Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uručio je danas sertifikate učesnicima Demokratskih radionica „Barbara Pramer“ na 14. svečanoj ceremoniji upriličenoj u Vili „Gorica". Mandić je podsjetio na istorijat realizacije ovog programa u Skupštini, te istakao da program godinama pruža djeci i mladima mogućnost da na praktičan i zanimljiv način upoznaju teme demokratije, rada parlamenta, Evropske unije i ljudskih prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611150648_32aae0bf7b7ccd5e9970c3e90d87146050fd8c841aac73274c426be16d47217d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611150648_32aae0bf7b7ccd5e9970c3e90d87146050fd8c841aac73274c426be16d47217d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa uručenja sertifikata"></figure>  On je naveo da je kroz program prošlo više hiljada učenika, čime im je omogućeno da steknu znanja o načinima na koje mogu aktivno učestvovati u izgradnji društva u kom svako ima pravo glasa, mišljenja i slobode, što je posredno, kako je kazao, pretpostavka i garant stvaranja pravednog, otvorenog i razvijenog društvu. Mandić je podsjetio i na značajnu podršku austrijskog parlamenta, ERSTE fondacije i organizacije Forum mladi i neformalna edukacija, uz čiju podršku je program i pokrenut. U završnom dijelu, Mandić se obratio najmlađima, poručujući da je njihovo interesovanje, radoznalost i energija da nauče nešto novo, ono što inspiriše i obavezuje. - Vi ste generacije koje će graditi bolju, pravedniju i snažniju Crnu Goru. Crnu Goru kao dio evropske porodice naroda. Vjerujem u vas. Čestitam vam na uspješnom učešću u ovogodišnjoj radionici i od srca vam zahvaljujem što ste nas podsjetili koliko je važno slušati mlade – i učiti od njih. Čast mi je i veliko zadovoljstvo što vam danas mogu uručiti sertifikate. Vi ste naši mladi parlamentarci – i naša nada - kazao je Mandić. U okviru svečane ceremonije upriličen je i prigodan program u kome su učestvovali učenici Osnovne škole ,,Vlado Milić“. Demokratske radionice „Barbara Pramer“ su edukativni program Skupštine Crne Gore koji realizuje parlamentarni Edukativni centar u cilju podsticanja interesovanja kod djece i mladih za politiku i demokratske procese.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611150648_088cec3a11a043fde4dd12387b8e47292130fc1b1cc4e95cb8e7f78450bd5d87.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250611150648_088cec3a11a043fde4dd12387b8e47292130fc1b1cc4e95cb8e7f78450bd5d87" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa uručenja sertifikata"></figure>  Program se od 2012. do 2014. sprovodio uz podršku parlamenta Austrije, finansijsku podršku ERSTE fondacije i stručnu i tehničku realizaciju NVO Forum MNE, a od kraja 2014. godine, Skupština Crne Gore program realizuje sopstvenim kapacitetima. Do sada je u programu učestvovalo 34457 učesnika iz 138 crnogorskih škola iz svih opština u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić najmlađima: Vi ste generacije koje će graditi bolju, pravedniju i snažniju Crnu Goru

Sektor koji hrani naciju dobija nedovoljnu podršku države i ovakvim tempom nema dugoročnu budućnost, ocijenio je predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić, prilikom blokade kružnog toka u Nikšiću.
&nbsp;- Danas smo ovdje jer više ne možemo da čekamo. Došli smo traktorima da pokažemo da nas ima i da nećemo biti nevidljivi- kazao je Miličić.
&nbsp;Poljoprivredni klaster Crne Gore nezadovoljan aktuelnim agrobudžetom danas je organizovao okupljanje traktorima na kružnom toku prema Kličevu, u Nikšiću.&nbsp;
&nbsp;Miličić je podsjetio da ukupni državni budžet Crne Gore za ovu godinu iznosi oko četiri milijarde EUR, dok je agrobudžet zajedno sa EU donacijama 77 miliona EUR. Od toga je, kako je naveo, 11 miliona donacija, a 66 miliona dolazi iz nacionalnih izvora, prenosi portal RTCG.
&nbsp;Prema njegovim riječima, oko 30 miliona EUR ide direktno na podršku poljoprivredi, što čini oko 1,65 odsto ukupnog državnog budžeta. Direktna nacionalna podrška poljoprivrednicima manja je od 0,8 odsto budžeta.
&nbsp;- Šta znači 0,8 odsto? To je broj koji pokazuje koliko malo država zaista ulaže u one koji hrane naciju. Sa ovakvim agrobudžetom crnogorska poljoprivreda nema dugu budućnost- kazao je Miličić.
&nbsp;On je naveo da poljoprivreda nije trošak, već ulaganje u hranu za porodice i budućnost sela i mladih ljudi koji žele da ostanu i rade na zemlji.&nbsp;
- Kada država pomogne farmeru da kupi steonu junicu, to nije trošak — to je investicija- dodao je.
&nbsp;Miličić je ukazao i na alarmantne podatke o spoljnjotrgovinskom deficitu, koji je prošle godine premašio 3,5 milijardi EUR, uz veliki udio uvoza hrane. Samo u prošloj godini uvoz hrane i pića iznosio je 976 miliona EUR, a sam uvoz hrane 772,4 miliona EUR.
&nbsp;- Kako da smanjimo deficit ako ne podržimo domaću proizvodnju? Kako da sela žive, a hrana bude domaća i dostupna, ako država okreće glavu od onih koji je hrane?- poručio je Miličić.
&nbsp;On je najavio pokretanje kampanje Kupuj domaće i pozvao građane da kupuju crnogorske proizvode i time direktno ulažu u domaću ekonomiju i opstanak sela.
&nbsp;- Ovo nije apel, ovo je ultimatum. Minut do 12 je! Poljoprivreda zaslužuje više. Građani zaslužuju sigurnu, domaću hranu, a ne zavisnost od uvoza- rekao je Miličić.
&nbsp;On je poručio da poljoprivrednici ne traže milostinju, već pravednu raspodjelu i jasne odgovore.
&nbsp;- Za našu zemlju, za našu hranu, za našu budućnost — pet poštenih, odmah- zaključio je Miličić.

Nikšić: Poljoprivrednici traktorima blokirali kružni tok

Mađarski književnik Laslo Krašnahorkai dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, saopštila je danas Švedska akademija.
Krašnahorkai je nagrađen „za svoje upečatljivo i vizionarsko stvaralaštvo koje, usred apokaliptičnog užasa, potvrđuje moć umjetnosti“, izjavio je stalni sekretar Akademije Mats Malm prilikom objave laureata. 
Nagrada, vrijedna 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara), jedna je od najprestižnijih priznanja u svijetu književnosti. Dodjeljuje se od 1901. godine, u skladu sa testamentom švedskog pronalazača dinamita i industrijalca Alfreda Nobela, sa nagradama za nauku i mir.
Krašnahorkai, poznat po romanima Šatantango i Melanholija otpora, često se opisuje kao autor gustog, filozofskog stila i mračnih vizija savremenog svijeta. Njegova djela inspirisala su i brojne filmske adaptacije, posebno u saradnji sa poznatim rediteljem Belom Tarom.
Među prethodnim dobitnicima Nobelove nagrade za književnost su francuski pjesnik Sili Prudom (prvi laureat 1901), američki pisac Vilijam Folkner (1949), britanski premijer i književnik Vinston Čerčil (1953), turski autor Orhan Pamuk (2006) i norveški dramski pisac Jon Fose (2023).
Prošlogodišnja dobitnica bila je južnokorejska spisateljica Han Kang, koja je postala 18. žena – i prva Korejka – nagrađena Nobelovom nagradom za književnost.
Tokom godina, odluke Švedske akademije često su izazivale polemike – od nagrađivanja američkog muzičara Boba Dilana 2016. do priznanja austrijskom piscu Peteru Handkeu 2019, čije su političke stavove mnogi smatrali kontroverznim.
Bez obzira na kontroverze, Nobelova nagrada za književnost ostaje jedno od najznačajnijih i najuticajnijih priznanja u svijetu kulture i umjetnosti.

Krašnahorkai dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Delegacija Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI), koju čine senator dr Branislav Radulović i državna revizorka Jadranka Delibašić, učestvuje na 23. godišnjem sastanku EUROSAI Radne grupe za reviziju životne sredine (WGEA), koji se održava u Bratislavi, saopšteno je iz DRI.
Centralna tema ovogodišnjeg skupa, koji okuplja predstavnike iz više od 30 evropskih i međunarodnih institucija, posvećena je povezanosti klime, voda i biodiverziteta – kao ključnim izazovima u zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
- EUROSAI radna grupa za reviziju životne sredine (WGEA) formalno je osnovana rezolucijom na IV Kongresu EUROSAI u Parizu 1999. Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) punopravna članica EUROSAI je od 2008. i aktivno učestvuje u radu WGEA, kao i u radu Radne grupe za reviziju lokalne samouprave od 2016 i Radne grupe za reviziju informacionih tehnologija od 2018. godine- navodi se u saopštenju.
Tokom sesije WGEA, senator Radulović održao je bilateralne razgovore s predsjednikom Vrhovne revizije Slovačke Ljubomírom Andrassyjem, kao i sa predsjednikom AFROSAI WGEA Charlesom Kichereom, o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u primjeni inovativnih alata u revizijama koje prate ostvarenje ciljeva UN Agende 2030.
Kako je saopšteno iz DRI, tokom ovogodišnje sesisje WGEA u Bratislavi predstavnici tridesetak vrhovnih revizija razmatrali su teme vezane za efikasnost upravljanja resursima, važnost transparentnosti i jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske i ekološke rizike i oblike sprovođenja paralelnih revizija u ovoj oblasti.
- Danas će delegacija DRI na posebnoj sesiji posvećenoj „Biodiversity Nexus“ predstaviti iskustva iz sprovedenih revizija vezanih za održivi razvoj i sa drugim SAI raspravljati i definisati smjernice o budućim revizijama u ovoj oblasti, u cilju što uspješnije razmjene znanja, jačanje profesionalnih veza i zajedničkog kreiranja inovativnih audit alata u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) zavisiće isključivo od konkretnih reformi u pravosuđu i opipljivih rezultata u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, poručeno je na &nbsp;godišnjoj konferenciji „Nezavisno i profesionalno pravosuđe – ključni preduslov za EU integracije“.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, ocijenio je da su političke napetosti i institucionalne krize u Crnoj Gori u &nbsp;usporile reformske procese, i skrenule fokus sa stručnog na politički teren.
- Sa ovog mjesta želim da pozovem sve ključne donosioce odluka &nbsp;da do kraja naredne godine sprovedu sve aktivnosti predviđene Strategijom reforme pravosuđa i ispune završna mjerila u poglavima 23 i 24. Vremena za oklijevanje nema. Crna Gore je dobila šansu koju ne smijemo propustiti - rekao je Vujović na konferenciji koju je organizovao CeMI.
Na konferenciji je predstavljen izvještaj i ključni nalazi iz monitoringa suđenja koji je je uradi ta nevladina organizacija.
Vujović smatra da bi sveobuhvatni veting u ovom trenutku imao nesagledive negativne posledice po proces evropskih integracija.
On je upozorio na zloupotrebu koncepta vetinga u političke svrhe, kao i za opravdavanje za kršenje procedure i nezakonito postupanje.
- Vetting ne smije postati proizvoljan instrument koji se koristi za ostvarivanje interesa bilo koje partije. To mora biti zakonski definisan proces, zasnovan na objektivnosti, nezavisnosti i meritornosti - rekao je Vujović.
On je kazao da analiza CeMI-ja pokazuje da i dalje nema napretka u racionalizaciji pravosudne mreže, i kao negativan primjer naveo Osnovni sud u Žabljaku, koji već dvije godine nema nijednog sudiju.
Vujović smatra da je infrastruktura u sudovima i tužilaštima i dalje je ispod zadovoljavajućeg nivoa i da prostorni kapaciteti zahtijevaju sistemsko rješenje, a ne parcijalne adaptacije.
On je rekao da posebno zabinjava prekomjerne upotrebe pritvora i njegovog trajanja, i ukazao na značajne troškove neosnovanog lišenja slobode.
- Pritvor je u Crnoj Gori postao pravilo, a ne izuzetak. Prosječno trajanje pritvora iznosi oko 150 dana, a u više od polovine slučajeva traje do presude - rekao je Vujović i apelovao na restriktivniju i humaniju primjenu pritvora, uz poštovanje dostojanstva privedenih osoba.
On je ocijenio da je Crna Gora pred ključnim izazovom da u kratkom roku pokaže rezultate u reformi pravosuđa i da time potvrdi da je spremna za članstvo u EU.&nbsp;
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da dalji napredak Crne Gore na putu ka Uniji zavisi od rezultata u oblasti reforme vladavine prava.
- To ostaje glavna poruka EU &nbsp;dok god posao ne bude završen. Nema više prostora za oklijevanje, kašnjenja ni odlaganja -naglasio je Satler.
On &nbsp;je ocijenio da je ambiciozan cilj zatvaranja poglavlja 23 i 24 do kraja naredne godine realan samo uz punu institucionalnu posvećenost i ubrzanje reformskih procesa.
Satler je istakao da je imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, četiri člana Tužilačkog savjeta i jednog člana Sudskog savjeta prioritet od kojeg zavisi funkcionisanje pravosudnog sistema u punom kapacitetu.
- Očekujemo da preostale sudije Ustavnog suda buduju imenovane bez odlaganja. Skupština treba da djeluje hitno u postavljanju četiri nedostajuća člana Tužilaškog savjeta i jednog nedostajućeg člana Sudskog savjeta - rekao je Satler.
Kako je rekao, dobili su uvjeravanja od lidera Skupštine da će se aktivnosti po tim pitanjima preduzeti u narednim sedmicama.
On je kazao da EU želi da vidi, da ustavni i zakonodavni okviri budu u potpunosti uskrlani s evropskim standardima i preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije.
Prema riječima Satlera, funkcionalnost i organizacija sudskog sistema moraju se dodatno naprijediti, a sudska efikasnost poboljšati, naročito kada se govori o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.
- Želimo da vidimo jasan bilans rezultata – ne samo optužnice, već i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala - kazao je Satler, dodajući da će države članice EU upravo na osnovu tog bilansa ocjenjivati spremnost Crne Gore za zatvaranje najvažnijih poglavlja.
On je ukazao na važnost očuvanja nezavisnosti sudske i tužilačke grane vlasti, ističući da ne smije biti političkog uticaja na pravosuđe.
- Sudije i tužioci moraju raditi slobodno, odgovorno, vođeni svojom savješću i bez bilo kakvih eksternih pritisaka. Podjela vlasti mora biti poštovana, naročito u odnosu između zakonodavne i pravosudne grane vlasti - dodao je Satler.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, poručila je da nezavisnost pravosuđa nije povlastica, već osnovno pravo svakog građanina da mu se sudi nepristrasno, na osnovu zakona i činjenica.
To je, kako je kazala, obaveza koja čini da sud ne bude instrument moći, već temelj vladavine prava iza koje &nbsp;stoje samo profesionalne sudije.
- Stoga, naša dužnost kao sudija je da pravdu ne samo dijelimo, već da je kao sudije živimo u svakom sudskom postupku, u svakoj odluci i u svakom odnosu suda prema građaninu, svjesni da to nije ni malo lak zadatak - rekla je Pavličić.
Ona je istakla da nezavisnost sudija mora biti podržana profesionalizmom i odgovornošću i da povjerenje građana u sudski sistem počiva na otvorenosti, transparentnosti i kvalitetnoj komunikaciji.
- Samo onaj ko poštuje zakon može biti transparentan - naglasila je Pavličić, ocjenjujući da je otvorenost sudstva prema građanima i krittci neophodna za jačanje povjerenja i legitimnosti institucija.
Ona je pohvalila izvještaj CEMI-ja o monitoringu suđenja, ocijenjujući da takve analize doprinose razumijevanju pravosuđa, identifikovanju slabosti i definisanju konkretnih mjera za unapređenje sistema.
Pavlićić je ukazala na zabrinjavajući nalaz da se više od trećine suđenja ne održi zbog nedolaska stranaka, često usljed grešaka koje se mogu pripisati sudovima i pozvala je sudije na veću ažurnost i odgovornost.
Kada je riječ o pritvoru, Pavličić je rekla da je zakonski okvir usklađen sa evropskim standardima, ali da je na praktičnom nivou u značajnom broju slučajeva rješenja o pritvoru nijesu dovoljno individualizovana, obrazložena &nbsp;ili &nbsp;se sastoje od pukog navođenja zakonskih osnova, te da se, kada je u putanju njegova dužina, često pretvara u unaprijed izdržanu kaznu.
Ona je pozvala na jačanje edukacije sudija, posebno u dijelu obrazlaganja odluka o pritvoru, uz napomenu da takve mjere smiju biti samo krajnja opcija.
Govoreći o kadrovskim izazovima, Pavlićić je ukazala da je nužno motivisati mlade pravnike da biraju pravosuđe, kroz konkurentna primanja, profesionalni razvoj i priznanje za posvećen rad.
- Samo sudstvo koje je otvoreno za dijalog, samokritično i spremno na učenje, može biti istinski nezavisno i dostojno povjerenja građana - zaključila je Pavličić.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Milorad Marković, rekao je da tužioci u najmanjoj mogućoj mjeru doprinose odlaganju glavnih pretresa u odnosu nao stale subjekte krivičnog postupka.
On je istakao da izvještaj ukazuje na potrebu poboljšanja obrazloženja tužilačkih prijedloga za pritvor, posebno u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
- Ovaj zaključak je za tužilaštvo veoma značajan, i na strateški način ćemo mu posvetiti dodatnu pažnju kako bismo ujednačili praksu na svim nivoima - rekao je Marković.
On je podsjetio da je još u maju 2024. godine izdao obavezujuće uputstvo o hitnom postupanju u pritvorskim predmetima, a da je u septembru 2025. ono dopunjeno, sa akcentom na izuzetnost pritvora i posebno postupanje u predmetima sa stranim državljanima.
Govoreći i pritvoru, Marković je kazao da tužilaštvo funkcioniše efikasno, da postupa u skladu sa evropskim standardima i ljudskim pravima, te da ono nije uzrok prenatrpanosti pritvorskih kapaciteta.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je da je narednih 12 mjeseci presudno za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, te da izvještaji civilnog sektora, poput CEMI-jeve analize, predstavljaju dragocjen alat za jačanje vladavine prava.
- Do septembra ili oktobra 2026. godine u obavezi smo da pokažemo rezultate, kako bismo, nadamo se, do kraja sljedeće godine uspješno završili tehnički dio pregovora s EU - rekao je Božović.
On je istakao da je država svjesna prebukiranosti istražnih zatvora, te da su preduzeti koraci za poboljšanje uslova – kroz budžetska izdvajanja i izgradnju četiri nova objekta u Spužu, umjesto najavljene gradnje u Mojkovcu.
Božović je rekao da se se radi na racionalizaciji pravosudne mreže, odnosno da je smanjenje broja sudova već predviđeno nacrtom Zakona o sudovima, i doda da će nove izmjene Zakonika o krivičnom postupku, koje su u fazi usaglašavanja s Evropskom komisijom i trebale bi doprineti efikasnijim krivičnim postupcima.
On je kazao da probleme koji postoje u pravosuđu ne treba skrivati, već ih rješavati otvoreno i sistematski, u saradnji sa svim akterima.

Crna Gora da pokaže konkretne rezultate u reformi pravosuđa

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da policija nastavlja mobing njegovoga klijenta – bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića od kojeg je u petak uzeta izjavu u svojstvu građanina a u sklopu akcije koju je SDT pokrenulo kada je uhapsilo šest osoba, među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS.
U petak je privedeno pet osoba – biznismen Aleksandar Mijajlović, bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, &nbsp;bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i visoki policijski funkcioner Vladan Lazović. U ponedjeljak je uhapšen i Predrag Bošković. Odlukom sudije za istrage sa slobode se brane Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković.
Goranović je u petak u nikšićkoj policiji dao izjavu u svojstvu građanina ali mu nije saopšten razlog i, prema riječima Radulovića, inspektori su počinili niz nezakonitih radnji.
- On je u petak pozvan u svojstvu građanina i uredno se javio radi prikupljanja obaveštenja. U policiji mu nije saopšten razlog saslušanja a što je obaveza kada pozivaju nekog u svojstvu građanina. Postavljeno mu je jedno jedino pitanje koje je glasilo: „da li je on ikada odavao tajne podatke nekom neovlašćenom licu“ i on je naravno odgovorio da nije i razgovor se završio na tome – kazao je Radulović.
Dodao je da su Goranoviću oduzeli telefon i da su mu tražili pristupne šifre za mobilni i on im je dao. Radulović ukazuje da su telefon, prema njegovom mišljenju, oduzeli nezakonito jer ga nisu obezbjedili na adekvatan način.
- Telefon su stavili u kovertu koja nije pečatirana na odgovarajući način da bi se spriječilo da neovlašćene osobe imaju pristup podacima iz telefona i nakon dva dana u nedjelju je vršen pretres u Specijalnom državnom tužilaštvu – rekao je Radulović.
Osim Goranovića u nedjelju je bio prisutan i advokat Radulović, stručni saradnik iz Tužilaštva i policijska službenica iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
Advokat smatra da je to obavljeno korektno i u skladu sa zakonom, ali je problem bio a što je on istakao u zapisniku sve ono što je prethodilo toj radnji. Ističe da je telefon više od dva dana bio dostupan neovlašćenim licim, da se u tom telefonu nalaze privatne i lične stvari uglavnom, da su to u tom telefonu nalazi i komunikacija sa njim kao advokatom vezano za više postupaka u kojima ga zastupa. Ta komunikacija, prema riječima Radulovića, treba da ima posebnu zaštitu iako sam sasvim siguran da u njoj nema ništa inkriminišuće za bilo koga. Problematično je, ponavlja, da je policija imala uvid u tu komunikaciju.
Advokat naglašava da Goranović imao status građanina pa su tim prije morali voditi računa da se njegova osnovna ljudska prava ne narušavaju i da mu ne narušavaju prvenstveno pravo na privatnost i pravo na povjerljivost razgovora sa svojim advokatom.
Goranoviću, kako navodi advokat Radulović, ni naknadno nije rečeno, niti ga je bilo ko pitao bilo što vezano za druge osobe koje su uhapšene u tom postupku ili za bilo koga drugog.
- Sve ovo ne mogu drugačije protumačiti već kao nastavak mobinga i eventualno pokušaj da se kroz pretres njegovog telefona dođe do nekih podataka koji bi koristili kasnije u pokušaju njegove kompromitacije ili ucjene. U svakom slučaju to nije dozvoljeno raditi nije zakonito raditi ako je postojala potreba da se on ili
bilo koje lice sasluša odnosno da da obavještenja policiji vezano za neko krivično djelo policija je morala poštovati zakone – kazao je Radulović.
Goranović je smijenjen 2021.godine i od tada nije imao nikakva zaduženja u policiji. Radulović smatra da on od tog prioda nema pristup bilo kakvim podacima koji bi mogli biti označeni stepenom tajnosti i sve to govori u prilog ovome što je naveo da postoji puno razloga za sumnju da je ovo nastavak jedne vrste mobinga i pritiska na Goranovića.

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

Naredba o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića, kao šefa kriminalne grupe, kojoj su navodno pripadali i bivši policijski funkcioneri Milovan Pavićević i Vladan Lazović, nekadašnji šef kontraobavještajne službe ANB-a Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji funkcioner DPS-a Predrag Bošković – primjer je opskurne podmetačine, montiranog tužilačkog procesa. &nbsp; To proizilazi iz analize tužilačkog podneska Višem sudu koji potpisuju čak troje tužilaca - specijalni tužilac Miroslav Turković, državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo Ivana Petrušić Vukašević i državni tužilac upućen u Specijalno državno tužilaštvo Jovan Vukotić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca "> <figcaption>PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” &nbsp; Tročlani tužilački tim SDT-a na čijem je čelu Vladimir Novović tim uspio je na 82 strane da spoji nevjerovatne i neodržive konstrukcije, sa ciljem diskreditacije okrivljene šestorke, sedam kritičkih medija, ali i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista. Valjda u cilju pritiska na istražnog sudiju koji je trebalo da odlučuje o tužilačkom zahtjevu za pritvor, Naredba za sprovođenje istrage, za koju je advokatima okrivljenih rečeno da je tajna, osvanula je dijelom u uslužnom mediju – koncernu Vijesti. &nbsp; Redakcija tog medija je odmah akciju SPO i SDT ocijenila ,,najvećom ikad”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04" data-rendition-name="original" width="961" height="707" loading="lazy" alt="USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra "> <figcaption>USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije, u danu hapšenja na portalu Vijesti je osvanula informacija o hapšenju Milovana Pavićevića, iako je u tom času bio ispred jednog lokala u ,,Master kvartu” u Podgorici?! Koliko je zahtjev za pritvaranjem “opasne šestorke” bio osnovan, pokazuje i odluka sudije Gorana Šćepanovića: pritvor je određen Mijajloviću i Spičanoviću, kućno zadržavanje Pavićeviću i Lazoviću, dok su Nastić i Bošković pušteni na slobodu, uz obavezu da se jednom mjesečno javljaju policiji. Teško da djeluje kao da je riječ o ,,najvećoj akciji SDT-a i SPO ikad”. &nbsp; No, kada se pročita sadržaj naredbe, kada se sagledaju sve protivrječnosti, netačnosti, iskonstruisane, lažne, veze sa uređivanjem profesionalnih medija, onda trojka tužilaca iz SDT-a može biti zadovoljna - što svi okrivljeni nijesu pušteni da se brane sa slobode. &nbsp; ZAVJERENIČKA ŠESTORKA I ZAVJERENIČKI MEDIJI &nbsp;&nbsp; U naredbi SDT-a targetira se sedam medija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija "> <figcaption>NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija(Photo: Ilustracija: T.METĐONAJ )</figcaption> </figure>  -Aleksandar Mijajlović ,,kroz formiranje ili neformalno upravljanje mrežom medija utiče, kao organizator kriminalne organizacije, radi realizacije kriminalnog plana da kroz protivpravno iskorišćavanje položaja i ovlašćenja lica koja su zaposlena u državnim organima ili su nosioci javnih funkcija na uređivačku politiku “Mportala”, Portala “ETV”, “CDM”, “Standarda”, “Portal Analitike”, “Antene M”, koristi tako dobijene podatke radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje...” &nbsp; Još je opasniji nastavak optužbe za što su mediji trebalo da posluže: ,,u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija, čije je djelovanje u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije”. &nbsp; Nije eksplicitno rečeno, ali tužilačka trojka podstiče na takav zaključak – šestočlana kriminalna organizacija, koristeći sedam uticajnih medija, ima namjeru da promijeni političku i društvenu scenu. &nbsp; Samo je falilo da se navede – državni udar. &nbsp; Naredba za sprovođenje istrage se bazira, najvećim dijelom, na porukama iz telefona Aleksandra Mijajlovića. Koje baš i ne liče na poruke kojima se otkriva pokušaj destabilizacije države. &nbsp; Naprotiv: Mijajlovićevo propitivanje Spičanovića o identitetu ženskih osoba “čiji mi se izgled dopao” ili traženje adrese djevojke koja je vozila golf registracije PG K* **- &nbsp;ne djeluje baš kao neka zavjerenička aktivnost. &nbsp; U narednim danima Portal ETV će detaljno razotkriti tužilačku konstrukciju... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e" data-rendition-name="original" width="1458" height="1458" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV "> <figcaption>KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: POVRATAK U PROŠLOST &nbsp; No, već sada je izvjesno: uplitanje sedam crnogorskih medija bila je jasna namjera Specijalnog državnog tužilaštva da se ograniči sloboda govora, diskredituju i kriminalizuju kritički mediji, da im se uruši kredibilitet – time i da se finansijski destabilizuju. &nbsp; &nbsp;I to – lažnim konstrukcijama. &nbsp; U Naredbi za sprovođenje istrage se navodi da je Aleksandara Aco Mijajlović stvorio kriminalnu organizaciju u periodu 2018. do 2024. godine, među kojima je i ostvario uticaj na mrežu medija. &nbsp; Među sedam medija navodi se i “Portal ETV”, dio grupacije Televizije E, koju u nabrajanju tužioci iz nekog razloga - ne pominju. &nbsp; Bilo bi dobro da tužiteljska ekipa Turković, Petruđić-Vukašević i Jovan Vukotić objasne kako je moguće da je Aleksandar Mijajlović mogao uticati na uređivačku koncepciju Portala ETV kada portal nije postojao! Mijaloviću je telefon, na osnovu kojeg je i sročena Naredba, oduzet 19. februara zbog jednog drugog predmeta. Portal ETV je počeo da radi 5. septembra 2024. godine na treću godišnjicu građanskog protesta na Belvederu. &nbsp; Uprkos tome, tužioci terete Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra iste godine?! Nije šala, tako ispada iz Naredbe o sprovođenju istrage. Ali, to je – što se tiče ,,krivice” medija - tek dio tužilačke farse koja se zove Nardeba o sprovođenju istrage. &nbsp; ,,DJELUJE KAO DA JE JEDAN PUTNI PRAVAC... &nbsp;U Naredbi se, od 28 strane tužilačka trojka počinje baviti porukama koje je Aleksandar Mijajlović slao čelnim osobama u sedam medija: ,,CDM BORIS”, ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA”, ,,STANDARD JASMINA”, ,,ANTENA SUKOVIĆ DARKO”, ,,POBJEDA DJURANOVIC”. Oznake ljudi iz medija su u Naredbi očito ubilježene shodno tome kako ih je memorisao Aleksandar Mijajlović. Sadržina koja se nalazi u Naredbi djeluje – prilično jasno i ne tako kriminalno ili zavjerenički. No, tužiocima je sve sumnjivo. &nbsp; Pa i sljedeća razmjena poruka koju, na primjer šalje Sonja Drobac vajberom Aleksandru Mijajloviću: ,,me-portla.me meportal.me mportal.me m-portal.me... Glasaj za ime portala”. Nakon toga Drobac dobija odgovor: ,,bez crtica. Ne vole ih ljudi. Ostalo koji hoćeš...”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b" data-rendition-name="original" width="3455" height="2162" loading="lazy" alt="KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe "> <figcaption>KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Djeluje li ovo biranje domena kao zavjerenička igra? &nbsp; Ili, recimo, poruka ,,CDM BORIS” koji Mijajloviću šalje, obavještavajući ga o tekstu na portalu: ,,eo smo ga objavili kretena...” Ne djeluje zastrašujuće ni poruka, kako to opisuju tužioci, ,,lica koje koristi telefonski broj +382 67***935, memorisano pod imenom ,,STANDARD JASMINA” koja šalje Mijajloviću poruku – Ovo smo juče objavili”. &nbsp; Jednako opasno je i obavještenje vajber porukom ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA” koja 23. marta 2020. godine Mijajlovića pita: ,,Da objavimo na Analitici... djeluje kao da je samo jedan pravac”. &nbsp; Ni komunikacija Mijajlovića sa ,,licem memorisanim kao ,,ANTENA SUKOVIC DARKO” ne otkriva detalje zavjere, kad 23. aprila 2021. godine ,,ovo lice šalje okrivljenom Mijajloviću poruku: Objavili Pipuna”. Nema naznaka neke organizacije državnog udara i kada ,,POBJEDA DJURANOVIC” šalje poruku Mijajloviću: ,,Ide ujutro u Pobjedi, izvini tek sad vidjeh poruku”. &nbsp;&nbsp; Ovo je samo dio poruka koje obesmišljavaju svaki pokušaj kriminalizacije pomenutih crnogorskih medija. U Naredbi koja ima 82 strane ima još sijaset poruka koji upravo pokazuju da su urednici ili direktori medija razgovarali sa Aleksandrom Mijajlovićem o regularnim objavama servisnih informacija ili je, rjeđe, Mijajlović kao izvor obavještavao novinare o informacijama koje su mu dostupne, uglavnom vezane za ekonomiju ili građevinske radove, ponekad i za politička dešavanja, ali bez nekih ,,eksluzivnih” informacija. &nbsp; STATISTIKA KOJA RAZOTKRIVA &nbsp; O zloćudnosti tužilačke konstrukcije kojom se žele uvući mediji u neku zavjerničku priču, govori i prosta statistika razmijenjenih poruka. &nbsp; Tako je u naredbi zabilježeno da je, da se izrazimo tužilačkim rječnikom, ,,STANDARD JASMINA” od 27. agusta 2021. godine do 23. novembra 2023. godine razmijenila ukupno 18 poruka. Dakle: za dvije godina i dva mjeseca, ni jedna poruka mjesečno. &nbsp; Slična se situacija pokazuje i upoređenjem broja poruka između Aleksandra Mijajlovića i Darka Šukovića, glavnog urednika Antene M, koji su u periodu 23. april 2021. godine – 8. novembar 2022. razmijenili 17 poruka, statistički gledano nešto više od jedne &nbsp;mjesečno. &nbsp; Glavni urednik Pobjede Draško Đuranović je takođe komunicirao vajber porukama sa Aleksandrom Mijajlovićem, sudeći po Naredbi, od 17. jula 2022. do 18. septembra 2023. godine, ukupno 13 poruka u oba pravca – po jednu poruku mjesečno. &nbsp; Ne mora se biti medijski ekspert, čak i tužioci su lako mogli da naprave sličnu blic-analizu: nemoguće je Aleksandra Mijajlovića optuživati da je uređivao sedam crnogorskih medija ako je razmjenjivao jednu ili dvije poruke mjesečno sa urednicima ili čelnim ljudima medija. &nbsp; Svi ovi podaci, koje su tužioci samostalno prezentirali, ruše konstrukciju moguće optužnice. Istovremeno, Naredba o pokretanju istrage je i najbolji dokaz da se &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo pretvorilo u političku batinu vladajućih struktura, instrument za obračun sa opozicijom, ali i sredstvo za ograničenje slobode izražavanja i gušenje medija. &nbsp; I da, to nije više ponavljanje logike 1948. godine, ili progona staljinističkog tužioca Lavrentija Berije. Ovo je Crna Gora 2025. godine, imamo malog Beriju Bogdanovića na putu ka Evropskoj uniji. Putuj Evropo! &nbsp;&nbsp; &nbsp;

PODMETAČINA SDT-A: Optužuju Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra te godine?!

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjeti svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
- Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka - istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“.
- Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio - kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
- Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah - poručio je advokat.
<h2>UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni</h2>
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
- Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice - naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
- Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice - pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
- Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe) - zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, Portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.

Tag: demokratska-radionica-barbara-pramer

Mandić najmlađima: Vi ste generacije koje će graditi bolju, pravedniju i snažniju Crnu Goru

Nikšić: Poljoprivrednici traktorima blokirali kružni tok

Krašnahorkai dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Crna Gora da pokaže konkretne rezultate u reformi pravosuđa

PRATITE TVe UŽIVO