Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Portal ETV

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Visoka delegacija Adaptacionog fonda boravi u Crnoj Gori u sklopu regionalne misije koja obuhvata i Albaniju i Sjevernu Makedoniju, s ciljem sagledavanja rezultata regionalnog projekta za upravljanje rizicima od poplava u slivu rijeke Drim. Projekat se realizuje uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Tokom boravka u Podgorici, delegacija je posjetila kancelariju UNDP-a i održala sastanak sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterinom Paniklovom, i njenim timom. Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima, budućim prioritetima i mogućnostima za dalju saradnju u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama.
U okviru terenskih aktivnosti, delegacija je posjetila Ulcinj, gdje je obišla rekonstruisani nasip Gropat–Štodra na rijeci Bojani, jednu od ključnih mjera projekta u Crnoj Gori. Investicija vrijedna 700.000 eura pruža dugoročnu zaštitu za oko 2.000 stanovnika i više od 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Lokalne zajednice i timovi za zaštitu i spašavanje podijelili su iskustva iz prethodnih poplava, naglašavajući potrebu za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu i jačanjem kapaciteta za odgovor na klimatske rizike. Delegacija se tom prilikom sastala i sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, s kojim je razgovarano o lokalnim prioritetima u upravljanju rizicima od poplava.
Sastanci su održani i sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tom prilikom istaknuta je važnost nastavka regionalne saradnje i pripreme za korišćenje sredstava iz fondova Evropske unije u cilju dodatne zaštite područja sliva Bojane.
Ova posjeta označava važan korak u jačanju partnerstva i otvaranju novih mogućnosti za ulaganja u otpornost zajednica na klimatske promjene.
Adaptacioni fond, osnovan 2010. godine u okviru Kjoto protokola, ima ključnu ulogu u podršci zemljama u razvoju u prilagođavanju negativnim efektima klimatskih promjena. Do danas je opredijelio oko 1,25 milijardi američkih dolara za projekte i programe usmjerene na adaptaciju, uključujući 183 lokalna projekta u najugroženijim zajednicama širom svijeta, s oko 45,8 miliona krajnjih korisnika.
UNDP i Adaptacioni fond zajednički rade na brojnim projektima širom svijeta, pružajući podršku za više od 100 zemalja u sprovođenju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama, uz zaštitu života, imovine i prirodnih resursa.

Delegacija Adaptacionog fonda u posjeti Crnoj Gori: Fokus na zaštiti od poplava

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Anja Ivanović

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: delegacija