Podgorički odbornici izglasali su izbor Denisa Hota za direktora „Čistoće“ na današnjoj sjednici Skupštine Glavnog grada.
Za njega je glasao 31 odbornik. Mandat Denis Hota trajaće četiri godine.
Stojan Sjekloća biće v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima, a Ivana Nina Vukčević Ćupić više neće biti na čelu JU Muzeja i galerija.
Za to je glasalo 25 odbornika, dok je petoro bilo uzdržano.&nbsp;
Petar Krivokapić je razriješen sa mjesta direktora gradskog preduzeća „Zelenilo“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hot na čelu „Čistoće“, Sjekloća v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Direktor gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot demantovao je navode da je sinoć povrijeđen u incidentu na novogodišnjoj proslavi tog gradskog preduzeća. On je kazao da je došlo do verbalnog konflikta, koji je, tvrdi, trajao kratko.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1864%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fna-proslavi-preduzeca-doo-cistoca-sinoc-pretucen-v-d-direktora-denis-hot&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mediji su napumpali tu vijesti i nažalost, kao i mnogo puta do sad ja trpim. Nisam nikada tužio medije zbog lažnih vjesti, ali postoji i etički kodeks medija koji neki mediji ne poštuju - kazao je on gostujući u Dnevniku Gradske RTV.
Hot je naveo da nije uključen u pregovore oko formiranja vlasti u Podgorici.
- Pretpostavljam da nije bilo nikakvih razgovora između jedne, druge i treće strane. Moj stav je da se vlast mora formirati. Suština priče je da svakako najviše trpe građani. Novi izbori bi pravili dodatni problem i mislim da bi se desila mnogo veća apstinencija. Neko mora da preuzme odgovornost i formira vlast - poručio je on cijeneći da se stanje ne bi promijenilo ukoliko bi došlo do novih izbora.

Hot: Nije bilo fizičkog napada, došlo je do kratkog verbalnog konflikta

Vršilac dužnosti direktora "Čistoće" Denis Hot zbog globalnih poskupljenja najavio je rast cijena usluga tog preduzeća, a predsjednik države u ovom slučaju ćuti, kazao je kandidat za odbornika na listi “Evropa sad - Demokrate - Još Jače - prof. dr Saša Mujović” Goran Mišković.
Mišković je podsjetio da je prije nekoliko dana predsjednik države Jakov Milatović na javnim nastupima iskazao brigu za rast cijena iako nije preduzeo ništa za njihovo limitiranje, "ne pomenuvši jednom riječju globalna poskupljenja, da bi njegov kadar sa liste koju predvodi samo par dana kasnije najavio rast cijena".
- Pošto predsjednik države ima praksu da kritikuje ekonomsku politiku Vlade, iako Milatović nije obezbijedio nijednu investiciju, niti dao održiv predlog za prihodnu stranu budžeta kojim bi se obezbijedilo realno uvećanje zarada, pozivamo ga da reaguje i smisli konačno nešto kreativno što bi pomoglo i Denisu Hotu da ne uvećava cijene - istakao je Mišković.
Ovo je, kako kaže, prilika da se građani uvjere koliko je Milatović "principijelan" i kada je rast cijena u pitanju.
- Imajući u vidu djelovanje nosioca lokalne liste Milatovića, ne bi začudilo da i za najavu Hota optuži premijera Spajića i kripto zajednicu, sa kojom je selfi pravio i njegov koalicioni partner Dritan Abazović - zaključio je Mišković.

Mišković: Hot najavljuje rast cijena usluga Čistoće, a Milatović ćuti

V.d. direktora gradskog preduzeća Čistoća Denis Hot je, komentarišući odlaganje smeća u Siti kvartu, kazao da oni nijesu u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali da to čine.
Hot je za Gradsku TV rekao da problem sa deponijom u Siti kvartu postoji jer su stanari samoinicijativno uklonili kontejnere što je dovelo do sakupljanja nelegalnog otpada.
- Mi nismo u obavezi da uklanjamo otpad koji je nelegalno ostavljen, međutim da se ne bi stvorila deponija mi to svakodnevno obilazimo - rekao je Hot.
On je istakao i da poskupljenje usluga gradskog preduzeća Čistoće nije povezano sa naslijeđenim dugovima koje imaju, već zbog porasta cijena na globanom nivou.
Hot je rekao da su trenutne cijene niske, te da probleme stvaraju nesavjesni građani koji odlažnu otpad na mjestima koja nisu planirana za to.
- Znate i sami da je po granskom kolektivnom ugovoru uvećana zarada zaposlenih za 30 odsto, cijene goriva su drastočno porasle, kao i djelovi za sva vozila. Sa te strane ono što su zluradi komentari pojedinaca nije tačno na terenu, građani su svjesni, pogovoto građani koji imaju kontakt sa evropskim destinacijama, znaju koliko je tamo skupo upravljanje otpadom i kazne za nesavjesne građane - kazao je Hot.

Hot o smeću u Siti kvartu: Nismo u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali to činimo

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević apelovao je na učesnike lokalnih izbora u Podgorici, &nbsp;Jakova Milatovića i Luku Rakčevića da, kako je rekao, "disciplinuju" v.d. direktora "Čistoće" i svog odborničkog kandidata Denisa Hota po pitanju održavanja higijene u Glavnom gradu.
- Očekujemo da će Milatović i Rakčević imati više uspjeha kod, narodski rečeno - svog čovjeka, nego li što je imao odbornički klub PES-a, koji je zahtijevao od Hota da poboljša svoj rad, nakon čega je v.d. direktora "Čistoće" i formalno napustio sve partijske funkcije, iako je od ranije bilo poznato na čijoj je političkoj strani - kazao je Radičević.
Traži, kako je naveo, odgovornost Milatovića i Rakčevića.
- Međutim, zbog javnog interesa da živimo u čistom i uređenom gradu, za šta se svi zalažemo, očekujemo da Milatović i Rakčević preuzmu odgovornost i disciplinuju Hota, ili da mu barem operativno pomognu - zaključio je Radičević.

Radičević: Milatović i Rakčević da disciplinuju Hota

Pokret Evropa sad! premijera Milojka Spajića se suočava sa ozbiljnim problemima kada je partijska infrastruktura u pitanju, svega 40-ak dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, najvažnijim za svaku partiju koja je svjesna njihovog značaja.&nbsp;
Nakon što je u junu održana konstitutivna sjednica podgoričkog odbora PES, za čijeg je predsjednika izabran ministar energetike u Spajićevoj Vladi Saša Mujović kao i 230 članova Gradskog odbora PES, za manje od dva mjeseca ih je napustilo 50-ak članova. To se može zaključiti upoređivanjem spiska članova Gradskog odbora na zvaničnom sajtu PES sa brojem članova koji se nalaze u njihovoj Viber grupi – na sajtu su imena 230 članova Gradskog odbora, dok je u Viber grupi u kojoj se koordiniraju partijske aktivnosti njih svega 184.&nbsp;
Nedavno su PES javno napustili visoki funkcioneri Petra Čelebić, članica Glavnog odbora partije, i Denis Hot, vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“. Oboje su iznijeli niz teških optužbi na račun PES.&nbsp;
Čelebić tvrdi da ne želi da učestvuje u radu partije jer je „dio priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“, te da PES više ne predstavlja „skup vrijednosti i načela koja su nas ujedinila i u koja su mnogi od nas vjerovali“. Ona će politički angažman nastaviti na lokalnoj listi koju je za predstojeće izbore formirao takođe bivši visoki funkcioner PES i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp;
Sa druge strane, Denis Hot se nakon izbora za vršioca dužnosti direktora „Čistoće“ susreo sa konkretnim problemima u radu zbog uskraćivanja političke podrške onih koji su mu je, kao partijskom kadru, morali pružiti. To je, između ostalog, bio povod da i on napusti PES i podnese ostavku na mjesto člana Glavnog odbora partije.
- Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima i dodao: „Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicija moći“. Za sada nije poznato da li će se i Hot pridružiti Andreju Miloviću, niti da li uopšte želi da nastavlja svoj politički angažman u nekoj drugoj stranci.&nbsp;
<h2>KASNO OSNIVANJE PODGORIČKOG ODBORA SA POLITIČKI NEISKUSNIM PREDSJEDNIKOM</h2>
Podgorički odbor PES formiran je čak dvije godine nakon osnivanja partije, tek kada je bilo izvjesno da će se u Podgorici ići na nove lokalne izbore, što je neuobičajena stranačka praksa, jer se po pravilu ozbiljni politički subjekti dominantno oslanjaju na lokalne aktiviste, njihovo iskustvo i terenski rad i onda kada nema izbora na pomolu. Još čudniji potez PES-a je izbor ministra Saše Mujovića za predsjednika novoformiranog Odbora, jer je riječ o čovjeku koji je u Vladu ušao kao istinski ekspert bez partijskog članstva i iskustva, a prepušteno mu je da vodi naznačajniju stranačku organizaciju.&nbsp;
Svega mjesec od formiranja Odbora i stupanja na rukovodeću stranačku funkciju, Mujović je prinuđen da donosi veoma teške političke odluke, poput one da li da prihvati da lično bude nosilac liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu i preuzme odgovornost za rezultat na koji će definitivno najviše uticati nefunkcionalnost dosadašnje podgoričke vlasti, predvođene Oliverom Injac, kao i raspad podgoričkog kluba odbornika PES nakon što se dio njih priklonio predsjedniku države i nekadašnjem potpredsjedniku PES Jakovu Milatoviću. Jednako teška odluka za Mujovića i Spajića biće i to da li da nositeljka njihove liste bude aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, koja se ne može pohvaliti ozbiljnim rezultatima rada, a nosi političke hipoteke još iz vremena Vlade Zdravka Krivokapića.
Osim što, kao najjača partija na državnom i podgoričkom nivou, još uvijek nemaju istaknutog kandidata za nosioca liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu kojim su upravljali, za PES jednak problem predstavlja i to što je svoju listu i kandidaturu za gradonačelnika prvi najavio njihov dojučerašnji kolega i partijski saborac Andrej Milović. Kao čovjek koji je od prvog dana bio u PES-u rame uz rame sa Spajićem i Milatovićem, a potom i u Vladi na visokoj funkciji ministra pravde,&nbsp;
Milović očigledno zna slabe tačke svojih doskorašnjih stranačkih prijatelja i, sudeći prema prvim samostalnim medijskim nastupima, neće se libiti da ih koristi u izbornoj borbi za poziciju prvog čovjeka Glavnog grada.&nbsp;
Takođe, Mujović se suočava i sa političkom činjenicom da će njegova odgovornost biti, bez obzira na to bude li ili ne bude nosilac liste, ukupan partijski rezultat na izborima u Podgorici. Vladajuća partija nakon katastrofalno loših rezultata koje je ostvarila na proteklim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici ne bi sebi smjela da dopusti da joj se nešto slično ponovi u Glavnom gradu gdje živi čak jedna trećina od ukupnog broja crnogorskih glasača.&nbsp;
<h2>SVE SVAĐE I ODLASCI IZ PES</h2>
Andrej Milović, jedan od osnivača PES-a i doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića, kako u partiji tako i u Vladi, isključen je iz partije krajem februara ove godine, neposredno nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku i napustio PES.&nbsp;
Milatović je bio potpredsjednik partije i zajedno sa Spajićem idejni tvorac i osnivač PES-a, a partiju je napustio jer je bio nezadovoljan njenim radom i time što je način rada bio suprotan obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja.&nbsp;
Danas su i Milatović i Milović najžešći protivnici populističkih politika koje PES sprovodi, a saopštenja i izjave pune međusobnih optužbi sa bivšom partijom razmjenjuju sedmicama unazad. Međutim, za sada nema najava da bi njih dvojica mogli ponovo sarađivati u nekoj novoj političkoj formaciji.&nbsp;
PES je osnovan u junu 2022. godine i vrlo brzo je, zahvaljujući svježim licima i populističkim politikama, stekao ogromnu popularnost, pa su sa takvom prednošću lako osvojili najveći broj mandata na prošlim lokalnim izborima u Podgorici, koji su održani 23. oktobra te godine. Nosilac liste PES za Podgoricu i kandidat za gradonačelnika bio je Jakov Milatović.
<a href="https://mportal.me/politika/kulminirao-sukob-spajiceve-i-milatoviceve-struje-u-pes-" target="_blank">Međutim, trzavice su počele već u februaru 2023. godine, o čemu je M portal tada pisao, a iz PES oštro demantovali upravo Milović i Milatović, negirajući bilo kakve sukobe.&nbsp;</a>
Javnost je prve otvorene unutarpartijske zamjerke primijetila par mjeseci kasnije, kada je Milatović kritikovao Spajića zbog dvojnog državljanstva, koje je sadašnji premijer pokušavao da sakrije. Uslijedila je rokada – umjesto Spajića koji je tada važio za kandidata PES na predsjedničkim izborima, nakon niza skandala poput državljanstva Srbije, skrivenih nekretnina u Beogradu i na primorju... na mjesto kandidata „uskočio“ je Milatović, a Milatovićevo mjesto kao kandidatkinja za gradonačelnicu Podgorice preuzela je Olivera Injac.&nbsp;
Na krilima te dvije pobjede i populističkom programu, PES sa Milojkom Spajićem kao nosiocem liste za parlamentarne izbore u junu 2023. lako dolazi do najviše mandata u novom sazivu Skupštine i preuzima rukovođenje izvršnom vlašću, ali ih već prije formiranja Vlade u poslaničkom klubu napuštaju Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje od tada nastupaju kao samostalne poslanice, politički bliskije predsjedniku države Milatoviću. Nakon što je 31. oktobra 2023. godine formirana Spajićeva Vlada, dolazi do unutarstranačkih trzavica između Spajića i Milatovića, uglavnom oko raspodjele izbornog „plijena“ i podjele funkcija.&nbsp;
Neke naznake sukoba mogle su se vidjeti i ranije, kada je Milatović insistirao da u Vladu bude pozvana i URA Dritana Abazovića, čemu se Spajić oštro protivio zbog namještanja afere Do Kvon. Tada počinju i medijske spekulacije da Milatović želi da preuzme PES kao predsjednik, ne bi li politički ojačao svoju maltene protokolarnu funkciju predsjednika države. Kulminacija sukoba se dogodila u februaru 2024. godine kada Milatović saopštava da napušta PES, a od tog trenutka počinje i osipanje partije.&nbsp;
Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade, ne samo zbog neoslabljene opozicije i novih partija, već zbog toga što će, ponove li se PES-u Budva i Andrijevica, značajno porasti zahtjevi Spajićevih državnih koalicionih partnera poput nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.&nbsp;
U takvom scenariju, crnogorska javnost ne bi prvi put svjedočila ekspresnom uspjehu i još ekspresnijoj propasti jedne političke partije, ali bi se to prvi put dogodilo sa partijom koja predvodi vlast na državnom nivou i značilo bi apsolutnu prekompoziciju veoma brojne vladajuće strukture.&nbsp;

Duško Mihailović

Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

Nakon što je prethodno Pokret Evorpa sad napustila članica Izvršnog, Glavnog i Opštinskog odbora Podgorice, Petra Čelebić, vršilac dužnosti direktora podgoričkog gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot obavijestio je javnost da je i on podnio ostavku na sve partijske funkcije u toj stranci, a kao razloge naveo neozbiljnost u radu partije i nepoštovanje.
- Obavještavam vas da podnosim ostavku na sve partijske funkcije, kao i da više ne želim da budem član PES-a. Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - navodi Hot u saopštenju za javnost.
Kako je kazao, vjerovao je i zalagao se za promjenu društvenog sistema u Crnoj Gori i stvaranje svjetlije i bolje budućnosti za sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i političku pripadnost.
- Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicije moći. Nesumnjivo je da je partija krenula u smjeru koji se kosi sa mojim životnim i političkim principima, te je izlazak iz iste bio logičan slijed događaja. Na samom kraju, srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem se na saradnji, uz citat čuvenog Jovana Dučića: Čovek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve koje kukavica ne ume da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumjeti - zaključuje u saopštenju Hot.
&nbsp;Prethodno je Čelebić, kako je objavio Portal ETV, napuštajući PES u ostavci napisala da kao „Crnogorka neće podržavati i promovisati one koji svojim činjenjnem i nečinjenjem utiču da Crna Gora postane krpa Republike Srbije i Aleksandra Vučića“.

Hot podnio ostavku na sve funkcije u stranci

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Tag: denis-hot