Švedska aktivistkinja Greta Tunberg i 170 članova s flotile za Gazu su deportovani iz Izraela, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje.
Kako su naveli iz ministarstva, Greta i aktivisti su poletjeli s Međunarodnog aerodroma Ramon na jugu Izraela i na putu su za Grčku i Slovačku.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela podijelilo je i fotografije Grete Tunberg i drugih deportovanih osoba kako prolaze kroz aerodrom u sivim trenerkama i bijelim majicama.
- Dodatnih 171 provokatora iz flotile Hamas-Sumud, uključujući Gretu Tunberg, deportovano je danas iz Izraela u Grčku i Slovačku. Deportovani su državljani Grčke, Italije, Francuske, Irske, Švedske, Poljske, Njemačke, Bugarske, Litvanije, Austrije, Luksemburga, Finske, Danske, Slovačke, Švajcarske, Norveške, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Sva zakonska prava učesnika u ovom PR triku bila su i nastaviće biti u potpunosti poštovana. Laži koje šire dio su njihove unaprijed planirane kampanje lažnih vijesti- saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
Istakli su i da je jedan od aktivista ugrizao medicinsku sestru u zatvoru.
Prema informacijama evropskih ministarstava vanjskih poslova, većina oslobođenih aktivista biće avionom prebačena u Grčku, odakle će nastaviti put prema svojim matičnim državama. Među njima su 28 francuskih, 27 grčkih, 15 italijanskih i devet švedskih državljana. Dvadeset jedan Španac već je u nedjelju vraćen u Madrid, dok se još najmanje 28 španskih državljana nalazi u izraelskom pritvoru.
Podsjećamo, u javnosti su se pojavile informacije da je Greta Tunberg bila prisiljena da drži izraelske zastave dok su je fotografisali tokom pritvora. U istom dokumentu navodi se da je Tunberg švedskim diplomatama prenijela kako je u zatvoru imala ograničen pristup vodi i hrani, te da je patila od dehidracije i osipa izazvanih stjenicama u ćeliji.
- Greta je rekla da je bila prisiljena dugo sjediti na tvrdim površinama, da nije imala dovoljno hrane ni vode, te da je bila podvrgnuta grubom postupanju- stoji u diplomatskom izvještaju.
Takođe se navodi da su izraelski vojnici "vukli Gretu za kosu, tukli je i prisiljavali da ljubi izraelsku zastavu".
Podsjećamo, Globalna Sumud flotila isplovila je iz Barselone noseći humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze. U humanitarnoj misiji presrela ih je izraelska mornarica i pritvorila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg i 170 članova flotile za Gazu deportovani iz Izraela

Zagovornici prava migranata u SAD se redovno okupljaju ispred Međunarodnog aerodroma King Kaunti u Sijetlu da bi svjedočili letovima za deportaciju i širili vijest o tome kuda oni idu i koliko je u tim avionima ljudi koji su pritom vezani.
Donedavno su mogli da prate letove koristeći javno dostupne veb stranice, ali kažu da avio-kompanije sada koriste lažne oznake za letove za deportaciju i blokiraju registracione brojeve aviona na veb-stranicama za praćenje letova, dok broj letova za deportaciju dostiže rekordan nivo pod predsjednikom Donaldom Trampom. Promjene su ih primorale da nađu druge načine za praćenje letova, uključujući razmjenu informacija sa drugim grupama i korišćenje drugih podataka o avionima.
Njihov rad pomaže ljudima da nađu rođake i prijatelje koji su deportovani o čemu nema informacija američke imigracione i carinske službe koja rijetko otkriva letove. I novinske organizacije su koristile takvo praćenje letova u izvještavanju.
Tom Kartrajt, penzionisani finansijski službenik J.P. Morgan-a koji je postao zagovornik imigracije, pratio je 1.214 letova povezanih sa deportacijom u julu - najveći nivo otkako je počeo da prati u januaru 2020. Oko 80% letova obavljaju tri avio-kompanije: GlobalX, Eastern Air Express i Avelo Airlines. Oni prevoze imigrante do drugih aerodroma radi prebacivanja na prekomorske letove ili ih prebacuju preko granice, uglavnom u zemlje Centralne Amerike i Meksiko.
Kartrajt je pratio 5.962 leta od početka Trampovog drugog mandata, do jula, što je povećanje od 41% u odnosu na 1.721 let u istom periodu 2024. godine. Ove brojke uključuju informacije sa glavnih aerodroma za deportaciju, ali ne i sa manjih poput Međunarodnog aerodroma King Kaunti, poznatog i kao Boing Fild. Kartrajtove brojke uključuju 68 vojnih letova za deportaciju od januara - 18 samo u julu. Većina je otišla u zaliv Gvantanamo na Kubi.
Posao je postao toliko zahtjevan pa su Kartrajt (71) i njegova grupa, „Svjedok na granici“, ovog mjeseca predali posao organizaciji „Hjuman rajts ferst“, koja je svoj projekat nazvala „ICE Flight Monitor“.
- Njegov rad donosi suštinsku transparentnost akcijama vlade SAD koje utiču na hiljade života i predstavlja snažan primjer odgovornosti koju pokreću građani u odbrani ljudskih prava i demokratij-, rekao je Uzrz Zeja, glavni izvršni direktor organizacije „Hjuman rajts ferst“.
Avio-kompanije nijesu odgovorile na višestruke zahtjeve za komentar. ICE je dio Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje nije potvrdilo nikakve preduzete bezbjednosne mjere.
"La Resistensija", neprofitna grupa iz oblasti Sijetla za prava imigranata, pratila je 59 letova na aerodromu "Boing Fild" i pet na aerodromu Jakima u 2025. godini, premašivši ukupno 42 iz 2024. godine.
Nijesu svi letovi za deportaciju. Mnogi se upućuju ka ili iz imigracionih pritvorskih centara ili ka aerodromima blizu granice. "La Resistensija" je izbrojala 1.023 imigranta dovedena u pritvorski centar ICE u Takomi, država Vašington, a 2.279 je otišlo avionom, često u države na granici SAD i Meksika.
- ICE čini sve što je u njenoj moći da što više otežava razlikovanje vladinih aktivnosti svojih izvođača radova od drugih komercijalnih poduhvata- rekla je organizatorka Gvadalupe Gonzalez za Asošijejted pres.
Federalna uprava za vazduhoplovstvo dozvoljava prevoznicima da blokiraju podatke poput registracionih brojeva aviona sa javnih veb stranica za praćenje letova u okviru programa za ograničavanje prikaza podataka o avionima, ili LADD, rekao je Ijan Pečenik, portparol FlightRadar24.
Avioni sa blokiranim registarskim brojevima više se ne pojavljuju na veb stranicama poput FlightRadar24 ili FlightAware. Stranica za praćenje ih identifikuje kao "N/A" (N/D - Nije dostupno) dok lete i kada su na pisti. Odredišta i vremena dolaska nijesu navedeni.
Slične stvari su se dešavale sa oznakama letova, rekla je Gonzalez.
Međunarodni aerodrom King Kaunti je jedno od rijjetkih mesta u SAD gdje se putnici mogu vidjeti kako izlaze i ulaze u avione, a volonteri ih izdaleka prebrojavaju.
Uz to dostupne nadzorne kamere okružne vlasti snimaju imigrante koji dolaze autobusima, kako ih pretražuju i uvode uz stepenice do aviona što se prenosi i na vebsajtu.
Pritvorenici moraju da se kreću stepenicama aviona vezanih članakam nogu i ruku, a te lisice su povezane s lancem oko struka, tako da ne mogu da podižu ruke, drže se za ogradu ili prave velike korake, rekao je aktivista Sten Šikuma za AP.

Letovi za deportaciju iz SAD dostigli rekordan broj, avio-prevoznici pokušavaju da sakriju avione

Savezni sud je odobrio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i poništi radne dozvole za više od 60.000 migranata iz Srednje Amerike i Nepala.
Odluka Žalbenog suda SAD-a omogućava vladi ukidanje statusa privremene zaštite za migrante, dok se pred sudom vodi postupak protiv te politike.
Ahilan Arulanantam iz Centra za imigracijsko pravo i politiku UCLA-e, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud zbog nedostatka obrazloženja i rekao da odluka odobrava vladinu poziciju moći.
Okružna sutkinja Trina L. Tompson u julu je privremeno onemogućila administraciju da ukine zaštitu od deportacije u oštro sročenoj presudi.
Ona je utvrdila da je odluka vlade vjerovatno bila motivirana "rasnom netrpeljivošću".

1250x600

1084x550

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Ako ima Boga i pravde, smatraju podgoričke Demokrate, dobri čovjek Pavle Bulatović će dobiti svoju ulicu u Podgorici. Uz blagoslov Svevišnjeg u toj stranci - Alekse Bečića. Izniklog iz političkog šinjela Momira i Pavla Bulatovića. .
Potom će, jasno je, u tom procesu suočavanja sa prošlošću u režiji Demokata, i u drugim gradovima Crne Gore, dje dobaci ruka pravdoljubivog Alekse, dobri čovjek Pavle dobiti svoju ulicu. Možda i čitav kvart.
„Kvart Pavla Bulatovića“!? To možda i ne zvuči loše, u današnjoj zemlji čuda - Crnoj Gori.
Pošto je Pavle Bulatović bio i ministar odbrane SRJ, možda će Bečić i njegovi sljedbenici da prekrste i „Kasarnu Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kada može 13-julsku nagradu dobiti, Bećir Vuković, bila bi planetarna nepravda da i ta kasarna ne dobije ime po opjevanom vojskovođi Pavlu Bulatoviću.
Narodni heroji iz NOB-a su, ionako, po Bečiću i bratiji, samo mrtva vojska. Ko ne vjeruje, neka pita Vojvodu Mandića.
<h2>Dobri ljudi u dobrom vremenu</h2>
Istražujući ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i prateći suđenja Haškog Tibunala, primijetio sam jednu zajedničku osobinu osuđenih ratnih zločinaca: svi oni su prije početka ratnog ludila važili za brižne očeve, dobre komšije, iskrene prijatelje... Jednom riječju, za dobre ljude.
Tako je bilo i sa glavnokomandujućim fašistima osuđenim na Nirnberškom procesu, kao i sa ratnim zločincima iz Ruande.
Dakle, i tamo se radilo o dobrim ljudima. Koji prije rata i ratnih dešavanja ne bi „ni mrava zgazili.“ A kamoli u smrt poslali na desetine, stotine, hiljade ili stotine hiljada ljudi.
Među njima se, mirne duše, može svrstati i dobri čovjek Pavle. Takvog sam ga i ja poznavao. I prije rata je znao popiti po koju čašicu više, ali ni u tim „trenucima istine“ iz njega nije izbijala uvreda ili mržnja prema drugom ili drugačijem. Jednostavno rečeno: dobar čovjek - u dobrom vremenu.
<h2>Čekale su ga haške rešetke</h2>
No, rat je učinio svoje: Dobri Čovjek Pavle je kao ministar crnogorske policije svojim potpisom i depešom, s proljeća 1992. godine, direktno poslao u smrt najmanje 85. bosanskih izbjeglica. Bar kako sam ja dokumentovao. A na dokumentovanju tog zločina, lično mi je čestitao Džefri Najs, glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Evo djelić atmosfere koja je tih dana vladala u Miloševićevoj Crnoj Gori, koju sam blagovremeno opisao u knjizi „Kobna Sloboda“.
„Lov na izbjeglice trajao je danima i noćima. Racije su sprovođene po ulicama i trgovima, kućama i vikendicama, kafanama i hotelskim sobama...
Bez ikakvog sudskog naloga, usred mrkle noći, ili u cik zore, pred uspaničenim majkama odvođeni su sinovi, djeca su plakala za očevima, žene za muževima, sestre za braćom...
Arogantni inspektori i policajci, nisu se obazirali na te vapaje, baš kao ni na molbe čestitih domaćina da im iz kuća ne odvode bliske rođake i prijatelje, koji su tu došli da se sklone od rata i na njihovu riječ...“
<h2>Ministrov pečat na zločin</h2>
Ministra Pavla Bulatovića je samo smrt spriječila da ne završi iza haških rešetaka. Preciznije, njegova nerazriješena mafijaška likvidacija 7. februara 2000-te, u beogradskom restoranu fudbalskog kluba "Rad". Ubica nikada nije otkriven.
Samo godinu ranije, u jednoj rožajskoj kafani, ozbiljno zaražen velikosrpskim ludilom, ministar vojni i dobri čovjek Pavle je, okružen četničkom svitom i tjelohraniteljima, iz sve snage pjevao "Đe su straže/ đe su straže/ generala Draže".
A nakon predsjedničke pobjede Mila Đukanovića, huškački pozivao Crnogorce da ne dozvole "da njima vladaju Turci".
Što je u to zlo vrijeme bio vrlo opasan poziv na ubistva i klanje crnogorskih „Turaka“.
A samo deceniju ranije bio je predavač u Titovoj političkoj školi u Kumrovcu. Gdje je „bratsvo i jedinstvo“ bilo kamen temeljac.
Haški tužioci su, znamo, protiv Pavla Bulatovića vodili istragu zbog njegove uloge u ratnom zločinu deportovanja bh. izbjeglica iz CG. I njegove komandne odgovornosti, kao ministra odbrane SRJ, zbog ratnih zločina na Kosovu.
Da je Pavle Bulatović direktno odgovoran za ratni zločin „Deportacija“ potvrdio je, još za njegovog života, njegov nasljednik na poziciji ministra crnogorske policije - Nikola Pejaković.
„Devedeset i dvoje izbjeglica je isporučeno policiji Radovana Karadžića. Naredbu o hapšenju i deportovanju tih ljudi lično je izdao tadašnji ministar crnogorske policije Pavle Bulatović“, precizirao je 8. aprila 1993. Nikola Pejaković u odgovoru na poslaničko pitanje SDP-a. Stavljajući tako i državni pečat na taj ratni zločin.
<h2>Fatalna depeša</h2>
U mojoj knjizi „Kobna sloboda“ (Fond za humanitarno pravo, Beograd 2005) dokumentovao sam da je na osnovu kobne depeše Pavla Bulatovića, u Crnoj Gori, protivno svim međunarodnim zakonima i konvencijama, predato policiji Radovana Karadžića 143 građanina ratom zahvaćene BiH: 105 Bošnjaka, među njima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata.
Nema podataka da su nekog od bosanskih Srba i Hrvata, deportovanih iz Crne Gore, ubili Karadžićevi egzekutori.
Da je zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu, Pavle Bulatović bio pod istragom Haškog Tužilaštva, potvrdio je agenciji SENSE zamjenik glavnog haškog tužioca Grejem Bluit.
<h2>Deset hiljada dugih cijevi</h2>
A ko je bio dobri čovjek Pavle, posvjedočio je i Novak Kilibarda u pokajničkoj knjizi „Kilibarda“, Slavoljuba Šćekića.
Kilibarda u toj knjizi objašnjava, kako se jednom prilikom sastao sa Pavlom Bulatovićem i dogovorio da se, pripadnici njegove stranke i drugi „žestoki Srbi“ u Crnoj Gori, naoružaju dugim cijevima.
Na sastanku njih dvojice u Hotelu Crna Gora, svjedoči Kilibarda, pila se dobra rakija, a pao je i konkretan dogovor.
„Ubrzo će momci iz Narodne stranke otići negdje kod Bajine Bašte, te dovesti pun kamion oružja. Određeni su povjerioci koji su distribuirali to i drugo oružje po Crnoj Gori. Znam da je stizalo do Herceg Novog, Mojkovca, Bijelog Polja... Rekli su da ima kalašnjikova, pušaka, mitraljeza i revolvera...“
Tih dana će Bulatovićeva policija na sjeveru Crne Gore podijeliti oko deset hiljada dugih cijevi. I to uz pomoć velikosrpskih stranaka, svojih aktivista i povjerenika.
A Kilibarda i tadašnji vrh Narodne stranke će, otkriće se kasnije, otići i korak dalje: izdaće nalog pojedinim radikalnim članovima da miniraju muslimanska groblja na sjeveru Crne Gore.
<h2>Ulica Braće Rikalo</h2>
Prava je šteta što su, u proces suočavanja sa prošlošću, Bečićeve demokrate krenule sa inicijativom da se jedna od ulica u multietničkoj Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, a ne recimo, po braći Rikalo.
Oni su, po nalogu i depeši Pavla Bulatovića, uhapšeni u Baošićima i odvedeni u smrt.
„Od njih trojice se nije pronašla ni jedna koščica“, kako je svjedočila njihova, sada već pokojna majka, Vahida u dokumentarnom filmu „Karneval“. https://thedokument.me/en/carnival/
Ako bi Bečić, Šaranović, Bogdanović i njihova bratija ušli u priču suočavanja sa prošlošću na prinicipijelan i pošten način, onda bi morali da povuku svoj predlog o ulici Pavla Bulatovića.
Ako je ova trojka dobronamjerna u slučaju „Deportacija“, mogli bi preko svojih odbornika iz Herceg Novog inicirati da se jedna od ulica u tom gradu nazove po preminulom policajcu Milanu Jokiću. Ocu proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Predraga.
Jokić je iz CB Herceg Novi, gdje se nalazio Sabirni Centar za uhapšene bh. izbjeglice, na svoju ruku, usred mrkle noći, pustio braću Nedžiba i Nermina Sijerčića iz Goražda. I tako ih spasio od sigurne smrti.
Nakon Jokićeve smrti, to herojsko djelo sebi je pripučio na junačke prsi, opjevani Slobodan Pejović. Njihovo svjedočenje o tome možete vidjeti u mom dokumentarnom filmu „Heroj našeg doba“. Evo linka filma: https://thedokument.me/en/a-hero-for-our-time
Muke po Jakovu
Kada su u pitanju „Deportacije“, svoju prvu priliku u suočavanju sa ovim ratnim zločinom, propustio je i Jakov Milatović.
Predsjednica „Udruženja deportovanih izbjeglica“ Jasenka Perović i ja smo, prošle godine, podnijeli zvaničnu inicijativu predsjedniku Jakovu Milatoviću da Milanu Jokiću, tom hrabrom i dobrom čovjeku u vremenu zla, posthumno dodijeli „Medalju čovjekoljublja“.
Čime bi, naglasili smo, doprinio da Herceg Novi i njegovi građani, ni krivi ni dužni, više ne nose biljeg tog ratnog zločina. Koji je naredio heroj Demokrata, Pavle Bulatović.
Ali tu inicijativu predsjednik Milatović, nažalost, nije prihvatio.
Da smo za to posthumno priznanje predložili Pavla Bulatovića, možda i bi. Vrag će ga znati.
Ipak, sačekajmo početak septembra da vidimo kako će se Milatovićevi odbornici u Podgorici, izjasniti o ovoj inicijativi Demokrata da Pavle Bulatović dobije svoju ulici u multietničkoj Podgorici.
Ako glasaju „Za“, to će značiti da se i Milatović, poput nepopravljivog Bećića i njegove bratije, ukopao u duboku jamu velikosrpske ideologije krvi i tla.
I da se iz nje zadugo neće vaditi.

Dobri čovjek Pavle

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Agencija za imigraciju unutar vlade SAD-a (ICE) priprema se za "ogromnu operaciju" deportacija kada Donald Tramp preuzme funkciju američkog predsjednika 20. januara - piše The New York Post. 
 
Kako je za ovaj medij, blizak Republikanskoj stranci u SAD-u, rečeno iz izvora bliskih ICE-u, već 21. januara, dan poslije Trampove inauguracije, krenuće operacija na području cijele države.
Fokus će biti na gradovima u kojima "liderstvo ne sarađuje s nadležnim agencijama", a radi se o mjestima gdje vlast imaju političari iz Demokratske stranke.
Prioritet će biti imigranti koji imaju aktivne naredbe da napuste državu, ali se ne isključuje i proširenje operacija na druge osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u SAD.
Tramp je za neformalnu poziciju "rukovodioca granice" (border tsar, engl.) imenovao Toma Homana, koji je u prethodnom periodu govorio intenzivno upravo o ovom tipu operacija.
Ipak, ovdje treba istaći da je pitanje imigracije i deportacija izrazito kompleksno, te se očekuje da će demokrate koristiti sva pravna i politička sredstva da ove operacije zaustavi, ili barem ublaži.
Ovi zvaničnici često govore kako su ove najave "ilegalne", te napominju da osobe na koje se sumnja da su granicu prešle ilegalno imaju pravo na potpuni proces pred sudovima u SAD-u. 
 
New York Post također napominje da je Homan u prethodnom periodu najavio da će prve veće operacije početi u Čikagu, te da njihovi izvori kažu da se već spremilo 200 agenata u ovom gradu.

Nakon Trampove inauguracije kreću operacije deportacija

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Radnici španske modne kompanije Zara iz sedam evropskih zemalja najavili su proteste za Crni petak, koji ove godine pada 28. novembra.
Oni zahtijevaju da firma Inditex, vlasnik Zare, ponovo uvede ukinutu šemu podjele profita, prenosi Capital.ba.
Proteste koordinira španski sindikat CCOO zajedno sa sindikatima u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Portugaliji, a biće održani ispred najvećih prodavnica Zare u evropskim metropolama.
Predstavnica CCOO, Roza Galan, navela je da je Inditex imao šemu podjele profita prije pandemije, ali da je ona ukinuta uprkos tome što kompanija danas bilježi izuzetno visoke prihode, a vrijednost njenih akcija se udvostručila u protekle tri godine.
Crni petak je ključni dio maloprodajne sezone u kome trgovci nastoje da privuku kupce i isprazne starije zalihe.
Radnici u maloprodaji tradicionalno koriste taj period da istaknu svoje zahtjeve.
U Španiji je 2022. godine takođe održan protest zaposlenih u Inditexu, nakon koga je firma povećala prosječne plate radnika u španskim prodavnicama 20 odsto.

Radnici Zare najavili proteste na Crni petak širom Evrope

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: deportacije