Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima ambasade Evropske unije u Crnoj Gori. &nbsp;Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u novembru 2025. je kazao da radna grupa neće biti formirana do Nove godine.
Predsjednik nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore Marko Kise naveo je da hoće da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu. Prema njegovim riječima, Udruženju se pridružilo još 70 ribara.
- Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189 - navodi on.
Kise kaže da će na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema - kazao je Kise.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Predstavnici ribara u novembru su akcentovali proble koji se gomilaju godinama. Istakli su da ni aktuelna Vlada nije ponudila nova rješenja. Ključni problemi za koje se traži hitno rješavanje su:
Vezovi i pristaništa: Ovo je označen kao najveći problem. Ne postoji dovoljan broj bezbjednih vezova za ribarske brodove u Boki, Budvi i &nbsp;Baru. U Budvi praktično ne postoje namjenski vezovi, a u Baru su vezovi privremeni.
Logistika i remont: Nema mjesta za remont brodova, niti majstora i materijala, što ribarima onemogućava održavanje flote. Prodajom brodogradilišta nisu stvoreni uslovi za povlašćene cijene za ribarske brodove.
Gorivo i akcize: Iako postoji priča o povraćaju akciza, ribari moraju kupovati gorivo po punoj cijeni, kreditirajući državu po nekoliko mjeseci, što je praksa koja ne postoji u razvijenim EU zemljama.
Prebacivanje odgovornosti: Ministar Joković tvrdi da problemi poput vezova (Ministarstvo pomorstva) ili akciza (Ministarstvo finansija) nisu u njegovom resoru. Ribari naglašavaju da Ministarstvo poljoprivrede mora biti resorna adresa za sve zahtjeve, te da ono ima obavezu koordinacije sa drugim ministarstvima.
Strategija bez ribara: Kise ističe da su Strategija razvoja i Zakon o ribarstvu rađeni bez učešća predstavnika ribara, čime su stvoreni uslovi koji ne odgovaraju stvarnim potrebama.
Ribari ističu da je njihova flota zastarjela, a obučene posade nedovoljne. Zbog svih problema, mladi ne vide budućnost u ovom poslu.
Marko Kise zaključuje da se nada da će Ambasada EU pokazati ingerenciju i zaštititi crnogorske ribare.
Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstavnici 189 ribara preko delegacije EU traže da sjednu za sto sa Jokovićem

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori saopštila je da pozdravlja početak izgradnje novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Pozvali su zainteresovane strane da se uzdrže od širenja netačnih tvrdnji u vezi sa navodnim ekološkim ili zdravstvenim uticajem projekta, kao i navodnim zloupotrebama policije, piše Portal RTCG.
- Pozdravljamo početak izgradnje novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog sredstvima EU, kao i profesionalnu i uzdržanu asistenciju policije koja je omogućila početak radova - poručili su oni.
Oni su istakli da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda savremen, bezbjedan objekat, usklađen sa pravilima EU, koji ne predstavlja nikakvu prijetnju za okolne zajednice.&nbsp;
- Naprotiv, ono pruža ključnu zaštitu javnog zdravlja i životne sredine - naglasili su oni.
Napominju da je projekat ispunio sve nacionalne administrativne, pravne i ekološke zahtjeve.&nbsp;
- Njegova izgradnja je od suštinskog značaja kako bi Crna Gora ispunila svoje obaveze u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije - istakli su oni.

Delegacija EU: Pozdravljamo početak izgradnje postrojenja, policija pružila uzdržanu asistenciju

Demantujemo medijske tvrdnje nakon današnjeg sastanka sa mještanima Botuna, koji je organizovao Predsjednik Jakov Milatović a EU podržava promjenu lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane EU, ili odlaganje projekta, poručeno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Oni su reagovali na izjave mještana Botuna nakon održanog sastanka, da im je predočeno da se EU zalaže samo za izgradnju, ali da im nije bitno gdje će postrojenje biti.
- Stav EU je jasan: riječ je sigurnom i modernom postrojenju. Ono ne predstavlja zdravstveni rizik; naprotiv, štiti javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27- poručili su na objavi na mreži X.
Iz Delegacije EU ponovili su da realizacija projekta treba da počne što je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, zaštite životne sredine i evropskog puta Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F2003899044142502180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003899044142502180%7Ctwgr%5E334692187d72e0b5a4f319cb5acce76701edae60%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU: Netačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja, početi izgradnju što prije

Delegacija Evropske unije u Srbiji saopštila je 30. oktobra da Evropska unija pomno prati političku situaciju u Srbiji i apelovala na sve da deluju uzdržano, smire tenzije i izbjegnu nasilje.
U objavi pred prvu godišnjicu pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Delegacija EU još jednom je izrazila najdublje saučešće i solidarnost porodicama stradalih.
- Ta tragedija nas je sve potresla i ostavila duboku ranu u srcima mnogih širom Srbije i šire. Na ovu tužnu godišnjicu, apelujemo na sve da dostojanstveno i mirno oplakuju žrtve- objavila je Delegacija EU.
Dodaje se da su poštovanje osnovnih prava i vrednosti, uključujući slobodu mirnog okupljanja i slobodu medija, ključne vrijednosti EU "koje svi moraju da štite i podržavaju".
Delegacija EU saopštila je da je zajednički cilj da Srbiji pomogne da napreduje na putu ka EU kroz dijalog i konkretan napredak u ključnim reformama, posebno u vladavini prava, izbornom okviru i slobodi medija.
Hiljade studenata u Srbiji pješači na komemorativni skup u Novom Sadu 1. novembra kojim se obilježava prva godišnjica pogibije 16 ljudi na glavnoj željezničkoj stanici u tom gradu.
Oko 4.000 studenata 30. oktobra je pošlo iz Beograda, studentska grupa iz Novog Pazara pješači 400 kilometara na skup u Novom Sadu, na putu pješice ka tom gradu su i studenti, srednjoškolci i ostali građani iz Čačka, Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Užica, Subotice, Vršca, Bogatića, Šapca, Valjeva, Kragujevca, Niša, Petrovca na Mlavi.
Samoorganizovani studentski pokret godinu dana predvodi talas građanskih protesta u Srbiji na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju u Novom Sadu.
Više desetina hiljada građanskih protesta i blokada obilježeni su optužbama učesnika da je policija prema demonstrantima koristila prekomjernu silu.
Protivnici uličnih blokada u nekoliko navrata studente u protestu udarili su automobilima, optužbe da se policija u nekim slučajevima brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da je na demonstrantima upotrijebljeno sonično oružje bez sudskog epiloga.
Tada je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u julu je ličnom odlukom pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Tada im je suđenje obustavljeno. Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Novom Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Nakon što zahtjevi nisu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Delegacija EU u Srbiji apeluje da se smire tenzije i izbjegne nasilje

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopšteno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv - pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
Oni su to poručili u odgovoru na pitanja FB stranice Oči Podgorice navodeći i da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Naglasili su i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke, te da je ovo najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
- Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju - navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su, kažu, zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju i da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - naveli su u odgovoru.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje.
- Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - zaključili su u odgovoru.

Delegacija EU: Kolektor u Botunu igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026.

Za Evropsku uniju civilno društvo je ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude priznato i tretirano od strane državnih institucija, poručili su iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u odgovoru na pismo kojiim je Centar za građansko obrazovanje (CGO). avgusta, u ime 38 NVO i 13 građanskih aktivista i aktivistkinja, informisao o prljavoj kampanji protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića.
- Vi imate suštinsku ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i građanskog učešća, unoseći različite glasove u javnu debatu. Vaše praćenje rada javnih institucija pomaže da se obezbijedi da proces donošenja politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva. Isto tako, u skladu sa Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o ulozi advokata (1990), advokatima mora biti omogućeno da obavljaju svoje profesionalne funkcije bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja – navodi se u pismu koje potpisuje otpravnik poslova Rikardo Seri.
On je poručio da shodno navedenom, umjesto da se upušta u javne kritike i optužbe oštrim tonom, u EU očekuju od vlasti da zaštite prostor za rad civilnog društva i omoguće konstruktivno uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika.&nbsp;
- Takođe očekujemo da se predstavnici Vlade i svi javni akteri uzdrže od davanja izjava koje advokate povezuju sa njihovim klijentima, te da podstiču okruženje u kojem advokati mogu da obavljaju svoj rad u potpunoj saglasnosti sa principima profesionalizma i integriteta – navodi se u obraćanju.
- Kao što znate, Evropska unija pomno prati sve događaje koji su relevantni za poglavlja pregovora vezana za vladavinu prava – poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), kao i povezana završna mjerila. Pogodan pravni, regulatorni i institucionalni okvir, kao i sveukupno podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva u skladu sa EU standardima, svakako je glavni fokus našeg praćenja u ovom kontekstu. Želim vam mnogo uspjeha u sprovođenju vaših aktivnosti. Radujem se da primim vaš odgovor i obavještenja o razvoju situacije, ako bude potrebno – zaključuje Seri u pismu.

EU očekuje od vlasti da zaštiti prostor za rad civilnog društva i advokata

Rusija je u četvrtak ujutro u Kijevu napala zgradu u kojoj se nalazi delegacija Evropske unije (EU), uzrokujući značajnu štetu, ali nema povrijeđenog osoblja iz same zgrade. Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno. 
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkmathernova%2Fstatus%2F1960955497248387267%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1960955497248387267%7Ctwgr%5E45104e7fa78fccba45fee1e920a5f153245fd6e9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Osude iz EU</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”. 
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu. 
- EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod - istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”. 
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror. 
- Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju - poručila je Kos.
<h2>Pokušaji pregovora</h2>
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.

Rusija pogodila zgradu delegacije EU u Kijevu: Nema povrijeđenih, šteta velika

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je smanjena, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
&nbsp;Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline sitnijih odrona i vozačima savjetovali da voze oprezno.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
&nbsp;Zbog na sanacije kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi suvi, vidljivost smanjena

Dok god je premijer Milojko Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati - rekla je ekonomska analitičarka Mila Kasalica u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ocjenjujući da je zatvaranje Poglavlja 32 sprovedeno formalno, izmještanjem Fiskalnog savjeta u reformu javnih finansija, bez stvarne namjere da to tijelo počne da funkcioniše.
- Da bi se zatvorilo Poglavlje 32, iz tog poglavlja u reformu javnih finansija je izmješten Fiskalni savjet, za čije su formiranje opredijeljena sredstva od 250.000 eura u decembru, a koji se neće formirati dok god je premijer Milojko Spajić - navela je Kasalica.
Kako ističe, Poglavlje 32 predstavlja „obraz održivih i stabilnih javnih finansija“, te je, u formalnom smislu, dobro što je zatvoreno, iako je, prema njenim riječima, „veoma upitno koliko Crna Gora ima održive i stabilne javne finansije“.
- Dok je Spajić premijer Fiskalni savjet može da se slika da će biti imenovan i da će biti uspostavljen. To je tijelo koje je eksterna podrška onome što DRI radi post, oni bi trebalo da anticipiraju trendove, indikatore i načine na koji se strukturira budžet - kazala je Kasalica.
Podsjetila je da proces formiranja Fiskalnog savjeta traje još od 2021. godine, kada je Spajić bio ministar finansija.
- To traje već od 2021. godine kad je Spajić stigao kao ministar finansija, tad smo prvi put od covid sredstava imali kredit od EK 60 miliona, prvih 30 smo dobili i tada je bilo obećanje da se fiskalni savjet mora postaviti. Prvo je bilo da se napravi regulativa pa onda da se postavi - navela je ona.
Kasalica je istakla da su postojali kredibilni kandidati za članove Fiskalnog savjeta, uključujući i kandidata za predsjednika tog tijela, ali da su predlozi odbijani.
- Mi smo imali i imamo kredibilne kandidate i kandidatkinje, posebno kandidat za predsjednika, bez obzira što dolazi iz političke partije i neko je ko još nema dovoljno iskustva sa budžetom, ali dolazi od predsjednika i ne bi trebalo taj prijedlog da se odbije, kao što su odbili sutkinju Vučinić - rekla je Kasalica.
U tom kontekstu osvrnula se i na stanje u pravosuđu.
- Bez obzira što nije izabrana i bez obzira što nije advokatica, predstavlja jačeg sudiju i sutkinju Ustavnog suda nego svi oni koji su zajedno otišli ili neotišli u penziju i to u čitavih ovih 15 godina koliko postoji Ustavni sud, izuzev gospodina Iličkovića i možda još par imena iz ustavnog prava Crne Gore - dodala je Kasalica.
Smatra da nije tačna konstatacija Evropske komisije da u Crnoj Gori ne postoje kapaciteti i znanje.
- Ne traže se te kvalifikacije, već se traže poslušnici i nominalnost - kazala je ona, dodajući da vjeruje da je Evropska komisija snizila kriterijume.
- Integracije ne služe građanima i poreskim obveznicima, pa se poglavlje moglo jednako zatvoriti i 2015. godine - ocijenila je Kasalica.
Prema njenim riječima, Fiskalni savjet je administrativnim manevrom izuzet iz Poglavlja 32.
- Poglavlje 32 ne pokriva Fiskalni savjet, jer smo uspjeli nekom gimnastikom birokratskom da iz poglavlja 32 izuzmemo Fiskalni savjet i da ga ubacimo u reformu državne administracije - navela je ona.
Istakla je da je zatvaranje poglavlja formalno omogućeno i obezbjeđivanjem sredstava iz budžetske rezerve.
- Mi smo mogli formalno da zatvorimo 32, kao što je odrađeno juče i svi smo tapšali i to je sve bilo u onim super odijelima, jer smo krajem decembra nekom odlukom o tekućoj budžetskoj rezervi opredijelili 250.000 za Fiskalni savjet - kazala je Kasalica.
Zaključila je da se formiranje tog tijela i dalje odlaže.
- Hoćemo li ga formirati u junu, julu ili decembru, sljedeće godine ćemo opredjeljivati ista ova sredstva. Moj odgovor je da dok je gospodin Spajić premijer ili tu šeta oko javnih finansija Fiskalni savjet se neće formirati - poručila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-hc12uNWec&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Dok god je premijer Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati

Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u Mineapolisu agent američke imigracione službe ICE pokušao ući u njihov konzulat tokom masovne deportacijske operacije, ali su ga spriječili zaposleni u konzulatu.
Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora navelo je da je u utorak agent američke službe ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) pokušao ući u konzulat te zemlje u Mineapolisu, ali su ga u tome spriječili zaposlenici konzulata koji nisu dozvolili njegov ulazak u prostorije.
Zbog ovog pokušaja ministarstvo je uputilo "notu protesta" Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Kitu, glavnom gradu Ekvadora, zahtijevajući da se ovakvi incidenti "ne ponove". U saopštenju se navodi da je postupanje osoblja konzulata osiguralo zaštitu ekvadorskih državljana koji su se u tom trenutku nalazili u zgradi.
U saopštenju je incident opisan kao "pokušaj upada u Konzulat Ekvadora u Mineapolisu od ICE agenata". Incident se dogodio tokom masovne deportacijske operacije u kojoj je oko 3.000 teško naoružanih agenata ICE-a i američke Granične patrole, po nalogu predsjednika Donalda Trampa datom prije nekoliko sedmica, bilo raspoređeno u saveznoj državi Minnesota.
Ni Stejt department ni Ministarstvo za domovinsku sigurnost, pod čijom su nadležnošću ICE i Granična patrola, nisu odmah odgovorili na upite agencije Rojters za komentar. Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora u saopštenju nije iznijelo mnogo dodatnih detalja o dešavanjima u konzulatu.
Svjedoci koji rade u maloprodajnim objektima u blizini konzulata rekli su da su vidjeli imigracione agente kako pokušavaju ući u zgradu.&nbsp;
- Vidjela sam službenike kako gone dvije osobe na ulici, a onda su te osobe ušle u konzulat i službenici su pokušali ući za njima - ispričala je jedna žena, koja je tražila da ne bude imenovana, navodeći strah od odmazde savezne vlade.&nbsp;
Dodala je da agenti, koliko je ona mogla vidjeti, "nisu uspjeli ući u konzulat".
Podsjeća se da se, u skladu s međunarodnim sporazumima, ambasade, konzularna predstavništva i drugi diplomatski objekti smatraju suverenim teritorijem države koju predstavljaju te su zaštićeni diplomatskim imunitetom od neovlašćenog ulaska agenata drugih vlada.
Operacija pod nazivom "Operation Metro Surge", kojom se sprovodi Trampova pojačana primjena imigracionih propisa u Mineapolisu, dovela je do smrtonosnog ranjavanja dvoje američkih državljana na ulicama ovog najvećeg grada Minesote, što je izazvalo sedmicama duge proteste u gradu i širom zemlje.
Kako je politički pritisak za deeskalaciju tenzija rastao, Trampov zaduženi za pitanja granice Tom Homan u utorak se sastao s gradonačelnikom Mineapolisa i guvernerom Minesote, nastojeći smiriti krizu.

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prodaja automobila u Evropskoj uniji (EU) ubrzala je u decembru, ali se u prošloj godini zadržala značajno ispod pretpandemijskog nivoa, objavilo je Udruženje proizvođača vozila (ACEA).&nbsp;
&nbsp;U decembru je u EU registrovano 963,32 hiljade novih automobila, 5,8 odsto više nego na kraju 2024, izračunali su u ACEA.&nbsp;
&nbsp;U novembru je njihov broj na godišnjem nivou porastao 2,1 odsto.
&nbsp;Prodaja novih električnih automobila na baterije skočila je 51 odsto, uz 217,9 hiljada registracija.&nbsp;
&nbsp;Snažan rast zabilježen je i u segmentu plug-in hibrida, 36,7 odsto, uz 102,91 hiljadu registrovanih novih vozila.&nbsp;
&nbsp;Najviše registracija zabilježeno je u kategoriji hibridnih električnih automobila, ukupno 324,8 hiljada, 5,8 odsto više nego na kraju 2024.&nbsp;
&nbsp;Prodaja benzinaca i dizelaša pala je 19,2 odsto, odnosno 22,4 odsto.&nbsp;
&nbsp;U grupi vodećih tržišta, prodaja u Njemačkoj porasla je 9,7 odsto, a u Italiji 2,3 odsto. U Francuskoj je smanjena 5,8 odsto, a u Španiji 2,2 odsto.&nbsp;
&nbsp;U cijeloj prošloj godini prodaja automobila u EU porasla je 1,8 odsto, uz ukupno 10,82 miliona novih registracija, što je i dalje značajni manje nego u periodu prije pandemije.&nbsp;
&nbsp;Električni automobili na baterije činili su 17,4 odsto tržišta EU, značajno više nego u 2024, kada je njihov udio iznosio samo 13,6 odsto.&nbsp;

Tag: delegacija-eu