Direktor gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot demantovao je navode da je sinoć povrijeđen u incidentu na novogodišnjoj proslavi tog gradskog preduzeća. On je kazao da je došlo do verbalnog konflikta, koji je, tvrdi, trajao kratko.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1864%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fna-proslavi-preduzeca-doo-cistoca-sinoc-pretucen-v-d-direktora-denis-hot&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mediji su napumpali tu vijesti i nažalost, kao i mnogo puta do sad ja trpim. Nisam nikada tužio medije zbog lažnih vjesti, ali postoji i etički kodeks medija koji neki mediji ne poštuju - kazao je on gostujući u Dnevniku Gradske RTV.
Hot je naveo da nije uključen u pregovore oko formiranja vlasti u Podgorici.
- Pretpostavljam da nije bilo nikakvih razgovora između jedne, druge i treće strane. Moj stav je da se vlast mora formirati. Suština priče je da svakako najviše trpe građani. Novi izbori bi pravili dodatni problem i mislim da bi se desila mnogo veća apstinencija. Neko mora da preuzme odgovornost i formira vlast - poručio je on cijeneći da se stanje ne bi promijenilo ukoliko bi došlo do novih izbora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Hot: Nije bilo fizičkog napada, došlo je do kratkog verbalnog konflikta

Vršilac dužnosti direktora "Čistoće" Denis Hot zbog globalnih poskupljenja najavio je rast cijena usluga tog preduzeća, a predsjednik države u ovom slučaju ćuti, kazao je kandidat za odbornika na listi “Evropa sad - Demokrate - Još Jače - prof. dr Saša Mujović” Goran Mišković.
Mišković je podsjetio da je prije nekoliko dana predsjednik države Jakov Milatović na javnim nastupima iskazao brigu za rast cijena iako nije preduzeo ništa za njihovo limitiranje, "ne pomenuvši jednom riječju globalna poskupljenja, da bi njegov kadar sa liste koju predvodi samo par dana kasnije najavio rast cijena".
- Pošto predsjednik države ima praksu da kritikuje ekonomsku politiku Vlade, iako Milatović nije obezbijedio nijednu investiciju, niti dao održiv predlog za prihodnu stranu budžeta kojim bi se obezbijedilo realno uvećanje zarada, pozivamo ga da reaguje i smisli konačno nešto kreativno što bi pomoglo i Denisu Hotu da ne uvećava cijene - istakao je Mišković.
Ovo je, kako kaže, prilika da se građani uvjere koliko je Milatović "principijelan" i kada je rast cijena u pitanju.
- Imajući u vidu djelovanje nosioca lokalne liste Milatovića, ne bi začudilo da i za najavu Hota optuži premijera Spajića i kripto zajednicu, sa kojom je selfi pravio i njegov koalicioni partner Dritan Abazović - zaključio je Mišković.

1250x600

Mišković: Hot najavljuje rast cijena usluga Čistoće, a Milatović ćuti

V.d. direktora gradskog preduzeća Čistoća Denis Hot je, komentarišući odlaganje smeća u Siti kvartu, kazao da oni nijesu u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali da to čine.
Hot je za Gradsku TV rekao da problem sa deponijom u Siti kvartu postoji jer su stanari samoinicijativno uklonili kontejnere što je dovelo do sakupljanja nelegalnog otpada.
- Mi nismo u obavezi da uklanjamo otpad koji je nelegalno ostavljen, međutim da se ne bi stvorila deponija mi to svakodnevno obilazimo - rekao je Hot.
On je istakao i da poskupljenje usluga gradskog preduzeća Čistoće nije povezano sa naslijeđenim dugovima koje imaju, već zbog porasta cijena na globanom nivou.
Hot je rekao da su trenutne cijene niske, te da probleme stvaraju nesavjesni građani koji odlažnu otpad na mjestima koja nisu planirana za to.
- Znate i sami da je po granskom kolektivnom ugovoru uvećana zarada zaposlenih za 30 odsto, cijene goriva su drastočno porasle, kao i djelovi za sva vozila. Sa te strane ono što su zluradi komentari pojedinaca nije tačno na terenu, građani su svjesni, pogovoto građani koji imaju kontakt sa evropskim destinacijama, znaju koliko je tamo skupo upravljanje otpadom i kazne za nesavjesne građane - kazao je Hot.

Hot o smeću u Siti kvartu: Nismo u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali to činimo

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević apelovao je na učesnike lokalnih izbora u Podgorici, &nbsp;Jakova Milatovića i Luku Rakčevića da, kako je rekao, "disciplinuju" v.d. direktora "Čistoće" i svog odborničkog kandidata Denisa Hota po pitanju održavanja higijene u Glavnom gradu.
- Očekujemo da će Milatović i Rakčević imati više uspjeha kod, narodski rečeno - svog čovjeka, nego li što je imao odbornički klub PES-a, koji je zahtijevao od Hota da poboljša svoj rad, nakon čega je v.d. direktora "Čistoće" i formalno napustio sve partijske funkcije, iako je od ranije bilo poznato na čijoj je političkoj strani - kazao je Radičević.
Traži, kako je naveo, odgovornost Milatovića i Rakčevića.
- Međutim, zbog javnog interesa da živimo u čistom i uređenom gradu, za šta se svi zalažemo, očekujemo da Milatović i Rakčević preuzmu odgovornost i disciplinuju Hota, ili da mu barem operativno pomognu - zaključio je Radičević.

Radičević: Milatović i Rakčević da disciplinuju Hota

Pokret Evropa sad! premijera Milojka Spajića se suočava sa ozbiljnim problemima kada je partijska infrastruktura u pitanju, svega 40-ak dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, najvažnijim za svaku partiju koja je svjesna njihovog značaja.&nbsp;
Nakon što je u junu održana konstitutivna sjednica podgoričkog odbora PES, za čijeg je predsjednika izabran ministar energetike u Spajićevoj Vladi Saša Mujović kao i 230 članova Gradskog odbora PES, za manje od dva mjeseca ih je napustilo 50-ak članova. To se može zaključiti upoređivanjem spiska članova Gradskog odbora na zvaničnom sajtu PES sa brojem članova koji se nalaze u njihovoj Viber grupi – na sajtu su imena 230 članova Gradskog odbora, dok je u Viber grupi u kojoj se koordiniraju partijske aktivnosti njih svega 184.&nbsp;
Nedavno su PES javno napustili visoki funkcioneri Petra Čelebić, članica Glavnog odbora partije, i Denis Hot, vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“. Oboje su iznijeli niz teških optužbi na račun PES.&nbsp;
Čelebić tvrdi da ne želi da učestvuje u radu partije jer je „dio priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“, te da PES više ne predstavlja „skup vrijednosti i načela koja su nas ujedinila i u koja su mnogi od nas vjerovali“. Ona će politički angažman nastaviti na lokalnoj listi koju je za predstojeće izbore formirao takođe bivši visoki funkcioner PES i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp;
Sa druge strane, Denis Hot se nakon izbora za vršioca dužnosti direktora „Čistoće“ susreo sa konkretnim problemima u radu zbog uskraćivanja političke podrške onih koji su mu je, kao partijskom kadru, morali pružiti. To je, između ostalog, bio povod da i on napusti PES i podnese ostavku na mjesto člana Glavnog odbora partije.
- Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima i dodao: „Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicija moći“. Za sada nije poznato da li će se i Hot pridružiti Andreju Miloviću, niti da li uopšte želi da nastavlja svoj politički angažman u nekoj drugoj stranci.&nbsp;
<h2>KASNO OSNIVANJE PODGORIČKOG ODBORA SA POLITIČKI NEISKUSNIM PREDSJEDNIKOM</h2>
Podgorički odbor PES formiran je čak dvije godine nakon osnivanja partije, tek kada je bilo izvjesno da će se u Podgorici ići na nove lokalne izbore, što je neuobičajena stranačka praksa, jer se po pravilu ozbiljni politički subjekti dominantno oslanjaju na lokalne aktiviste, njihovo iskustvo i terenski rad i onda kada nema izbora na pomolu. Još čudniji potez PES-a je izbor ministra Saše Mujovića za predsjednika novoformiranog Odbora, jer je riječ o čovjeku koji je u Vladu ušao kao istinski ekspert bez partijskog članstva i iskustva, a prepušteno mu je da vodi naznačajniju stranačku organizaciju.&nbsp;
Svega mjesec od formiranja Odbora i stupanja na rukovodeću stranačku funkciju, Mujović je prinuđen da donosi veoma teške političke odluke, poput one da li da prihvati da lično bude nosilac liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu i preuzme odgovornost za rezultat na koji će definitivno najviše uticati nefunkcionalnost dosadašnje podgoričke vlasti, predvođene Oliverom Injac, kao i raspad podgoričkog kluba odbornika PES nakon što se dio njih priklonio predsjedniku države i nekadašnjem potpredsjedniku PES Jakovu Milatoviću. Jednako teška odluka za Mujovića i Spajića biće i to da li da nositeljka njihove liste bude aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, koja se ne može pohvaliti ozbiljnim rezultatima rada, a nosi političke hipoteke još iz vremena Vlade Zdravka Krivokapića.
Osim što, kao najjača partija na državnom i podgoričkom nivou, još uvijek nemaju istaknutog kandidata za nosioca liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu kojim su upravljali, za PES jednak problem predstavlja i to što je svoju listu i kandidaturu za gradonačelnika prvi najavio njihov dojučerašnji kolega i partijski saborac Andrej Milović. Kao čovjek koji je od prvog dana bio u PES-u rame uz rame sa Spajićem i Milatovićem, a potom i u Vladi na visokoj funkciji ministra pravde,&nbsp;
Milović očigledno zna slabe tačke svojih doskorašnjih stranačkih prijatelja i, sudeći prema prvim samostalnim medijskim nastupima, neće se libiti da ih koristi u izbornoj borbi za poziciju prvog čovjeka Glavnog grada.&nbsp;
Takođe, Mujović se suočava i sa političkom činjenicom da će njegova odgovornost biti, bez obzira na to bude li ili ne bude nosilac liste, ukupan partijski rezultat na izborima u Podgorici. Vladajuća partija nakon katastrofalno loših rezultata koje je ostvarila na proteklim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici ne bi sebi smjela da dopusti da joj se nešto slično ponovi u Glavnom gradu gdje živi čak jedna trećina od ukupnog broja crnogorskih glasača.&nbsp;
<h2>SVE SVAĐE I ODLASCI IZ PES</h2>
Andrej Milović, jedan od osnivača PES-a i doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića, kako u partiji tako i u Vladi, isključen je iz partije krajem februara ove godine, neposredno nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku i napustio PES.&nbsp;
Milatović je bio potpredsjednik partije i zajedno sa Spajićem idejni tvorac i osnivač PES-a, a partiju je napustio jer je bio nezadovoljan njenim radom i time što je način rada bio suprotan obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja.&nbsp;
Danas su i Milatović i Milović najžešći protivnici populističkih politika koje PES sprovodi, a saopštenja i izjave pune međusobnih optužbi sa bivšom partijom razmjenjuju sedmicama unazad. Međutim, za sada nema najava da bi njih dvojica mogli ponovo sarađivati u nekoj novoj političkoj formaciji.&nbsp;
PES je osnovan u junu 2022. godine i vrlo brzo je, zahvaljujući svježim licima i populističkim politikama, stekao ogromnu popularnost, pa su sa takvom prednošću lako osvojili najveći broj mandata na prošlim lokalnim izborima u Podgorici, koji su održani 23. oktobra te godine. Nosilac liste PES za Podgoricu i kandidat za gradonačelnika bio je Jakov Milatović.
<a href="https://mportal.me/politika/kulminirao-sukob-spajiceve-i-milatoviceve-struje-u-pes-" target="_blank">Međutim, trzavice su počele već u februaru 2023. godine, o čemu je M portal tada pisao, a iz PES oštro demantovali upravo Milović i Milatović, negirajući bilo kakve sukobe.&nbsp;</a>
Javnost je prve otvorene unutarpartijske zamjerke primijetila par mjeseci kasnije, kada je Milatović kritikovao Spajića zbog dvojnog državljanstva, koje je sadašnji premijer pokušavao da sakrije. Uslijedila je rokada – umjesto Spajića koji je tada važio za kandidata PES na predsjedničkim izborima, nakon niza skandala poput državljanstva Srbije, skrivenih nekretnina u Beogradu i na primorju... na mjesto kandidata „uskočio“ je Milatović, a Milatovićevo mjesto kao kandidatkinja za gradonačelnicu Podgorice preuzela je Olivera Injac.&nbsp;
Na krilima te dvije pobjede i populističkom programu, PES sa Milojkom Spajićem kao nosiocem liste za parlamentarne izbore u junu 2023. lako dolazi do najviše mandata u novom sazivu Skupštine i preuzima rukovođenje izvršnom vlašću, ali ih već prije formiranja Vlade u poslaničkom klubu napuštaju Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje od tada nastupaju kao samostalne poslanice, politički bliskije predsjedniku države Milatoviću. Nakon što je 31. oktobra 2023. godine formirana Spajićeva Vlada, dolazi do unutarstranačkih trzavica između Spajića i Milatovića, uglavnom oko raspodjele izbornog „plijena“ i podjele funkcija.&nbsp;
Neke naznake sukoba mogle su se vidjeti i ranije, kada je Milatović insistirao da u Vladu bude pozvana i URA Dritana Abazovića, čemu se Spajić oštro protivio zbog namještanja afere Do Kvon. Tada počinju i medijske spekulacije da Milatović želi da preuzme PES kao predsjednik, ne bi li politički ojačao svoju maltene protokolarnu funkciju predsjednika države. Kulminacija sukoba se dogodila u februaru 2024. godine kada Milatović saopštava da napušta PES, a od tog trenutka počinje i osipanje partije.&nbsp;
Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade, ne samo zbog neoslabljene opozicije i novih partija, već zbog toga što će, ponove li se PES-u Budva i Andrijevica, značajno porasti zahtjevi Spajićevih državnih koalicionih partnera poput nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.&nbsp;
U takvom scenariju, crnogorska javnost ne bi prvi put svjedočila ekspresnom uspjehu i još ekspresnijoj propasti jedne političke partije, ali bi se to prvi put dogodilo sa partijom koja predvodi vlast na državnom nivou i značilo bi apsolutnu prekompoziciju veoma brojne vladajuće strukture.&nbsp;

Duško Mihailović

Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

Nakon što je prethodno Pokret Evorpa sad napustila članica Izvršnog, Glavnog i Opštinskog odbora Podgorice, Petra Čelebić, vršilac dužnosti direktora podgoričkog gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot obavijestio je javnost da je i on podnio ostavku na sve partijske funkcije u toj stranci, a kao razloge naveo neozbiljnost u radu partije i nepoštovanje.
- Obavještavam vas da podnosim ostavku na sve partijske funkcije, kao i da više ne želim da budem član PES-a. Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - navodi Hot u saopštenju za javnost.
Kako je kazao, vjerovao je i zalagao se za promjenu društvenog sistema u Crnoj Gori i stvaranje svjetlije i bolje budućnosti za sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i političku pripadnost.
- Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicije moći. Nesumnjivo je da je partija krenula u smjeru koji se kosi sa mojim životnim i političkim principima, te je izlazak iz iste bio logičan slijed događaja. Na samom kraju, srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem se na saradnji, uz citat čuvenog Jovana Dučića: Čovek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve koje kukavica ne ume da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumjeti - zaključuje u saopštenju Hot.
&nbsp;Prethodno je Čelebić, kako je objavio Portal ETV, napuštajući PES u ostavci napisala da kao „Crnogorka neće podržavati i promovisati one koji svojim činjenjnem i nečinjenjem utiču da Crna Gora postane krpa Republike Srbije i Aleksandra Vučića“.

Hot podnio ostavku na sve funkcije u stranci

Tijelo Podgoričanke I.Đ, čiji nestanak je prijavljen 11. marta, pronađeno je u blizini Vukovačkog mosta u Zeti.
To je Portalu ETV potvrdio komandir Službe i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić.
- Pripadnici Zaštite i spašavanja su tokom pretrage prije nepunih sat pronašli tijelo - rekao nam je on.
Danilo Mijajlović iz ronilačkog tima Regionalnog ronilačkog centra je Portalu ETV saopštio da je tijelo pronađeno na dva kilometra od Vukovačkog mosta.
- Tijelo su preuzele nadležne službe na dalje postupanje i identifikaciju - dodao je Mijajlović.
Tijelo četvorogodišnjeg djeteta čija je, kako u policiji pretpostavljaju, majka I.Đ. pronađeno je 22. marta, takođe u blizini Vukovačkog mosta.&nbsp;

Tijelo I.Đ. pronađeno u blizini Vukovačkog mosta

Mjesne zajednice Radanovići i Gornji Grbalj organizuju protestni skup i zbor građana/ki Grblja, u nedjelju, 06. aprila sa početkom u 12 sati u Radanovićima.
Na dnevnom redu je nepostavljanje kanalizacione infrastrukture duž trase budućeg bulevara Tivat-Jaz.
- Pozivaju se mještani/ke Grblja da u što većem broju prisustvuju - poručuju organizatori.

Protest i zbor građana Grblja 6. aprila u Radanovićima

Postoje još dvije lokacije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori u okviru projekta Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
To je na pres konferenciji za medije saopštio premijer Milojko Spajić govoreći o planiranom projektu kojim bi se investitoru Mohamedu Alabaru Velika plaža izdala na 99 godina.
- Oni su tradicionalni partner i zainiteresovani su za veliki projekat koji bi targetirao zapadno-evropsko tržište i sve lokacije koje su u skladu da stom vizijom su u opticaju - rekao je on dodajući da se radi o još jednoj mediteranskoj i atlanskoj državi.
Ovakav projekat bi, kaže, targetirao turiste iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske...
- Država bi zadržala ogromni procenat vlastništva i imala ogroman benefit - dodao je Spajić.
Zakon o javnim nabavkama je izričit, kaže, da je ovo normalna i dozvoljena praksa. Istakao je da je mali broj investitora koji mogu da iznesu ovakav projekat.
- Ovo je konkurentan svijet. Crna Gora se bori za velike investitore - dodao je on.
Naglasio je da će svaki preduzetnik iz Ulcinja biti uključeni u projekat.
- Preduzetnici su jako tražena kategorija i jako ih je malo. Uspjeh svakog velikog turističkog projekta se zasniva na preduzetnicima. Gospodin Alabar je više puta rekao da će insistirati da svi trenutni preduzetnici budu uključeni u sve projekte koji budu rađeni u Crnoj Gori. Svaki preduzetnik iz Ulicnja će biti uključen - ili ako bude neka druga lokacija... Postoje još dvije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori. Potrebni su ljudi koji su motivisani da rade - naveo je Spajić.
Investitor, kaže, u bilo kojem momentu može da odustane ako se mi pokažemo nezrelima.
Na pitanje kako komentariše potencijalno napuštanje Vlade predstavnika albanskog naroda, Spajić je rekao da će razjasniti sve nedoumice koje potencijalno postoje.

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić boravi u zvaničnoj posjeti Francuskoj, i tom prilikom je o evropskom putu Crne Gore i podršci koju od ove evropske države ima, razgovarao sa predsjednicom Nacionalne Skupštine Jael Bron Pive, saopšteno je iz Skupštine.
Predsjednik Mandić naglasio je snažno opredjeljenje Crne Gore da postane članica Evropske unije.&nbsp;
- Mi geografski već pripadamo Evropi, ali želimo da budemo njen dio i suštinski. 80 odsto graðana Crne Gore podržava članstvo u EU. Na tome Parlament predano radi, zajedno sa Vladom koja ima podršku gotovo dvije trećine poslanika- poručio je Mandić. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mandić je podsjetio da je Crna Gora otpočela snažnu borbu protiv organizovanog kriminala, te da je u toj borbi ključna pomoć stigla iz Francuske, čije su bezbjednosne službe otkrile kriptovane prepiske na ‘skaj’ aplikaciji. &nbsp;
- Kada ste nam ustupili dokazni materijal, naše Tužilaštvo otpočelo je mnoge procese protiv pripadnika kriminalnih klanova. U pripremi je i Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Želimo da onesposobimo organizovani kriminal, a to ćemo najbolje uraditi oduzimanjem imovine- poručio je Mandić.&nbsp;
Crna Gora je na dobrom putu, poruka je predsjednice Nacionalne Skupštine Francuske.&nbsp;
- Francuska i ja lično pružamo veliku podršku na vašem evropskom putu. Možete računati na nas!- poručila je Bron Pive.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, predsjednica Bron Pive saopštila je kako i Francuska planira usvajanje Zakona protiv narko mafije.
- Predsjednik Mandić pozvao je Bron Pive da posjeti Crnu Goru. Predsjednica Nacionalne Skupštine poručila je da je ljepote Crne Gore gledala na fotografijama te da vrlo rado prihvata poziv- zaključeno je u saopštenju.

Mandić sa predsjednicom francuskog Parlamenta: Francuska uz Crnu Goru na evropskom putu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: denis-hot