Američka administracija je od marta ove godine sprovela 40 letova za deportaciju u glavni grad Venecuele, Karakas, kojima je deportovano oko 8.000 državljana te zemlje, potvrdili su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD.
Letovi su počeli u martu kada je Venecuela, u jeku pojačanih tenzija sa SAD, pristala na letove za repatrijaciju, naveli su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD za SiBiEs (CBS).
Posljednjim takvim letom za deportaciju 15. oktobra, američka Služba za imigraciju i carine (ICE) deportovala je oko 140 osoba u Venecuelu, uključujući i najmanje sedam osoba sa krivičnim dosijeom - navodne članove bande Tren de Aragua i seksualne prestupnike.
Među deportovanima je i Džeferson Bračo Hadad, navodni član bande Tren de Aragua, za koga je portparol DHS-a rekao da je šest puta hapšen zbog krađa i posjedovanje droge, između ostalog.
Portparol DHS je potvrdio da je istim letom vraćen i Anđelo Denis-Hesus Ainaga-Haspe, osuđen za višestruka krivična djela vezana za ilegalno posjedovanje oružje, kao i Dijego Alehandro Mavarez Aroča, koji je osuđen za seksualne napade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD od marta deportovale u Venecuelu oko 8.000 državljana te zemlje

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da se, na dan kada se memorijalnim okupljanjem u Herceg Novom obilježavaju 33 godine od zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, sjećamo ne samo žrtava, već i odgovornosti koju nosimo kao društvo. &nbsp;
Milatović je rekao da je kao predsjednik Crne Gore, uputio izvinjenje svim porodicama koje su, zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti, izgubile svoje najbliže, koji su u našoj zemlji tražili spas od rata. &nbsp;
Pozdravio je, kako je rekao, važne institucionalne korake koji su u međuvremenu preduzeti – priznavanje statusa civilnih žrtava rata i odluku Vlade o isplati obeštećenja njihovim porodicama – kao početak ispravljanja dugogodišnje nepravde.
- Svjestan činjenice da je time ispunjena samo jedna od moralnih obaveza koje dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja odgovornosti počinilaca za ovaj zločin i pronalaska posmrtnih ostataka stradalih - poručio je Milatović na mreži X.

Milatović: Uputio sam izvinjenje svim porodicama koje su zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti izgubile svoje najbliže

Američki sudija Džejms Bosberg je izjavio da bi mogao da proglasi administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa krivom za nepoštovanje suda zbog "namjernog nepoštovanja" naloga kojim se naređuje obustava letova za deportaciju sa više od 200 osoba prema Salvadoru prošlog mjeseca.
Administracija se pri tom pozvala na 227 godina star zakon koji je izvorno donešen kako bi zaštitio Sjedinjene Države u ratnim vremenima, kako bi provela masovne deportacije.
- Sud ne donosi ovaj zaključak olako niti ishitreno, već je dao tuženima više nego dovoljno prilika da isprave ili objasne svoje postupke. Nijedan njihov odgovor nije bio zadovoljavajući - napisao je savezni sudija Džejms Bosberg, prenosi Rojters.
Odluka o pokretanju postupka zbog nepoštovanja suda pojačava sukob između Bijele kuće i pravosuđa oko predsjedničkih ovlašćenja.
Administracija bi mogla da izbjegne proglašenje krivom za nepoštovanje ili da se "očisti" od prekršaja ukoliko pruži zadovoljavajuće objašnjenje svojih postupaka i postupi u skladu sa izvornim sudskim nalogom iz prošlog mjeseca, rekao je Bosberg u srijedu.
Tražena dokumentacija mora biti predata do 23. aprila, rekao je on.
Odluka od četvrtka donešena je uprkos kasnijoj presudi Vrhovnog suda prema kojoj Donald Tramp ipak može da koristi Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. godine za deportacije u Salvador.
Presuda Vrhovnog suda, koja je poništila Bosbergovu privremenu zabranu, "ne opravdava kršenje zakona od Vlade", dodao je sudija.
Ukoliko administracija ne preda tražene informacije do 23. aprila, Bosberg će pokušati da identifikuje pojedince koji su ignorisali sudski nalog za zaustavljanje deportacija. Tada bi mogao da preporuči pokretanje krivičnog postupka protiv odgovornih, prenosi BiBiSi (BBC).

Američki sudija kaže da bi mogao proglasiti Trampovu administraciju krivom za nepoštovanje suda zbog deportacija

Avion sa 199 migranata deportovanih iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stigao je jutros u Venecuelu, saopštile su venecuelanske vlasti.
- Danas primamo 199 sunarodnika - rekao je ministar unutrašnjih poslova Venecuele Diosdado Kabeljo na međunarodnom aerodromu u glavnom gradu Karakasu.
Ovo je četvrti let kojim su Venecuelanci deportovani iz SAD.
Prva dva aviona su poletjela iz El Pasa u Teksasu 10. februara, a zatim jedan sa 177 migranata koji su bili u zatvoru Gvantanamo na Kubi i preko Hondurasa stigli u Venecuelu.
Letova za deportaciju migranata nije bilo, otkako je predsjednik SAD Donald Tramp, nezadovoljan tempom repatrijacije, krajem februara povukao dozvolu američkoj naftnoj grupi Ševron koju je izdala prethodna administracija da radi u Venecueli, uprkos sankcijama protiv te zemlje.
Karakas je saopštio da je američki Stejt department „blokirao“ letove za repatrijaciju.

Avion sa 199 migranata deportovanih iz SAD stigao u Venecuelu

Američki predsjednik Donald Tramp naložio je niz sankcija, uključujući carine, protiv Kolumbije, koja je vratila vojne avione sa migrantima protjeranim iz SAD.
Tramp je na svojoj platformi Truth Social rekao da je naredio „odlučne, hitne i uzvratne mjere“ kao odgovor na odluku kolumbijskog predsjednika Gustava Petra.
Sankcije uključuju povećanje porez sa 25 na 50 odsto na svu kolumbijsku robu koja ulazi u SAD, kao i zabranu putovanja zvaničnicima kolumbijske vlade.
Kolumbijska vlada saopštila je danas da će poslati svoj predsjednički avion u SAD kako bi „dostojanstveno“ prevezla ilegalne imigrante koje je Trampova administracija željela da protera vojnim avionima što je Bogota odbila.
- Vlada Kolumbije, pod vođstvom predsjednika Gustava Petra, stavila je na raspolaganje predsjednički avion kako bi omogućila dostojanstven povratak državljana koje je trebalo da jutros stignu u zemlju letovima za protjerivanje - navodi se u saopštenju predsjedništva.

Tramp najavio niz sankcija Kolumbiji zbog odbijanja vojnih letova za vraćanje migranata

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
&nbsp;Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
&nbsp;Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
&nbsp;- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
&nbsp;- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
&nbsp;To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
&nbsp;U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
&nbsp;ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
&nbsp;- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
&nbsp;Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
&nbsp;- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Apelacioni sud Crne Gore je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog &nbsp;tužilaštva u Podgorici i branilaca optuženog E.S. i potvrdio presudu Višeg suda u &nbsp;Podgorici kojom je osuđen za dječju pornografiju na dvije godine i dva mjeseca zatvora, dok će mu se za obljubu nad djetetom ponovo suditi.
Uvažene su žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i punomoćnika oštećenog maloljetnog djeteta, pa je ukinuta presuda Višeg suda u Podgorici u odnosu na produženo krivično djelo obljuba sa djetetom i predmet u tom dijelu vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.&nbsp;
Odluka je donijeta nakon sjednice vijeća od 27. januara 2026.godine, sa koje je bila isključena javnost.
Prvostepenom presudom optuženi je oslobođen od optužbe da je izvršio produženo krivično djelo obljuba sa djetetom. U postupku odlučivanja o žalbama Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i punomoćnika oštećenog maloljetnog lica, Apelacioni sud je utvrdio da je u odnosu na produženo krivično djelo obljuba sa djetetom, prvostepena presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka, koje su detaljno opisane u obrazloženju presude, a suštinski zbog toga što ista u ovom dijelu ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.&nbsp;
Prvostepenom sudu je ukazano da je potrebno da u ponovnom postupku otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka, izvede sve ranije provedene dokaze i druge koje nađe za potrebnim, nakon čega će svestranom analizom svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu odluku.

Apelacioni sud potvrdio presudu za dječju pornografiju, a o obljubi nad djetetom će ponovo suditi

Ženska pionirska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je danas od Španije 23:19, u drugom kolu Mediteranskog prvenstva u Prištini.
To je drugi poraz crnogorskih rukometašica na šampionatu,nakonšto su juče izgubile od Turske.
Generacija igračica koju predvodi trener Anđela Bulatović u duelu sa Španijom osvojila je pola boda od mogućih pet.
U crnogorskoj selekciji Vasilisa Savić je bila najefikasnija sa pet golova, dok je Sara Kaluđerović postigla četiri.
Crna Gora će u srijedu igrati protiv Rumunije.
Rivali u grupi su još Kosovo i Bugarska.

Novi poraz crnogorskih rukometašica

Govor mržnje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova savremenog društva &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na predstavljanju Izvještaja o mapiranju govora mržnje u Crnoj Gori, u organizaciji Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori.
On je upozorio da se ta pojava u Crnoj Gori sve češće normalizuje, naročito u digitalnom prostoru.
- Govor mržnje nije mišljenje, niti kritika. To je poruka da neko nije dobrodošao. Da neko vrijedi manje. Da neko treba da se ućutka, isključi, ponizi ili izbriše iz javnog prostora - naglasio je Milatović.
Pozivajući se na nalaze nedavno završenog istraživanja, predsjednik je upozorio da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izolovan incident, već pojava koja postaje dio svakodnevice.
- Najviše se širi u digitalnoj sferi, na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, gdje počinje da izgleda kao nešto što je 'normalno" i 'svuda prisutno' - naveo je on.
Predsjednik je jasno poručio da Crna Gora ne smije prihvatiti takav trend.
- Na to ne smijemo pristati. Nijedna država koja želi da bude demokratska i evropska ne može da prihvati takvu ‘novu normalnost - istakao je.
Predsjednik je naglasio da odgovor društva ne može biti samo reakcija nakon štete, već prevencija i dodao da moramo graditi društvo koje prepoznaje granicu između slobode govora i govora koji ponižava, isključuje i podstiče na netrpeljivost.
U tom kontekstu, predsjednik je ponovio stav da je potrebno da predmet Građansko obrazovanje dobije formalni status u obrazovnom sistemu jer ima ključnu ulogu u borbi protiv polarizacije i radikalizacije.
- Građansko obrazovanje uči mlade da razlikuju neslaganje od mržnje, da uvažavaju različitost i da konflikt rješavaju argumentima, a ne vrijeđanjem - rekao je Milatović.
Ukazao je i na značaj medijske pismenosti u savremenom digitalnom okruženju.
- Medijska pismenost uči kako da prepoznamo manipulaciju, dezinformaciju i govor koji podstiče netrpeljivost. Ako ne učimo mlade kako da ‘čitaju’ svijet oko sebe, neko drugi će im ga objasniti kroz stereotipe, strah i podjele - poručio je Milatović.
Istakao je da ima posebnu obavezu da ličnim primjerom postavlja standarde javne komunikacije kroz način na koji govori i bira riječi, te da djeluje kao predsjednik svih građana, sa odgovornošću da spaja, a ne da dijeli.
Na kraju, predsjednik je uputio jasan poziv svim akterima u društvu.
- Pozivam institucije da djeluju i da ne ćute. Pozivam medije da budu odgovorni u prenošenju informacija. Pozivam političare i funkcionere da vode primjerom jer povjerenje u institucije počinje od povjerenja u riječ onih koji ih predstavljaju. Pozivam škole da uče buduće generacije kritičkom promišljanju, kroz građansko obrazovanje i medijsku pismenost. A sve nas da u javni prostor vratimo pristojnost - kazao je Milatović i zaključio da borba protiv govora mržnje nije borba protiv riječi, već borba za ljude - za pravo da se živi bez straha, bez poniženja i bez isključenja.

Milatović: Borba protiv govora mržnje je borba za ljude i dostojanstvo društva

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: deportacija