Premijer Grčke Kirijakos Micotakis izjavio je danas da se Grčka suočava sa ozbiljnim demografskim problemima.
Kako je istakao, napušteni gradovi i sela širom zemlje ukazuju na širi problem opadanja broja stanovnika.
Micotakis je upozorio da je to pitanje ključni izazov za zemlju, prenio je Katimerini.
- Grčka vlada preduzima mjere kako bi zaustavila te negativne demografske trendove dok istovremeno pokušava da obnovi ekonomiju nakon finansijske krize - istakao je grčki premijer.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Micotakis: Grčka je u ozbiljnim demografskim problemima

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da zamrzava više od dvije milijarde dolara (1,5 milijardi funti) saveznih sredstava za Univerzitet Harvard, svega nekoliko sati nakon što je Harvard odbacio popis zahtjeva Bijele kuće, javlja BBC.
- Izjava Harvarda danas potvrđuje uznemirujući mentalitet privilegovanosti koji je endemičan na najprestižnijim američkim univerzitetima - saopštilo je Ministarstvo obrazovanja, prenosi Jutarnji.&nbsp;
Bijela kuća prošle je sedmice poslala univerzitetu popis zahtjeva za koje tvrdi da su osmišljeni kako bi se suzbio antisemitizam na kampusu, uključujući promjene u upravljanju, zapošljavanju i kriterijima upisa.
Harvard je u ponedjeljak odlučno odbacio te zahtjeve, poručivši da Bijela kuća pokušava „kontrolisati“ akademsku zajednicu.
Harvard je tako postao prvi veliki američki univerzitet koji je odbio pritisak Trampove administracije da promijeni svoje politike.
U pismu harvardskoj zajednici u ponedjeljak, predsjednik univerziteta Alan Garber naveo je kako je Bijela kuća u petak poslala „ažurirani i prošireni popis zahtjeva“ uz upozorenje da se univerzitet „mora uskladiti“ želi li zadržati svoj „finansijski odnos“ s vladom.
- Putem pravnog zastupnika obavijestili smo administraciju da nećemo prihvatiti njihov predloženi sporazum. Univerzitet neće predati svoju nezavisnost niti se odreći svojih ustavnih prava - napisao je.
Garber je dodao da univerzitet ne shvata olako svoju obavezu borbe protiv antisemitizma, ali da je vlada prekoračila svoja ovlašćenja.

Tramp zamrznuo dvije milijarde dolara za Univerzitet Harvard

U svijetu gdje politička moć oblikuje sudbine društava, o tome koliko su žene zaista prisutne u donošenju odluka, razgovaramo sa Brankom Bošnjak, bivšom kopredsjednicom Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine Crne Gore. Bošnjak za Portal ETV otvoreno govori o izazovima s kojima se žene suočavaju, predrasudama koje ih sputavaju i koracima koji su neophodni kako bi politika postala inkluzivnija i pravednija. Prisustvo žena u politici nije pitanje simbolike, već ključna potreba za uravnoteženim i pravednim odlučivanjem. Bošnjak ističe da žene donose drugačiju perspektivu, često zasnovanu na studioznosti, istrajnosti i socijalnoj pravdi. – U politici se donose odluke koje utiču na živote svih građana. Ako žene nisu zastupljene, to znači da se odluke donose bez njihovog glasa i perspektive. A praksa pokazuje da su žene studioznije, istrajnije i socijalno pravednije u donošenju odluka. Zato je nužno da nas bude više – poručuje Bošnjak. Iako su žene sve prisutnije u javnom životu, ulazak u politiku i dalje je praćen brojnim predrasudama i otporima. – Politika je dugo smatrana muškom sferom, a muškarci su skloni da brane „svoju teritoriju“. Zbog toga žene nailaze na otpor, mizoginiju i seksističke napade. Nažalost, dešava se i da žene ne podržavaju jedna drugu, već preuzimaju muški model ponašanja, pa čak i napadaju druge žene putem društvenih mreža – objašnjava Bošnjak. Jedan od ključnih problema je pogrešna percepcija feminizma. – Feminizam se često doživljava kao nešto negativno, ekstremno, kao mržnja prema muškarcima. A istina je da bez feministkinja danas ne bismo imale ni pravo glasa – naglašava ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250321150316_6a55fd305587751787930c932c13169fa8e118acb78759b428c19c58a9ef11f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250321150316_6a55fd305587751787930c932c13169fa8e118acb78759b428c19c58a9ef11f5" data-rendition-name="original" width="848" height="565" loading="lazy" alt="Bošnjak"> </figure>  Iako su prepreke brojne, Bošnjak vjeruje da žene ne smiju čekati da im neko otvori vrata politike – moraju ih same otvoriti. Jedno od najčešće postavljanih pitanja u vezi sa povećanjem broja žena u politici jeste kako postići ravnopravnost u praksi. Prema mišljenju Bošnjak, ključ leži u zakonskim kvotama. – Ključni korak su zakonske ženske kvote, kao što su to imale Švedska i Finska. Danas su one među najnaprednijim zemljama upravo zbog postignutog rodnog balansa u politici – ističe ona. Ženski klub Skupštine Crne Gore insistira na kvoti od najmanje 50% žena u političkim organima, smatrajući to prirodnim i neophodnim korakom ka ravnopravnosti. – Nas je u društvu podjednako, ako ne i više, nego muškaraca. Zato je prirodno da budemo ravnopravno zastupljene i u političkom odlučivanju – dodaje Bošnjak. Za Branku Bošnjak politika nije bila karijerni izbor, već način da se bori protiv nepravde i doprinese boljem društvu. – Bila sam profesor na Univerzitetu i profesionalno ostvarena, ali nisam mogla da podnesem nepravdu i odsustvo želje za promjenama u korist javnog dobra. Politiku sam doživjela kao prostor u kojem mogu da doprinesem društvu i ohrabrim druge žene da se uključe – kaže ona. Ipak, suočila se s realnošću političkog djelovanja: – Politika bi trebalo da bude najhumanije zanimanje, gdje dajete svoje znanje za opšte dobro. Međutim, često vidimo da lični i partijski interesi preovladavaju – priznaje. I pored svih izazova, ostaje optimistična i vjeruje u snagu žena da promijene politički pejzaž. – Žene mogu promijeniti politiku. Vjerujem u njihovu snagu i pravdoljubivost. Zato ih pozivam da se bore i zauzmu mjesta koja im pripadaju – zaključuje Bošnjak. U svijetu u kojem su žene i dalje manjina u političkim strukturama, riječi Branke Bošnjak odjekuju kao poziv na akciju. Borba za ravnopravnost nije samo žensko pitanje – to je pitanje pravednijeg i boljeg društva za sve.

Bošnjak: Ne smijemo čekati da nas se sjete, moramo se same izboriti

Britanska Vlada, u saradnji sa Ministarstvom pravde Crne Gore, AIRE Centrom i Britanskom ambasadom u Podgorici, pokrenula je Projekat reforme arbitraže u Crnoj Gori – inicijativu koja ima za cilj modernizaciju zakonodavnog okvira, osnaživanje pravosudnih institucija i uspostavljanje savremenog sistema za rješavanje privrednih i investicionih sporova putem arbitraže u Crnoj Gori.
Ovaj projekat predstavlja odgovor na izazove u pravosuđu, kao što su sudska preopterećenost, sporo obrađivanje i ograničena primjena alternativnih metoda rješavanja sporova. Reformom se arbitraža želi pozicionirati kao efikasan, stručan i nezavisan pravni mehanizam, koji investitorima i poslovnoj zajednici pruža veću sigurnost i predvidivost.
- AIRE Centar, koji je u prvoj fazi projekta blisko sarađivao sa Ministarstvom pravde Crne Gore i ministrom Božovićem, nastaviće i dalje da radi sa ministarstvom na ovom važnom pitanju, imajući u vidu da su predstojeće zakonodavne izmjene upravo u nadležnosti tog resora - poručila je Vanja Radević iz AIRE Centra.
U okviru projekta uspostavljena je saradnja i sa Vrhovnim sudom, Privrednim sudom i Centrom za alternativno rješavanje sporova – sa kojim je potpisan i Memorandum o razumijevanju. Njihov doprinos biće ključan u sljedećoj fazi.
U januaru 2025. godine realizovana je studijska posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu, tokom koje je crnogorska delegacija na visokom nivou održala sastanke sa najznačajnijim pravosudnim i arbitražnim akterima u Londonu. Posjeta je omogućila razmjenu iskustava i uvid u dobre prakse koje se sada analiziraju i prilagođavaju crnogorskom kontekstu.
- Prošlog mjeseca je održana Regionalna arbitražna konferencija u Podgorici, koja je okupila više od stotinu predstavnika pravosuđa, privrede, međunarodnih organizacija i akademske zajednice. Konferencija je potvrdila da arbitraža ima centralnu ulogu u unapređenju pravne sigurnosti i konkurentnosti ekonomije, te da Crna Gora ima potencijal da postane značajan arbitražni centar u regionu. Konferencija nam je i dala smjernice za budući rad - dodaje Radević.
Ključna aktivnost do sada je rad na izradi sveobuhvatne analitičke studije pod nazivom “Arbitražni okvir Crne Gore i preporuke za djelovanje”, koja predstavlja temelj za dalje zakonodavne reforme. U njoj se detaljno razmatraju postojeći zakonski okvir, institucionalne prepreke i primjena arbitraže u praksi, uz konkretne preporuke za usklađivanje sa međunarodnim standardima i jačanje domaćih kapaciteta.
Britanska ambasada snažno podržava jačanje pravnog okvira i vladavine prava u Crnoj Gori. „Ujedinjeno Kraljevstvo podstiče saradnju između crnogorske i britanske pravne i poslovne zajednice kako bi se podijelila stručnost i promovisala najbolja praksa”, naveli su iz ambasade.
- Napore Crne Gore da ojača arbitražu treba posmatrati u širem kontekstu njenog evropskog puta. Jačanje arbitraže ne samo da će uskladiti Crnu Goru sa pravnim okvirima EU, već će i povećati njenu konkurentnost kao investicione destinacije. UK u potpunosti podržava reformu pravosuđa u Crnoj Gori i ekonomski razvoj, prepoznajući da transparentan i efikasan sistem rješavanja sporova koristi kako investitorima tako i dugoročnom prosperitetu Crne Gore &nbsp;- naglasila je Don Meken, britanska ambasadorka u Crnoj Gori.
Biljana Brejtvejt, direktorica AIRE Centra za Zapadni Balkan je istakla da projekat reforme arbitraže u Crnoj Gori nije samo korak ka efikasnijem pravosuđu.
-- Oon je strateška investicija u povjerenje, pravnu sigurnost i dugoročnu ekonomsku stabilnost. Arbitraža mora postati sastavni dio naše pravne kulture jer samo s njom šaljemo važnu poruku investitorima. Zajedno postavljamo temelje za institucionalnu i pravnu promjenu koja ima stvarni uticaj - kazalaje ona.
U narednim mjesecima slijede finalizacija studije, izrada nacrta zakonskih izmjena i pokretanje širokog programa obuka i promocije arbitraže. Cilj je jasan – Crna Gora mora imati moderan, kredibilan i međunarodno prepoznatljiv arbitražni sistem koji će služiti građanima, privredi i pravdi.

Britanska Vlada će podržati reformu arbitraže u Crnoj Gori

Peticija za uvođenje vjeronauka u državne osnovne i srednje škole je neustavna i klerikalna inicijativa iza koje je lako prepoznati namjere i interese SPC, saopštila je Građanska inicijativa 21. maj.&nbsp;
- Podsjećamo da su članom 14. Ustava vjerske zajednice odvojene od države čime je Crna Gora nedvosmisleno uređena kao sekularna država. Ovo znači da vjerske zajednice u svojim objektima i o svom trošku mogu organizovati vjersku nastavu. U državnim školama djeca i omladina pohađaju nastavu zasnovanu na naučnom mišljenju i racionalnim činjenicama, a ne religijskoj dogmi i neupitnom vjerovanju - &nbsp;naveli su.
Poručuju da je zato neprihvatljiva bilo kakva inicijativa kojom se želi uvesti vjeronauk u školske programe.
- Pritom, suvišno je istaći u kojoj mjeri bi vjeronauk produbio vjersko i etničko distanciranje među mladima.Nasuprot tome, crnogorskom društvu je potrebna buntovna, kritička i antidogmatska omladina i obrazovni sistem koji će tome biti posvećen. Zato i nadležni parlamentarni odbor koji je prihvatio da raspravlja o ovoj peticiji treba da ima na umu da predstavlja sekularnu političku zajednicu, što u ovom slučaju isključuje obzir prema klerikalnim i materijalnim interesima bilo koje vjerske zajednice. Samim tim, popovima i hodžama nije mjesto u državnim školama - zaključuju u saopštenju.

GI 21. maj: Neprihvatljiva bilo kakva inicijativa kojom se vjeronauk želi uvesti u školske programe

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: demografski-problemi

Micotakis: Grčka je u ozbiljnim demografskim problemima

Tramp zamrznuo dvije milijarde dolara za Univerzitet Harvard

Bošnjak: Ne smijemo čekati da nas se sjete, moramo se same izboriti

Britanska Vlada će podržati reformu arbitraže u Crnoj Gori

GI 21. maj: Neprihvatljiva bilo kakva inicijativa kojom se vjeronauk želi uvesti u školske programe

PRATITE TVe UŽIVO