Više desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Madridu na demonstracijama koje je organizovala glavna konzervativna opoziciona stranka, protiv vlade socijalističkog premijera Pedra Sančesa, optužujući je za korupciju.
Demonstranti su se okupili na Trgu Španije u centru glavnog grada, poručujući Sančesu da podnese ostavku.
Narodna stranka sazvala je skup nakon što su procureli audio snimci koji navodno pokazuju da članica Socijalističke partije vodi kampanju blaćenja policijske jedinice koja istražuje tvrdnje o korupciji, a u koju su navodno umiješani supruga, brat i bivša desna ruka Pedra Sančesa.
Članica Socijalista je negirala optužbe, rekavši novinarima da je sprovodila istraživanje za knjigu i da ne radi u ime stranke ili Pedra Sančesa, a potom je i napustila Socijalističku partiju.
Lider Narodne partije Alberto Nunjes Fejho optužio je vladu za "mafijašku praksu" u ovoj aferi, tvrdeći da je Sančes u centru višestrukih korupcionaških skandala.
Narodna partija je procenila da je više od 100.000 ljudi prisustvovalo današnjem skupu pod sloganom "Mafija ili demokratija".
Predstavnik vlade u Madridu procijenio je da je na demonstracijama bilo između 45.000 i 50.000 ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Španija: Velike demonstracije protiv premijera Pedra Sančesa zbog korupcije

Više od 400 ljudi uhapšeno je danas u Istanbulu tokom demonstracija povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada, javilo je tamošnje udruženje advokata, javlja Beta.
- Broj uhapšenih prešao je 400- saopštio je istanbulski ogranak Udruženja naprednih advokata. Vlasti za sada nisu ništa saopštile.
U Turskoj su proslave Međunarodnog praznika rada poslužile kao platforma ne samo za borbu za prava radnika već za šire pozive za podršku demokratskih vrijednosti, pošto su demonstranti planirali da protestuju i zbog hapšenja opozicijskog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, prenosi agencija AP.
Njegovo hapšenje u martu podstaklo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina, a današnji praznik otvorio je mogućnost za ponavljanje antivladinih protesta.
<h3>Blokiran centar grada</h3>
Vlasti su blokirale pristup centralnom Istanbulu i zatvorile ulice koje vode do centra da bi se spriječilo svako okupljanje.
Novinari agencije AFP bili su svjedoci više desetina hapšenja u pojedinim kvartovima, na evropskoj obali grada, gdje je policija blokirala ulice koje vode do trga Taksim.
S rijetkim izuzecima, okupljanja su zabranjena na tom velikom trgu od kada su demonstracije 2013. potresle vlasti.
Kao i prethodnih godina, policija drži trg u blokadi posljednjih nekoliko dana.
Na poziv sindikata više hiljada ljudi danas se okupilo u dva kvarta na azijskoj strani grada, prema snimcima turskih medija i snimatelja AFP-a.

Istanbul: Više od 400 uhapšeno tokom prvomajskih demonstracija

Tri novinara, među kojima i novinar agencije Frans pres, koje su turske vlasti uhapsile pod optužbom da su učestvovali na zabranjenim demonstracijama u Istanbulu, oslobođeni su danas, javio je advokat jednog od njih.
Šest novinara uhapšeno je u ponedjeljak u Istanbulu zbog izvještavanja sa demonstracija koje su vlasti zabranile, a najmanje troje od njih danas je oslobođeno, javila je turska asocijacija za odbranu ljudskih prava (MLSA).
Među njima je novinar agencije Frans pres Jasin Akgul, kao i fotograf Bulent Kilič, koji je ranije radio za Frans pres i dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada.
Njihovi advokati rekli su da će oni biti pušteni na slobodu tokom dana.
Novinari su uhapšeni u ponedjeljak u zoru u svojim kućama. Talas demonstracija pokrenut je u Turskoj poslije hapšenja opozicionog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua 19. marta.
Hapšenje novinara izazvalo je brojne međunarodne osude.
- Oslobađanje Jasina Akgula je dobrodošlo i predstavlja ispravljanje ogromne nepravde. Tražimo oslobađanje svih drugih novinara koji supotpuno nepravedno privedeni - rekao je za Frans pres Erol Onderoglu, predstavnik nevladine organizacije Reporteri bez granice (RSF) u Turskoj.
Turske vlasti koje su zabranile okupljanja u više velikih gradova u zemlji javile su da su uhapsile više od 1.400 demonstranata od početka protesta, kakav se nije dogodio u toj zemlji od velikih demonstracija 2013. godine.

Oslobođena tri novinara uhapšena tokom demonstracija u Turskoj

Građani u Turskoj masovno su počeli da izlaze na ulice nakon što je gradonačelniku Istanbula Ekremu Imamoglu određen pritvor u kojem će ostati do suđenja, pri čemu je privremeno suspendovan sa funkcije.&nbsp;
Opoziciona Republikanska narodna partija objavila je kako je Imamoglu danas prebačen u zatvor Marmara.
Očekuje se da bi večeras na ulicama mogao biti ogroman broj ljudi, naročito u Istanbulu i u Ankari.
Imamoglu je, inače, glavni politički protivnik predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Zbog njegovog pritvaranja već su na ulicama Turske bili brojni demonstranti. Očekuje se da će ovaj potez podstaknuti vjerojatno najveće proteste u zemlji u proteklih deset godina.&nbsp;
Turski sud je poručio da su Imamoglu i još najmanje 20 osoba zatvoreni u sklopu istrage o korupciji. Posebna odluka o istrazi povezanoj s terorizmom tek bi trebalo da bude donijeta.

1084x550

Turska: Građani masovno izlaze na ulice nakon izricanja pritvora Imamoglu

Oko 10.000 pristalica monarhije demonstriralo je u glavnom gradu Nepala, Katmanduu, tražeći vraćanje bivšeg kralja Gjanendra Bir Bikram Šah Deva na tron.&nbsp;
Bivši nepalski kralj sletio je na međunarodni aerodrom Tribhuvan u Katmanduu nakon posjete zapadnom dijelu zemlje. Demonstrante su stotine policajaca sprečavale u pokušaju da uđu na aerodrom.
Hiljade pristalica monarhije blokirale su glavni ulaz na aerodrom i demonstrirali tražeći Gjanendrain povratak na tron.
Dok su demonstranti uzvikivali slogane „vrati kraljevsku palatu kralju“, „kralju, vrati se, spasi zemlju“, „živio naš voljeni kralj“ i „hoćemo monarhiju“, stotine policajaca sprečavale su ih u pokušaju da uđu na aerodrom.
Demonstracije su protekle bez nasilja, a demonstranti su tražili i da se hinduizam ponovo prizna kao zvanična religija u Nepalu.
Kralj Gjanendra je 2008. godine okončao monarhiju stari 239 godina u Nepalu nakon prodemokratskih protesta i proglasio je zemlju republikom.
S druge strane, mnogi građani Nepala su ljuti na republički sistem zbog političke nestabilnosti, loših ekonomskih uslova i zvaničnika koje smatraju odgovornim za korupciju.

U Nepalu demonstracije, pristalice monarhije traže vraćanje bivšeg kralja

Petronije Ponjavić iz Beograda je veći dio života proveo na ulici, protestujući.
Svjedok je 9. marta 1991, studentskih demonstracija 1996/1997, 5. oktobra 2000, aktuelnih studentskih protesta – i svega između što se dogodilo.
- Bio sam i na onim studentskim demonstracijama 1968, kao maturant Učiteljske škole - kaže 75-godišnji Ponjavić uz osmijeh u razgovoru za BBC na srpskom.
U dugoj buntovničkoj karijeri, kaže, doživio je mnogo toga.
- Bilo je i pendreka i nečega mnogo jačeg, šmrkova, gumenih metaka, zaista dramatičnih situacija. Nazivali su me i raznim imenima, govorili mi da sam izdajnik, strani plaćenik - prisjeća se on.
Danas je ponovo na ulicama i to zbog pada nadstrešnice Željezničke stranice u Novom Sadu 1. novembra, kada je poginulo 15 ljudi.
Podržava blokade i proteste studenata koji traže da se utvrdi odgovornost za novosadsku tragediju.
Reakcije vlasti na demonstracije prije 30 godina i danas su „skoro identične“, smatra.
- Samo otvorene policijske torture nema, radi se podmuklije - dodaje kratko.
Vrlo je teško porediti ranije proteste i današnje – kontekst je drugačiji, vrijeme se promijenilo, generacije su potpuno drugačije, samim tim i reakcije vlasti, kaže Miloš Bešić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
- Iako se danas govori o protestima studenata, ako pogledate ko sve na njih dolazi vidjećete da su to zapravo opštenarodni protesti, a da studenti samo kanališu ogromnu količinu negativnog naboja prema vlasti. Oni su ta neka udarna pesnica - kaže Bešić za BBC na srpskom.
Kao što su se demonstranti ranije okupljali oko opozicionara, poput Zorana Đinđića i Vuka Draškovića, danas to rade oko „kolektivnog liderstva studenata“, dodaje.
- Reakcije vlast Slobodana Miloševića i Srpske napredne stranke (SNS) imaju nekih sličnosti, ali se i razlikuju u stepenu represije, metodama i u nivou propagande koju koriste - ističe Bešić.
<h2>O pendrecima i kontramitinzima</h2>
Tog 9. marta 1991, beogradskim ulicama defilovali su tenkovi.
Status jednog od najpoznatijih datuma u modernoj istoriji Srbije, taj dan dobio je zbog prvih velikih demonstracija protiv Slobodana Miloševića, nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije.
Protestom na prepunom Trgu republike, demonstranti predvođeni Draškovićem, nekadašnjim liderom opozicionog Srpskog pokreta obnove (SPO), tražili su ostavke generalnog direktora Televizije Beograd – današnje Radio-televizije Srbije – i ministra policije Radmila Bogdanovića.
Policija je odgovorila suzavcima, pendrecima, vodenim topovima i oklopnim vozilima.
U sukobima je poginulo dvoje ljudi, a Drašković je uhapšen.
Na kraju dana na ulice su poslati i tenkovi Jugoslovenske narodne armije (JNA), što Ponjavić naziva „zaista groznim prizorom“.
Skup narednog dana bio je kod Terazijske česme, ka kojoj je iz Studentskog grada na Novom Beogradu krenula velika grupa studenata.
Međutim, na Brankovom mostu sačekala ih policija – opet suzavci i pendreci.
Velikih studentskih protesta bilo je i tokom zime između 1996. i 1997. godine i to zato što Miloševićeva Socijalistička partija Srbije (SPS) nije željela da prizna poraz na izborima u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i brojnim gradovima.
Policija je u međuvremenu i dalje tukla.
Ponjavić pamti kako je policija na Brankovom mostu konjicom rastjerala demonstrante, kada je i „Zoran dobio po leđima“, oslovljavajući nekadašnjeg premijera Đinđića samo po imenu.
Tada su zajedno bježali ka Zelenom vencu, što mu je, kako kaže, „najbliži susret sa njim.“
- Upadali su i na fakultete, ozbiljno prebijali studente - ističe Miodrag Gavrilović, jedan od lidera tih protesta, a danas potpredsjednik DS-a, za BBC na srpskom.
- Danas je toga manje jer je situacija drugačija… Više ljudi posmatra i sve se može vidjeti - navodi on.
Ipak, dodaje, neke stvari se ponavljaju.
Te 1996, prisjeća se, Nezavisni pokret studenata (NZS), negodovao je zbog prekida nastave na fakultetima, kao i aktuelna neformalna organizacija „Studenti koji žele da uče“.
- Pravi se kontramiting studenata na studente, to je potpuno besmisleno - kaže Gavrilović.
Kontramiting podrške Slobodanu Miloševiću održan je na beogradskom Ušću i 11. marta 1991. i to u organizaciji Pokreta žena za očuvanje Jugoslavije, dok je tokom kontramitinga 1996. došlo do sukoba učesnika dva skupa.
Od početka protesta zbog pada nadstrešnice, Srpska napredna stranka je održala nekoliko mitinga, od kojih su najveći bili u Sremskoj Mitrovici i Jagodini.
Da je SNS u padu, smatra Bešić, vidjelo se i po „prilično neuspješnom kontramitingu“ iz 2023. godine, tokom protesta Srbija protiv nasilja, organizovanih poslije masovnih ubistava u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i selima oko Mladenovca.
- To je bio prvi indikator da njihovo biračko tijelo nema snage, energije i želje da brani vlast za koju glasa i tada je sve krenulo regresivno. Sve ostalo je samo pitanje scenarija, a nesrećna nadstrešnica je samo okidač da akumulirano nezadovoljstvo eskalira - ocijenio je Bešić.
<h2>O „štapu i šargarepi“</h2>
Otvorena represija samo izaziva kontra efekat, čega je aktuelna vlast svesna, pa toga nema, smatra Bešić.
- Ali ako prođemo kroz mali istorijat reakcije vlasti na ove proteste, prvi metod je bilo nasilje nad studentima Fakulteta dramskih umjetnosti, jer su mislili da to treba da se uguši u startu, a što je proizvelo kontra reakciju - kaže Bešić.
Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti napadnuti su 22. novembra, tokom skupa „Zastani, Srbijo“.
Među napadačima studenti su tada identifikovali nekoliko lokalnih zvaničnika i pripadnika vladajuće Srpske napredne stranke.
- Da nije bilo tog nasilja, pitanje je u kom pravcu bi se sve dalje dešavalo, jer su tada na čelo došli studenti i protesti su eksponencijalno rasli - kaže profesor FPN-a.
Kao jedan od ključnih trenutaka smatra skup na Slaviji 22. decembra.
- Kada su vidjeli frapantan broj ljudi koji se pojavio, krenulo se sa ponudama – klasična štap i šargarepa strategija. Šaka straha, prijetnjom ili nasiljem, pa šaka ponuda i benefita - ističe Bešić.
Predsjednik Vučić studentima je predstavio plan povoljnih stambenih kredita, istovremeno tvrdeći da su svi njihovi zahtjevi ispunjeni – što studenti negiraju – dok je „istovremeno preko medija išla serija verbalnih napada protiv njih“, kaže Bešić.
U međuvremenu su dvije studentkinje povrijeđene kada je na njih tokom protesta naletio automobil, a jedna je pretučena bejzbol palicama u Novom Sadu.
Poslije tog incidenta, za koji se sumnjiči grupa momaka izašlih iz SNS prostorija – i koji su kasnije privedeni – premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku.
Za sve napade odgovorni su medijski tekstovi i nastupi predstavnika vlasti kojima se targetiraju studenti, kaže Boris Kojčinović, student blokiranog Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.
<h2>O medijima i „stranim plaćenicima“</h2>
"Upravo u času kada se neoustaški specijalci pripremaju za odlučujući napad na Knin, neka nevidljiva ruka je ovdje usred Beograda pokrenula mehanizam za razbijanje Srbije".
Tim riječima je u martu 1991, kada je rat u Hrvatskoj već bio u zamahu, akademik i nekadašnji potpredsjednik SPS-a Mihailo Marković opisao tadašnje proteste.
Slične poruke i izjave sa televizora i novinskog papira često su se mogle čuti tokom 1990-ih.
Uz propagandu protiv spoljnog neprijatelja, medijska kontrola u Srbiji tog doba bila je usmjerena i ućutkavanju glasova unutar zemlje, piše Reno de la Bros, profesor Univerziteta u Remsu.
- Kada nisu ignorisane, akcije opozicije se poistovjećuju sa činovima izdaje Srbije - dodaje De la Bros u izvještaju „Politička propaganda i projekat "Svi Srbi u jednoj državi"“, napisanom na zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Milošević se tako pita da li je u demonstracije „umiješana strana ruka“, kao i da je cilj svega „rušenje mira i demokratskih institucija“ u režiji onih koji „žele da iznutra pocijepaju i zavade ljude u Srbiji“.
- Da se srpski narod bavi međusobnom svađom, umjesto da ostvaruje preporod i blagostanje, a da na vlast dođe marionetski režim koji bi bespogovorno sprovodio tuđe naloge - rekao je Milošević.
Mira Marković, njegova supruga, u nedjeljniku Duga piše da će se „vrlo brzo saznati ko je učestvovao u finansiranju“ pojedinih stranaka i medija, kao i „ko je bio plaćen da svoju zemlju pretvori u koloniju“.
- Živi ili mrtvi, nije važno, oni koji su to učinili neće umaći sudu istorije… Naravno, žalosno je što će njihovi potomci neizbježno da nose žig sramote - piše Marković.
Gavrilović iz opozicionog DS-a kaže da je danas „sve isto“.
- Nekada su nas nazivali stranim plaćenicima i domaćim izdajnicima, govorili da radimo za tuđe interese, što se do danas nije promijenilo - dodaje.
Govoreći o aktuelnim protestima, predsjednik Vučić je više puta izjavljivao da su finansirani iz inostranstva, a sve sa ciljem smjene vlasti.
- Pozivam ove djevojke, momke, koji se tuku oko tih para za moje rušenje, to što im daju malo spolja, malo iznutra, da bi mene rušili – nemojte, djeco, da se tučete oko toga - izjavio je u videu objavljenom 5. decembra na njegovim društvenim mrežama.
Studenti su često bili i na meti prorežimskih medija, koji su objavljivali njihove lične podatke, poput ličnih karti i pasoša, nazivajući pojedine i „antisrpski nastrojenim“.
- To na mene lično ne utiče, a mislim ni na moje kolege. Smatramo da smo mnogo veće patriote nego što su oni ikada bili ili će ikada biti - kaže student Kojčinović.
Vlast, kako kaže, sukobe iz prošlosti i „stvari koje su ljudima poznate“, pokušava da „spinovanjem nakači studentima“.
- Zato govore da proteste vode hrvatske obavještajne službe, razne nevladine organizacije, (kosovski premijer) Aljbin Kurti, (opozicionar) Dragan Đilas, na šta su sve studenti, rekao bih, odgovarali vrlo mudro. Nisu se uplašili, sve to su izvrnuli na šalu i još jače nastavili dalje - rekao je Kojčinović.
Većina tih tvrdnji vlasti nije se dugo zadržala u medijima, poput navodnih namjera o otcjepljenju Vojvodine, kao i potenciranja gdje je sve u svijetu korišćena crvena šaka – simbol protesta i slogana „ruke su vam krvave“.
Jedan od odgovora predstavnika vlasti bilo je i iscrtavanje crvenog srednjeg prsta na parolama i društvenim mrežama.
Prema posljednjem izvještaju Fridom hausa, međunarodne organizacije koja se bavi ljudskim pravima i promocijom demokratije, Srbija je zabilježila najveći pad u posljednjih deset godina.
Jedan od razloga pada je i stanje u medijma, na koje vladajuća stranka vrši pritisak, čija se sloboda podriva i koji su puni „propagande i lažnih vijesti“, ističu.
<h2>O čekanju i odugovlačenju</h2>
Petronije Ponjavić ukazuje na još jedan način kako vlasti reaguju na proteste – čekanjem.
- Još su Milošević i Mira Marković sa strane posmatrali naše demonstracije i govorili to će da utihne, da nestane - prisjeća se.
Brojni protesti poslije 2012. i dolaska Srpske napredne stranke na vlast – od 1 od 5 miliona, preko Srbija protiv nasilja, pa onih tokom epidemije korona virusa, do skupova zbog rušenja u Savamali – jednostavno su se vremenom ugasili.
- Čekanje je strategija svih vlasti. To u praksi znači da se ponaša liberalno i radi na tome da protesti postanu sastavni dio demokratskog folklora, govoreći: "Evo, ljudi izlaze na ulicu, nema problema, samo prijavite protest i šetajte koliko vam je volja" - dodaje Bešić.
I da, svi ti raniji protesti su se ugasili, ali su se dešavali „u potpuno drugačijem političkom, ekonomskom i društvenom kontekstu“, kada je SNS bio jači, dodaje.
- Ta strategija je tada mogla da prođe. Čini mi se da je količina energije i negativnog naboja prema vlasti sada suviše jaka da bi ona mogla da računa na tu strategiju - ističe profesor Fakulteta političkih nauka.
Zahtjevi iz 1996, dodaje Gavrilović, bili su drugačiji od današnjih u tome što su „potpuno politički“ – da se priznaju rezultati izbora – dok studenti ističu samo traže utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.
- Na protestima 1996. smo imali i neke zakonske rokove do kojih su poslije izbora opštine morale da budu konstituisane. Danas toga nema, a kada rokovi ne postoje vlasti se trude da maksimalno isrcpe demonstrante - kaže on.
Kojčinović jedan od razloga odugovlačenja vidi i u tome da se vlast našla na „nepoznatom terenu“.
- Od starta nisu znali šta da rade i kako da reaguju. Trebalo im je vremena da prvo shvate kako su se mladi u toj mjeri pokrenuli i ujedinili, a onda i kako plenumi funkcionišu i kako može bez vođe sa kojim može da se pregovara. To u praksi znači da nema načina da se do studenata dopre i uguši naš bunt - kaže student Filozofskog u Novom Sadu.

Od 9. marta do blokada: Kako je vlast u Srbiji odgovarala na studentske proteste

Sjedinjene Američke Države (SAD) nijesu bile unaprijed obaviještene o planu južnokorejskog predsjednika da proglasi ratno stanje - saopštio je portparol američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Presjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je vanredno stanje što je dovelo do protesta ispred zgrade nacionalnog parlamenta u Seulu, glavnom gradu ove azijske države. Poslanici u južnokorejskom parlamentu glasali su za ukidanje odluke o vanrednom stanju, što je podržalo svih 190 prisutnih članova skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdemonstracije-ispred-parlamenta-u-seulu-zbog-proglasenja-vanrednog-stanja-u-juznoj-koreji&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Administracija SAD je, kaže tamošnji portparol, u kontaktu sa Vladom Južne Koreje i pomno prati situaciju.
- Ozbiljno smo zabrinuti razvojem događaja koji vidimo na terenu u Republici Koreji - dodao je on.
U međuvremenu je zvaničnik Bijele kuće potvrdio da je predsjednik Džo Bajden obaviješten o situaciji.

1250x600

SAD: Nijesmo unaprijed bili obaviješteni o planu južnokorejskog predsjednika

Presjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je vanredno stanje što je dovelo do protesta ispred zgrade nacionalnog parlamenta u Seulu, glavnom gradu ove azijske države.
Kako su izvijestili lokalni mediji, došlo je i do sukoba učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpredsjednik-juzne-koreje-proglasio-vanredno-stanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Proglašavam vanredno stanje kako bih zaštitio Republiku Koreju od prijetnje komunističkih snaga Sjeverne Koreje i da bismo eliminisali iz zemlje omražene antidržavne snage bliske Severnoj Koreji - saopštio je Jun Suk u televizijskom obraćanju naciji.
Poslanici u južnokorejskom parlamentu glasali su za ukidanje odluke o vanrednom stanju, što je podržalo svih 190 prisutnih članova skupštine.
<h2>Reakcije stranaka</h2>
Predsjednik Demokratske partije, koja poslije izbora u aprilu ima većinu u parlamentu, Li Jae-mjung smatra da je neustavan potez predsjednika Južne Koreje.
Policijski kordon čuva ulaz u Skupštinu, helikopteri slijeću na krov zdanja, dok okupljeni ispred zgrade pokušavaju da uđu, uzvikujući parole „ne vanrednom stanju“, „ukinimo diktaturu“ i „otvorite vrata“, javljaju reporteri BBC-ja.
Specijalne vojne snage nalaze se i u zgradi parlamenta, ali još nije poznato zbog čega su raspoređeni tamo.
Odluci o raspisivanju vanrednog stanja se usprotivio i Han Dong-hun, predsjednik Partije narodne moći (PPP) iz koje dolazi i predsjednik Jun Suk Jeol.
Dong-hun ocijenio je da je potez „pogrešan“ i najavio je da će u parlamentu glasati za njeno obaranje.
Službenici Bijele kuće u kontaktu su sa Vladom Južne Koreje i „pomno prate situaciju. To je kazao je portparol američkog Nacionalnog bezbednosnog saveta za televiziju CBS.
<h2>Zakon</h2>
Vojna uprava znači vladavinu vojnih vlasti u vanrednom stanju i može značiti suspenziju građanskih prava.
Prema južnokorejskom zakonu, Vlada mora ukinuti vanredno stanje ako većina u parlamentu - Nacionalna skupština - to zahtijeva na glasanju.
Isti zakon takođe zabranjuje komandi vanrednog stanja da hapsi poslanike.
<h2>Jun Suk Jeol</h2>
Jun Suk Jeol postao je predsjednik Južne Koreje 2022. godine na najneizvesnijim predsjedničkim izborima od 1987, pošto je Suk Jeol pobijedio sa samo 0.7 procentnih poena više od Lija Jae-mjunga, kandidata Demokratske partije.
Podrška korejskom predsjedniku opala je u prethodnom periodu zbog više skandala, među kojim je bilo navodno manipulisanje akcijama na berzi i optužbe da je njegova supruga navodno primila skupocjeni poklon od sveštenika.
Od aprilskih parlamentarnih izbora predsjednik Južne Koreje ostao je i bez podrške u parlamentu, jer većinu ima Demokratska partija, politički protivnik njegove Partije narodne moći (PPP).

Demonstracije ispred parlamenta u Seulu zbog proglašenja vanrednog stanja u Južnoj Koreji

Tokom večerašnje blokade Beograda na vodi došlo je do incidenta u kojem su, kako navode građani i aktivisti, nepoznati muškarci napali okupljene i pokušali da probiju blokadu.
Na mostu je napadnuta i reporterka N1, koju je nepoznati muškarac vukao za ruku i izbio joj mikrofon.&nbsp;
Grupa muškaraca uletjela je u ljude koji su blokirali most i pokušala silom da probije blokadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMasinaRS%2Fstatus%2F1861817583126594035%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861817583126594035%7Ctwgr%5Eab306973c5f4c808a7f4ec7ed5afbf6623dede05%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pokušali smo da zadržimo huligane, međutim, bilo nas je nedovoljno. Poslali su huligane i provokatore da probiju i da nas ponize. Ljudi su se povukli, izgurali su me nazad. Izuli su mi patiku samo, da bi mogli da me odguraju. Sve je iscenirano i dogovoreno, ovo je jedna velika pozorišna predstava. Obećao sam da ću doći. Ovo je jedna mala bitka, ali rat ćemo dobiti - kazao je Miša Bačulov.
Večeras u 17:30 sati u blizini Starog savskog mosta, u naselju Beograd na vodi, počela je protestna blokada koja će trajati sat i po, najavio je ranije aktivista inicijative Most ostaje Đorđe Miketić. Reporterka N1 javlja da su se građani okupili u većem broju, tu su pripadnici inicijative Most ostaje, narodni poslanici Borko Stefanović, Branko Miljuš, Marinika Tepić, policajci u civilu, ali i kontramitingaši. Tek poslije više incidenata pojavili su se i uniformisani policajci. U međuvremenu je i napadnuta, kada je nepoznati muškarac pokušao da joj otme mikrofon.
Miketić je juče kazao da su predstavnici te inicijative imali o tome sastanak s političkim organizacijama iz opozicije. Blokada se održava na uglu ulica Vudroa Vilsona i Nikolaja Kravcova.
- Ovdje je linija odbrane Beograda, jer ako ovo zlodjelo prođe sljedeći je Sajam, Generalštab… - napisala je inicijativa Most ostaje u pozivu na današnji protest na Tviteru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsamodejo01%2Fstatus%2F1861816891855012087%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861816891855012087%7Ctwgr%5Eab306973c5f4c808a7f4ec7ed5afbf6623dede05%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Miketić je izrazio nadu da ovog puta neće biti „ubačenih elemenata i provokatora, kao prošli put tokom protesta“.
- Kao i uvijek do sada, organizujemo mirne demonstracije i mirne proteste jer protiv sugrađana i policije nemamo ništa, ali imamo protiv divlje i nezakonite gradnje - kazao je Miketić.
Građani svjedoče o tome da kod mosta ima policije ali da ne reaguje, da je bilo tuče ali i da se dogodio napad nožem.
Na meti napada bila je i ekipa N1.

Incidenti tokom blokade Beograda na vodi: Napadnuta novinarka N1, nepoznati muškarci nasrnuli na aktiviste

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Predrag Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata Vujadinu Dobrašinoviću, osumnjičenom za krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Za naveddno krivično djelo, kako se navodi u Krivičnom zakoniku Crne Gore, zaprijećena je kazna od jedne do tri godine zatvora.
- Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomenobilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine - piše u KZCG.
- Osumnjičeni je dana 07. 08. 2025. godine, u ranim jutarnjim časovima, u selu Gornje Zaostro, opština Berane, zajedno sa NN licima, podigao spomen obilježje Pavlu Đurišiću, čije podizanje nije dozvoljeno - navodi se u saopštenju ODT-a.
Tužilaštvo navodi da je izviđaj u ovom predmetu u toku.

ODT Berane: Dobrašinoviću zadržavanje do 72 sata zbog podizanja nedozvoljenog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi.
Prema informacijama Portala ETV, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Iz više izvora Portalu ETV je potvrđeno da je napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost.
Prema našim informacijama, istražitelji provjeravaju identitet napadača i ne isključuju mogućnost da je bio prijavljen pod lažnim imenom.
Istražitelji će izuzeti DNK tragove iz sobe u kojoj je boravio i sa peškira koji mu ispao prilikom bjekstva kako bi sa sigurnošću utvrdili njegov identitet.
Saznajemo da je na Kana pucano iz neposredne blizine sa dva hica. Napad se desio pred posjetiocima bazena a sve su zabilježile i nadzorne kamere.
Kan je smješten u risansku bolnicu i život mu nije ugrožen.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je za Portal ETV da je oko 19 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je ranjena jedna osoba.
Ona je rekla da se prema njenim informacijama Ljubiša ne nalazi u životnoj opasnosti.
- Izuzeti su tragovi sa mjesta događaja koji će biti vještačeni. Policija i Tužilaštvo preuzimaju sve neophodne radnje kako bi počinilac bio identifikovan i lišen slobode - kazala je Gačević.
Policija je ranije saopštila da su njihovi službenici iz Odjeljenja bezbjednosti Budva postupali po prijavi da je u kompleksu jednog hotela "došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto" .
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fko-je-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost

Koliko se god trudili predstavnici PES-a i neki drugi subjekti da njihovu trenutnu vladavinu predstave kao nešto što je na tekovinama antifašizma, žao mi je - nije. Jer, ova vlast sastavljena je od četnika i od saradnika četnika - kazao je za 24 sata Televizije E međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću posljedica je politike i partnerstva premijera Milojka Spajića i njegovog Pokreta Evropa sad napravljenih nakon poslednjih parlamentarnih izbora, kaže Đuričković. Na to su, u svojim reakcijama, ukazali gotovo svi opozicioni, politički akteri.
- I ranije je bilo neuspjelih pokušaja postavljanja spomenika Đurišiću. Ljudi koji su se danas odlučili na ovakav potez to su izveli sa mnogo više kuraži, iz prostog razloga što trenutni ambijent u Crnoj Gori doživljavaju kao da je politika koja je na snazi, ona koja nosi takve vrijednosti. Njihov logični slijed bio je da imaju kuraži i postave spomenik. To je bio moj prvi utisak… Međutim, pomalo mi je sve ličilo i na situaciju u kojoj je izabran neki četnik nižeg ranga, kojem je neko namignuo, rekao mu da je pravi trenutak da se ovo uradi (postavi spomenik). Onda smo vidjeli vlast koja, prvi put, reaguje i pokazuje silu prema nekom nižem četničkom činovniku. Spomenik je ekspresno prekriven, naloženo je da se ukloni - kaže Đuričković.
Osvrnuo se i na rekaciju premijera Milojka Spajića i kritkovao, kako kaže, licemjerstvo i kukavičluk vladajućih struktura.
- Premijer je imao naročito hrabru izjavu, kako država neće tolerisati rušenje evropskog puta. Moj utisak je da je riječ o licemjerima i političkim kukavicama, zato što su izabrali nekoga cvilila koji ima svoja ubjeđenja (da podigne spomenik), možda je i pogrešno obrazovan i needukovan. Političke kukavice su i zato što su se i prije nedelju dana u Parlamentu Glavnog grada veličali četnički pokret i želju da se u Podgorici podigne spomenik četničkom komandantu Blagoju Jovoviću. Sve je to dolazilo od odbornika većine, koja je na vlasti sa PES-om, u sali u kojoj je bio i gradonačelnik Podgorice. On je sve prećutao, konstatovao da je riječ o drugačijem mišljenju. Bio je i zahvalan što ti četnici, iz njegovih redova, imaju dovoljno tolerancije za njega koji je pokušao da položi cvijeće na spomenik Partizanu borcu - kaže Đuričković.
Podsjeća da je vlast prećutala sve one poruke Joanikija Mićovića, Metodija Ostojića kojima su veličali četnički pokret.
- Zašto je tretman prema građaninu Berana (koji je podigao spomenik Pavlu Đurišiću) ovakav kakav je, a prema ljudima koji se suštinski bave propagnadom četničkog i fašističkog pokreta drugačiji? Zašto se ne usuđuju da to osude, da kažu svoj jasan stav – pita Đuričković.
Dodaje da je na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u beranskom selu izostala reakcija Demokrata, a koje se predstavljaju kao građanska partija.
- Znači, riječ je o političkim kukavicama, a moguće čak i o izrežiranom jednom događaju kako bi se pokazalo da su oni protiv, a suštinski nije tako. Političke kukavice su i zato što su spremni da pokažu snagu države na nekom građaninu. Mnogo je teže kada jedan mitropolit, crkveno lice veliča četnički pokret, nego kada to radi individua na nekom svom imanju – ističe Đuričković.
Istorija je, podsjeća Đuričković, jasna - četnička ideologija je fašistička, ideologija koja je klala, ubijala, silovala po Crnoj Gori i činila najmonstruoznije zločine prema svom stanovništvu u saradnji sa okupatorom.
- U svakom društvu imate maligne pojave. U svakom društvu postoje fašističke strukture, koje bitišu u nekom obliku. Ali, u civilizovanim zemljama imaju problem da budu dio javnog prostora. Sigurno je nezamislivo da takve strukture budu dio vlasti. Koliko se god trudili predstavnici PES-a i neki drugi subjekti da njihovu trenutnu vladavinu predstave kao nešto što je na tekovinama antifašizma, žao mi je – nije. Jer, ova vlast sastavljena je od četnika i od saradnika četnika. Oni, još malo, imaju priliku da izaberu kako žele da budu zapamćeni, jer su na pola mandata. Ubijeđen sam da se ova retorika i inicijative na ovome neće zaustaviti. Dobijaće dodatni intenzitet naredne dvije godine. Pokazaće se koliko je štetno bilo savezništvo između samoproklamovanih građanskih snaga PES-a sa četničkim strukturama kao što je Demokratski front. Vidimo i da nema suštinske razlike između njih i Demokrata - naglasio je Đuričković.
Vjeruje i da će incident sa spomenikom u Gornjem Zaostru dodatno uticati na pogoršanje odnosa sa susjednom Hrvatskom, koja je već notirala da je jedan od problema u relacijama sa Crnom Gorom revizija istorije i veličanje fašističkog i četničkog pokreta.
- U konačnom, cilj je promjena identiteta, ukidanje državnosti Crne Gore, da ona bude dio jedinstvenog ,,srpskoga sveta” i na tom putu im definitivno prepreku predstavljaju evropske integracije. Sve ovo što se dešava nije slučajno, sve je to planirano, sa ciljem da se nanese šteta - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F_e6l9mI6kMg%3Fsi%3D63UGLFHpDyuXTiMa&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Vlast je sastavljena od četnika i njihovih saradnika

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama (ODT) formiralo je predmet povodom jutrošnjeg postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, a zbog toga je uhapšen Beranac V.D.
To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a Jadranka Mićović.
- Osumnjičeni protiv koga je podnijeta krivična prijava lišen je slobode i biće sproveden na saslušanje postupajućem državnom tužiocu, u zakonskom roku - kazala nam je Mićović.
Prema njenim riječima, radi se o krivičnom djelu povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
Osim toga, Ministarstvo kulture i medija (MKM) obaviješteno je da je spomenik četničkom komandantu podignut bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura. Oni su, kako je rečeno Vijestima, na teren poslali inspektora koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmkm-salje-inspekciju-na-teren-trazice-od-opstine-berane-da-ukloni-spomenik-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazali su i da će najvjerovatnije izdati nalog Opštini Berane da ga ukloni - budući da nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika.
Crna Gora je Zakonom o spomen-obilježjima obavezana da spriječi njihovo podizanje licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.&nbsp;
Iz Ministarstva su ranije upozoravali da bi svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi.

Tag: demonstracije