Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

Evropska unija poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost Ustavnog suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
To je saopštila Delegacija Evropske unije u Podgorici odgovarajući na pitanje "Dana" kada će biti sprovedene preporuke Venecijanske komisije date u mišljenju o ustavnoj krizi u Crnoj Gori nastaloj nakon što je penzionisana sudija ustavnog suda Dragana Đuranović.
Delegacija EU u Crnoj Gori podsjeća na sporazum koji su potpisali premijer Milojko Spajić i dio opozicionih lidera.
– EU poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje. U tom smislu, upoznati smo sa formiranjem radne grupe zadužene za usklađivanje Zakona o Ustavnom sudu sa preporukama Venecijanske komisije, navodi se u odgovoru Delegacije EU.
Taj poziv, međutim, dolazi nakon što su i vlast i opozicija mjesecima ćutali o dokumentu koji je nastao uz posredovanje EU i ambasadora Johana Satlera.
Početkom januara vlast i opozicija su, u prostorijama Delegacije EU, potpisale sporazum kojim su se obavezale da pitanje penzionisanja sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović neće rješavati jednostrano, već isključivo na osnovu mišljenja Venecijanske komisije. Time je javnosti poslata poruka da je postignut politički iskorak i da je pronađen način da se izađe iz krize koja je paralisala institucije. Sama činjenica da su za istim stolom bili Milojko Spajić, Danijel Živković, Damir Šehović i Adrijan Vuksanović doživljena je kao signal ozbiljnosti evropskog posredovanja.
Obaveza iz sporazuma bila je jasno definisana i nedvosmislena: preporuke Venecijanske komisije trebalo je da budu sprovedene odmah po njihovom dobijanju, a najkasnije u roku od petnaest dana. Ovaj rok je u samom dokumentu označen kao ključan korak za prevazilaženje institucionalne krize i za vraćanje povjerenja u rad Ustavnog suda. Ipak, utvrđeni rokovi nisu ispoštovani, a mišljenje je ostalo van institucionalne primjene, bez konkretnih aktivnosti koje bi potvrdile poštovanje potpisanih obaveza.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju predstavila više preporuka koje imaju za cilj da se smanji prostor za sporna tumačenja zakona i da se osigura stabilno funkcionisanje Ustavnog suda. Preporučeno je precizno utvrđivanje starosne granice za odlazak u penziju ustavnih sudija, kako bi se izbjegle različite pravne interpretacije i novi sporovi. Posebno je naglašena potreba uvođenja mehanizma automatskog obavještavanja da je sudija ispunio uslove za penziju, što bi institucionalno onemogućilo nastanak pravne nesigurnosti i odlaganja. Komisija je predložila i da se uvede mogućnost da sudija ostane na funkciji sve dok ne bude izabran njegov nasljednik, kako bi se spriječilo da sud djeluje u nepotpunom sastavu. Dodatno, preporučeno je proširenje pravila o izuzeću sudija u slučajevima sukoba interesa, kako bi se obezbijedila puna nepristrasnost i nezavisnost institucije.
Iako su preporuke dostavljene u jasnom i konkretnom obliku, proces usaglašavanja Zakona o Ustavnom sudu sa tim smjernicama nije pokrenut u predviđenom roku. Formiranje radne grupe, koje je trebalo da bude jedan od prvih koraka nakon usvajanja mišljenja, u javnosti je pomenuto tek mjesecima kasnije, što je stvorilo dodatni vremenski zastoj. Skupština, kojoj pripada nadležnost za izbor nedostajućih sudija, do danas nije izvršila taj izbor, iako je to neophodno za pun sastav suda i njegovo nesmetano funkcionisanje.
Tema sporazuma i mišljenja Venecijanske komisije postepeno je izgubila mjesto u javnim nastupima političkih predstavnika. Dok je u januaru isticao značaj ovog dogovora kao koraka ka prevazilaženju institucionalne blokade i jačanju povjerenja u institucije, već tokom narednih mjeseci sporazum je gotovo potpuno iščezao iz političkog diskursa. Danas se o njemu rijetko govori, a obaveze preuzete u Delegaciji EU nisu našle svoje mjesto u konkretnim postupcima državnih organa.

EU: Odmah sprovesti preporuke Venecijanske komisije

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

Nakon što je Delegacija Evropske unije u Podgorici saopštila da je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prošao sveobuhvatna ispitivanja i projektovanje, mještani Botuna su u "Bojama jutra" na TV Vijesti ponovili da se na toj lokaciji kolektor neće graditi.
Iz EU su poručili da će postrojenje biti savremeno i bezbjedno, uz 33 miliona eura bespovratnih sredstava, te da je riječ o ključnom projektu za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27.
Botunjani, međutim, ostaju čvrsto protiv, tvrdeći da je njihovo područje već opterećeno ekološkim problemima, poput deponije KAP-a i bazena crvenog mulja.
Ističu da nisu protiv samog postrojenja, ali da lokacija mora biti izmještena. Kao alternativu navode Ćemovsko polje, gdje, kako kažu, postoji dovoljno prostora za izgradnju većeg i dugoročno održivog sistema.
- Na ovoj parceli neće se kopati, bez obzira na pritiske - poručili su predstavnici sela, dodajući da se više od dvije decenije bore protiv realizacije projekta u svom naselju.

Botunjane nije pokolebalo saopštenje Delegacije EU: "Na ovoj parceli se neće kopati"

Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju (EU) palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, rezultati su istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. U Delegaciji EU u Crnoj Gori potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zabilježili "određene oscilacije" što se, kako navode, može pripisati blagoj promjeni metodologije ispitivanja. - Uprkos padu u odnosu na skorije ankete u Crnoj Gori, udio građana koji su za pristupanje i dalje je četiri puta veći od onih koji su protiv. Različita mišljenja i oscilacije u javnom mnjenju, uključujući i pitanja pristupanja EU, normalna su u demokratskim društvima - navode iz Delegacije. Iz Ministarstva evropskih poslova za RSE kažu da je podrška crnogorskih građana članstvu u EU godinama stabilno visoka, između 70 i 80 procenata. Na upit da prokomentarišu pad povjerenja u EU iskazano kroz posljednje istraživanje Eurobarometra, iz Ministarstva ističu da se radi o visokoj podršci crnogorskih građana članstvu u EU: - Razlike u procentima, kod različitih istraživanja, postoje. Ali one su prevashodno rezultat primjene različitih metodoloških pristupa u istraživačkom procesu i kao takve ih treba interpretirati sa posebnom pažnjom - kažu u MEP-u. Kažu da posebno ohrabruje što više od polovine država članica EU podržava proširenje i vidi Crnu Goru kao narednu članicu. Politički analitičar Zlatko Vujović za RSE ocjenjuje da je povjerenje od 69 posto u EU i dalje visoko. Za prethodni rezultat od 83 procenata povjerenja kaže da je bio nerealno visok. - Pogledajte samo partije koje čine vlast. Značajan dio, gotovo polovina partija i njihovi mediji vode jednu tihu antievropsku kampanju - kaže Vujović. <h2>Trend povjerenja građana Crne Gore u EU</h2> Posljednji podaci Eurobarometra iz septembra su pokazali prvi veći pad povjerenja u EU, od kada se mjeri ta kategorija. Podrška je 2013. godine iznosila 57 posto, a narednih godina su trendovi bili uzlazni uz manja kolebanja. Povjerenje građana Crne Gore u EU je povećano na preko 70 posto od 2020. godine da bi do 2025. dostiglo 83 procenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a" data-rendition-name="original" width="828" height="756" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Delegacija navodi da ovo nije prvi put da nivo podrške varira, ali da istraživanje sprovedeno za potrebe Evropske komisije generalno pokazuje "ohrabrujući nivo" javne podrške pristupanju. Delegacija poručuje da je njihov cilj da se koristi od pristupanja EU učine konkretnim i vidljivim građanima partnerskih zemalja. - Pažljivo pratimo trendove, zajedno sa crnogorskim vlastima, EU će nastaviti da komunicira o koristima proširenja kroz dosljednije poruke u partnerskim zemljama - kazali su u Delegaciji EU. Najnovije istraživanje pokazuje da bi 64 odsto građana glasalo za članstvo u Evropskoj uniji ako bi se sada održao referendum. <h2>Da li vlast može uticati na pad povjerenja u EU?</h2> Analitičar Zlatko Vujović postavlja pitanje da li zabilježeni pad povjerenja građana Crne Gore u EU može biti indikator trenda koji se dešava u Srbiji. Naime, prema Eurobarometru, povjerenje građana Srbije u EU iznosi svega 37 odsto. - Koliko god Vučić (predsjednik Srbije) pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv EU. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje - kaže Vujović. On kaže da članstvo Crne Gore u EU suprotno interesima Beograda. - Ako znamo da Beograd radi sve da spriječi članstvo susjednih zemalja u EU prije Srbije, onda je sasvim logično da njihovi eksponenti u Crnoj Gori sprovode sličnu kampanju protiv EU. Ona nije javna, ali "po dubini" svi prosrpski mediji vode tihu antievropsku kampanju - istakao je Vujović. Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak, ima dominantno prosrpski uređivački kadar. Vladajuću većinu u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje snažno sarađuju sa Vučićem, prosrpske Demokrate i Socijalistička narodna partija, stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Vujović zaključuje da, iako Vlada napreduje u procesu evropskih integracija, dominantan njen dio nije proevropski orjentisan: - Samim tim ne čudi da će jedan dio birača sve više i otvorenije biti protiv članstva Crne Gore u EU kako se taj dan bude približavao - ocijenio je on. <h2>Rijetke reakcije iz Vlade na zabilježeni pad povjerenja</h2> Ključni prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi tokom 2028. bila primljena u EU. Do sada je privremeno zatvoreno sedam poglavlja, od ukupno 33, a najavljeno je da će do kraja godine biti zatvoreno još nekoliko. Crna Gora važi za zemlju koja je najbliža članstvu u odnosu na sve kandidate. Međutim, paralelno sa napretkom, Crna Gora se suočava sa padom procenta ispunjavanja evropskih obaveza, kao i zategnutim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom. Naime, Vlada je u prvoj polovini prošle godine ispunila 92 odsto obaveza prema EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Za pad povjerenja u EU, jedan dio vlasti krivi Hrvatsku. Iz Nove srpske demokratije predsjednika Skupštine Andrije Mandića ocjenjuju da je jedan od glavnih razloga za pad podrške "odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori". Kako je precizirao visoki funkcioner stranke vladajuće koalicije Jovan Vučurović, uzrok su konstantni pritisci hrvatskih političara. - Zvanični Zagreb ne želi dobre odnose, već sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije, a iz Brisela nema reakcije na takvo ponašanje - kazao je Vučurović. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je potom proglasila lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao članica EU spriječila Crnu Goru da zatvori poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. U istraživanju Eurobarometra, kao glavne prepreke za pristupanje Crne Gore EU, ispitanici su naveli rasprostranjenu korupciju, organizovani kriminal i ekonomsku situaciju.

Zašto u Crnoj Gori "oscilira" povjerenje u EU?

Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, Vladimir Pavićević, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli Marko Vešović, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp; Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu. <h2>UTICAJ NVO</h2> Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera Duška Markovića i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću. Skoro je Vanja Ćalović iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon Medojevića. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“. MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp; <h2>GLASNA TIŠINA</h2> Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora. Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj Milo“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše Daliborke Uljarević. Nego, zna li neko što je zamučao Muk? Đe li je? Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na Teu Gorjanc Prelević, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp; <h2>PITANJE CRKVE</h2> Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp; Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića</figcaption> </figure>  Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji. Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ma je Amfilohije Radović i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane Draži Mihailoviću, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.

Slobodan Jovanović

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

Prisustvo Evropske unije na jugu Crne Gore danas je ojačano kroz uspostavljanje novog zvaničnog prostora za komunikaciju sa građanima, svečanim otvaranjem Evropske kuće u Baru - saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Oni su, u partnerstvu sa Opštinom Bar, otvorili ovu savremenu platformu koja će služiti kao institucionalni okvir za dijalog, informisanje i građanski angažman. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da Evropska kuća u Baru nije samo nova adresa, već prostor gdje Evropa postaje stvarna, opipljiva i prisutna u životima građana ovog grada i čitavog primorja. - Želimo da evropske vrijednosti, prilike i podrška ne budu nešto daleko, već dio svakodnevnog života lokalnih zajednica. Ovo je mjesto susreta, dijaloga i promjena - važna tačka već opipljive evropske budućnosti, upravo ovdje u Baru - istakao je Satler.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Johan Satler"><figcaption>Johan Satler(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da otvaranje Evropske kuće u Baru dolazi u trenutku kada Crna Gora pokazuje punu posvećenost evropskoj integraciji. - Ova Vlada je, u kratkom vremenu, vratila evropsku agendu u središte političkog djelovanja. To prepoznaju i naši evropski partneri, koji sa više povjerenja i spremnosti ulažu u institucije, reforme i projekte širom zemlje. A to vide i građani Crne Gore - povjerenje u Evropsku uniju jedno je od najviših u regionu, što pokazuje da smo kao društvo čvrsto opredijeljeni za evropski put. To je dokaz da evropski put nije samo spoljnopolitički cilj, već duboka unutrašnja potreba našeg društva - istakla je Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"><figcaption>Maida Gorčević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je Evropska kuća u Baru potvrda povjerenja koje Evropska unija ukazuje ovom gradu i lokalnoj upravi te da je u isto vrijeme, to i priznanje za posvećenost koju Bar pokazuje u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i najboljih praksi. - Opština Bar već godinama uspješno sarađuje sa Evropskom unijom kroz 12 evropskih projekata u različitim oblastima koje se odnose na održivi razvoj, socijalnu inkluziju, očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, zelene politike, urbanu mobilnost koji su implementirani ili su u toku, a iznose preko dva miliona eura - naveo je Raičević. Evropska kuća je, prema njegovim riječima, simbol solidarnosti, jednakosti i poštovanja različitosti. - Upravo ove vrijednosti koje Evropa baštini, su i one koje mi ovdje u Baru već vjekovima živimo i čuvamo. Siguran sam da će Evropska kuća biti prostor susreta, razmjene ideja, dijaloga i razvoja. Neka bude most između građana Bara i evropskih institucija, između lokalnog i globalnog, između današnjih izazova i sjutrašnjih rješenja - zaključio je Raičević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dušan Raičević"><figcaption>Dušan Raičević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Smještena u zgradi Radio Bara, na Bulevaru 24. novembra, Evropska kuća u Baru je zamišljena kao otvoren prostor u kojem će se građanima približavati informacije o Evropskoj uniji, njenim politikama, programima i vrijednostima - kroz edukativne aktivnosti, javne debate, izložbe i kulturne sadržaje. Program otvaranja uključio je predstavljanje aktivnosti koje će se već od sjutra sprovoditi u Evropskoj kući. - Otvaranje je okupilo visoke predstavnike vlasti na državnom i lokalnom nivou, članove diplomatskog kora, medije, predstavnike civilnog društva i brojne građane, što je dodatno potvrdilo važnost ovog događaja za jačanje institucionalnog dijaloga i evropske integracije Crne Gore - ističu iz Delegacije EU u Crnoj Gori. U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, prisustvo EU u lokalnim zajednicama ima poseban značaj. - Evropska integracija nije isključivo proces koji se odvija na državnom nivou - ona počiva na aktivnom učešću građana u svim dijelovima zemlje. Evropske kuće, poput ove u Baru, predstavljaju most između lokalnih sredina i evropskih institucija, omogućavajući građanima da se direktno informišu, uključe i doprinesu zajedničkoj evropskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

Evropska unija (EU) pozvala je vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan i inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
To su rekli Vijestima iz Delegacije EU u Podgorici, odgovarajući na pitanje smatraju li da to što je dio partija vlasti predložio izmjene Zakona o biračkom spisku mimo Odbora, koji bi trebalo da se bavi promjenom tog propisa, može dovesti do nove parlamentarne krize u Crnoj Gori.
Te stranke tvrde da bi rješenja koja su predložili mogla da rezultiraju okončanjem izbora u Šavniku koji traju preko dvije i po godine.
Iz Delegacije EU su naveli da izborna reforma predstavlja jedan od ključnih političkih prioriteta Crne Gore i zajedničku odgovornost svih partija, kako je utvrđeno u političkom sporazumu postignutom između vlasti i opozicije 15. marta.
Taj dokument potpisao je premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić s dijelom opozicije.
- Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kad opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - poručili su iz Delegacije EU.
Skupština je u četvrtak, u dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak, uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su 19. maja zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
Predlogom je predviđeno da šavnički “izborni turisti”, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.
Isto zakonsko rješenje poslanici Demokrata bili su podnijeli krajem 2023, ali su ga povukli iz procedure početkom marta prošle godine nakon što su neke opozicione stranke, od kojih je jedna sad vladajuća, negodovale, navodeći da je predlog podnijet bez dijaloga s njima, a s namjerom parlamentarne većine “da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor”.
Usvajanju novog/starog rješenja protivi se dio opozicije, koji je nagovijestio da će, ako se to desi, uslijediti nova blokada Odbora.

Delegacija EU: Izbornu reformu sprovodite kroz Odbor

Svečanom projekcijom francuskog filma "Divertimento", istinitom i inspirativnom pričom o snazi muzike da mijenja društvo, sinoć je u Muzičkom centru Crne Gore otvoren Evropski filmski festival 2025, jedan od najvažnijih kulturnih događaja Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U emotivnoj i snažnoj priči rediteljke Mari-Kastij Mension-Šar, film "Divertimento" prati dvije sestre koje uprkos preprekama osnivaju orkestar i osvajaju prostor klasične muzike koji im je bio uskraćen. Publika je imala priliku da uživa u filmu koji slavi raznolikost, inkluziju i otpornost – vrijednosti koje predstavljaju srž evropskog identiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110524_b13dc3a36522d0bdfd15a94b43e8a19d34222835e08b1066b0e8b13f73785cd1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530110524_b13dc3a36522d0bdfd15a94b43e8a19d34222835e08b1066b0e8b13f73785cd1" data-rendition-name="original" width="1256" height="822" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"> <figcaption>Sa otvaranja festivala(Photo: Evropska kuća)</figcaption> </figure>  Festival je zvanično otvorio Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori. - Evropski filmski festival je dio šireg obilježavanja Mjeseca Evrope, koji smo tokom maja slavili širom Crne Gore. Ovogodišnji program obuhvatio je brojne kulturne i javne događaje. U svakoj opštini slavili smo na drugačiji način, uz lokalnu kreativnost i angažman. Večerašnja festivalska noć posvećena je muzici – univerzalnom jeziku koji prevazilazi granice, briše razlike i povezuje ljude kroz generacije i kulture. Delegacija Evropske unije s ponosom je podržala sve ove inicijative koje na najbolji način odražavaju snažne i sve dublje veze između Evropske unije i građana Crne Gore - kazao je Seri. Program prve večeri dodatno je obogatio upečatljiv nastup glumačko-muzičke grupe "Glumci pjevaju", koji su spojili glumu, muziku i emociju u dinamičnom performansu. Njihove interpretacije poznatih pjesama i kratki scenski uvod u film, kao i kasnovečernji koncert, oduševili su prisutne i najavili festivalski duh koji se nastavlja. Evropski filmski festival 2025 nastavlja se u Podgorici 31. maja, gdje će na istom mjestu biti održana panel diskusija sa glumcem Momčilom Otaševićem, a potom i projekcija danske komedije "Očevi &amp; Majke", u režiji Paprike Stin. Nakon toga, festival se nastavlja u Bijelom Polju (1. i 2. juna), a potom u Baru (6. i 7. juna), uz filmski program iz Luksemburga, Rumunije, Malte, Češke, Italije i Hrvatske, kao i koncerte, razgovore i radionice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110524_cade92d04721867021853de42120d25d4de53e52aa851b0cd31325821dc07da7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530110524_cade92d04721867021853de42120d25d4de53e52aa851b0cd31325821dc07da7" data-rendition-name="original" width="562" height="877" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"> <figcaption>Sa otvaranja festivala(Photo: Evropska kuća)</figcaption> </figure>  Ulaz na sve projekcije je slobodan i otvoren za javnost. Evropski filmski festival 2025 organizuje Delegacija EU putem Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa, i u partnerstvu sa: Crnogorskom kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar. Tvoje veče, tvoj grad, tvoj film – vidimo se na Evropskom filmskom festivalu 2025.

"Divertimento" otvorio je Evropski filmski festival 2025 u Podgorici

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: delegacija-evropske-unije-u-crnoj-gori