramo prvo popraviti zemlju. Ne možete imati izbore. Nema šanse da narod može glasati - rekao je Tramp NBC-u.

Tag: deklaracija