Podgorički odbornici izglasali su izbor Denisa Hota za direktora „Čistoće“ na današnjoj sjednici Skupštine Glavnog grada.
Za njega je glasao 31 odbornik. Mandat Denis Hota trajaće četiri godine.
Stojan Sjekloća biće v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima, a Ivana Nina Vukčević Ćupić više neće biti na čelu JU Muzeja i galerija.
Za to je glasalo 25 odbornika, dok je petoro bilo uzdržano.&nbsp;
Petar Krivokapić je razriješen sa mjesta direktora gradskog preduzeća „Zelenilo“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hot na čelu „Čistoće“, Sjekloća v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Direktor gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot demantovao je navode da je sinoć povrijeđen u incidentu na novogodišnjoj proslavi tog gradskog preduzeća. On je kazao da je došlo do verbalnog konflikta, koji je, tvrdi, trajao kratko.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1864%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fna-proslavi-preduzeca-doo-cistoca-sinoc-pretucen-v-d-direktora-denis-hot&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mediji su napumpali tu vijesti i nažalost, kao i mnogo puta do sad ja trpim. Nisam nikada tužio medije zbog lažnih vjesti, ali postoji i etički kodeks medija koji neki mediji ne poštuju - kazao je on gostujući u Dnevniku Gradske RTV.
Hot je naveo da nije uključen u pregovore oko formiranja vlasti u Podgorici.
- Pretpostavljam da nije bilo nikakvih razgovora između jedne, druge i treće strane. Moj stav je da se vlast mora formirati. Suština priče je da svakako najviše trpe građani. Novi izbori bi pravili dodatni problem i mislim da bi se desila mnogo veća apstinencija. Neko mora da preuzme odgovornost i formira vlast - poručio je on cijeneći da se stanje ne bi promijenilo ukoliko bi došlo do novih izbora.

Hot: Nije bilo fizičkog napada, došlo je do kratkog verbalnog konflikta

Vršilac dužnosti direktora "Čistoće" Denis Hot zbog globalnih poskupljenja najavio je rast cijena usluga tog preduzeća, a predsjednik države u ovom slučaju ćuti, kazao je kandidat za odbornika na listi “Evropa sad - Demokrate - Još Jače - prof. dr Saša Mujović” Goran Mišković.
Mišković je podsjetio da je prije nekoliko dana predsjednik države Jakov Milatović na javnim nastupima iskazao brigu za rast cijena iako nije preduzeo ništa za njihovo limitiranje, "ne pomenuvši jednom riječju globalna poskupljenja, da bi njegov kadar sa liste koju predvodi samo par dana kasnije najavio rast cijena".
- Pošto predsjednik države ima praksu da kritikuje ekonomsku politiku Vlade, iako Milatović nije obezbijedio nijednu investiciju, niti dao održiv predlog za prihodnu stranu budžeta kojim bi se obezbijedilo realno uvećanje zarada, pozivamo ga da reaguje i smisli konačno nešto kreativno što bi pomoglo i Denisu Hotu da ne uvećava cijene - istakao je Mišković.
Ovo je, kako kaže, prilika da se građani uvjere koliko je Milatović "principijelan" i kada je rast cijena u pitanju.
- Imajući u vidu djelovanje nosioca lokalne liste Milatovića, ne bi začudilo da i za najavu Hota optuži premijera Spajića i kripto zajednicu, sa kojom je selfi pravio i njegov koalicioni partner Dritan Abazović - zaključio je Mišković.

Mišković: Hot najavljuje rast cijena usluga Čistoće, a Milatović ćuti

V.d. direktora gradskog preduzeća Čistoća Denis Hot je, komentarišući odlaganje smeća u Siti kvartu, kazao da oni nijesu u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali da to čine.
Hot je za Gradsku TV rekao da problem sa deponijom u Siti kvartu postoji jer su stanari samoinicijativno uklonili kontejnere što je dovelo do sakupljanja nelegalnog otpada.
- Mi nismo u obavezi da uklanjamo otpad koji je nelegalno ostavljen, međutim da se ne bi stvorila deponija mi to svakodnevno obilazimo - rekao je Hot.
On je istakao i da poskupljenje usluga gradskog preduzeća Čistoće nije povezano sa naslijeđenim dugovima koje imaju, već zbog porasta cijena na globanom nivou.
Hot je rekao da su trenutne cijene niske, te da probleme stvaraju nesavjesni građani koji odlažnu otpad na mjestima koja nisu planirana za to.
- Znate i sami da je po granskom kolektivnom ugovoru uvećana zarada zaposlenih za 30 odsto, cijene goriva su drastočno porasle, kao i djelovi za sva vozila. Sa te strane ono što su zluradi komentari pojedinaca nije tačno na terenu, građani su svjesni, pogovoto građani koji imaju kontakt sa evropskim destinacijama, znaju koliko je tamo skupo upravljanje otpadom i kazne za nesavjesne građane - kazao je Hot.

Hot o smeću u Siti kvartu: Nismo u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali to činimo

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević apelovao je na učesnike lokalnih izbora u Podgorici, &nbsp;Jakova Milatovića i Luku Rakčevića da, kako je rekao, "disciplinuju" v.d. direktora "Čistoće" i svog odborničkog kandidata Denisa Hota po pitanju održavanja higijene u Glavnom gradu.
- Očekujemo da će Milatović i Rakčević imati više uspjeha kod, narodski rečeno - svog čovjeka, nego li što je imao odbornički klub PES-a, koji je zahtijevao od Hota da poboljša svoj rad, nakon čega je v.d. direktora "Čistoće" i formalno napustio sve partijske funkcije, iako je od ranije bilo poznato na čijoj je političkoj strani - kazao je Radičević.
Traži, kako je naveo, odgovornost Milatovića i Rakčevića.
- Međutim, zbog javnog interesa da živimo u čistom i uređenom gradu, za šta se svi zalažemo, očekujemo da Milatović i Rakčević preuzmu odgovornost i disciplinuju Hota, ili da mu barem operativno pomognu - zaključio je Radičević.

Radičević: Milatović i Rakčević da disciplinuju Hota

Pokret Evropa sad! premijera Milojka Spajića se suočava sa ozbiljnim problemima kada je partijska infrastruktura u pitanju, svega 40-ak dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, najvažnijim za svaku partiju koja je svjesna njihovog značaja.&nbsp;
Nakon što je u junu održana konstitutivna sjednica podgoričkog odbora PES, za čijeg je predsjednika izabran ministar energetike u Spajićevoj Vladi Saša Mujović kao i 230 članova Gradskog odbora PES, za manje od dva mjeseca ih je napustilo 50-ak članova. To se može zaključiti upoređivanjem spiska članova Gradskog odbora na zvaničnom sajtu PES sa brojem članova koji se nalaze u njihovoj Viber grupi – na sajtu su imena 230 članova Gradskog odbora, dok je u Viber grupi u kojoj se koordiniraju partijske aktivnosti njih svega 184.&nbsp;
Nedavno su PES javno napustili visoki funkcioneri Petra Čelebić, članica Glavnog odbora partije, i Denis Hot, vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“. Oboje su iznijeli niz teških optužbi na račun PES.&nbsp;
Čelebić tvrdi da ne želi da učestvuje u radu partije jer je „dio priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“, te da PES više ne predstavlja „skup vrijednosti i načela koja su nas ujedinila i u koja su mnogi od nas vjerovali“. Ona će politički angažman nastaviti na lokalnoj listi koju je za predstojeće izbore formirao takođe bivši visoki funkcioner PES i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp;
Sa druge strane, Denis Hot se nakon izbora za vršioca dužnosti direktora „Čistoće“ susreo sa konkretnim problemima u radu zbog uskraćivanja političke podrške onih koji su mu je, kao partijskom kadru, morali pružiti. To je, između ostalog, bio povod da i on napusti PES i podnese ostavku na mjesto člana Glavnog odbora partije.
- Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima i dodao: „Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicija moći“. Za sada nije poznato da li će se i Hot pridružiti Andreju Miloviću, niti da li uopšte želi da nastavlja svoj politički angažman u nekoj drugoj stranci.&nbsp;
<h2>KASNO OSNIVANJE PODGORIČKOG ODBORA SA POLITIČKI NEISKUSNIM PREDSJEDNIKOM</h2>
Podgorički odbor PES formiran je čak dvije godine nakon osnivanja partije, tek kada je bilo izvjesno da će se u Podgorici ići na nove lokalne izbore, što je neuobičajena stranačka praksa, jer se po pravilu ozbiljni politički subjekti dominantno oslanjaju na lokalne aktiviste, njihovo iskustvo i terenski rad i onda kada nema izbora na pomolu. Još čudniji potez PES-a je izbor ministra Saše Mujovića za predsjednika novoformiranog Odbora, jer je riječ o čovjeku koji je u Vladu ušao kao istinski ekspert bez partijskog članstva i iskustva, a prepušteno mu je da vodi naznačajniju stranačku organizaciju.&nbsp;
Svega mjesec od formiranja Odbora i stupanja na rukovodeću stranačku funkciju, Mujović je prinuđen da donosi veoma teške političke odluke, poput one da li da prihvati da lično bude nosilac liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu i preuzme odgovornost za rezultat na koji će definitivno najviše uticati nefunkcionalnost dosadašnje podgoričke vlasti, predvođene Oliverom Injac, kao i raspad podgoričkog kluba odbornika PES nakon što se dio njih priklonio predsjedniku države i nekadašnjem potpredsjedniku PES Jakovu Milatoviću. Jednako teška odluka za Mujovića i Spajića biće i to da li da nositeljka njihove liste bude aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, koja se ne može pohvaliti ozbiljnim rezultatima rada, a nosi političke hipoteke još iz vremena Vlade Zdravka Krivokapića.
Osim što, kao najjača partija na državnom i podgoričkom nivou, još uvijek nemaju istaknutog kandidata za nosioca liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu kojim su upravljali, za PES jednak problem predstavlja i to što je svoju listu i kandidaturu za gradonačelnika prvi najavio njihov dojučerašnji kolega i partijski saborac Andrej Milović. Kao čovjek koji je od prvog dana bio u PES-u rame uz rame sa Spajićem i Milatovićem, a potom i u Vladi na visokoj funkciji ministra pravde,&nbsp;
Milović očigledno zna slabe tačke svojih doskorašnjih stranačkih prijatelja i, sudeći prema prvim samostalnim medijskim nastupima, neće se libiti da ih koristi u izbornoj borbi za poziciju prvog čovjeka Glavnog grada.&nbsp;
Takođe, Mujović se suočava i sa političkom činjenicom da će njegova odgovornost biti, bez obzira na to bude li ili ne bude nosilac liste, ukupan partijski rezultat na izborima u Podgorici. Vladajuća partija nakon katastrofalno loših rezultata koje je ostvarila na proteklim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici ne bi sebi smjela da dopusti da joj se nešto slično ponovi u Glavnom gradu gdje živi čak jedna trećina od ukupnog broja crnogorskih glasača.&nbsp;
<h2>SVE SVAĐE I ODLASCI IZ PES</h2>
Andrej Milović, jedan od osnivača PES-a i doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića, kako u partiji tako i u Vladi, isključen je iz partije krajem februara ove godine, neposredno nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku i napustio PES.&nbsp;
Milatović je bio potpredsjednik partije i zajedno sa Spajićem idejni tvorac i osnivač PES-a, a partiju je napustio jer je bio nezadovoljan njenim radom i time što je način rada bio suprotan obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja.&nbsp;
Danas su i Milatović i Milović najžešći protivnici populističkih politika koje PES sprovodi, a saopštenja i izjave pune međusobnih optužbi sa bivšom partijom razmjenjuju sedmicama unazad. Međutim, za sada nema najava da bi njih dvojica mogli ponovo sarađivati u nekoj novoj političkoj formaciji.&nbsp;
PES je osnovan u junu 2022. godine i vrlo brzo je, zahvaljujući svježim licima i populističkim politikama, stekao ogromnu popularnost, pa su sa takvom prednošću lako osvojili najveći broj mandata na prošlim lokalnim izborima u Podgorici, koji su održani 23. oktobra te godine. Nosilac liste PES za Podgoricu i kandidat za gradonačelnika bio je Jakov Milatović.
<a href="https://mportal.me/politika/kulminirao-sukob-spajiceve-i-milatoviceve-struje-u-pes-" target="_blank">Međutim, trzavice su počele već u februaru 2023. godine, o čemu je M portal tada pisao, a iz PES oštro demantovali upravo Milović i Milatović, negirajući bilo kakve sukobe.&nbsp;</a>
Javnost je prve otvorene unutarpartijske zamjerke primijetila par mjeseci kasnije, kada je Milatović kritikovao Spajića zbog dvojnog državljanstva, koje je sadašnji premijer pokušavao da sakrije. Uslijedila je rokada – umjesto Spajića koji je tada važio za kandidata PES na predsjedničkim izborima, nakon niza skandala poput državljanstva Srbije, skrivenih nekretnina u Beogradu i na primorju... na mjesto kandidata „uskočio“ je Milatović, a Milatovićevo mjesto kao kandidatkinja za gradonačelnicu Podgorice preuzela je Olivera Injac.&nbsp;
Na krilima te dvije pobjede i populističkom programu, PES sa Milojkom Spajićem kao nosiocem liste za parlamentarne izbore u junu 2023. lako dolazi do najviše mandata u novom sazivu Skupštine i preuzima rukovođenje izvršnom vlašću, ali ih već prije formiranja Vlade u poslaničkom klubu napuštaju Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje od tada nastupaju kao samostalne poslanice, politički bliskije predsjedniku države Milatoviću. Nakon što je 31. oktobra 2023. godine formirana Spajićeva Vlada, dolazi do unutarstranačkih trzavica između Spajića i Milatovića, uglavnom oko raspodjele izbornog „plijena“ i podjele funkcija.&nbsp;
Neke naznake sukoba mogle su se vidjeti i ranije, kada je Milatović insistirao da u Vladu bude pozvana i URA Dritana Abazovića, čemu se Spajić oštro protivio zbog namještanja afere Do Kvon. Tada počinju i medijske spekulacije da Milatović želi da preuzme PES kao predsjednik, ne bi li politički ojačao svoju maltene protokolarnu funkciju predsjednika države. Kulminacija sukoba se dogodila u februaru 2024. godine kada Milatović saopštava da napušta PES, a od tog trenutka počinje i osipanje partije.&nbsp;
Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade, ne samo zbog neoslabljene opozicije i novih partija, već zbog toga što će, ponove li se PES-u Budva i Andrijevica, značajno porasti zahtjevi Spajićevih državnih koalicionih partnera poput nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.&nbsp;
U takvom scenariju, crnogorska javnost ne bi prvi put svjedočila ekspresnom uspjehu i još ekspresnijoj propasti jedne političke partije, ali bi se to prvi put dogodilo sa partijom koja predvodi vlast na državnom nivou i značilo bi apsolutnu prekompoziciju veoma brojne vladajuće strukture.&nbsp;

Duško Mihailović

Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

Nakon što je prethodno Pokret Evorpa sad napustila članica Izvršnog, Glavnog i Opštinskog odbora Podgorice, Petra Čelebić, vršilac dužnosti direktora podgoričkog gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot obavijestio je javnost da je i on podnio ostavku na sve partijske funkcije u toj stranci, a kao razloge naveo neozbiljnost u radu partije i nepoštovanje.
- Obavještavam vas da podnosim ostavku na sve partijske funkcije, kao i da više ne želim da budem član PES-a. Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - navodi Hot u saopštenju za javnost.
Kako je kazao, vjerovao je i zalagao se za promjenu društvenog sistema u Crnoj Gori i stvaranje svjetlije i bolje budućnosti za sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i političku pripadnost.
- Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicije moći. Nesumnjivo je da je partija krenula u smjeru koji se kosi sa mojim životnim i političkim principima, te je izlazak iz iste bio logičan slijed događaja. Na samom kraju, srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem se na saradnji, uz citat čuvenog Jovana Dučića: Čovek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve koje kukavica ne ume da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumjeti - zaključuje u saopštenju Hot.
&nbsp;Prethodno je Čelebić, kako je objavio Portal ETV, napuštajući PES u ostavci napisala da kao „Crnogorka neće podržavati i promovisati one koji svojim činjenjnem i nečinjenjem utiču da Crna Gora postane krpa Republike Srbije i Aleksandra Vučića“.

Hot podnio ostavku na sve funkcije u stranci

Skandal povezan sa Džefrijem Epstinom ponovo je u centru pažnje američke javnosti. Objavljivanje više od 33.000 stranica dokumenata iz istrage Ministarstva pravde, te pritisak žrtava i kongresmena da se otvore svi preostali fajlovi, vratili su ovo pitanje u vrh političke debate.
Posebna pažnja usmjerena je na predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Iako Tramp tvrdi da je cijela priča "politički napad" i "prevara", činjenica da se njegovo ime više puta spominje u kontekstu Epstinove mreže čini ga ranjivim. U narednim mjesecima afera bi mogla krenuti u tri pravca.
U prvom scenariju, ako se javno objave svi preostali fajlovi, postoji mogućnost da se u njima nađu kompromitirajući detalji. Ukoliko se Tramp ili drugi visoki političari i poslovni ljudi pojave u dokumentima na način koji bi ukazivao na njihovu povezanost s Epstinovim zločinima, politički udar mogao bi biti ogroman.
Žrtve i njihove porodice već najavljuju da će same sastaviti listu osoba koje su, prema njihovim tvrdnjama, imale bliske veze s Epstinom. Republikanska kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, inače Trampova savezica, izjavila je da je spremna "imenovati svako ime". To bi moglo izazvati lavinu koja se više ne bi mogla kontrolisati.
Drugi scenario je da u dokumentima nema ništa zaista novo. Iako žrtve dobijaju medijsku pažnju, bez svježih dokaza afera može ostati na nivou stalnog podsjećanja i opterećenja. U tom slučaju, Tramp i republikanci bi trpjeli određeni politički gubitak, ali ne pretjerano značajan.
Treća mogućnost je da priča s vremenom izgubi snagu. Tramp je već bezbroj puta pokazao sposobnost da preživi skandale koji bi druge političare uništili. Ako ne bude novih otkrića, afera Epstin bi mogla završiti u istom košu s brojnim teorijama zavjere i poluzaboravljenim aferama iz američke politike.
Tramp i njegovi saradnici bi u tom slučaju mogli ponavljati staru mantru: "preživjeli smo ranije, preživjet ćemo i ovo". Priča bi ostala prisutna na marginama interneta, ali bez stvarnog političkog učinka.

Afera s Epstinom ponovo u centru pažnje: Tri moguća raspleta i šta svaki znači za Trampa

Novi sistem nabavke oružja u Ukrajini predstavlja veliki korak udaljavanja od sovjetskog modela centralizovane birokratije i odgovara na logističke izazove koje Kijev ima u ratu iscrpljivanja protiv Rusije.
Takođe, odražava promjenu u načinu vođenja borbi sa masovnih mehanizovanih napada ka fleksibilnijim taktikama koje koriste bespilotne letilice (dronove), ukazuje predsjednik Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju (USCC) Serhij Kuzan u analizi za Centar za evropske analize.
Dronovi sada nanose oko 80 odsto štete neprijateljskoj opremi i ljudstvu, i u suštini su postali glavno oružje rata. Brzo mijenjajuće prijetnje na frontu zahtijevaju od komandanta da brzo nabave specifičnu opremu za konkretne situacije.
Odgovor na to bio je prebaciti proces nabavke u njihove ruke.
Uspjeh u ratu zavisi od više faktora, a među najvažnijima su sposobnost prilagođavanja novim izazovima, tehnološka nadmoć i efikasna logistika. Promjena u sistemu nabavke ima za cilj da unaprijedi sve tri oblasti.
Rat je ubrzao razvoj vojne tehnologije, pa je ciklus izrade novih modela ili unapređenja postojećih skraćen na tri do četiri mjeseca.
Zbog toga je vojska morala brzo da se prilagodi kako bi obezbijedila kontinuiranu i pravovremenu isporuku opreme frontu u traženim količinama i specifikacijama.
Prije nego što je sistem decentralizovan, ukrajinski državni sistem za nabavku i isporuku naoružanja nije mogao da prati potrebe sa ratišta niti brzinu tehnološkog napretka. Zbog kašnjenja u isporukama, dronovi i druga oprema često su stizali zastarjeli do linije fronta.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odlučio je da proces nabavke oružja izmjesti iz centra i tako skrati vrijeme između porudžbine i isporuke. Za ovu misiju je zadužen pukovnik Pavlo Palisa, bivši komandant 93. odvojene mehanizovane brigade, izabran zbog svog poznavanja fronta.
Program decentralizacije omogućava komandantima jedinica da sami kupuju potrebnu opremu &nbsp;od dronova i kopnenih robotskih sistema do opreme za elektronsko ratovanje - kako bi mogli da biraju odgovarajuće „potrošne“ resurse u skladu s terenom i vrstom prijetnji sa kojima se suočavaju.
Za šest mjeseci, za ovu svrhu je izdvojeno oko 312 miliona dolara, a jedinice mjesečno dobijaju fiksne iznose za kupovinu dronova i druge opreme. Brigade dobijaju 650.000 dolara mjesečno, dok se pukovima dodjeljuje do 385.000 dolara.
Vojne jedinice postale su 40 odsto efikasnije u uništavanju neprijateljskih ciljeva zahvaljujući novom programu, izjavio je pukovnik Pavlo Palisa. One sada mogu da testiraju nove tehnologije u realnom vremenu i brzo prilagode opremu svojim potrebama.
Inovacije se dešavaju izuzetno brzo, naročito u oblasti elektronskog ratovanja - tehnologije koje su bile najsavremenije u januaru već su izgubile efikasnost do marta, kaže komandant bataljona bespilotnih sistema 35. odvojene mornaričke brigade Volodimir Ščur.
- Ranije smo morali sami da modifikujemo dronove, što je oduzimalo vrijeme i novac. Sada stižu za 10 do 15 dana - rekao je on.
Informacije o konkretnim problemima i potrebama sada brzo stižu do proizvođača opreme, što omogućava dalje unapređenje i razvoj naoružanja i značajno povećava borbenu sposobnost.
Nakon uspjeha programa, decentralizovani pristup proširen je i van domena dronova i elektronskog ratovanja, sada uključuje i direktnu nabavku vozila, koja su stalne mete neprijateljskih napada.
Revolucija na bojnom polju dodatno je podstakla razvoj ukrajinske odbrambene industrije, koja se neumorno fokusira na proizvodnju jurišnih dronova, pomorskih dronova, kopnenih robotskih sistema, sistema za izviđanje i elektronsko ratovanje, kao i sredstava za njihovo neutralisanje.
Dobijanje podataka i zahtjeva direktno sa linije fronta pomaže proizvođačima da inoviraju i eliminišu zastarjelu tehnologiju.
Kijev i dalje centralizuje nabavku sporije razvijajućih segmenata vojne industrije, poput municije, artiljerije i oklopnih vozila, dok se raketni programi realizuju kroz kombinaciju državnog nadzora i privatnih proizvođača.
Iskustvo i primjer Ukrajine dragocjeni su za NATO, posebno za pripremu armija i nabavnih struktura članica za nove izazove. Uz sve veću prijetnju iz Rusije i prisustvo dronova u NATO vazdušnom prostoru, lekcija o brzini i sposobnosti da se odgovori na konkretne potrebe vojnika na terenu mora biti naučena, zaključuje Kuzan.

Ukrajina ima novi sistem nabavke oružja i to je značajno povećalo borbenu sposobnost

Egipat neće tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid - rekao je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati.
- Raseljavanje nije opcija i to je crvena linija za Egipat i nećemo dozvoliti da se to dogodi. Raseljavanje znači likvidaciju i kraj palestinskog cilja i ne postoji pravni, moralni ili etički osnov za iseljavanje ljudi iz njihove domovine - rekao je Abdelati novinarima u Nikoziji, prenosi Rojters.
Ponavljajući tvrdnju egipatskog rukovodstva da se u Gazi čini genocid, rekao je da je situacija tamo van zamislivog.
- Tamo je u toku genocid, masovno ubijanje civila, vještačko izgladnjivanje koje su stvorili Izraelci - rekao je Abdelati.
Izraelske vlasti nisu odgovorile na zahtjev za komentar. Međutim ranije je uvijek poricao takve optužbe i tvrdi da su sve njegove akcije opravdane, te da je riječ o samoodbrani.

Egipatski šef diplomatije: Nećemo tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid

Francuski tužioci su optužili dvojicu muškaraca za krivična djela nakon što su uhapšeni u Parizu sa 10 miliona eura vrijednim švajcarskim nakitom skrivenim u donjem vešu.
Oni su priznali da su ukrali nakit od osobe u Švajcarskoj, saopštilo je parisko tužilaštvo, prenosi portal "Svisinfo".
Osumnjičeni, obojica stariji od 18 godina, optuženi su u srijedu za grupnu pljačku i poslati su u pritvor, rekli su izvori bliski istrazi, prenio je "Svisifo", potvrdivši izvještaj lista "Parizjen".
Dvojica muškaraca, tunišanske nacionalnosti priznali su da su ukrali nakit iz kuće u Švajcarskoj, rekao je izvor, dodajući da su ukrali roleks sat, ogrlicu, naušnice i prstenje sa dragim kamenjem.
Prema "Parizjenu", krađa se dogodila u Ženevi.
Javni tužilac je procijenio da je vrijednost plijena 10 miliona eura.
Dvojica muškaraca zaustavljena su tokom rutinske kontrole dok su izlazili iz brzog voza na pariskoj stanici Gar-d-Lion.
Policija je otkrila nakit sakriven u donjem vešu jednog od osumnjičenih, zamotanog u čarapu, prema riječima izvora bliskog slučaju.

U Francuskoj dvojica muškaraca optužena za krađu nakita vrijednog 10 miliona eura

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Mada kompanija “Gold Security DOO”, čiji je sadašnji izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata Anđele Vojinović, postoji od 2019. godine, budžetska plaćanja zabilježena su tek od kraja 2023. godine, pokazuje portal „Moj novac“ Instituta Alternativa, koja bilježi sva budžetska plaćanja duže od decenije unazad. Tačnije, prvi ugovor ove kompanije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova potpisan je 24. novembra 2023. godine, nepunih mjesec dana nakon što je na mjesto ministra unutrašnjih poslova došao Danilo Šaranović, partijski kolega Anđele Vojinović, pošto je 31. oktobra 2023. u Skupštini Crne Gore izabrana Vlada Milojka Spajića. Portal „Moj novac“ pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova 17 puta tranferovalo budžetski novac kompaniji „Gold Security DOO“ za održavanje softvera, a iznosi su se kretali od 300 eura do 28.858,50 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec" data-rendition-name="original" width="1161" height="620" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  „Moj novac“ je obračunao da je od decembra 2023. do kraja 2024. godine kompaniji „Gold Security DOO“ iz budžeta isplaćeno ukupno 147.300,49 eura, od čega je samo jedna transakcija, ona u visini 28.858,50 eura, obavljena u 2023. godini, a sve ostale u 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64" data-rendition-name="original" width="1324" height="623" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  Više izvora M portala iz MUP-a tvrdi da su najmanje tri ugovora realizovana u formi jednostavnih nabavki, odnosno da su objedinjene nabavke unaprijed podijeljene na više djelova kako bi se izbjegao tenderski postupak. Uvid u ugovore koje je ova kompanija potpisivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova govori da su ih od novembra 2023. do kraja marta 2024. godine potpisivali tadašnja izvršna direktorica „Gold Security DOO“ Tijana Tomić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, a nakon što je 29. marta 2024. godine došao na mjesto novog izvršnog direktora, ugovore sa Šaranovićem je potpisivao Pavle Vojinović, suprug Anđele Vojinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720" data-rendition-name="original" width="1229" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be" data-rendition-name="original" width="1229" height="1380" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1" data-rendition-name="original" width="1218" height="1435" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Pavle Vojinović je u vrijeme dok je Tomić bila izvršna direktorka bio na poziciji rukovodioca tehničkog sektora u „Gold Security DOO“, kako je naveo na svom LinkedIn profilu koji je ugašen juče nakon teksta M portala. Posljednji ugovor koji je Tomić potpisala sa Šaranovićem u „Gold Security DOO“ zaveden je na datum 29. mart 2024. godine, što se poklapa da dolaskom Vojinovića na mjesto izvršnog direktora, a „težina“ tog ugovora iznosila je 116.401 euro.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa" data-rendition-name="original" width="1229" height="1453" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3" data-rendition-name="original" width="1229" height="396" loading="lazy" alt="Podaci "><figcaption>Podaci(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Prema portalu „Moj novac“, kompaniji „Gold Security DOO“ je u toku 2023. godine iz budžeta isplaćeno ukupno 28.858 eura preko MUP-a, dok je u 2024. godini taj iznos nekoliko puta veći – čak 118.441 euro. „Gold security DOO“ je sklopila 14 ugovora (jedan kao dio konzorcijuma) tokom 2023. i 2024. godine sa različtim državnim i lokalnim institucijama, među kojima su osim MUP-a i EPCG, Aerodromi Crne Gore, opštine Herceg Novi i Tivat, RTV Nikšić, Monteput... Na čelu svih ovih kompanija i institucija nalaze se kadrovi iz koalicija sa Demokratama ili iz redova samih Demokrata. Većina tih ugovora potpisana je nakon što je na mjesto izvršnog direktora „Gold Security DOO“ došao suprug poslanice Anđele Vojinović, Pavle. Ukupna vrijednost svih individualnih ugovora koje je „Gold Security DOO“ potpisala sa državnim i lokalnim institucijama i kompanijama tokom 2023. i 2024. godine iznosi 615.069 eura, pokazuje portal „Moj novac“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b" data-rendition-name="original" width="677" height="627" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f" data-rendition-name="original" width="1137" height="366" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  <a href="https://mportal.me/politika/tender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andjele-vojinovic" target="_blank">M portal je juče objavio da je „Gold Security DOO“ krajem avgusta ove godine dobila još jedan tender Ministarstva unutrašnjih poslova vrijedan 120.000 eura, a da je ta kompanija bila jedina prijavljena.</a> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.

Prvi ugovori sa MUP-om potpisani nakon izbora Danila Šaranovića za ministra

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Tag: denis-hot