Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je dekret kojim se transrodnim sportistima zabranjuje da učestvuju u ženskim sportovima.
- Zbog ovog dekreta, rat protiv ženskog sporta je završen - istakao je Tramp dok je potpisivao dokument na ceremoniji u Bijeloj kući, uz aplauz više desetina sportistkinja.
Dekret predviđa oduzimanje sredstava federalne vlade školama, koje bi omogućile učesnicima transrodne zajednice da budu dio ženskih sportskih ekipa.
- Neće biti federalnog finansiranja za ove ustanove - naglasio je Tramp.
On je iskoristio priliku da se obrati i Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK), dok se njegova zemlja priprema za domaćinstvo narednih Olimpijskih igara.
- U Los Anđelesu 2028. godine, moja administracija neće sjedjeti skrštenih ruku dok muškarci pobjeđuju sportistkinje. Nećemo to dopustiti - rekao je on, ponavljajući da je Alžirka Iman Halif muško (olimpijska šampionka u velter kategoriji).
Tramp je istakao da će njegova vlada odbaciti sve zahtjeve za vize koje predaju muškarci „lažno predstavljajući se kao žene“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp potpisao dekret o zabrani učešća transrodnih sportista

Iako je riječ o objektu od ključnog značaja za bezbjednost građana, Ispostava Vatrogasne jedinice na Kapinom Polju već mjesec i po dana je bez električne energije.
Dežurne ekipe nikšićke Službe za zaštitu i spašavanje ovih dana kada je temperatura vazduha ueliko ispod nule. borave u hladnim prostorijama, bez grijanja i rasvjete, a noćne smjene provode u potpunom mraku. Pod istim krovom nalaze se i prostorije Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSS).
U objektu su i četiri vatrogasna vozila, tri čamca, motorne sanke, kao i vrijedna spasilačka i protivpožarna oprema, koja bez struje ne može biti adekvatno održavana niti u potpunosti spremna za hitne intervencije.
– Ovo je sramota za sistem. Govorimo o ljudima koji prvi izlaze na požare, poplave i saobraćajne nesreće, a nemaju ni osnovne uslove za rad. Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Nikšić, održanoj 30. decembra, jedan odbornik je javno upozorio da vatrogasci na Kapinom Polju nemaju struju, ali se ni nakon toga ništa nije promijenilo. U istom objektu nalaze se i prostorije Gorske službe spasa u kojima takođe nema struje – navodi sagovornik "Dana" koji je insistirao na anonimnosti.
Sa druge strane, iz Elektroprivrede Crne Gore tvrde da je odgovornost isključivo na Službi za zaštitu i spašavanje. Iz EPCG su u izjavi za "Dan" naveli da je ispostava Vatrogasne jedinice skoro dvije decenije bila nelegalno priključena na stodesetokilovoltni dalekovod.
– Vatrogasna ispostava na Kapinom Polju je svih ovih godina nelegalno koristila električnu energiju. Prije skoro dva mjeseca CEDIS je utvrdio nepravilnosti i odmah isključio struju. Postavljen je uslov da se izmire obaveze za posljednja tri mjeseca, u skladu sa pravilnikom, ali dug do danas nije plaćen. Riječ je o znatnom iznosu, zbog čega je ponuđena mogućnost da se dugovanja izmire u deset jednakih rata. Jasno je objašnjeno da se mora postupati po zakonu i proceduri, bez izuzetaka – kazao je sagovornik iz Elektroprivrede Crne Gore.
Iz Gorske službe spasavanja su naveli kako svakog dana očekuju da im se uplati dug za struju, kako bi se moglo nastaviti sa normalnim radom i aktivnostima.
Kako "Dan" saznaje riječ je o dugu od oko 17.000 eura, a bez uplate Ispostava ne može biti ponovo priključena na elektrodistributivnu mrežu. Ispostava Vatrogasne jedinice na Kapinom Polju nelegalno se priključila na električnu mrežu tokom Svjetskog padobranskog prvenstva, održanog na Aerodromu Kapino Polje 2011. godine.
U međuvremenu, CEDIS je postavio električno brojilo, čekajući da Ispostava izmiri dug u cjelosti ili u deset jednakih rata.
Dok institucije prebacuju odgovornost jedni na druge, vatrogasci više od mjesec i po dežuraju u neuslovnom objektu, a građani Nikšića, po svemu sudeći, ostaju bez pune sigurnosti u slučaju vanrednih situacija.

Spasioci na Kapinom Polju usred zime ostali bez struje

Astronaut kojem je bila potrebna medicinska njega napustio je Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) u Zemljinoj orbiti zajedno sa još tri člana posade u srijedu, u prvoj medicinskoj evakuaciji u istoriji američke svemirske agencije NASA.
Četvoro astronauta – jedna žena i tri muškarca – iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Japana, očekuje se da slete u Tihi okean u blizini San Dijega, u Kaliforniji, u četvrtak ujutru, letjelicom kompanije SpaceX. Odluka o medicinskoj evakuaciji skratila je njihov boravak na ISS-u za više od mjesec dana.
Astronautkinja NASA-e Zina Kardman izjavila je uoči povratka da je „nije iznenadilo koliko se ova posada ujedinila kao porodica kako bismo pomagali jedni drugima“.
Zvaničnici su prošle sedmice odbili da identifikuju astronauta kojem je potrebna medicinska pomoć, kao i da otkriju prirodu zdravstvenog problema.
Bolestan astronaut je „stabilan, bezbjedan i dobro zbrinut“, rekao je ove sedmice odlazeći komandant ISS-a Majk Finke. Evakuacija je „odlučena kako bi se omogućilo sprovođenje odgovarajućih medicinskih procjena na Zemlji, gdje postoji pun spektar dijagnostičkih mogućnosti“, kazao je on.
Lansirani u avgustu, Kardman, Finke, Japanka Kimija Jui i Rus Oleg Platonov trebalo je da ostanu na svemirskoj stanici do kraja februara. Međutim, 7. januara NASA je iznenada otkazala planiranu svemirsku šetnju Kardman i Finkea narednog dana i kasnije objavila raniji povratak posade.
Zvaničnici su naveli da zdravstveni problem nije povezan s pripremama za svemirsku šetnju niti s drugim operacijama na stanici, ali nijesu iznijeli dodatne detalje, pozivajući se na privatnost pacijenta. Naglasili su da se ipak ne radi o vanrednoj situaciji.
NASA je saopštila da će se primijeniti standardne procedure slijetanja, uz uobičajeni tim medicinskih stručnjaka na brodu za spasavanje koji će astronaute preuzeti u Tihom okeanu.
Ovo će biti još jedan povratak posade SpaceX-a tokom noći, manje od 11 sati nakon odvajanja letjelice od Svemirske stanice. NASA je dodala da još nije poznato koliko brzo će svi astronauti biti prevezeni iz Kalifornije u Hjuston, sjedište Džonsonovog svemirskog centra i baze za astronaute.
Jedan američki i dva ruska astronauta ostaju u orbitalnoj laboratoriji ISS-a, svega mjesec i po dana nakon početka njihove osmomjesečne misije, koja je započela lansiranjem rakete Sojuz iz Kazahstana.
NASA i SpaceX rade na pomjeranju termina lansiranja nove četvoročlane posade iz Floride, koje je trenutno planirano za sredinu februara.
Kompjutersko modeliranje predviđalo je medicinsku evakuaciju sa svemirske stanice otprilike svake tri godine, ali NASA nije imala nijednu takvu akciju tokom svojih 65 godina letova ljudi u svemir.
Sovjetski, odnosno ruski program nije bio te sreće. Godine 1985, sovjetski kosmonaut Vladimir Vasjutin obolio je od ozbiljne infekcije ili srodne bolesti na svemirskoj stanici Saljut 7, što je dovelo do prijevremenog povratka. Nekoliko drugih sovjetskih kosmonauta suočilo se s blažim zdravstvenim problemima koji su skratili njihove misije.
Ovo je bio prvi svemirski let za Kardman, 38-godišnjeg biologa i polarnog istraživača koji nije obavljao svemirske šetnje, kao i za Platonova, 39-godišnjeg bivšeg pilota lovačkih aviona ruskog Ratnog vazduhoplovstva, koji je zbog zdravstvenih problema morao da čeka nekoliko godina da bi stigao u svemir. Kardman je trebalo da bude lansiran prošle godine, ali je let odložen kako bi se obezbijedilo mjesto za povratak NASA-inih Buča Vilmora i Suni Vilijams, koji su gotovo godinu dana ostali na Svemirskoj stanici zbog problema s Boingovom kapsulom.
Finke (58), penzionisani pukovnik Ratnog vazduhoplovstva SAD, i Jui (55), penzionisani pilot Japanskih vazduhoplovnih snaga, iskusni su svemirski letači. Finke je proveo ukupno godinu i po dana u Zemljinoj orbiti tokom četiri misije i izveo devet svemirskih šetnji, čime se svrstava među najiskusnije NASA-ine astronaute.
Jui je prošle sedmice obilježio svoj 300. dan u svemiru tokom dva boravka na stanici, dijeleći impresivne poglede na Zemlju, uključujući planinu Fudži i spektakularne polarne svjetlosti.
- Želim da ovo duboko urežem u svoje srce - napisao je Jui na društvenoj mreži X.
Zvaničnici NASA-e naveli su da je rizičnije ostaviti astronauta u svemiru bez adekvatne medicinske njege još mjesec dana, nego privremeno smanjiti posadu Svemirske stanice za više od polovine. Dok SpaceX ne dopremi novu posadu, NASA je saopštila da će morati da odustane od svih rutinskih, pa čak i hitnih svemirskih šetnji, koje zahtijevaju angažman dvije osobe uz podršku posade unutar orbitalnog kompleksa.
Medicinska evakuacija predstavlja prvu veliku odluku novog administratora NASA-e, Džareda Isakmana. Taj milijarder, osnivač kompanije za obradu plaćanja i dvostruki svemirski letač, preuzeo je dužnost u decembru.
- Zdravlje i dobrobit naših astronauta su uvijek bili i uvijek će biti naš najveći prioritet - rekao je Isakman prilikom objave odluke prošle sedmice.

Astronauti krenuli ka Zemlji u prvoj medicinskoj evakuaciji iz svemira

U više crnogorskih gradova jutros je zabilježen pogoršan kvalitet vazduha, pokazuju podaci sa sajta vazduh.me.
Prema posljednjim mjerenjima, vazduh u Podgorici ocijenjen je kao loš, dok je situacija još nepovoljnija u Pljevljima i Bijelom Polju, gdje je kvalitet vazduha svrstan u kategoriju „veoma loš“.
Kako se navodi na sajtu vazduh.me, u takvim uslovima negativne zdravstvene efekte može osjetiti šira populacija, dok su posebno ugroženi građani sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca, kod kojih posljedice mogu biti ozbiljnije.
Za razliku od sjevera i glavnog grada, u Nikšiću je kvalitet vazduha jutros ocijenjen kao veoma dobar. Povoljnija situacija zabilježena je i na primorju – u Baru i Kotoru vazduh je, takođe, u kategoriji „veoma dobar“.

Veoma loš kvalitet vazduha u Podgorici, Pljevljima i Bijelom Polju

Uprava za ugljovodonike je poništila tender vrijedan 11 miliona eura koji se odnosio na nabavku 16.500 metričkih tona dizel goriva namijenjenog za obavezne rezerve naftnih derivata, jer je tenderska komisija utvrdila da je ponuda Jugopetrola, koja je bila i jedina, neispravna.
Kako piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/jugopetrol-jedini-ponudac-ali-ponuda-neispravna"> Pobjeda</a>, tender koji je raspisan početkom decembra prošle godine sa namjerom nabavke dizela označen je kao hitan zbog obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem obaveznih naftnih rezervi. Iz Uprave su ukazali da nijesu mogli ranije sprovesti tender, jer je tek početkom decembra zaključen ugovor o skladištenju goriva, što je bio preduslov za pokretanje njegove nabavke.
Osim obaveze da gorivo bude proizvedeno nakon 21. januara, uslov je bio i da nema nikakve veze sa Ruskom Federacijom ili drugim zemljama ili licima prema kojima su uvedene bilo kakve međunarodne sankcije, te da isporuka dizela bude realizovana najkasnije do kraja aprila ove godine.
<h2>Propusti</h2>
Komisija je utvrdila da je Jugopetrol postupio suprotno tenderskom zahtjevu da se izjasni o izboru pariteta isporuke DPU Naftni terminal u Luci Bar ili IN-Tank Naftni terminal u Luci Bar, čime je faktički podnijeta ponuda sa varijantama, što ovim tenderom nije dozvoljeno. Jugopetrol je ponudio da dizel isporuči po cijeni od 679 eura po metričkoj toni, ali je, kako se navodi u odluci, propustio da navede način obračuna ponuđene cijene.
- Zahtjev da ponuđač jasno navede način formiranja ponuđene cijene od suštinskog je značaja radi obezbjeđivanja načela ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti korišćenja javnih sredstava, kao i transparentnosti postupka. Nenavođenjem načina formiranja cijene, ponuđač je onemogućio naručioca da provjeri da li je cijena formirana u skladu sa tenderskom dokumentacijom, kao i da li postoji eventualna računska greška prilikom njenog obračuna – stoji u odluci Uprave za ugljovodonike.
Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem prošle godine predviđeno je da Uprava za
ugljovodonike potroši od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od prošlog februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladišti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počevši od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.
- Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura – stoji u dokumentu.
<h3>Raspoloživa skladišta</h3>
Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladištile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude završena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladištenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladištima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da košta pet eura po toni mjesečno.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.
Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladišni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladištiti u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladišti u Crnoj Gori, u što je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom puštanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.
- Međutim, ovi skladišni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnološko stanje – piše u planu.
Za slučaj potrebe da se rezerve skladište u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladištenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar.

Tag: dekret

Tramp potpisao dekret o zabrani učešća transrodnih sportista

Spasioci na Kapinom Polju usred zime ostali bez struje

Astronauti krenuli ka Zemlji u prvoj medicinskoj evakuaciji iz svemira

Veoma loš kvalitet vazduha u Podgorici, Pljevljima i Bijelom Polju

Jugopetrol jedini ponuđač, ali ponuda neispravna

PRATITE TVe UŽIVO