Poslanički klub Demokrata će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku, sa ciljem deblokade izbornog procesa u Opštini Šavnik, saopšteno je iz te partije. 
 
- Predlogom zakona obezbjeđuju se normativne pretpostavke da na ponovnim izborima za izbor odbornika mogu glasati samo birači koji na dan održavanja izbora, u skladu sa važećim propisima imaju biračko pravo. Odnosno, da na ponovnim izborima za izbor odbornika ne mogu glasati birači koji su od dana zaključenja biračkog spiska pa do dana održavanja ponovnih izbora odjavili prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori za odbornike, ili im je od strane nadležnog organa državne uprave u navedenom periodu doneseno pravosnažno rješenje o odjavi prebivališta u toj opštini- navodi se u saopštenju Demokrata. 
 
 Time se, kako ističu iz DCG, &nbsp;onemogućava praksa fiktivnih prijava prebivališta u cilju izbornog inženjeringa, koja je naročito došla do izražaja u Opštini Šavnik i rezultirala višegodišnjom blokadom lokalnog izbornog procesa. 
 
 Predlog će biti upućen po hitnom postupku, imajući u vidu da ni nakon više od dvije godine izbori u Šavniku nijesu završeni, a da odbornici Skupštine opštine Šavnik, izabrani na izborima 27. maja 2018. godine, funkciju odbornika nastavljaju da vrše dvije godine i šest mjeseci nakon isteka četvorogodišnjeg mandata Skupštine opštine Šavnik. 
 
- Demokrate ovim zakonskim rješenjem žele da doprinesu punom poštovanju izborne volje građana i očuvanju integriteta izbornog sistema, a sve u cilju obezbjeđenja zakonitog sprovođenja izbornog procesa na ponovnim izborima, odnosno da na tim izborima glasaju samo birači koji imaju biračko pravo u opštini u kojoj se sprovode izbori- navode u saopštenju. 
 
Iz Demokratske Crne gore pozivaju sve poslaničke klubove da podrže ovaj predlog i tako pokažu spremnost da se na zakonit način konačno sprovedu izbori u ovoj opštini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da se ne može reći da mediji u Crnoj Gori funkcionišu u bezbjednom sistemu, niti u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao.&nbsp;
On je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E kritikovao postupke poslanika Demokrata Momčila Lekovića, navodeći da su njegove izjave usmjerene protiv medija ozbiljne.
- Ovo što je uradio gospodin Momčilo Leković nikako nije bezazleno, jer to su ljudi koji imaju veoma važnu ulogu u crnogorskom društvu, kao predstavnici zakonodavne vlasti osnovnu ulogu da utiču na kreiranje politika, njihova riječ ima težinu i mogućnost da diskredituje, stigmatizuje i što je najgore od svega – ugrozi subjekte koji su targetirani - rekao je Obradović.
Povod za njegov komentar bila je izjava Lekovića, poslanika Demokrata, koji je 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, uputio oštre kritike na račun više crnogorskih medija, među kojima su Antena M, Portal ETV, Televizija E, Analitika i M Portal. To se dogodilo istog dana kada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, iz iste partije, pozvala na uzdržanost od napada na medije.
- Što se tiče Demokrata, ja tu vidim jedan raskol između deklarativne privrženosti njegovanja demokratskih principa i stvarne političke prakse u okviru te partije. Kada imate ministarku kulture i medija koja povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, upućuje srdačne čestitke, govori o suzdržanosti, o važnosti slobode medija i novinarske profesije, a istoga dana imate jednu svojevrsnu čestitku od njenog partijskog kolege koji je targetirao medije, to definitivno šalje jedan zabrinjavajući signal - kazao je Obradović.
On je ocijenio da takvi nastupi političkih aktera imaju ozbiljne posljedice po društvo i demokratske procese.
- U konačnom to govori i o jednom nivou političke kulture koja postoji, ili ne postoji u tom političkim subjektu spremnosti da uđu sa ovim medijima u jednu argumentovanu raspravu. Mislim da je kritički osvrt ovih medija u odnosu na funkcionisanje izvršne vlasti i sistema u cjelini zaista argumentovana i objektivna - rekao je Obradović.
Prema njegovim riječima, kritika poslanika Lekovića govori o neozbiljnosti koja nanosi štetu ne samo institucijama, već i političkom subjektu kom pripada. To je, dodaje on, obrazac koji je postao svojevrstan Demokratskoj Crnoj Gori.
- Ja mislim da nije sve u najboljem redu unutar te partije, da oni određene požare pokušavaju da gase, a u suštini dodaju ulje na vatru. Nije to neka retorika sa kojom se nijesmo imali prilike sresti ranije – znate da je sličan obrazac korišten i u odnosu između Demokrata i studentske organizacije Kamo śutra, da je takav odnos i ranije bio prisutan po preuzimanju službi bezbjednosti, i u ovom trenutku takav prema načelniku Generalštaba – tako da mene to ne iznenađuje“, rekao je.
Na kraju, on zaključuje da mediji u Crnoj Gori trenutno ne djeluju u podsticajnom ni bezbjednom okruženju.
- Poruka koja se šalje je da mediji u savremenom društvu, u aktuelnom trenutku kada je u pitanju Crna Gora, ne može se reći da funkcionišu u jednom bezbjednom sistemu, u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao, koja bi u suštini trebala da bude ideja vodilja i glavni princip svih medija - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB_FvDMBBcKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Mediji ne funkcionišu u bezbjednom sistemu, Lekovićevi napadi nijesu bezazleni

Na današnji dan, prije 80 godina, oslobođena je Evropa. Oslobođena je i ideja da mržnja može vladati kontinentom. Oslobođena je budućnost i zapečaćena krvlju onih koji su znali da je sloboda, izbor i obaveza - kazao je šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.
- Zato danas, kad slavimo Dan Evrope, slavimo kontinent koji je iz pepela podigao najmoćniju ideju našeg doba: da nijedna razlika nije razlog za rat, da je ljudsko dostojanstvo iznad politike, i da se mir ne podrazumijeva, nego gradi - istakao je Bogdanović.
Zato Crna Gora, prema njegovim riječima, pamti i poštuje.&nbsp;
- Pamti sinove i kćeri koji su ustali protiv fašizma. Pamti partizane, logoraše, strijeljane i progonjene. Pamti dan kada smo stali na stranu čovječnosti, a ne moći. I zato, kao narodi koji su dali ogroman doprinos antifašističkoj borbi i koji danas stoje uz evropske vrijednosti, poručujemo: Ne postoji moderna država bez istine. I ne postoji Evropa, ako joj okrenemo leđa kad joj je najteže - rekao je Bogdanović.

Bogdanović: Crna Gora pamti dan kada smo stali na stranu čovječnosti, a ne moći

Odluka RTV Crne Gore da zatvori svoje dopisništvo u našem gradu, još je jedan dokaz koliko je stalo vlastima u Podgorici, a posebno vlastima u našoj opštini do Herceg Novog i života Novljana, ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi.
U toj partiji podsjećaju da je hercegnovsko dopisništvo RTV Crne Gore više desetina godina izvještavalo o događajima i aktivnosti, ne samo Herceg Novog, već cijele Boke.&nbsp;
- Dopisništvo u našem gradu je imalo idealnu poziciju i Herceg Novi je bio središnja tačka za pokrivanje cijelog ovog regiona. Javni život cijele Boke, i našeg Novog, i mnogi događaji i aktivnosti, organizacije i ljudi iz oblasti kulture, prosvjete, sporta, politike su zaposlenima iz novskog dopisništva RTV Crne Gore predstavljeni cijeloj Crnoj Gori. Zahvaljujući takvom izvještavanju, mnogi projekti Novljana, posebno mladih našeg grada, promovisani su po regionu. Specifičan život našeg Herceg Novog, život grada kulture i umjetnosti posebno je bio inspirativan za zanimljive izvještaje i reportaže za cijelu Crnu Goru. To više neće tako biti, jer naravno nije moguće da baš svi zaposleni iz dopisništva, novinari, kamermani, montažeri koji su Novljani, putuju svakog dana u Tivat, a svu znamo kakve su saobraćajne gužve, što će i te kako uticati na teme, kvalitet, sadržaj, pa i brzinu njihovog rada - navedeno je u saopštenju novskog DPS-a.
Očigledno je, smatraju u toj partiji, da nema ni jedan profesionalni razlog za zatvaranje dopisništva u Herceg Novom i preseljenje svih zaposlenih u Tivat. Lako je zaključiti, ističu, da su razlozi samo politički.&nbsp;
- Da li je ovo završni čin za ostvarenje cilja vlasti u Podgorici, a posebno vlasti u Herceg Novom, da stave tačku na svoju politiku zatvaranja Herceg Novog, na politiku getoizacije Novog - pitaju u DPS-u Herceg Novog.&nbsp;
Napominju da Demokrate koji su na čelu Herceg Novog, od početka svog rada, vode politiku zatvaranja za javnost, pa i za medije, tako da je, ocjenjuju, lako zaključiti ko stoji iza ove odluke.&nbsp;
- Ovo je samo nastavak njihove strategije zatvaranja za medije, javnost i građane Herceg Novog. Primjeri toga su brojni. Za većinu svojih događaja, gdje promovišu svoja djela, ne pozivaju novinare drugih medija, već samo svoj propagandni medij, RTV Herceg Novi - navedeno je u saopštenju.
U novskom DPS-u kažu da su Demokrate izabrale pogrešnu strategiju.&nbsp;
- Ne može se kontrolisati javnost i ne može se samo propagandnim aktivnostima kreirati saradnja, povjerenje građana. Zar to što se dešava u Srbiji nije dobra škola da takva (ne)komunikacija sa javnošću, bazirana na samo propagandi i neistinitim informacijama nije kontraproduktivna - zaključeno je u saopštenju.

DPS Herceg Novi o zatvaranju dopisništva RTCG: Politička odluka, Demokrate izabrale pogrešnu strategiju

Trenutni predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, biće nosilac liste Demokratske Crne Gore na predstojećim izborima u tom gradu, saopšteno je iz Demokrata.
Izbori u toj opštini zakazani su za 13. april.
- Predsjednik opštine Herceg Novi ulazi u izborni proces sa jasnim ciljem nastavka stabilnog razvoja Novog i realizacije ključnih projekata u budućnosti. Od preuzimanja odgovornosti za vođenje grada, Herceg Novi je građen sa jasnom vizijom – kao mjesto koje raste, njeguje svoju kulturu i istoriju, ali istovremeno gleda naprijed- navodi se u saopštenju Demokrata.

Izbori u Herceg Novom: Katić nosilac liste Demokrata

Inicijativa za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, koju je prošle sedmice crnogorskim parlamentarcima uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čini se da za sada nije privukla značajnu reakciju javnosti i opozicionih političara.
Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić za list kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.
Portparol Demokratske Crne Gore Mitar Paunović je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.
- Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok - dodali su u odgovoru Pobjedi.
Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.
- Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon - zaključuje se u odgovoru Paunovića.
Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a Budimir Aleksić, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.
- Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje - kazao je Aleksić.
On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.
Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.
Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

Mislio sam da je početak beskompromisne borbe počeo dolaskom Demokrata na ključne pozicije u bezbjednosnom sektoru, otkad su počeli da nas zasipaju deminutivima mačkice, tačkice, patkice, lutkice i da dubinski čiste i ribaju ćoškove po kancelarijama MUP-a, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Zirojević je to naveo, komentarišući navode Nove srpske demokratije da je ulazak te partije i koalicije "Za budućnost Crne Gore" u vlast označio "početak odlučne i beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala".
- No, izgleda je od tada samo krenula povećana potražnja i potrošnja za popecima, miješanim mesom, bašta salatama, benzinom i dizelom i transformatorskim uljem. Šta znam ja, riješite to u krugu familije - naveo je Zirojević na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1892896911457173560%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Mislio sam da je beskompromisna borba počela dolaskom Demokrata na ključne pozicije, a ono krenula potražnja za popeke, benzin i dizel...

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima.
Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu.
<h2>Napadi umjesto odgovora i odgovornosti</h2>
Troje studenata Milo Perović, Marko Vukčević i Itana Dragojević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine.
Grupa "Kamo śutra" od početka godine organizuje proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog, kako su smatraju, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece.
Umjesto da javnosti daju odgovore i sami doprinesu utvrđivanju odgovornosti za brojne propuste u bezbjednosnom sektoru, podnosioci tužbe konstatuju da su se Demokrate odlučile za neprimjerenu kampanju protiv organizatora protesta, a u sve u cilju izbjegavanja odgovornosti i čuvanja funkcija. Kampanja je, dodaju zasnovana na ličnim napadima, neosnovanim i neistinim optužbama na račun studenata, njihovom targetiranju i ugrožavanju bezbjednosti.
U tužbi zastupnik neformalne grupe studenata "Kamo śutra" advokat Veselin Radulović detaljno podsjeća na brojne primjere objava kako putem saopštenja za medije, tako i objava na društvenim mrežama u kojima su Demokrate tvrdile da iza zahtjeva studenata stoji bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sa kriminalnim klanovima.
Podsjetio je i na izjavu Šaranovića od 5. januara u emisiji "U retrovizoru" na TV Vijesti da ima operativne podatke na osnovu kojih organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima.
- Tako je i tuženi Danilo Šaranović, čija se ostavka ili smjena traži od strane tužilaca, tužioce označio kao osobe iza kojih stoje organizovane kriminalne grupe, objašnjavajući to "operativnim podacima", iako nikada tužiocima i javnosti nije predstavio niti jedan dokaz o povezanosti tužilacca sa kriminalom bilo koje vrste. Umjesto da javnosti daju odgovore na brojna pitanja kako je došlo do zločina na Cetinju, šta su bezbjednosne službe uradile da to spriječe ili bar da posljedice budu manje tragične, šta bezbjednosne službe nijesu uradile, a morale su da urade, šta će uraditi da se takvi slučajevi ubuduće preduprijede i bezbjednost svih građana poboljša i šta će uraditi da se rasvijetle sve okolnosti pod kojima je došlo do zločina na Cetinju, izdali su saopštenje koje sadrži niz uvredljivih i neistinitih, klevetničkih navoda i optužbi na račun tužilaca i drugih studenata koji su organizovali protest, kojima se na neprimjeren i grub način povrjeđuju njihova čast, ugled i dostojanstvo, ugrožava se njihova bezbjednost jer se predstavljaju kao osobe koje rade u interesu kriminalnih klanova kako bi povratili kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, kao osobe koje rade za one koji su širili mržnju Crnom Gorom i koji su izvršili na desetine ubistava, kao osobe koje rade za aktere korupcije na najvišem nivou i za osobe koje su nelegalno dijelile naoružanje – navedeno je, pored ostalog, u tužbi.
<h2>Ugrožavanje bezbjednosti</h2>
Studenti tvrde da su funkcioneri Demokrata, protiv kojih je podnijeta tužba, u produženom trajanju i zlonamjerno objavljivali saopštenja koja predstavljaju napad na ugled, čast i dostojanstvo tužilaca, kojima se ugrožava njihova bezbjednost jer se dovode u vezu sa najtežim oblicima kriminaliteta, sa tendencijom da tako nastave i ubuduće.
Istovremeno, konstuju da tuženi nijesu uradili ništa kako bi utvrdili pod kojim okolnostima je došlo do teškog zločina na Cetinju, iako upravljaju bezbjednosnim sektorom.&nbsp;
- Tuženi nijesu uradili ništa ni da se privedu pravdi svi oni na koje ukazuju u svojim saopštenjima, koje optužuju za najteža krivična djela, uključujući i brojna ubistava i sa kojima neosnovano, neargumentovano i zlonamjerno povezuju tužioce i druge studente. Neistiniti navodi tuženih o povezanosti tužilaca i studenata sa organizovanim kriminalom dodatno su ozbiljniji jer dolaze od strane funkcionera i partije koja u potpunosti kontroliše bezbjednosni sektor od 31. oktobra 2023. godine. Tako su tužioci predstavljani kao dio kriminalnih organizacija, odnosno lica koja rade za njih i za njihove interese i to od strane onih čije je ključna obaveza borba protiv kriminala i korupcije. Takve neistinite optužbe tuženih nijesu samo povrijedile čast, ugled i dostojanstvo tužilaca, već su ugrozile i njihovu bezbjednost jer od kada su targetirani od strane tuženih tužioci konstantno dobijaju prijetnje i uvrede – ističe se u tužbi.
<h2>Prekoračenja i zloupotrebe</h2>
Dalje se navodi da su Demokrate zloupotrijebile slobodu izražavanja na štetu studenata i povrijedili njihovo ljudsko dostojanstvo, te da su prekoračile granice prihvatljivog govora koje predviđa član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
- Nedostatak dokaza za bilo koju činjeničnu tvrdnju na štetu tužilaca pokazuje da je glavni razlog za objavljivanje saopštenja tuženih upravo namjera da se tužioci uvrijede, diskredituju i predstave kao osobe koje rade za organizovani kriminal, a da se istovremeno relativizuje i prikrije orgovornost funkcionera prvotuženog. Objavljeni tekstovi tuženih ne predstavljaju “pretjerivanja” i “provokacije”, već ozbiljne optužbe koje nijesu potrkrijepljene niti jednim dokazom i koje nijesu dopustive u izražavanju i javnom objavljivanju. Tuženi su, u smislu člana 148. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, odgovorni zbog objavljivanja sadržaja kojim se vrijeđa ugled i čast tužilaca – naglašeno je u tužbi.
Konstatuje se da su povrijeđena lična dobra podnosilaca tužbe nemjerljiva u novcu, te da naknada nematerijalne štete nije kompenzacija, već satisfakcija koja je potrebna da se uspostavi psihička ravnoteža, narušena trpljenjem duševnog bola zbog objavljenih uvredljivih i neistinitih navoda.
Na osnovu svega navedenog, podnosioci tužbe smatraju da postoje zakonski osnovi da se Demokratama izrekne presuda o trošku tuženih i da se uklone sporni tekstovi.
- Objavljeni tekstovi tuženih izazvali su kod tužilaca duševne bolove zbog povrede ugleda i časti, slobode i prava ličnosti jer su u javnosti, neosnovano i neistinito, u produženom trajanju predstavljeni kao osobe koje rade u interesu aktera organizovanog kriminala i koruptivnih krivičnih djela, a sve kako bi preuzeli kontrolu nad bezbjednosnim sektorom – zaključuje se u tužbi.

Tamara Klikovac

Marija Žižić

"Kamo śutra": Demokrate klevetama prikrivaju odgovornost i propuste za masakr na Cetinju

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv Demokratske Crne Gore i njenih funkcionera koji su, kako su rekli, konstantno iznosili neosnovane i neistinite optužbe o povezanosti studenata organizatora protesta sa kriminalnim klanovima i korupcijom. 
U tom koletivnu podsjećaju da su članovi ove partije svoje ministarske, poslaničke i druge funkcije koristili kako bi sa istih, bez ikakvih dokaza, iznosili tvrdnje da su organizatori protesta – članovi organizovanih kriminalnih grupa, na taj način direktno ugrožavajući pojedince iz "Kamo śutra". 
- Javni funkcioneri, članovi Vlade ili politički akteri nijesu pokazali odgovornost za javno izgovorene riječi, targetiranja, te nijednom nijesu pružili dokaze za svoje tvrdnje, iako je to u nekoliko navrata traženo od njih. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je u nastupu na TV Vijesti u emisiji "U retrovizoru" na pitanje – da li organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima i da li ima neke operativne podatke, odgovorio: "Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt stojim iza toga kao funkcioner Demokrata". O tim operativnim podacima nikada nije obavijestio ni nas ni javnost, kako smo i zahtjeviali. Kroz svoja saopštenja, pored konstantnih poziva da za svoje tvrdnje pruže dokaze, nastavili su sa targetiranjem bez ikakve odgovornosti ili svijesti za svoje tvrdnje i javno izgovorene riječi sa svojih pozicija na kojima su institucionalno i partijski zaštićeni - kazali su iz "Kamo śutra".
Ovo je, napominju, posebno opasno kada se ima u vidu da su napade upućene mladim osobama bez političkih funkcija i partijskih pozadina iznosili poslanici i poslanice u Skupštini, kao i ministri i potpredsjednici Vlade Crne Gore.
- Takvo iznošenje "istina" od strane političkih autoriteta, izazvalo je i širenje govora mržnje, prijetnje i uvrede koje članovi dobijaju putem društvenih mreža. Ovakvim istupom političkih i javnih ličnosti su ohrabreni pojedini mediji, koji targetiraju studente okupljene u "Kamo śutra". Žao nam je što su osobe čiji rad plaćaju građani i građanke odlučili da iste te građane i građanke ugroze koristeći svoju poziciju i poluge moći - poručuju iz "Kamo śutra".

Kolektiv "Kamo śutra" podnio prijavu protiv Demokrata: Targetiranjem direktno ugrozili pojedince iz naše grupe

Nijedna od inicjativa koje predlaže predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije slučajna. Sve imaju jasnu metu i zasnovane su na određenim procijenjenim potrebama te političke grupacije, kako bi pokušali da zaštite svoje partikularne interese – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
<h2>Mandićev tajming za inicijative</h2>
Uljarević smatra da je posebno zanimljiv vermenski okvir u kojem se javlja inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama.
- Inicijativa je lansirana u javnost neposredno nakon što je formirana lokalna vlast u Budvi. Treba imati u vidu da je jedna od grupacija, koja je otkazala poslušnost Mandiću, vezana za Mila Božovića koji je optužen za organizovano kriminalno udruživanje. Ne tako davno Božović je bio blizak Mandićev saborac. Tako da je moguće da je ovo jedan vid, ne samo onoga što se javnosti predstavlja kao borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, već nova dimenzija političkog obračuna. Mislim da treba ukazati na to koliko je opasno ako takvu vrstu političkog obračuna unosite u sistemske zakone ili institucionlano djelovanje - kaže Uljarević.&nbsp;
Učesnici okruglog stola u Vili Gorica, na kojem se govorilo o inicijativi za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama, bili su uglavnom Mandićevi savjetnici, poslanici vlasti, kao i Nebojša Medojević, nakon dužeg perioda političke apstinencije. Nije bilo predstavnika opozicije, civilnog sektora, eksperata… Uljarević smatra da nije bilo napora da se, kako kaže, predstava učini uvjerljivom.&nbsp;
- Da unutar te političke grupacije zaista postoji ozbiljna namjera da osnaže institucije onda ne bi smo imali policiju koja je u takvom stanju da danima ne može da uhvati ubicu (Alija Balijagić) koji je u kasnim šezdesetim godinama, ili da imamo onakvo reagovanje, kakvo smo imali priliku da vidimo, u dvostrukom masakru na Cetinju. Specijalno državno tužilaštvo nema ni pristojne uslove za rad, a vlasti se svako malo pokušavaju referirati prema uspjesima tog državnog organa. Agencija za sprječavanje korupcije ne da nije osnažena, već u njenom savjetu sjedi čovjek čiji konflikt interesa ozbiljno ugrožava integritet čitave agencije - podsjeća Uljarević.
<h2>Porazna situacija</h2>
Predsjednik Skupštine treba da bude taj koji uspostavlja, održava, pospješuje dijalog unutar zakonodavnog doma, vjeruje Uljarević. Dodaje da je porazna situacija u kojoj je jedini način da Mandić funkcioniše u Skupštini bez opozicije. Zato bi, smatra ona, predsjednik Skupštine trebalo da preispita svoju poziciju, koliko ima kapaciteta za obavljanje takve fukcije.
- To nije pozicija u kojoj on (Mandić) može diktatorski da nastupa, već mora da pokuša da nađe rješenje koje će biti prihvatljivo i opoziciji, i vlasti. Sa druge strane, imali smo period, posebno u zaletu kad je trebalo Crna Gora da dobije IBAR, kada je opozicija pokazala visok nivo konstruktivnosti i glasala za najveći broj zakona, iako su imali svijest i javno govorili da ti zakoni nijesu dobri. To je očito kreiralo neku vrstu želje kod vlasti da opozicija u svemu bude statista, a ako se ne ponaša u skladu sa tim - da bude kažnjena. To nije demokratski i nije održivo - poručuje Uljarević.
<h2>Svijest o javnom interesu</h2>
Govoreći o različitim inicijativama Vlade, ali i različitim stavovima o kada je pitanjima koja se odnose na povećanje cijene zakupa za plaže ili bojkot supermarketa, Uljarević kaže kako je jasno da izvršna vlast ne djeluje kohezivno.
- Svakodnevno imamo dijametralno suprotne stavove članova Vlade o različitim pitanjima. Oni jedni druge dnevno demantuju i to tako prolazi. Ministar ekonomije na neki način pokušava da odgovori na rezultat, rekla bih, neuspjelog bojkota, a na drugoj strani premijer poziva na takvu akciju. Premijer govori kako se smanjuje broj zaposlenih u javnoj administraciji, a ministar javne uprave navodi sasvim drugačije, egzaktne brojke. Ono što iz toga možemo da zaključimo je da u Vladi svako pokušava da ostvari svoj interes i da nema onoga najvažnijeg - svijesti o javnom interesu i djelovanja u javnom interesu - ističe Uljarević.
<h2>Protesti, Demokrate, targetiranje</h2>
Smatra da najveći dio Vlade pristupa opreznije pitanju studentskih protesta, vjerujući u strategiju da će se protesti vremenom ugasiti, a ljudi zamoriti. Međutim, odlučnost studenata da istraju je očigledna.
- Vidimo odlučnost i istrajnost među studentima. Protesti nijesu masovni kao u Srbiji, ali nose i jasne političke zahtjeve, koji su jako važni i počinju kapilarno da se šire. To nije nešto što treba zanemariti, posebno imajući u vidu da imamo izbore u određenim opštinama, što se može odraziti na rejting vladajućih partija. Predsjednik Vlade bi trebalo da razmisli kako da ovu priču zatvara, adresirajući adekvatno zahtjeve studenata. Nije bilo teško za pretpostaviti da se na protestima, sve češće, u negativnom kontekstu izgovara i njegovo ime, i reaguje negativno na kada se njegovo ime pomene. Pitanje je koliko on želi da bude štit Demokratama - istakla je Uljarević.
Objašnjava da onda kada vlast targetira one koji ukazuju na probleme to pokazuje da nema kapacitet da probleme riješi. To je, dodaje, očigledno slučaj kad je riječ o Demokratama i bezbjednosnom sektoru.
- Suštinsko pitanje je kako će Demokrate da urede sektor bezbjednosti ili od njega odustanu, a ne koliko će svakodnevno izmisliti novih neprijatelja. Jer, oni se očigledno smiju, širi se taj krug, pa će ispasti da su svi krivi za nešto što oni ne mogu da urade u svom sektoru, da apsolutno nemaju nikakvu odgovornost. Neće biti da je to baš tako. Mora se prihvatiti da određena pozicija nosi određeni nivo obaveza, da traži neke kapacitete i stručne, i političke… Ako ne možete da na to odgovorite, nije sramota odustati i podnijeti ostavku. Mnoge stvari koji se rade sa tih adresa postaju već sramotne - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Mandićeva inicijativa nova dimenzija političkog obračuna

Na današnjoj blokadi na Kruševom ždrijelu došlo je do incidenta kada su dvojica nepoznatih ljudi prišli okupljenim građanima i članovima porodica žrtava, &nbsp;pri čemu je jedan podigao tri prsta dok ga je drugi slikao medju okupljenima.&nbsp;
Ovo je isprovociralo okupljene koji su burno reagovali, a policija je odmah intervenisala i spriječila fizicki obračun.
Očevici kažu da su provokatori sa dva auta došli iz pravca restorana Belveder, a da je jedno auto imalo budvanske tablice.
Policija je dvojicu provokatora privela u stanicu policije Cetinje , dok su se okupljeni sa Kruševog ždrijela preselili ispred stanice policije.

Incident na Kruševom ždrijelu: Prišli i pokazivali tri prsta porodicama žrtava cetinjskih masakara

Sa studentskim zahtjevima je završeno, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Svesrpskom saboru u Nišu večeras.
- Zato im večeras još jednom pružam ruku i kažem da sam spreman na razgovor, da vratimo dijalog u institucije. Znam da će nas odbiti, ali mi nećemo odustati- poručio je Vučić.
Rekao je da će „od večeras Niš biti oslobođen, a oslobodiće se i svaki drugi grad“.
Prosvjetnim radnicima koji su u štrajku je poručio da neće dobiti novac dok ne krenu da rade.
- Nećete dobiti ni dinar dok ne počnete da radite. Nazad na fakultete, pa kad zaradite – biće vam plaćeno. Možete i da plivate preko Atlantika, ali para nema- kazao je Vučić.
Izbora će biti kada nadležni donesu odluku, a oni su apsolutno nenadležni da to traže, rekao je studentima koji su najavili da će u subotu u Nišu ponoviti zahtjev za vanrednim izborima.
Na Svenarodnom saboru u organizaciji Srpske napredne stranke, na glavnom gradskom Trgu kralja Milana u Nišu, okupilo se više hiljada ljudi iz različitih krajeva Srbije.
Dio programa čine i nastupi kulturno-umjetničkih društava i estradnih pjevača.
Ovaj skup će biti jedan u nizu koje je organizovao SNS poslije početka studentskih protesta u Srbiji, a najmasovniji su bili u Beogradu, Sremskoj Mitrovici i Jagodini.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je Policijskoj upravi u Nišu prijavljeno javno okupljanje u organizaciji lokalnog odbora Srpske napredne stranke.
Tim povodom su reagovali i niški studenti u blokadi, poručivši da „ton i sadržaj saopštenja“ doživljavaju kao „vid prijetnje suprotan demokratskim prinicipima i osnovnim ljudskim pravima“.

Vučić poručio studentima: Sa zahtjevima je gotovo

Prvi dan finalnog turnira Kupa Crne Gore za rukometaše imao je kranje iznenađujuć ishod. U sjutrašnjem finalu, naime, igraće ekipe Mornara 7 i Budvanske rivijere.
U drugom polufinalu, rukometaši Budvanske rivijere držali su čas rukometa prvaku i pobjedniku prošlogodišnjeg Kupa, sastavu Lovćena. Na kraju je bilo 23:28 (7:14).
Podsjetimo, i Mornar 7 je priredio iznenađenje, slaveći nad Rudarom istim rezultatom (28:23). No, oba primorska sastava su potpuno zasluženo u finalu.
Kada je riječ o drugom današnjem susretu, publika u Bemax areni pratila je prilično neočekivan razvoj događaja - nakon 18 minuta igre, Lovćen je postigao svega dva pogotka. To je omogućilo Budvanima da se odlijepe na sedam golova razlike (2:9), pri čemu je na kraju prvog poluvremena bilo 7:14.
Na startu drugog dijela, Rivijera je vodila i 8:16, da bi Lovćen uskoro, pogocima Rackovića i Perišića, prepolovio zaostatak (15:19). No, uzvratio je na to Bajčeta sa dva gola, zatim je pogodio i Kordoba, te su Cetinjani opet bili predaleko od mogućeg obrta (15:22).
Uslijedila je nova serija Lovćena 3:0, uz pogotke Brnovića, Pajovića i Petričevića. Odgovarali su i Budvani, tako da je uoči završnih 10 minuta na semaforu bilo 19:23. Ipak, Budvani su nakon toga postigli tri uzastopna gola i sve je bilo jasno.
Glendža i Bajčeta su predvodili Budvane sa po sedam golova. U timu Lovćena su Pajović i Mrvaljević pogađali po pet puta.
Sjutrašnje finale Budvanska rivijera - Mornar 7 na programu će biti u 18 časova.
Prije toga, pratićemo finale i u konkurenciji rukometašica - u 15 časova sastaće se Budućnost i Levalea.

Rukomet: Budvanska rivijera drugi finalista, za trofej sa Mornarom 7

Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan će sjutra doći izaslanstva više od 150 zemalja, saopštila je danas Sveta stolica.
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
Američku delegaciju predvodiće potpredsednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trgu svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Inauguraciji će prisustvovati i crnogorski premijer Milojko Spajić.
Evharistijska proslava počeće sjutra u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Sjutra inauguracija pape Lava XIV

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: demokratska-crna-gora