Američka administracija je od marta ove godine sprovela 40 letova za deportaciju u glavni grad Venecuele, Karakas, kojima je deportovano oko 8.000 državljana te zemlje, potvrdili su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD.
Letovi su počeli u martu kada je Venecuela, u jeku pojačanih tenzija sa SAD, pristala na letove za repatrijaciju, naveli su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD za SiBiEs (CBS).
Posljednjim takvim letom za deportaciju 15. oktobra, američka Služba za imigraciju i carine (ICE) deportovala je oko 140 osoba u Venecuelu, uključujući i najmanje sedam osoba sa krivičnim dosijeom - navodne članove bande Tren de Aragua i seksualne prestupnike.
Među deportovanima je i Džeferson Bračo Hadad, navodni član bande Tren de Aragua, za koga je portparol DHS-a rekao da je šest puta hapšen zbog krađa i posjedovanje droge, između ostalog.
Portparol DHS je potvrdio da je istim letom vraćen i Anđelo Denis-Hesus Ainaga-Haspe, osuđen za višestruka krivična djela vezana za ilegalno posjedovanje oružje, kao i Dijego Alehandro Mavarez Aroča, koji je osuđen za seksualne napade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD od marta deportovale u Venecuelu oko 8.000 državljana te zemlje

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da se, na dan kada se memorijalnim okupljanjem u Herceg Novom obilježavaju 33 godine od zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, sjećamo ne samo žrtava, već i odgovornosti koju nosimo kao društvo. &nbsp;
Milatović je rekao da je kao predsjednik Crne Gore, uputio izvinjenje svim porodicama koje su, zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti, izgubile svoje najbliže, koji su u našoj zemlji tražili spas od rata. &nbsp;
Pozdravio je, kako je rekao, važne institucionalne korake koji su u međuvremenu preduzeti – priznavanje statusa civilnih žrtava rata i odluku Vlade o isplati obeštećenja njihovim porodicama – kao početak ispravljanja dugogodišnje nepravde.
- Svjestan činjenice da je time ispunjena samo jedna od moralnih obaveza koje dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja odgovornosti počinilaca za ovaj zločin i pronalaska posmrtnih ostataka stradalih - poručio je Milatović na mreži X.

Milatović: Uputio sam izvinjenje svim porodicama koje su zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti izgubile svoje najbliže

Američki sudija Džejms Bosberg je izjavio da bi mogao da proglasi administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa krivom za nepoštovanje suda zbog "namjernog nepoštovanja" naloga kojim se naređuje obustava letova za deportaciju sa više od 200 osoba prema Salvadoru prošlog mjeseca.
Administracija se pri tom pozvala na 227 godina star zakon koji je izvorno donešen kako bi zaštitio Sjedinjene Države u ratnim vremenima, kako bi provela masovne deportacije.
- Sud ne donosi ovaj zaključak olako niti ishitreno, već je dao tuženima više nego dovoljno prilika da isprave ili objasne svoje postupke. Nijedan njihov odgovor nije bio zadovoljavajući - napisao je savezni sudija Džejms Bosberg, prenosi Rojters.
Odluka o pokretanju postupka zbog nepoštovanja suda pojačava sukob između Bijele kuće i pravosuđa oko predsjedničkih ovlašćenja.
Administracija bi mogla da izbjegne proglašenje krivom za nepoštovanje ili da se "očisti" od prekršaja ukoliko pruži zadovoljavajuće objašnjenje svojih postupaka i postupi u skladu sa izvornim sudskim nalogom iz prošlog mjeseca, rekao je Bosberg u srijedu.
Tražena dokumentacija mora biti predata do 23. aprila, rekao je on.
Odluka od četvrtka donešena je uprkos kasnijoj presudi Vrhovnog suda prema kojoj Donald Tramp ipak može da koristi Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. godine za deportacije u Salvador.
Presuda Vrhovnog suda, koja je poništila Bosbergovu privremenu zabranu, "ne opravdava kršenje zakona od Vlade", dodao je sudija.
Ukoliko administracija ne preda tražene informacije do 23. aprila, Bosberg će pokušati da identifikuje pojedince koji su ignorisali sudski nalog za zaustavljanje deportacija. Tada bi mogao da preporuči pokretanje krivičnog postupka protiv odgovornih, prenosi BiBiSi (BBC).

Američki sudija kaže da bi mogao proglasiti Trampovu administraciju krivom za nepoštovanje suda zbog deportacija

Avion sa 199 migranata deportovanih iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stigao je jutros u Venecuelu, saopštile su venecuelanske vlasti.
- Danas primamo 199 sunarodnika - rekao je ministar unutrašnjih poslova Venecuele Diosdado Kabeljo na međunarodnom aerodromu u glavnom gradu Karakasu.
Ovo je četvrti let kojim su Venecuelanci deportovani iz SAD.
Prva dva aviona su poletjela iz El Pasa u Teksasu 10. februara, a zatim jedan sa 177 migranata koji su bili u zatvoru Gvantanamo na Kubi i preko Hondurasa stigli u Venecuelu.
Letova za deportaciju migranata nije bilo, otkako je predsjednik SAD Donald Tramp, nezadovoljan tempom repatrijacije, krajem februara povukao dozvolu američkoj naftnoj grupi Ševron koju je izdala prethodna administracija da radi u Venecueli, uprkos sankcijama protiv te zemlje.
Karakas je saopštio da je američki Stejt department „blokirao“ letove za repatrijaciju.

Avion sa 199 migranata deportovanih iz SAD stigao u Venecuelu

Američki predsjednik Donald Tramp naložio je niz sankcija, uključujući carine, protiv Kolumbije, koja je vratila vojne avione sa migrantima protjeranim iz SAD.
Tramp je na svojoj platformi Truth Social rekao da je naredio „odlučne, hitne i uzvratne mjere“ kao odgovor na odluku kolumbijskog predsjednika Gustava Petra.
Sankcije uključuju povećanje porez sa 25 na 50 odsto na svu kolumbijsku robu koja ulazi u SAD, kao i zabranu putovanja zvaničnicima kolumbijske vlade.
Kolumbijska vlada saopštila je danas da će poslati svoj predsjednički avion u SAD kako bi „dostojanstveno“ prevezla ilegalne imigrante koje je Trampova administracija željela da protera vojnim avionima što je Bogota odbila.
- Vlada Kolumbije, pod vođstvom predsjednika Gustava Petra, stavila je na raspolaganje predsjednički avion kako bi omogućila dostojanstven povratak državljana koje je trebalo da jutros stignu u zemlju letovima za protjerivanje - navodi se u saopštenju predsjedništva.

Tramp najavio niz sankcija Kolumbiji zbog odbijanja vojnih letova za vraćanje migranata

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Zemeringu, u petom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila četvrta nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 48 sekundi i 82 stotinke.
Američka skijašica zadržala je maksimalan učinak u slalomu ove sezone i upisala 106. trijumf u Svjetskom kupu.
Drugo mjesto pripalo je vodećoj nakon prve vožnje - Švajcarkinj Kamili Rast, koja je devet stotinki imala slabije vrijeme od pobjednice.
Pobjedničko postolje komletirala je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 57 stotinki zaostatka.
Na četvrtom mjestu završila je Austrijanka Katarina Linsberger, peta je bila njena sunarodnica Katarina Trupe, dok je osmo vrijeme imala Hrvatca Zrinka Ljutić.
Šifrin sa maksimalnih 500 bodova vodi u plasmanu slaloma.
Kolturi je druga sa 280, a treća Rast sa 262 boda.
Šifrin zauzima prvo mjesto i generalnom poretku Svjetskog kupa sa 698 bodova.
Rast je na drugoj poziciji sa 503, dok je treća Novozelanđanka Alis Robinson sa 484 boda.
Skijašice sezonu nastavljaju 3. januara, kada je u Kranjskoj Gori na programu veleslalom.

Šifrin pobijedila u Zemeringu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro podvrgnut je medicinskom postupku za liječenje hroničnog štucanja, saopštio je njegov medicinski tim.
Prema riječima njegovih ljekara, postupak je prošao dobro.
Doktor Klaudio Birolini dodao je da je postupak, za koji je naglasio da nije operacija, trajao oko sat.
Bivši lider krajnje desnice trenutno služi 27-godišnju kaznu zatvora zbog planiranja državnog udara nakon što je izgubio predsjedničke izbore 2022. godine od ljevičarskog protivnika Luiza Ignasia Lule da Silve.
Ovaj najnoviji zahvat dolazi nakon što je 70-godišnjak ranije ove sedmice uspješno operisan zbog dvostruke kile, nakon što mu je odobreno da bude prebačen u bolnicu.
Prije operacije, Bolsonaro je podržao svog sina Flavija da se kandiduje protiv Lule na predsjedničkim izborima u Brazilu 2026. godine.
Njegovu izjavu, rukom pisano pismo, pročitao je mlađi Bolsonaro ispred bolnice.
Nakon uspješne operacije, njegov medicinski tim je smatrao da je potrebno liječiti njegovo ponavljajuće štucanje, od kojeg je patio mjesecima.
- Bilo je to devet mjeseci borbe i patnje sa svakodnevnim problemima - rekla je u subotu Bolsonarova supruga Mišel.

Bivši brazilski predsjednik na liječenju od hroničnog štucanja

Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na putu Podgorica - Tuzi - potvrđeno je Portalu ETV iz policije.
Ova saobraćajna nesreća se, kako je precizirano, desila oko 20.45 sati u mjestu Pljoča.
Portal Cafe del Montenegro (CdM) piše da je poginula osamnaestogodišnja djevojka.
Saobraćaj je u prekidu.
J. B.&nbsp;

Jedna osoba poginula u saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Tuzi, tri osobe povrijeđene

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je danas da je predsjednik te zemlje Karol Navrocki "još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj", nakon što je Navrocki prilikom obilježavanja godišnjice izbijanja Velikopoljskog ustanka protiv Njemaca rekao da je Poljska "spremna da brani zapadnu granicu".
- Predsjednik Navrocki je još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj. To je suština spora između antievropskog bloka (Navrocki) i naše Koalicije. Smrtonosno ozbiljan spor, spor o našim vrijednostima, bezbjednosti, suverenitetu. Istok ili Zapad - napisao je Tusk na platformi Iks (X), prenose Vjadomošći.
Prethodno je komentar na ove riječi objavio ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski na društvenim mrežama.
- Želim da smirim gospodina predsjednika i da mu kažem da dok su Njemačka u NATO-u i EU, a njima upravljaju hrišćanski ili socijaldemokratski lideri, prijetnja našoj zapadnoj granici je nikakva - napisao je Sikorski.
Kako je dodao potpredsjednik Vlade i šef poljske diplomatije, takva prijetnja mogla bi nastati „tek kad bi vlast u Njemačkoj preuzeli eurofobični nacionalisti“.
Navrocki je u odgovoru Tusku rekao da je "teško povjerovati da su diplomirali na istom odsjeku - istoriji".
Navrocki je nabrojao istorijske ličnosti iz istorije Poljske koji su se borile protiv Njemaca u Velikopoljskom ustanku koji je održan od 1918. do 1919. godine u regionu Poznanjske provincije, neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, sa ciljem pripajanja te oblasti obnovljenoj Poljskoj, što je na kraju i potvrđeno Versajskim sporazumom.
- Suština spora je prije u tome što premijer nije u stanju da sluša sa razumijevanjem ili namjerno traži sukob jer ga ne zanima budžet, zdravstvena zaštita itd. O, već sam pričao o prijetnji sa istoka, kada je premijer šetao po molu i grlio Rusiju kakva jeste. I još uvijek to radim - ali ne povodom Velikopoljskog ustanka, to nije tema - zaključio je Navrocki.

Tusk: Navrocki još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj

Nikšićani M.R. (42) i I.S. (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i nanijeli teške tjesne povrede sugrađaninu.
Policijski službenici Nikšića postupali su juče po prijavi jednog muškarca da su dvije nepoznate osobe pokušale da mu ukradu opremu za navodnjavanje. Tom prilikom su ga, kako je rekao, fizički napali i nanijeli mu povrede, a zatim ukrali njegovo vozilo marke Citroën kojim su pobjegli i izazvali saobraćajnu nezgodu.
Oštećeni je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su konstatovane teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući mjere i radnje na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali, pronašli i u službene prostorije doveli M.R. (42) i I.S. (42) iz Nikšića, koji se u policijskim evidencijama vode kao povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se I.S. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
Po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen je i M.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. &nbsp;
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu u zakonskom roku - kazali su u Upravi policije.

Nikšićani osumnjičeni da su pretukli sugrađanina i ukrali mu auto kojim su izazvali udes

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru i Bijelom Polju.
Izdato je 606 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 101 prekršajna prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan 14 saobraćčajki, lakše povrijeđene tri osobe

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: deportacija