Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

Ljudi koji loše spavaju mogu imati mozak koji izgleda gotovo godinu dana stariji od njihove stvarne dobi, prema novom istraživanju sprovedenom na više od 27.000 odraslih osoba uzrasta od 40 do 70 godina.
Studija, objavljena u britanskom medicinskom časopisu Lanset, analizirala je navike spavanja učesnika i MRI snimke mozga, koristeći vještačku inteligenciju za procjenu „starosti mozga“ svake osobe – biološke mjere zasnovane na obrascima kao što su gubitak moždanog tkiva, stanjivanje korteksa i oštećenje krvnih sudova, piše N1.
Istraživači su otkrili da su oni s lošim obrascima spavanja imali mozak koji je izgledao znatno starije od njihove hronološke starosti.
Svako pogoršanje kvaliteta sna bilo je povezano s oko šest mjeseci dodatnog starenja mozga.
U prosjeku, ljudi s lošim navikama spavanja – poput nesanice, hrkanja, nepravilnog trajanja sna ili kasnog ritma spavanja – imali su mozak koji je izgledao otprilike godinu dana stariji od njihove stvarne dobi.
- Starost mozga veća od stvarne starosti može biti znak odstupanja od zdravog starenja - naveli su istraživači.
Prethodne studije pokazale su da je mozak koji izgleda starije povezan s bržim kognitivnim padom, većim rizikom od demencije, pa čak i ranijom smrću.
Tim je takođe otkrio da upala može djelimično objasniti ovu vezu.
Loš san može povećati nivo upale u organizmu, što zauzvrat može oštetiti krvne sudove i moždane ćelije. Upala je objašnjavala oko 10 odsto veze između kvaliteta sna i starenja mozga.
Iako se starenje mozga ne može potpuno izbjeći, istraživači su rekli da životne navike mogu pomoći u njegovom usporavanju.
Održavanje redovnog rasporeda spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola, kao i vremena provedenog pred ekranom prije spavanja, te stvaranje tihog i mračnog okruženja za san, mogu dugoročno zaštititi zdravlje mozga.

Loš san ubrzava starenje mozga i povećava rizik od demencije

Jedini dnevni centar za osobe sa demencijom je Dnevni boravak u Nikšiću koji već pet godina pruža usluge korisnicima oboljelim od te bolesti, sa minimalnom podrškom Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, što dovodi u pitanje opstanak ove ustanove u Crnoj Gori - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica nevladine organizacije "Futura" Alma Orahovac.&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 55 miliona ljudi na svijetu živi sa demencijom, a svake godine se javlja oko 10 miliona novih slučajeva. &nbsp;NVO "Futura" se u desetogodišnjem iskustvu, kaže Orahovac, oslanja na svjetske i evropske podatke o Alchajmerovoj bolesti, pa je ta brojka u Crnoj Gori 8.000 oboljelih od te bolesti.
- To je 8.000 oboljelih od demencije, kao i 8.000 porodica koje se suočavaju sa tim problemom i zaista ih treba svrstati u jednu ranjivu kategoriju i prioritetnu oblast. Nemanje registra i neuvođenje strategija onemogućava da osobe sa demencijom budu vidljive u društvu. Treba da budu prepoznate kako u zdravstvenom, tako i socijalnom sistemu, pa nailazimo na problem manje podrške i njegovateljima, ali i osobama sa demencijom - rekla je Orahovac.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji samo Dnevni boravak za osobe sa demencijom NVO "Futura" i licenca za Dom starih "Grabovac" u Risnu, ali je upitno koliko je ta usluga u tom domu zaživjela.&nbsp;
- Radeći sve ove godine u našem Dnevnom boravku nijesam sigurna koliko će bilo koji centar moći da zaživi. Naš plan i cilj je bio od samog početka našeg rada da se ne samo u Nikšiću, nego i u drugim gradovima otvore centri za osobe sa demencijom koji bi pomogli prvenstveno osobi sa demencijom, a samim tim i njihovim članovima porodice. Naš centar funkcioniše nekih pet godina i mi smo zbog nekih radova i adaptacija koje smo imali na objektu dva dana izostali sa pružanjem usluga, a korisnici nijesu bili u našem dnevnom boravku i mogu vam reći da su istog dana članovi porodica nas pozvali, zabrinuti šta se dešava sa servisom i da li će se to nastaviti i predstavili koliko im to znači - istakla je Orahovac.
Smatra da način na koji Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije tretira problem demencije onemogućava da se održi bilo kakav servis za pružanje pomoći oboljelim osobama.&nbsp;
- Mi smo poslali zahtjev i nama kao licenciranim pružaocima usluga sredstva dodijeljena nijesu dovoljna da pokriju osnovne troškove, a mi kao NVO pružaoc usluga imamo iste uslove po licenci kao i ustanove koje je osnovala država. Situacija nije na zavidnom nivou i postoji samo naš Dnevni boravak, a ako se nešto ne promijeni, ne naprave neke reforme i novim zakonima kada je u pitanju socijalna i dječija zaštita, mi ćemo nažalost umjesto čestitke za 1. oktobar Dana starih morati da najavimo da će taj Dnevni boravak da se zatvori - zaključila je Orahovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbHtzJRsdoeQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Orahovac: Ako se ovako nastavi, umjesto čestitke za Dan starih moraćemo najaviti da se Dnevni centar za osobe sa demencijom zatvara

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o tome hoće li država zaboraviti oboljele od demencije i Alchajmera i šta će se desiti sa jedinim Centrom koji im pruža podršku.
Nakon što rok za zamjenu ličnh karata ističe za nekoliko dana, pitamo kako ih aktivirati za zdravstvene preglede i što to znači za građane. 
Pitamo što donosi otvaranje Neđelje ponosa, a pričamo i o tome koliko otpadno ulje ugrožava životnu sredinu. Provjeravamo i mogu li kablovi struje koji su na ulici blizu škole "Maksim Gorki" u Podgoricu ugroziti bezbjednost djece.

Budilnik na TV E: Hoće li država zaboraviti oboljele od demencije i Alchajmera, mogu li kablovi struje u blizini škole ugroziti bezbjednost...

Službenici Sektora granične policije sproveli su juče, na teritoriji cijele Crne Gore, pojačanu kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u okviru akcije „Stranac“, tokom koje su preduzete 184 represivne mjere zbog utvrđenih nepravilnosti.
Akcija je realizovana uz učešće svih organizacionih jedinica granične policije, a u njenom okviru jedan strani državljanin je protjeran iz Crne Gore, dok je jedan prinudno udaljen.
Pored toga, policija je otkazala boravak za 31 stranog državljanina, inicirala prestanak privremenog boravka za 25 osoba, donijela 16 rješenja o povratku, te izdala 109 prekršajnih naloga, odnosno podnijela prekršajne prijave.
Iz Uprave policije saopšteno je da je od početka 2025. godine, u okviru iste akcije, ukupno preduzeto 917 represivnih mjera prema stranim državljanima.
U tom periodu podnijeto je ili izdato 509 prekršajnih prijava i naloga, donijeto 117 rješenja o povratku, dok je 13 stranih državljana prinudno udaljeno, a još 13 protjerano iz Crne Gore.
Takođe, boravak je otkazan za 99 stranih državljana, dok je za 166 lica iniciran postupak prestanka privremenog boravka.
Akcija „Stranac“, kako je saopšteno, sprovodi se kontinuirano sa ciljem suzbijanja nezakonitog boravka i rada stranih državljana, kao i jačanja bezbjednosti i poštovanja važećih propisa u Crnoj Gori.

Od početka godine protjerano 13 stranih državljana, donijeto 117 rješenja o povratku

Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da između primanja poslanika i njihovog stvarnog angažmana u zakonodavnom procesu postoji izražen nesrazmjer.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da budžet Skupštine Crne Gore kontinuirano raste, čak 78 odsto u posljednjih pet godina, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave. Kako je naveo, sam rast budžeta ne mora biti sporan, ali jeste, kako kaže, „veliki rast od 77 posto za pet godina“, naročito u okolnostima u kojima je Skupština, prema njegovim riječima, marginalizovana, posebno u odnosu na izvršnu vlast i njenu kontrolnu funkciju.
Đurašević je dodao da je u radu Skupštine zabilježen pad javnog dijaloga i kvalitetnih diskusija, dok su se zakoni često usvajali u posljednjem trenutku i, kako ističe, nerijetko sa konstrukcionim greškama.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao - naveo je on.
&nbsp;U ovom slučaju bi, kaže, to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama.
- To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da poslanici Skupštine Crne Gore putuju više nego ikad, dok se konkretni efekti tih putovanja rijetko mogu vidjeti, naročito imajući u vidu da je riječ o udaljenim destinacijama koje sa sobom nose velike troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija - istakao je on.
Naši poslanici, ističe on, najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja.
- To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Đurašević: Službena putovanja treba da budu opravdana javnim interesom

Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću - kazao je u Višem sudu bivši direktor Agencije za nacionanu bezbjednost Dejan Peruničić svjedočeći na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Zoran Lazović, Katnić i Čađenović terete se, optužnicom tužioca Miloša Šoškića, da su službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni kategorično negirali.
Peruničić je u istrazi i danas pred vijećem sudije Veljka Radovanovića objasnio detalje prelaska Petra Lazovića iz ANB -a u Upravu policije.
- Nije Petar Lazović jedini prešao, bilo je i prije i poslije njegovog premještaja takvih zahtjeva. Zahtjev je stigao od Uprave policije i bio je u pisanoj formi - kazao je Peruničić.
On je na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Nikole Martinovića kazao da je direktora Agencije bio od avgusta 2015. do novembra 2020.godine.
Objasnio je da sve informacije koje su dobijali operativci morale su biti provjerena iz tri nezavisna izvora.
- To pravilo je za svakoga važilo pa i za Petra Lazovića. Provjere inforamacija su se obavljala hijerarhijski. Petar Lazović je mogao da dođe do saznanja do kojih nijesu mogli drugi službenici. Do tog zaključka smo došli provjeravjući informacije do kojih je dolazio - kazao je Peruničić.
On je na pitanje advokata Martinovića rekao i da nikada od partnerskih ili domaćih službi nije dobio informaciju da Petar Lazović radi protiv interesa ANB-a ili Crne Gore.
Na pitanje Zorana Lazovića, bivši direktor ANB-a je rekao da nikada nijesu razgovarali o prelasku Petra Lazovića u Upravu policije.
-Moja profesionalna saradnja sa Zoranom Lazovićem bila je izuzetna - istakao je Peruničić.
On je na pitanje Lazovića kazao i da dok je bio direktor ANB nije imala saznanja da su Veljko Belivuk i Marko Miljković počinili krivično djelo u Crnoj Gori i da predstavljaju prijetnju po nacionalu bezbjednost države.
- Nijesam imao informaciju da Zoran Lazović na bilo koji način štiti neku organizovanu kriminalnu grupu pa ni kavački klan - decidan je bio Peruničić.
Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da primjećuje da iskaz Peruničića nema dodirnih tačaka sa onim što se njihovom branjeniku stavlja na teret.
-Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivši direktor policije Veselin Damjanović kazali su istu stvar da bi svoju djecu povjerili Zoranu Lazoviću - kazao je Piperović.
Advokat Martinović kazao je da je Peruničić bio najinformisanija osoba u državi i bile su mu na raspolaganju najpouzdaniji izvori.
-Jasno je ukazao da je Petar Lazović bio operativac čiji je posao bio da dolazi do informacija - podataka o organizovanim kriminalnim grupama i to je obavljao uspješno - kazao je Martinović.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Milan Damjanović.
Nastavak ročišta zakazan je za 3. 4. 10. i 12. februar za kada je planirano saslušanje preostalih 12 svjedoka među kojima su i visoki funkcioneri Uprave policije Vesko Damjanović, Milovan Pavićević i Milorad Žižić.

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.
Ipak, kako navode, ovaj datum se ne dočekuje kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi.&nbsp;
- Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice - saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Podaci Sindikata medija Crne Gore pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja. Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji.&nbsp;
Kako ističu, posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču.&nbsp;
- Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem - konstatuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.&nbsp;
- Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim - naglašeno je u saopštenju.
Dodaju da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.&nbsp;
- Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija - ističu u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Naglašavaju da poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.&nbsp;
- Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu - navodi se u saopštenju.
U Medijskom savjetu za samoregulaciju poručuju da borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje.&nbsp;
- Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Institucionalna nestabilnost, kako kažu, dodatno urušava povjerenje u sistem. Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju, smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju, da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena.
- U takvom ambijentu, samoregulacija ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države. Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma - naglašeno je u saopštenju za javnost,
Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna.
- Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku - zaključuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

Tag: demencija