Građani zaslužuju veći uticaj na odluke koje direktno utiču na njihove živote, a političari imaju odgovornost da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora. To je poručeno je sa skupštine građana na temu “Kako spriječiti partitokratiju i političko zapošljavanje?”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović podsjetila je da ta organizacija, u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), četvrti put organizuje Skupštinu građana i građanki.
- Skupština građana predstavlja priliku za građane da praktično prikažu na koji način mogu doprinositi donošenju odluka i stvarnim promjenama u društvu. Nakon Skupštine planirano je predstavljanje seta preporuka koje će građani samostalno koncipirati, kroz ekspertske i poslaničke sesije, a koje će biti dostavljene Evropskom parlamentu, Evropskoj uniji, drugim institucijama u okviru Unije, kao i Skupštini Crne Gore - pojasnila je Vuksanović.
Istakla je da će CEDEM nastaviti da zagovara preporuke, svjesni da njima neće biti riješena partitokratija i političko zapošljavanje u potpunosti, ali da je moguće „ići korak naprijed i barem djelimično umanjiti problem koji je trenutno na visokom nivou.“
Naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Čedomir Markov pojasnio je da su skupštine građana model demokratskih inovacija koje se sve više uspostavljaju širom Evrope i svijeta kako bi odgovorile na probleme u reprezentativnoj demokratiji.
- Ovi procesi uključuju deliberaciju, odnosno strukturirani proces u kojem se okuplja reprezentativni uzorak populacije na koju se određeni društveni problem ili politička odluka odnosi. Cilj je da se kroz razgovor ponude različite perspektive i da se odvagaju argumenti za i protiv, kako bi se donijela kolektivna odluka koja je najbolje informisana - naveo je Markov.
Prema njegovim riječima, građanske skupštine pružaju priliku građanima da kroz dijalog i promišljanje oblikuju rješenja za složene društvene probleme.
- Pitanje koje se postavlja je koliko i na koji način ova praksa može uticati na stvarne političke procese. Vjerujem da će preporuke građana biti od velike vrijednosti, ali i da će na političarima biti da građanima pokažu kako njihovo učešće u političkim procesima može imati značajan uticaj - naveo je Markov.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, istakao je da je ključ za napredak društva u postizanju balansa između političkih organizacija i interesa građana.
- Naša dužnost je da saslušamo prijedloge građana i da ih inkorporiramo u zakonske procedure kad god je to moguće. Političke stranke, iako važne, ne smiju biti iznad interesa građana. Naša uloga je da omogućimo političkim partijama da ostvaruju svoje ciljeve u korist društva, ali i da poštujemo svakog građanina kao pojedinca - rekao je Bojović.
Smatra da je vrlo važno da na pozicijama koje zahtijevaju specifična znanja i stručnost dođu kvalifikovani ljudi.
- Imali smo dug period u kojem su se pozicije popunjavale na temelju partijske pripadnosti, što je često rezultiralo nedostatkom stručnosti. Ne smijemo dopustiti da bilo koja politička pripadnost bude prepreka za kvalifikovane kandidate, ali isto tako moramo spriječiti diskriminaciju prema onima koji su bili marginalizovani zbog svojih političkih stavova - rekao je Bojović.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je značaj neposredne komunikacije sa građanima i važnost njihove svakodnevne uključenosti u donošenje odluka.
On je naglasio da političari često zaboravljaju na građane van predizbornih perioda, iako bi trebalo da budu u stalnoj komunikaciji sa njima, slušajući njihove sugestije i prijedloge kako bi unaprijedili sistem.
- Iako političari često građane sjećaju samo u predizbornom periodu, smatram da bi trebali svakodnevno biti u kontaktu sa njima, jer smo mi njihovi predstavnici. Slušajući njihove primjedbe, možemo unaprijediti ono što ne funkcioniše u sistemu, kako kroz izmjene zakonskih propisa, tako i kroz promjene u praksi službeničkog sistema - rekao je Mugoša.
Istakao je značaj depolitizacije državnih institucija, pozivajući na primjenu principa meritokratije, koji podrazumijeva zapošljavanje na temelju stručnosti, kompetencija i znanja.
- Država mora da bude odgovorna i transparentna u zapošljavanju, a u tom kontekstu je nužno poštovati preporuke revizorskih institucija i učiniti naš sistem efikasnijim - zaključio je Mugoša.
&nbsp;Poslanik u Skupštini Crne Gore, Darko Dragović, izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu Skupštine građana, ističući značaj svakodnevnog kontakta između predstavnika političkih partija i građana.
- Prisustvo u Skupštini građana pokazuje da mi, kao predstavnici naroda, ne smijemo biti udaljeni od građana. Potrebno je da budemo dostupni i otvoreni za svakodnevnu komunikaciju, kako bismo bili upoznati sa njihovim problemima, predlozima i željama - rekao je Dragović.
Kazao je da je tokom razgovora sa građanima prepoznao partijsko zapošljavanje kao ozbiljan izazov u društvu.
- Očigledno je da partijsko zapošljavanje postoji, jer sam tokom razgovora sa građanima dobio konkretne primjere takvih slučajeva - istakao je Dragović.
Smatra da je potrebno uspostaviti sistem koji će promovisati zapošljavanje najkompetentnijih kadrova, umjesto da se radna mjesta popunjavaju po partijskoj pripadnosti.
- Moramo birati ljude koji su stručni, kompetentni i koji imaju istinsku želju za radom. Ukoliko budemo tolerisali stav da se neko može do penzije zadržati na radnom mjestu bez odgovornosti i zalaganja, sistem će imati ozbiljan problem u funkcionisanju - istakao je Dragović.
Učesnica Skupštine građana/ki, Milanka Joksimović kazala je da je Skupština građana prilika za građane da izlože probleme sa kojima se svakodnevno susrijeću.
- Smatram da građani treba da imaju veće mogućnosti odlučivanja mimo izbora, jer se mnoge odluke donose bez konsultacije s javnošću, iako se direktno tiču njihovih života. Postoje mehanizmi putem kojih se jednostavno nešto izglasa, a da se građani ne pitaju za mišljenje - navela je Joksimović.
Ukazala je na problem dostupnosti informacija, posebno u vezi sa konkursima za zapošljavanje, koji se često objavljuju na kratak period, čime se ograničava mogućnost prijavljivanja kandidata.
- Mišljenja sam da se mnoge stvari ne rade po zakonu i da to ima ozbiljne posljedice - ocijenila je Joksimović.
Ona je pohvalila otvorenost poslanika koji su učestvovali u Skupštini građana/ki.
- Mogu reći da smo naišli na iznenađujuće pozitivan odgovor i razumijevanje. Postoji nada da će neki od naših prijedloga biti ozbiljno razmotreni, pa čak i da će pojedini zakoni i načini funkcionisanja sistema doživjeti izmjene - rekla je Joksimović.
Pored Markova, u Skupštini građana su učestvovali priznati eksperti iz oblasti društvenih i političkih nauka: Biljana Papović, specijalistkinja za politike i reforme sa bogatim iskustvom u oblasti izbornih reformi, pravosuđa i javnog sektora, koja će govoriti o pravnim izazovima i mogućim rješenjima i Ana Škoflek, stručnjakinja za povezivanje zajednica sa donosiocima odluka, koja će razmotriti načine za jačanje učešća građana u procesima donošenja odluka.
Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Političari da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora

Crna Gora je vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora i neophodno JE primjenjivati pristup zasnovan na postignutim rezultatima, koji naglašava važnost objektivne evaluacije reformi i napretka u pregovorima - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova i trgovine i ministrom odbrane Irske Sajmonom Harisom.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, tokom sastanka u Dablinu naveo da je cilj njegove posjete dobijanje podrške Irske u kontekstu predstojećeg predsjedavanja Savjetu EU, kao i dalje jačanje prijateljskih i partnerskih odnosa između dvije države.&nbsp;
Haris je pohvalio predan rad Crne Gore na evropskom putu, naglasivši da njeni reformski napori pokazuju potpunu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.&nbsp;
- Irska snažno podržava Crnu Goru i ponudio svu potrebnu pomoć u svim fazama pristupnog procesa, a proširenje EU je ključno za vjerodostojnost evropske politike - rekao je Haris.
Dodatno je istakao prednosti članstva u EU i naglasio da Irska želi da druge zemlje osjete koristi proširenja, dok je Ivanović izrazio uvjerenje da bi irsko iskustvo i ekspertiza bili izuzetno korisni za Crnu Goru u nastavku procesa.
- Sagovornici su razmotrili i globalne i regionalne prilike, naglasivši ulogu Crne Gore kao pouzdanog partnera u kreiranju politika i inicijativa na tim nivoima. Zaključeno je da će intenziviranje bilateralnih kontakata i saradnje doprinijeti daljem jačanju evropskog puta Crne Gore i promociji zemlje kao kredibilnog i odgovornog partnera EU - navodi se u saopštenju.

Ivanović sa Harisom: Crna Gora vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora

Vi ste najčvršća poveznica između Crne Gore i Republike Turske - mostovi koji povezuju naše narode, stameni poput ovih nad Bosforom. Vi ste čuvari zajedničkog identiteta i dokaz da prijateljstvo Crne Gore i Turske nije samo diplomatski zapis na papiru, već živa svakodnevica u životima naših ljudi - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govoreći o značaju crnogorskih iseljenika u Turskoj. Milatović, koji je prisustvovao svečanom prijemu povodom Dana Crne Gore u Istanbulu, kazao je da ostaje snažno posvećen učvršćivanju odnosa između Crne Gore i naših iseljenika. - Zato pokrećem brojne inicijative u tom pravcu, kako biste vi, koji živite između dvije domovine, mogli pronaći snažnu institucionalnu podršku u državi Crnoj Gori. To je izraz povjerenja, ali i naše zajedničke snage i budućnosti - rekao je Milatović u muzeju „Sakip Sabandži“ u Istanbulu, u kojem se nekada nalazilo poslanstvo Knjaževine i Kraljevine Crne Gore - simbol prijateljstva i vizije koje su dijelili sultan Abdul Hamid II i kralj Nikola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120952_e3704322a6c08aabd085a01024c6b74340968f95601b3c2119d6c193df4e6548.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120952_e3704322a6c08aabd085a01024c6b74340968f95601b3c2119d6c193df4e6548" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Istanbulu"> <figcaption>Sa svečanosti u Istanbulu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Današnja proslava, kako je naveo, prilika je da zajedno obilježimo 146 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Republike Turske, "ponosni na dosadašnju saradnju naših dviju zemalja i odlučni da je dodatno unaprjeđujemo u godinama koje dolaze". - Crna Gora i Turska danas stoje rame uz rame kao pouzdani saveznici u NATO-u, gdje zajedno doprinosimo očuvanju globalnog mira i bezbjednosti, ali i kao strateški partneri u političkom dijalogu i ekonomskoj saradnji. Naše prijateljstvo i partnerstvo potvrđuje dosadašnja saradnja, sadržajna i raznovrsna - naveo je Milatović. Ona je, kako ističe, ekonomska - kroz investicije, turizam i trgovinu, kulturna - kroz očuvanje zajedničkog nasljeđa.&nbsp; Dodaje da je ona i obrazovna i zdravstvena - kroz razmjenu znanja i iskustava.&nbsp; - I, što je najvažnije - svakim danom postaje sve dublja, bogatija i obostrano korisnija - istakao je Milatović. Dodao je da se raduje uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou, kao odrazu strateškog partnerstva dvije države. - Posebno sam zahvalan predsjedniku (Turske Redžepu Tajipu) Erdoganu na snažnoj posvećenosti jačanju bilateralnih odnosa Republike Turske i Crne Gore, koju je, između ostalog, pokazao i tokom moje zvanične posjete Republici Turskoj u decembru 2024. godine - kazao je Milatović. Na kraju je istakao da godine diplomatskih odnosa predstavljaju nasljeđe koje ne samo da obavezuje, već i inspiriše. - Inspiriše nas da težimo još čvršćim vezama Crne Gore i Republike Turske. Kao predsjednik Crne Gore, daću pun doprinos tim nastojanjima. Hvala vam na toplom dočeku i predivnom gostoprimstvu! Živjelo crnogorsko–tursko prijateljstvo - zaključio je Milatović. Ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan poručio je da zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe, snažne veze između naših naroda i izuzetni politički odnosi predstavljaju čvrst temelj ogromnog potencijala za saradnju Crne Gore i Turske.&nbsp; - On je naglasio da postoji snažna volja s obje strane da se odnosi podignu na još viši nivo, izražavajući uvjerenje da će partnerstvo naših zemalja u budućnosti biti još snažnije i sadržajnije - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović crnogorskim iseljenicima u Turskoj: Vi ste čuvari zajedničkog identiteta i dokaz da prijateljstvo Crne Gore i Turske nije samo diplomatski zapis

Još jednom je državni aparat iskorišćen tačnije zloupotrijebljen za borbu protiv neistomišljenika. Ono što bi trebalo svakoga da zanima je da će nečije neznanje ili smišljenu lošu namjeru na kraju krajeva platiti građani Crne Gore kroz sudske troškove - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije nakon što je njihov predsjednik Igor Rmandić juče, poslije skoro dvije godine, oslobođen optužbi da je vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frmandic-poslije-skoro-dvije-godine-osloboden-optuzbi-da-je-vrijedao-adzica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni. U tom kontekstu, u Nezavisnom sindikatu su danas poručili da neće kao ni mnogo puta do sada - biti individualne odgovornosti - već da će se pisci ovog lošeg scenarija i njihovi izvršioci radova hrabro i junački sakriti iza države.
- Od samog početka iskonstruisana, smišljena i na silu formirana optužnica od strane pojedinaca iz MUP-a i Uprave policije bila je zamišljena kao batina usmjerena na gušenje sindikalnog aktivizma, slobode govora i borbe za osnovna ljudska prava. Bila je ovo prilika koju su neki ljudi vidjeli kao šansu da uguše Nezavisni sindikat policije Crne Gore i našu borbu za bolji položaj svih zaposlenih u MUP-u - ocijenili su oni.
Pitaju kako drugačije tumačiti uporno istrajavanje Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na skoro dvogodišnjem vođenju postupka kada je potpuno jasno da dokaza nema nego kao iscrpljivanje i držanje u neizvjesnosti održavanjem priče o tome kako su NSPCG i njegov predsjednik možda za nešto krivi jer „još uvijek im se sudi“.
- Kako drugačije tumačiti istrajavanje na vođenju postupka čak i onda kada se navodno oštećeni (bivši ministar Adžić) pismom obrati sudu i kaže da on postupak nije ni pokrenuo, da ga njegovo vođenje ne interesuje te da zbog drugih obaveza nema vremena da se pojavi pred sudom kao svjedok? Dakle, oštećeni iz optužnice jasno kaže da nije oštećen, svi drugi vide da dokaza nema ali OB Podgorica i njega i nas i cijelu crnogorsku javnost ubjeđuje da je naša moć percepcije i rasuđivanja vrlo tanka i da on jeste oštećeni jer oni tako kažu. A ko smo mi da im ne vjerujemo? - naglasili su u Nezavisnom sindikatu.
Pored kompletne javnosti nije im, kako su kazali, povjerovao ni onaj ko je najmjerodavniji i ko ima konačnu riječ - sud.
- Pravilno cijeneći dokaze provedene u postupku, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice vezane za sam događaj i praksu Evropskog suda za ljudska prava sud je donio ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku a to je da prekršaj nije ni počinjen - naveli su oni.
Suđenja za neka, čak i teška, krivična djela traju, kako su ukazali, značajno kraće nego što je trajalo suđenje za navodni prekršaj iz oblasti javnog reda i mira predsjedniku Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igoru Rmandiću.
- Ipak, nakon skoro dvije godine suđenja istina i pravda su pobijedile i predsjednik NSPCG je odlukom Suda za prekršaje u Podgorici oslobođen optužbi da se na protestu sindikata održanom 20. septembra 2023 god. ispred zgrade MUP-a drsko ponašao i vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića - naglasili su oni.
Kao što su, kažu, znali tog 20. septembra 2023. godine - tako znaju i danas da nijesu i neće uspjeti da ih pokolebaju.
- Nijesu i neće uspjeti da nas slome. Nijesu i neće uspjeti da nas ućutkaju. Naša borba i dalje traje zahvaljujući hrabrim kolegama koji podržavaju iskrenu ideju pravog, čistog i beskomromisnog sindikalizma u kome je radnik na prvom mjestu. Dostojanstvo nema cijenu i nema alternativu - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Koliko god neko bio jak i spreman da se nosi sa problemima uvijek je. cijene oni, dobro ako ima pomoć u toj borbi.
- Mi smo je u ovom slučaju imali od gospođe Tee Gorjanc Prelević i Akcije za ljudska prava (HRA) koji su nam od samog početka obezbijedili besplatnu pravnu pomoć koja nam je u ovoj situaciji bila od nemjerljivog značaja i na kojoj smo iskreno i vrlo zahvalni. Zahvalnost dugujemo i advokatu Daliboru Tomoviću koji je uprkos birokratskim zamkama i opstrukciji procesa istrajao do samog kraja jasno zastupajući našu argumentaciju - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Kazali su da se i dalje boriti za dobro svakog kolege - pa, kako su dodali, čak i onih koji skriveno ili otvoreno rade protiv njih.
- Borićemo se i nadati da će oni jednog dana shvatiti da je obraz važniji od bilo koje funkcije, da je ljudskost važnija od nečijeg tapšanja po ramenu a da kolegijalnost i solidarnost nemaju cijenu. Nezavisni sindikat policije Crne Gore je danas hrabriji i jači nego juče a manje nego što će to biti sjutra - zaključili su u saopštenju.

Nezavisni sindikat nakon što je Rmandić oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića: Pobjedile istina i pravda, neki su ovo vidjeli kao šansu da uguše našu borbu

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16 odsto) - pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti. Oni su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža... Tako dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. - U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona - odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu - navela je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. Uprkos jasnim zakonskim obavezama, prema njenim riječima, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti. - Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18 odsto). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti - navela je Gvozdenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2" data-rendition-name="original" width="1320" height="866" loading="lazy" alt="Milena Gvozdenović"><figcaption>Milena Gvozdenović(Photo: CDT)</figcaption></figure>  Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad. Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno - pojedina ministarstva, kaže Gvozdenović, nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju. - Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca - navela je Gvozdenović. <h2>Podaci se gube nakon rekonstrukcije</h2> Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je, kaže Gvozdenović, složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. - U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene - istakla je ona. Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije, podvlači Gvozdenović, uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima. - Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama - istakla je ona. Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava, ukazuje Gvozdenović, ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija. - Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri - naglasila je ona. Podaci ovog istraživanja, kako je kazala Gvozdenović, ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. - Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - navela je Gvozdenović.

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Tag: depolitizacija

Političari da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora

Ivanović sa Harisom: Crna Gora vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora

Milatović crnogorskim iseljenicima u Turskoj: Vi ste čuvari zajedničkog identiteta i dokaz da prijateljstvo Crne Gore i Turske nije samo diplomatski zapis

Nezavisni sindikat nakon što je Rmandić oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića: Pobjedile istina i pravda, neki su ovo vidjeli kao šansu da uguše našu borbu

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

PRATITE TVe UŽIVO