Stanovnici više naselja Opštine Tuzi i Konika i juče su na četiri sata blokirali ulaz u preduzeće Deponija i vratili sve kamione koji su namjeravali da istovare otpad.
Kako je kazao Marko Gorvokaj, mještanin Omerbožovića, blokadu će nastaviti i danas, a od srijede očekuju blokade 24 časa.
– Predali smo zahtjev da nam nadležni odobre blokadu na 24 sata, i ukoliko se to desi počinje u srijedu. Blokadu nastavljamo, jer više nećemo da dozvolimo da se gušimo od neprijatnih mirisa i da se istovara otpad van sanitarnih kada. Odakle direktoru Deponije ekskluzivitet da baca smeće van granica preduzeća? Za gradnju sanitarnih kada nemaju saglasnost od mještana, pa nam nije jasno kako to planiraju - kaže Gorvokaj.
Zoran Ljucović iz Omerbožovića kaže da, kada je sagrađena Deponija, bilo je rečeno da će imati samo četiri kade.
– Vrijeme je da se širenju stane na put. Mi ćemo biti istrajni - kaže Ljucović.
Patrik Paljušević pozvao je nadležne da dođu i saslušaju građane koji ovdje žive.
– Nećemo dozvoliti da se gradi peta i šesta sanitarna kada. Tražimo da se očisti sav prostor odakle su prije nekoliko godina vadili šljunak, a sada rupe zatrpavaju smećem - rekao je Paljušević.
Sa druge strane juče je na protestu, u 15 sati, ispred zgrade Opštine Tuzi bilo oko 20 učesnika. Oni traže ostavku predsjednika Opštine Lindona Đeljaja i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja ukoliko ne blokiraju projekat gradnje Deponije.
– Izgradnja pete i šeste kade za nas je neprihvatljivo jer je to trovanje našeg kraja. Predsjedniku Opštine Lindonu Đeljaju i njegovom šefu Niku Đeljošaju šaljemo jasnu poruku da zaustave izgradnju kada. Ukoliko nijesu sposobni da blokiraju neka podnesu ostavke - rekao je Mirsad Ljuljanaj, organizator skupa.
Ljuljanaj nije sapoštio koji je to rok koji daju nadležnima da riješe problem. Nije znao da kaže ni da li će i danas protestovati.
Musa Đoka kazao je da je ovo protest protiv opštinske vlasti.
– Ovo je protest protiv vlasti u Opštini Tuzi koji su neodgovorni prema svemu onome što se događa na Deponiji koja je na našoj teritoriji. Svesni smo da je Podgoricu potrebna deponija, ali je neshvatljivo da dvije trećine crnogorskih opština ovdje odlažu smeće. Nelogično je da se na teritoriji Tuzi deponija širi, a lokalna vlast da to ne zna. Meni to liči na prećutno odobravanje - kaže Đoka.
Prelja Ujkaj poručuje čelnicima Opštine da preduzmu mjere oko obustavljanja gradnje kada.
– Kada je planirana da se gradi na našoj teritoriji. Nama nije jasno kako je Deponija dobila dokumentaciju, sprovela postupak bez odgovora Opštine. Đeljaj očigledno nije upoznat što piše u sporazumu koji je potpisao Đeljošaj sa Ivanom Vukovićem, gdje piše da će Deponija ostati privremeno u sklopu Glavnog grada. Kako se stiglo do ove faze da se gradi. Zar ne treba Opština taj postupak da sprovede - pita Ujkaj.
Na pitanje gdje će Opština Tuzi sa otpadom ukoliko se ne izgradi sanitarna kada Ujkaj je rekao da ona pripada njima, te da o tome treba da razmišljaju druge opštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Protestna okupljanja u Opštini Tuzi i na Koniku: Od policije traže dozvolu blokade deponije na 24 sata

Požar na Brajićima u brdskom zaleđu Budve od sinoć je ponovo aktivan, a vatrena stihija zahvatila je deponiju u tom mjestu, prenosi Primorski portal.
Kako je saopšteno iz Službe zaštite i spašavanja Budva, vatrogasci intervenišu na terenu. Oni su kazali da u trenutno nema opasnosti po stanovništvo i objekte.
U rejonu Brajića požar je bio aktivan i u periodu od 18. do 21. avgusta, kada je vatrena stihija zahvatila više kote na granici budvanske i cetinjske opštine. Nakon dejstva vazduhoplova, požar je stavljen pod kontrolu.
Ovog ljeta, u istom vremenskom intervalu gorjelo je i na Ograđenici u Paštrovićima, a veliki požar nekoliko dana ranije zahvatio je i Buljaricu gdje su, kako bi situacija stavljena pod kontrolu, bile neophodne i operacije kanadera iz inostranstva.
Deponija na Brajićima kritična je tačka u opštini Budva kada je rizik od požara u pitanju, a u tom rejonu požar je evidentiran i krajem juna mjeseca.

Požar na deponiji na Brajićima, stanovništvo bezbjedno

Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, Nikola Bojanović kazao je da je požar kod Deponije u Podgorici stavljen pod kontrolu.
Da danima gori u ovom dijelu grada ukazao je na Fejsbuku ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1281256956906036&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
On je rekao da zaposleni u Deponiji zajedno sa Službom zaštite Podgorice ulažu nadljudske napore da se požar ne proširi na samu deponiju gdje se skladišti više od 2.000 tona otpadnih guma.
- U slučaju da se ove gume zapale toksični oblak dima prekrio bi sve odavde do Tirane, na desetine hiljada umrle bi prijevremenom smrću. 
Pod hitno nam treba 24/7 policijska patrola na Ribničkim vrelima kako bi se dok su velike vrućine speiječila potencijalno najveća ekološka katastrofa u Crnoj Gori - naveo je on, dodajući da su i ddanas na tone štetnih čestica završile u njihovim plućima zbog paljenja otpada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D4022946654644203&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Načelnik Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović kazao je Vijestima da je požar izbo danas oko 15:15 sati i da je situacija sada pod kontrolom.
- Još uvijek tinja zbog ogromnih naslaga guma i smeća. Možemo slobodno reći da trenutno nema bojazni od širenja požara - rekao je Bojanović.

Požar kod Deponije pod kontrolom: Vatra tinja zbog naslaga smeća i guma, ali nema bojazni od širenja

Pomoćnica izvršnog direktora preduzeća „Deponija“, Vesna Milović, saopštila je da je otkup iskorišćenog jestivog ulja od ugostiteljskih objekata postao redovna praksa ovog komunalnog preduzeća. Kako je istakla u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, pravilno odlaganje ulja donosi višestruku korist – ekološku, zdravstvenu i ekonomsku.
– Pravilno odlaganje jestivog ulja utiče na to da spriječimo zagađivanje vode, zemljišta, da spriječimo isto tako oštećenje kanalizacionih cijevi, i to je sve ono što nas je podstaklo da se bavimo ovim - rekla je Milović.
Naglasila je da pravilno zbrinjavanje otpadnog ulja mora postati standard u ugostiteljstvu, i to ne samo zbog zakonske obaveze, već i zbog očuvanja životne sredine.
– Svi pozitivni efekti se mogu svrstati u tri kategorije: ekološki, zdravstveni i ekonomski. Posmatrano iz ugla našeg preduzeća, obzirom da smo privredno društvo koje se finansira iz sopstvenih prihoda, jako je značajno što je ovo finansijski isplativo. A ono čime se mi bavimo i šta je naša djelatnost jeste fokus isključivo na zaštiti životne sredine - navela je Milović.
Podsjetila je da je Zakonom o upravljanju otpadom, članom 61, jasno propisano da jestivo ulje ne smije završavati u kanalizacionim sistemima.
Trenutno, preduzeće „Deponija“ ima potpisanih preko 100 ugovora sa 150 lokacija, a kako je navela, aktivnosti su počele prije otprilike mjesec dana.
– Startovali smo prije nekih mjesec dana, kada smo obilazili sve ugostiteljske objekte redom. Isto tako, ovim putem apelujem na sve one koji imaju neku proizvodnju hrane da nam se obrate. Postupak nakon prikupljanja je skladištenje na ispravan i ekološki način kod nas, zatim slijedi filtriranje i prebacivanje u određenu burad, te je nakon toga spremno za izvoz - kazala je Milović.
Ona je pozvala sve ugostitelje i proizvođače hrane da se uključe u ovu inicijativu, kako bi zajednički doprinijeli očuvanju životne sredine i unapređenju komunalnog sistema.

Milović: Preduzeće „Deponija” otkupljuje jestivo ulje od ugostiteljskih objekata, apelujemo na sve koji proizvode hranu da nam se jave

Tijelo novorođenčeta pronađeno je u crnoj kesi pored deponije smeća u jednoj ulici u Prištini.
Kosovski mediji su objavili da je slučaj prijavljen jutros oko 11 sati.
Ljekari hitne pomoći su potom konstatovali da je novorođenče pronađeno bez znakova života.
- Danas oko 11 sati policija je primila informaciju o sumnji na napušteno novorođenče u blizini deponije smeća u jednoj ulici u Prištini. Sve relevantne policijske jedinice su odmah izašle na lice mjesta, kao i hitna pomoć koja je konstatovala da je novorođenče bez znakova života - naveli su iz KP za Koha.
Tijelo je prebačeno u Institut za sudsku medicinu, dok je policija pokrenula istragu.

Priština: Tijelo novorođenčeta pronađeno u kesi pored deponije

Demokrate potpredsjednika Vlade Alekse Bečića insistiraju da zaplijenjene cigarete u Slobodnoj zoni Luke Bar budu spaljene i da taj posao bude povjeren preduzeću glavnog grada Deponija, na čijem je čelu njihov funkcioner Aleksandar Božović, potvrdilo je Portalu ETV više izvora iz Vlade i Uprave carina. - Prave ogroman pritisak na Upravu carina da se to tako završi. Pokušavaju na taj način da se domognu cigara iz Bara – tvrde naši sagovornici. Popis zaplijenjenih cigareta okončan je u novembru prošle godine, a Evropska unija je dala grant u iznosu 1,5 milona eura da se duvan uništi na ekološki prihvatljiv način. - Tender je odavno trebalo da bude raspisan i da se izabere ko će da uradi taj posao. Pominjan je neki brod sa drobilicama koje mogu da isjeckaju taj duvan. Međutim, procedura za uništavanje cigareta još se ne pokreće, duže od tri mjeseca od kada je završen popis. Neko koči raspisivanje tendera, jer pare nijesu problem, dala ih je EU. Taj neko je iz Demokrata - kategorični su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228070212_79fccc74fa019910a5dcee1448f4c168d65149f9cd4d90ba5ed1d8016859379f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250228070212_79fccc74fa019910a5dcee1448f4c168d65149f9cd4d90ba5ed1d8016859379f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Odjeljenje za reciklažu komunalnog otpada"> <figcaption>Demokrate žele da Deponija doo Podgorica "spali" zaplijenjene cigarete iz Luke Bar(Photo: Deponija doo Podgorica)</figcaption> </figure>  Objašnjavaju da su cigarete i dalje u privatnom skladištu i da se vlasniku uredno plaća „kirija“. Da šverc duvana nije stao nakon raskrinkavanja šeme prethodne vlade Dritana Abazovića dokazuje, tvrde sagovornici Portala ETV, činjenica da zaplijenjene cigarete „nijesu popisane po skladištima, odnosno firmama, kako bi se precizno utvrdilo kome fali i koliko i da se tim tragom može početi istraga“. - Samo to je bio put da se utvrdi đe je duvan koji fali, odnosno je li bilo šverca od posljednjeg popisa. Oni su, međutim, popis uradili po vrsti cigara i samo po tom osnovu ih popisivali. Izdvoje, na primjer, kompletan „memfis“ iz svih magacina, izbroje i na gomilu s njim. Pa „careliju“ i tako redom. Znači, više je nemoguće ikada saznati koliko je u kom skladistu falilo duvana, samim tim i ko je švercovao cigare - kategorični su naši izvori. Prema njihovim riječima, interesantno je i da niko nije saopštio što je utvrđeno popisom, je li bilo šverca od popisa Rada Miloševića (funkconer Abazovićeve Ure) koji je bio direktor Uprave carina i uhapšen u decembru 2022. i osumnjičen za učešće u krijumčarenju duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022807028_329c03e81ae35cf529ced0238abda95ae6045d1e62048845cf67bdc96064ac45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022807028_329c03e81ae35cf529ced0238abda95ae6045d1e62048845cf67bdc96064ac45" data-rendition-name="original" width="798" height="449" loading="lazy" alt="Premijer Dritan Abazović i Rade Milošević prilikom zapljene cigareta u Luci Bar 7. septembra 2022. godine "> <figcaption>HOĆE LI ODGOVARATI ZA ŠVERC CIGARETA: Rade Milošević i Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Pitanje je zašto su to tako uradili, jer ako fali duvana onda je to uništavanje dokaza, ometanje istrage, itd... Ko je i za čije interese to uradio - upozoravaju izvori Portala ETV. Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave carina Maja Vučinić saopštila je prije dva mjeseca, 30. decembra prošle godine, da je završen popis zaplijenjenih cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar, kontejnerima i kamionima carine i carinskom skladištu „Zetatransa“. Najavila je raspisivanje tendera i bila kategorična da se cigarete neće spaljivati, nego da će biti uništavane na drugi način. Što se u međuvremenu dogodilo i što je odlučilo Koordinaciono tijelo za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni „Luka Bar“, kojim predsjedava premijer Milojko Spajić, za sada, nema dostupnih informacija. Zanimljivo je da su se iz Nevladine organizacije MANS oglasili odmah nakon izjave direktorke Uprave carina s porukom da bi bilo zanimljivo da je saopštila koliko cigareta nedostaje u odnosu na prethodni popis. - Koliko je nestalo (prošvercovano) iz skladišta u kome je čuvano za potrebe države. Bilo bi još važnije da saopšti kako će obezbijediti da se na tender za uništavanje cigareta javi i neko ko nije švercer cigareta. Istorija se ponavlja, sve su prilike da će tako biti i ovog puta - poručili su 30. decembra prošle godine iz MANS-a. Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, koji se predstavlja kao žestok borac protiv duvanske mafije, saopštio je nedavno, 11. februara, da će zabrana skladištenja duvana u Slobodnoj zoni biti ugrađena i u Zakon o slobodnim zonama. Osim što je elaborirao zašto je značajna ova zabrana, u saopštenju je istakao da je popis oduzetog duvana kredibilno sproveden, uz učešće međunarodnih partnera, te da se privodi kraju i procedura za uništenje, kao i da će svaka faza ovog postupka biti snimljena i registrovana, sa jasnim dokazom i o zadnjoj uništenoj paklici cigareta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022807028_9f5016e47fe70504e188415177908d201fe814956f5ebf15770a69a0fd3a0f7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022807028_9f5016e47fe70504e188415177908d201fe814956f5ebf15770a69a0fd3a0f7c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Momo Koprivica"> <figcaption>ŠTO ĆE BITI SA ZAPLIJENJENIM CIGARETAMA: Momo Koprivica(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Popis cigareta u Luci Bar je, makar kako je tada saopštio Korpivica, okončan početkom novembra prošle godine - prije skoro četiri mjeseca, kada je kazao i da su odbijene ponude za otkup zaplijenjenih duvanskih proizvoda i da će cigarete biti uništene na ekološki način. On je to rekao u parlamentu 11. februara odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Nikole Rovčanina, partije iz koje dolazi i sam Koprivica. - Slijedi uništenje cigareta, želimo da se svaki švercerski i krijumčarski kanal prekine i potrebno je da svako ko ima i najmanji tračak nade da će putem krijumčarenja nešto ostvariti shvati da će naići na odlučnu i žestoku reakciju države - poručio je tada Koprivica. U proces popisa zaplijenjenih cigareta u Luci Bar direktno je bila uključena i Velika Britanija. Hoće li ova zemlja nadgledati i proces uništavanja tog duvana ili će vjerovati vlastima da će cigarete biti „pošteno spaljene“, za sada nema informacija. M portal je ranije pisao da se od državnog šverca duvana ne odustaje, ali da je glavna prepreka tom naumu upravo Koprivica, te da su se on i direktorica Uprave carina Vučinić snažno suprotstavili tom naumu. Da su zaplijenjene cigarete u Luci Bar i te kako primamljiv plijen potvrđuje i činjenica da je Koprivica još u martu prošle godine poručivao kako će ovaj duvan biti uništen do ljeta. - Sa ovom Vladom su čista posla, jer nijesmo dužnici tajkuna, jer nemamo obavezu ni prema jednom šverceru, niti je iko iz ove Vlade učestvovao u takvoj i sličnim aktivnostima – kazao je tada Koprivica. Međutim, cigarete ne samo što još nijesu uništene, nego iako su prebrojane još prije četiri mjeseca, a EU donirala Crnoj Gori milion i po eura za uništavanje, i dalje su u Luci Bar. Specijalno državno tužilaštvo, iako su u decembru 2022. uhapsili tadašnjeg direktora Uprave carina, visokog funkcionera Ure Rada Miloševića, pod optužbom da je organizovao šverc zaplijenjenog duvana iz Luke Bar, još nije podiglo optužnicu u tom predmetu. Milošević je poslije šest mjeseci, u junu 2023, pušten iz pritvora i brani se sa slobode. Iako postoje ozbiljne sumnje da je u krijumčarenje duvana bio uključen vrh Ure, uz podršku izvršne vlasti na čijem je čelu tada bio lider ove partije Dritan Abazović, iz SDT nikada nijesu saopštili da li su i bivši premijer i njegovi partijski funkcioneri pod istragom.

Kaćuša Krsmanović

I Demokrate bi, kao Abazović, da „spaljuju“ zaplijenjeni duvan, ali kod svojih - u podgoričkoj Deponiji

Nakon što je PES u Podgorici uvećao cijene vode za 41 odsto sad planiraju da u narednim mjesecima uvećaju cijene usluga Čistoće i Deponije, kazao je šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.
Klikovac je na mreži X imao pitanje za premijera.
- Hoće li Milojko Spajić pozvati građane Podgorice da bojkotuju plaćanje usluga ovih preduzeća koja uvećavaju cijene zbog Programa Evropa sad - pitao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1886671692916797621%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Hoće li Spajić pozvati na bojkot plaćanje usluga preduzeća koja dižu cijene zbog Programa Evropa sad?

Radnici Komunalnog preduzeća "Lim" tokom decembra prošle godine očistili su 18 deponija sa različitih lokacija na području naše opštine, u okviru projekta “Uklanjanje otpada odbačenog u životnu sredinu“, realizovanog u saradnji Eko – fonda, Opštine Bijelo Polje i DOO “Komunalno-Lim“ Bijelo Polje, prenosi Radio Bijelo Polje.
Kako su iz bjelopoljske opštine za Radio Bijelo Polje rekli, projekat se odnosio na uklanjanje 18 divljih odlagališta otpada (takozvanih divljih deponija) sa područja opštine.
Vrijednost projekta je 50.921,00 €, od čega je Eko – fond finansirao 80% a Opština Bijelo Polje 20 %, a radove je izvelo DOO “Komunalno-Lim“ Bijelo Polje, u skladu sa tehničkom dokumentacijom koju je izradila ovlašćena kuća za projektovanje DOO “INTESA group," kazali su iz Komunalnog - Lim. Ističu da je kompletan posao odrađen u ugovorenom roku, u periodu od 13. do 30. decembra prošle godine.
- Divlje deponije nalazile su se na području Čeoča-jedna, Lješnice i Potkrajaca po dvije, Unevine, Gubavča, Bijelog Polja po jedna, Crnče i Lahola po dvije, Poda četiri, Boljanine i Kostenica po dvije i Kukulja jedna. Sa ovih lokacija uklonjeno je oko 1400m3 različitog komunalnog otpada, koji je transportovan, odložen i tretiran na privremenom odlagalištu otpada za opštinu Bijelo Polje- istakli su iz Komunalnog preduzeća. Dodaju da je na mjestu uklonjenih divljih deponija izvršena rekultivacija zemljišta.
Sa realizacijom ovakvih i sličnih projekata Opština Bijelo Polje i DOO “Komunalno-Lim“ će nastaviti i u narednom periodu, kako bi životnu sredinu učinili što zdravijom za život svih naših građana. Posebnu pažnju u narednom periodu posvetićemo unapređivanju saradnje sa Eko fondom, naročito na planu realizacije različitih ekoloških projekata.
-Apelujemo na sve građane, da se uzdržavaju od odlaganja otpada na mjestima koja nijesu predviđena za to, jer jedino na taj način, svi zajedno, možemo sačuvati životnu sredinu, koju trebamo ostaviti generacijama iza nas- poručili su iz ovog preduzeća.

Bijelo Polje: Očišćeno 18 divljih deponija na području opštine

Prva faza sanacije deponije Mislov do je završena, a sadnjom 20 sadnica danas je simbolično obilježen početak revitalizacije tog prostora, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MRSS).
Kako su kazali iz MERS-a, resorni ministar Damjan Ćulafić i predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković ozvaničili su završetak radova na prvoj fazi sanacije deponije Mislov do.
- Tim povodom, na lokaciji je zasađeno 20 sadnica, čime se simbolično obilježava početak revitalizacije ovog prostora - navodi se u saopštenju MERS.
Kako se dodaje, druga, finalna faza sanacije podrazumijevaće nivelaciju i ozelenjavanje deponije.
Ćulafić je kazao da je zadovoljan što je, nakon par mjeseci, u prilici da obiđe Mislov do nakon završene prve faze sanacije, i što se ta deponija može smatrati zatvorenom.
- To je veliki uspjeh kako Opštine Nikšić, tako i MERS, odnosno uspjeh Crne Gore i svih ekoloških aktivista koji misle dobro životnoj sredini ove zemlje - poručio je Ćulafić.
Kako je dodao, to je odličan obrazac koji se može koristiti i u nekim drugim slučajevima, s obzirom na to da u Crnoj Gori, nažalost, još postoji veliki broj deponija koje nijesu tretirane na isti način.
Kako je saopšteno iz MERS, na sastanku Ćulafića sa predstavnicima Opštine Nikšić bilo je riječi o budućim kapitalnim projektima koji će doprinijeti poboljšanju ekološke slike grada i jačanju ekonomske i ekološke održivosti.
Ćulafić je istakao da su zajednički projekti koji doprinose očuvanju životne sredine prioritet u radu MERS-a, kao i da je ulaganje u održivi razvoj ulaganje u bolju budućnost svih građana.
On je naglasio da će opština Nikšić u MERS i ubuduće imati snažnog i pouzdanog partnera u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Vuković je zahvalio Ćulafiću na podršci u rješavanju problema deponije Mislov do, kao i na obilasku te lokacije tokom jedne od prvih službenih posjeta, kada je i donijet zajednički zaključak da je tu deponiju neophodno zatvoriti.
- Paralelno sa tim smo cijelo vrijeme stvarali pretpostavke za izgradnju Centra za upravljanje otpadom i prema tome idemo uz podršku MRSS i Svjetske banke - kazao je Vuković.

1250x600

1084x550

Ćulafić: Zatvaranje deponije Mislov do uspjeh svih koji misle dobro životnoj sredini

Kako je lokalna vlast riješila problem Mislovog dola pokazuju današnji snimci deponije i nesnosan smrad koji se dva dana širi gradom, saopšteno je iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.
- Deponija gori, šire se neprijatni mirisi, grad grca u smeću, Željezara je pretvorena u smetlište, smeće se odvozi u Podgoricu, građani plaćaju mjesečno preko 100 hiljada eura za odvoz smeća, a vlast kaže riješili problem - navedeno je iz nikšićkog DPS-a.
Da imaju osjećaj za moralnu i objektivnu, pa i političku odgovornost, kako kažu u toj partiji, podnijeli bi ostavke, "te sposobnijim i znavenijim od sebe prepustili da spašavaju što se spasit’ može".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FuAMwg9CEX6g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

DPS Nikšić: Mislov do ponovo gori, gradom se širi nesnosan smrad, a vlast bezočno laže da je riješila problem

Dvije osobe ranjene su u Peći na Kosovu ispred Osnovnog suda, a sumnjase da je motiv zločina krvna osveta.
Napadač je, prema navodima policije, imao dva kalašnjikova i dva pištolja, te gotovo 130 metaka.
Napadač je član porodice osobe koja je 2022. ubijena u Klini iz osvete. Upravo je sud u Peći prvo ubicu iz tog slučaja osudio optužene na ukupno 44 godine zatvora. Juče im je navodno ukinut pritvor.

Dvije osobe ranjene u Peći, sumnja se na krvnu osvetu

Međunarodni krivični sud odbacio je žalbu Izraela kojom je traženo ukidanje naloga za hapšenje njihovog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Njih dvojica su optuženi za ratne zločine u Pojasu Gaze.
Sud je zaključio da "nema pravnog osnova" za poništavanje naloga. Iako Izrael nije član MKS-a, Palestina to jeste od 2015. godine, što sudu daje pravo da istražuje zločine počinjene na njenoj teritoriji - uključujući Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Galanta izdati su u novembru 2024. godine, a riječ je o prvom slučaju u kojem je sud zatražio hapšenje visokih zvaničnika jedne zapadne savezničke zemlje.
Palestinske vlasti ocijenile su odluku kao "istorijsku", dok su izraelski zvaničnici MKS optužili za antisemitizam.

Odbačen zahtjev Izraela: Potjernica za Netanjahuom ostaje na snazi

Fudbaleri Bajerna pobijedili su Borusiju Dortmund u Minhenu rezultatom 2:1 u okviru sedmog kola Bundeslige.
Bajern je tako ostao na maksimalnom učinku (21 bod) i upisao sedmu pobjedu, dok je Dortmund poslije ovog kola naskoru od četiri trijumfa, dva remija i porazu, a ima 14 bodova.
Do prvog gola Bajern je stigao u 22. minutu. Kimih je centrirao iz kornera, a najbolji u skoku bio je Hari Kejn, koji je glavom poslao loptu pod prečku.
Nakon samo sedam utakmica Kejn je stigao do 12 golova, i postao prvi igrač u njemačkom prvenstvu kojem je to pošlo za rukom.
Ovaj rezultat ostao je i na pauzi. U drugom dijelu meča Dortmund je bio dominantniji, međutim falilo je preciznosti.
Adejemi je imao veliki promašaj u 65. minutu utakmice kada mu je Girasi dodao loptu u šesnaestercu, ali je njemu proklizala noga i šut nije bio ni blizu dobrog.
Na drugoj strani Olise je primio pas Kejna i došao po desnoj strani, ali je njegov pokušaj izblokiran.
Iskupio se u 79. minutu kada je postigao drugi gol za domaće. Dijaz je poslao loptu ka gol, ali je Belingem nije mogao da izađe na kraj sa njom, pa je iz drugog plana Olise klizeći poslao loptu u gol.
U 84. minutu Julijan Brant stiže do prvog pogotka za Dortmund. Ispratio je centaršut i pobjegao odbrani Bajerna, pa poslao loptu u gol.

Bajern u derbiju pobijedio Dortmund

Kvalitet humanitarne pomoći koja ulazi u Gazu jednako je važan kao i njena količina, rekao je glavni koordinator UNICEF-a za hitne slučajeve Hejmiš Jang i poručio da postoji hitna potreba za neograničenim pristupom osnovnim potrepštinama.&nbsp;
- Palestincima u Gazi potrebni su šatori, plastične folije i čista voda za piće, kao i gorivo i oprema za proizvodnju i distribuciju vode, i cijevi za popravku bunara i postrojenja za desalinizaciju - kazao je Jang u intervjuu za Anadoliju.
Govoreći dok je čekao sa svojim timom u blizini graničnog prelaza Kisufim, istočno od Deir al-Balaha, Jang je dodao da 50 kamiona čekaju dozvolu za kretanje, prevozeći medicinske i higijenske potrepštine neophodne za spašavanje života djece.
Od stupanja na snagu primirja 10. oktobra, Izrael je dozvolio ulazak 653 kamiona s pomoći u Gazu, što je daleko ispod dnevne kvote od 600 kamiona predviđene sporazumom, rekao je direktor medijske kancelarije vlade Gaze Ismaila Tavabte.&nbsp;
Izrael je u nedjelju dozvolio ulazak 173 kamiona s pomoći, uključujući tri koja prevoze plin za kuvanje i šest s gorivom, ali nijedan kamion nije bio dozvoljen u ponedjeljak ili utorak.&nbsp;
Protok je nastavljen u srijedu s 480 kamiona.&nbsp;
Jang je upozorio da je situacija u Gazi katastrofalna, navodeći da su skoro sve bolnice uništene ili teško oštećene i da se stanovnici suočavaju s ekstremnim nedostatkom hrane i skloništa.
On je rekao da su UNICEF-u hitno potrebne velike količine hrane kako bi se riješile posljedice gladi u sjevernoj Gazi.&nbsp;
- Postoji hitna potreba da se učini sve što je moguće da se dopreme sve zalihe o kojima govorim - kazao je Jang.
Prema uslovima primirja, 600 kamiona pomoći, uključujući robu od privatnih dobavljača, trebalo bi svakodnevno da ulazi u Gazu.
Jang je dodao da je Gazi takođe potrebno oko 50 kamiona s gorivom svaki dan, zajedno s plinom za kuvanje.
On je naglasio da je siguran pristup Gazi ključan za distribuciju pomoći.
- Potrebna nam je sloboda kretanja širom Gaze kako bismo došli do najugroženije djece, njihovih majki i porodica koje se brinu o njima - kazao je Jang.
Izrael je od 2. marta potpuno zatvorio granične prelaze u Gazi, blokirajući hranu, ljekove i druge životne potrepštine.&nbsp;
Sporazum o prekidu vatre u Gazi postignut je između Izraela i Hamasa prošle sedmice, na osnovu plana koji je predstavio američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
Prva faza uključivala je oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.
Plan takođe predviđa obnovu Gaze i uspostavljanje novog mehanizma upravljanja bez Hamasa.&nbsp;
Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima u Gazi je ubijeno skoro 68 hiljada Palestinaca.

Zvaničnik UN-a upozorio da je situacija u Gazi katastrofalna

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu”. Ovaj naslov kao da je skinut sa portala ili novine Vijesti, medija koji u posljednje vrijeme djeluje kao puki, uslužni servis Specijalnog državnog tužilaštva u obračunu sa osam crnogorskih medija. Televizija E i Portal ETV, Portal Analitika, Antena M, Portal Standard, M portal, CDM i Pobjeda – označeni su kao mediji preko kojih je navodno, biznismen Aleksandar Mijajlović i njegova šestočlana grupa, širio uticaj i ugrozio - i to šaljući jednu poruku mjesečno – ustavni poredak i nacionalnu bezbjednost?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e" data-rendition-name="original" width="571" height="303" loading="lazy" alt="KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa"> <figcaption>KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  SLIČNI NASLOVI SLIČNIH MEDIJA Dokaza za teške optužbe nema ni u tragovima, ali je samo pominjanje osam medija u Naredbi za sprovođenje istrage poslužilo za sveobuhvatni atak i kampanju usmjerenu na rušenje integriteta novinarki i novinara taregetiranih medija. Zato naslov citiran s početka ovog priloga ne bi bio posebno zanimljiv jer niz sličnih naslova već su objavile Vijesti, kao i brojni registrovani i nerigostrovani srpski portali u Crnoj Gori. Međutim, senzacionalistički naslov ,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu” nije objavljen u Crnoj Gori, već je dio naslovnice ,,Republike”, portala Srpskog Telegrafa! Tekst su 15. oktobra prenijeli brojni srpski mediji pod kontrolom režima Aleksandra Vučića. Očito s dobrim razlogom: u tekstu se targetiraju mediji koje ne kontroliše vlast - prevashodno N1 i Nova S. Urednici i novinari se optužuju da - po komandi kriminalne grupe koja je umrežena u policiji i studenata blokadera – napadaju poštene policajce i oficire srpskog MUP-a i tako urušavaju bezbjednost Srbije. -Sve kriminalne grupe sortiraju i po tačno određenoj šemi distribuiraju opozicionim medijima, zatim liderima plenuma na fakultetima u blokadi koji ih potom šire preko svojih naloga na društvenim mrežama, a deo logistike obezbeđuju i preko ,,kavačkog klana” kojem dostavljaju razne informacije i podatke iz policije, a zauzvrat bivaju debelo nagrađeni – piše u tekstu Republike, alijas portala Srpski Telegraf.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785" data-rendition-name="original" width="961" height="536" loading="lazy" alt="ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića"> <figcaption>ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  PONAVLJANJE ISTOGA U RAZLIČITIM DRŽAVAMA ,,Uređivao državu i medije”... ,,Poruke, portali i moć iz sjenke”... ,,Kako SDT vidi neformalni uticaj Mijajlovića na formiranje i rad dijela medija... Ovi naslovi, iz koncerna Vijesti, portala IN4S ili portala Borba, koji su tako slični onim iz Srbije, ukazuju na istu matricu, isti model obračuna sa medijima.&nbsp; Ovđe se u Crnoj Gori, Specijalno državno tužilaštvo se, kao politička batina, stavilo u službu dijela vlasti, prevashodno Demokrata Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. Zato se kritički mediji se optužuju da su friziranim informacijama pokušali da zaštite nepoštene policajce. Umjesto ispitivanja medijskih navoda, Specijalno državno tužilaštvo je – očito kao neki vid političke vendete, u ime Demokrata - targetiralo pojedine policijske službenike ali i medije koji su o njima izvještavali i povezali ih sa navodnom kriminalnom grupom. Bez traga makar jednog dokaza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić"> <figcaption>TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U Srbiji je isti narativ - da kritički mediji, pod kontrolom kriminalnih grupa, služe za napad na bezbjednosni sektor. Samo je inverzija optužbi: tamo se Televizije N1 i Nova S, kao i novine Danas te portali koji su kritički prema Vučićevoj vlasti, besprizorno optužuju da su udruženi sa kriminalnom grupom u napadima na poštene policajce. Kao što je, recimo, Marko Kričak, čovjek osumnjičen za teško maltretiranje studentkine na protestima.&nbsp; I srpska policija i tužilaštvo, kao i u Crnoj Gori, stavilo se u službu institucionalnog napada na medije. Da li isti rukopis obračuna sa medijima u Srbiji i Crnoj Gori ukazuje na istu političku pozadinu, istog tvorca? ,,OSMIŠLJENI PODUHVAT GUŠENJA MEDIJA” Ugledni novinar i vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić je nedavno, u razgovoru za Antenu M, ocijenio da je riječ o, citiramo, ,,osmišljenom poduhvatu gušenju medija”, iza kojeg u Srbiji stoji Aleksandar Vučić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b" data-rendition-name="original" width="697" height="385" loading="lazy" alt='UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M'> <figcaption>UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Moj utisak je da je Vučić spreman da odreši kesu i da potroši ako treba I desetine miliona evra ne bi li našao ljude na zapadu koji su spremni da budu korumpiraniu, a naravno da takvih ima i čini mi se da ih je našao. I oni su sada učesnici tog njegovog projekta gašenja ovih televizija a u isto vrijeme on sluša od Ursule fonder Lajen o neophodnosti da se obezbijedi sloboda medija. Čini mi se da će ostati sve na tome. To jako lijepo zvuči – sloboda medija, to zvuči kao kad kažete da je mir bolji od rata. Ali da li će se to u konkretnom slučaju imati neke efekte na ovaj ovu aferu sa Junajted medijima. Mislim da neće – smatra Jakšić.&nbsp; KRIMINALIZACIJA MEDIJA I GUŠENJE SLOBODNE RIJEČI Sasvim sigurno da neće, ni u Srbiji, ali ni u Crnoj Gori. Jer, istovjetna matrica akcije kriminalizacije medija, kao i politička zloupotreba institucija - policije i tužilaštva u Srbiji, kao i Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori - teško da može biti slučajnost. Naprotiv, riječ je sistemu: model kojim Vučićev SNS kriminalizuje novinarke i novinare u Srbiji, uz upotrebu režimskih medija kao ,,Informer”, ponavlja se i u Crnoj Gori.&nbsp; Uz neka prilagođavanja jer je ovđe ulogu političkog instrumenta preuzelo Specijalno državno tužilaštvo, a u ulogu tužilačkog servisa i medijske batine – pojedine novinarke i novinari koncerna Vijesti. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Istovjetna matrica kriminalizacije kritičkih medija u Srbiji i Crnoj Gori?!

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: deponija