Švedska aktivistkinja Greta Tunberg i 170 članova s flotile za Gazu su deportovani iz Izraela, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje.
Kako su naveli iz ministarstva, Greta i aktivisti su poletjeli s Međunarodnog aerodroma Ramon na jugu Izraela i na putu su za Grčku i Slovačku.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela podijelilo je i fotografije Grete Tunberg i drugih deportovanih osoba kako prolaze kroz aerodrom u sivim trenerkama i bijelim majicama.
- Dodatnih 171 provokatora iz flotile Hamas-Sumud, uključujući Gretu Tunberg, deportovano je danas iz Izraela u Grčku i Slovačku. Deportovani su državljani Grčke, Italije, Francuske, Irske, Švedske, Poljske, Njemačke, Bugarske, Litvanije, Austrije, Luksemburga, Finske, Danske, Slovačke, Švajcarske, Norveške, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Sva zakonska prava učesnika u ovom PR triku bila su i nastaviće biti u potpunosti poštovana. Laži koje šire dio su njihove unaprijed planirane kampanje lažnih vijesti- saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
Istakli su i da je jedan od aktivista ugrizao medicinsku sestru u zatvoru.
Prema informacijama evropskih ministarstava vanjskih poslova, većina oslobođenih aktivista biće avionom prebačena u Grčku, odakle će nastaviti put prema svojim matičnim državama. Među njima su 28 francuskih, 27 grčkih, 15 italijanskih i devet švedskih državljana. Dvadeset jedan Španac već je u nedjelju vraćen u Madrid, dok se još najmanje 28 španskih državljana nalazi u izraelskom pritvoru.
Podsjećamo, u javnosti su se pojavile informacije da je Greta Tunberg bila prisiljena da drži izraelske zastave dok su je fotografisali tokom pritvora. U istom dokumentu navodi se da je Tunberg švedskim diplomatama prenijela kako je u zatvoru imala ograničen pristup vodi i hrani, te da je patila od dehidracije i osipa izazvanih stjenicama u ćeliji.
- Greta je rekla da je bila prisiljena dugo sjediti na tvrdim površinama, da nije imala dovoljno hrane ni vode, te da je bila podvrgnuta grubom postupanju- stoji u diplomatskom izvještaju.
Takođe se navodi da su izraelski vojnici "vukli Gretu za kosu, tukli je i prisiljavali da ljubi izraelsku zastavu".
Podsjećamo, Globalna Sumud flotila isplovila je iz Barselone noseći humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze. U humanitarnoj misiji presrela ih je izraelska mornarica i pritvorila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg i 170 članova flotile za Gazu deportovani iz Izraela

Zagovornici prava migranata u SAD se redovno okupljaju ispred Međunarodnog aerodroma King Kaunti u Sijetlu da bi svjedočili letovima za deportaciju i širili vijest o tome kuda oni idu i koliko je u tim avionima ljudi koji su pritom vezani.
Donedavno su mogli da prate letove koristeći javno dostupne veb stranice, ali kažu da avio-kompanije sada koriste lažne oznake za letove za deportaciju i blokiraju registracione brojeve aviona na veb-stranicama za praćenje letova, dok broj letova za deportaciju dostiže rekordan nivo pod predsjednikom Donaldom Trampom. Promjene su ih primorale da nađu druge načine za praćenje letova, uključujući razmjenu informacija sa drugim grupama i korišćenje drugih podataka o avionima.
Njihov rad pomaže ljudima da nađu rođake i prijatelje koji su deportovani o čemu nema informacija američke imigracione i carinske službe koja rijetko otkriva letove. I novinske organizacije su koristile takvo praćenje letova u izvještavanju.
Tom Kartrajt, penzionisani finansijski službenik J.P. Morgan-a koji je postao zagovornik imigracije, pratio je 1.214 letova povezanih sa deportacijom u julu - najveći nivo otkako je počeo da prati u januaru 2020. Oko 80% letova obavljaju tri avio-kompanije: GlobalX, Eastern Air Express i Avelo Airlines. Oni prevoze imigrante do drugih aerodroma radi prebacivanja na prekomorske letove ili ih prebacuju preko granice, uglavnom u zemlje Centralne Amerike i Meksiko.
Kartrajt je pratio 5.962 leta od početka Trampovog drugog mandata, do jula, što je povećanje od 41% u odnosu na 1.721 let u istom periodu 2024. godine. Ove brojke uključuju informacije sa glavnih aerodroma za deportaciju, ali ne i sa manjih poput Međunarodnog aerodroma King Kaunti, poznatog i kao Boing Fild. Kartrajtove brojke uključuju 68 vojnih letova za deportaciju od januara - 18 samo u julu. Većina je otišla u zaliv Gvantanamo na Kubi.
Posao je postao toliko zahtjevan pa su Kartrajt (71) i njegova grupa, „Svjedok na granici“, ovog mjeseca predali posao organizaciji „Hjuman rajts ferst“, koja je svoj projekat nazvala „ICE Flight Monitor“.
- Njegov rad donosi suštinsku transparentnost akcijama vlade SAD koje utiču na hiljade života i predstavlja snažan primjer odgovornosti koju pokreću građani u odbrani ljudskih prava i demokratij-, rekao je Uzrz Zeja, glavni izvršni direktor organizacije „Hjuman rajts ferst“.
Avio-kompanije nijesu odgovorile na višestruke zahtjeve za komentar. ICE je dio Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje nije potvrdilo nikakve preduzete bezbjednosne mjere.
"La Resistensija", neprofitna grupa iz oblasti Sijetla za prava imigranata, pratila je 59 letova na aerodromu "Boing Fild" i pet na aerodromu Jakima u 2025. godini, premašivši ukupno 42 iz 2024. godine.
Nijesu svi letovi za deportaciju. Mnogi se upućuju ka ili iz imigracionih pritvorskih centara ili ka aerodromima blizu granice. "La Resistensija" je izbrojala 1.023 imigranta dovedena u pritvorski centar ICE u Takomi, država Vašington, a 2.279 je otišlo avionom, često u države na granici SAD i Meksika.
- ICE čini sve što je u njenoj moći da što više otežava razlikovanje vladinih aktivnosti svojih izvođača radova od drugih komercijalnih poduhvata- rekla je organizatorka Gvadalupe Gonzalez za Asošijejted pres.
Federalna uprava za vazduhoplovstvo dozvoljava prevoznicima da blokiraju podatke poput registracionih brojeva aviona sa javnih veb stranica za praćenje letova u okviru programa za ograničavanje prikaza podataka o avionima, ili LADD, rekao je Ijan Pečenik, portparol FlightRadar24.
Avioni sa blokiranim registarskim brojevima više se ne pojavljuju na veb stranicama poput FlightRadar24 ili FlightAware. Stranica za praćenje ih identifikuje kao "N/A" (N/D - Nije dostupno) dok lete i kada su na pisti. Odredišta i vremena dolaska nijesu navedeni.
Slične stvari su se dešavale sa oznakama letova, rekla je Gonzalez.
Međunarodni aerodrom King Kaunti je jedno od rijjetkih mesta u SAD gdje se putnici mogu vidjeti kako izlaze i ulaze u avione, a volonteri ih izdaleka prebrojavaju.
Uz to dostupne nadzorne kamere okružne vlasti snimaju imigrante koji dolaze autobusima, kako ih pretražuju i uvode uz stepenice do aviona što se prenosi i na vebsajtu.
Pritvorenici moraju da se kreću stepenicama aviona vezanih članakam nogu i ruku, a te lisice su povezane s lancem oko struka, tako da ne mogu da podižu ruke, drže se za ogradu ili prave velike korake, rekao je aktivista Sten Šikuma za AP.

Letovi za deportaciju iz SAD dostigli rekordan broj, avio-prevoznici pokušavaju da sakriju avione

Savezni sud je odobrio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i poništi radne dozvole za više od 60.000 migranata iz Srednje Amerike i Nepala.
Odluka Žalbenog suda SAD-a omogućava vladi ukidanje statusa privremene zaštite za migrante, dok se pred sudom vodi postupak protiv te politike.
Ahilan Arulanantam iz Centra za imigracijsko pravo i politiku UCLA-e, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud zbog nedostatka obrazloženja i rekao da odluka odobrava vladinu poziciju moći.
Okružna sutkinja Trina L. Tompson u julu je privremeno onemogućila administraciju da ukine zaštitu od deportacije u oštro sročenoj presudi.
Ona je utvrdila da je odluka vlade vjerovatno bila motivirana "rasnom netrpeljivošću".

1250x600

1084x550

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Ako ima Boga i pravde, smatraju podgoričke Demokrate, dobri čovjek Pavle Bulatović će dobiti svoju ulicu u Podgorici. Uz blagoslov Svevišnjeg u toj stranci - Alekse Bečića. Izniklog iz političkog šinjela Momira i Pavla Bulatovića. .
Potom će, jasno je, u tom procesu suočavanja sa prošlošću u režiji Demokata, i u drugim gradovima Crne Gore, dje dobaci ruka pravdoljubivog Alekse, dobri čovjek Pavle dobiti svoju ulicu. Možda i čitav kvart.
„Kvart Pavla Bulatovića“!? To možda i ne zvuči loše, u današnjoj zemlji čuda - Crnoj Gori.
Pošto je Pavle Bulatović bio i ministar odbrane SRJ, možda će Bečić i njegovi sljedbenici da prekrste i „Kasarnu Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kada može 13-julsku nagradu dobiti, Bećir Vuković, bila bi planetarna nepravda da i ta kasarna ne dobije ime po opjevanom vojskovođi Pavlu Bulatoviću.
Narodni heroji iz NOB-a su, ionako, po Bečiću i bratiji, samo mrtva vojska. Ko ne vjeruje, neka pita Vojvodu Mandića.
<h2>Dobri ljudi u dobrom vremenu</h2>
Istražujući ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i prateći suđenja Haškog Tibunala, primijetio sam jednu zajedničku osobinu osuđenih ratnih zločinaca: svi oni su prije početka ratnog ludila važili za brižne očeve, dobre komšije, iskrene prijatelje... Jednom riječju, za dobre ljude.
Tako je bilo i sa glavnokomandujućim fašistima osuđenim na Nirnberškom procesu, kao i sa ratnim zločincima iz Ruande.
Dakle, i tamo se radilo o dobrim ljudima. Koji prije rata i ratnih dešavanja ne bi „ni mrava zgazili.“ A kamoli u smrt poslali na desetine, stotine, hiljade ili stotine hiljada ljudi.
Među njima se, mirne duše, može svrstati i dobri čovjek Pavle. Takvog sam ga i ja poznavao. I prije rata je znao popiti po koju čašicu više, ali ni u tim „trenucima istine“ iz njega nije izbijala uvreda ili mržnja prema drugom ili drugačijem. Jednostavno rečeno: dobar čovjek - u dobrom vremenu.
<h2>Čekale su ga haške rešetke</h2>
No, rat je učinio svoje: Dobri Čovjek Pavle je kao ministar crnogorske policije svojim potpisom i depešom, s proljeća 1992. godine, direktno poslao u smrt najmanje 85. bosanskih izbjeglica. Bar kako sam ja dokumentovao. A na dokumentovanju tog zločina, lično mi je čestitao Džefri Najs, glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Evo djelić atmosfere koja je tih dana vladala u Miloševićevoj Crnoj Gori, koju sam blagovremeno opisao u knjizi „Kobna Sloboda“.
„Lov na izbjeglice trajao je danima i noćima. Racije su sprovođene po ulicama i trgovima, kućama i vikendicama, kafanama i hotelskim sobama...
Bez ikakvog sudskog naloga, usred mrkle noći, ili u cik zore, pred uspaničenim majkama odvođeni su sinovi, djeca su plakala za očevima, žene za muževima, sestre za braćom...
Arogantni inspektori i policajci, nisu se obazirali na te vapaje, baš kao ni na molbe čestitih domaćina da im iz kuća ne odvode bliske rođake i prijatelje, koji su tu došli da se sklone od rata i na njihovu riječ...“
<h2>Ministrov pečat na zločin</h2>
Ministra Pavla Bulatovića je samo smrt spriječila da ne završi iza haških rešetaka. Preciznije, njegova nerazriješena mafijaška likvidacija 7. februara 2000-te, u beogradskom restoranu fudbalskog kluba "Rad". Ubica nikada nije otkriven.
Samo godinu ranije, u jednoj rožajskoj kafani, ozbiljno zaražen velikosrpskim ludilom, ministar vojni i dobri čovjek Pavle je, okružen četničkom svitom i tjelohraniteljima, iz sve snage pjevao "Đe su straže/ đe su straže/ generala Draže".
A nakon predsjedničke pobjede Mila Đukanovića, huškački pozivao Crnogorce da ne dozvole "da njima vladaju Turci".
Što je u to zlo vrijeme bio vrlo opasan poziv na ubistva i klanje crnogorskih „Turaka“.
A samo deceniju ranije bio je predavač u Titovoj političkoj školi u Kumrovcu. Gdje je „bratsvo i jedinstvo“ bilo kamen temeljac.
Haški tužioci su, znamo, protiv Pavla Bulatovića vodili istragu zbog njegove uloge u ratnom zločinu deportovanja bh. izbjeglica iz CG. I njegove komandne odgovornosti, kao ministra odbrane SRJ, zbog ratnih zločina na Kosovu.
Da je Pavle Bulatović direktno odgovoran za ratni zločin „Deportacija“ potvrdio je, još za njegovog života, njegov nasljednik na poziciji ministra crnogorske policije - Nikola Pejaković.
„Devedeset i dvoje izbjeglica je isporučeno policiji Radovana Karadžića. Naredbu o hapšenju i deportovanju tih ljudi lično je izdao tadašnji ministar crnogorske policije Pavle Bulatović“, precizirao je 8. aprila 1993. Nikola Pejaković u odgovoru na poslaničko pitanje SDP-a. Stavljajući tako i državni pečat na taj ratni zločin.
<h2>Fatalna depeša</h2>
U mojoj knjizi „Kobna sloboda“ (Fond za humanitarno pravo, Beograd 2005) dokumentovao sam da je na osnovu kobne depeše Pavla Bulatovića, u Crnoj Gori, protivno svim međunarodnim zakonima i konvencijama, predato policiji Radovana Karadžića 143 građanina ratom zahvaćene BiH: 105 Bošnjaka, među njima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata.
Nema podataka da su nekog od bosanskih Srba i Hrvata, deportovanih iz Crne Gore, ubili Karadžićevi egzekutori.
Da je zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu, Pavle Bulatović bio pod istragom Haškog Tužilaštva, potvrdio je agenciji SENSE zamjenik glavnog haškog tužioca Grejem Bluit.
<h2>Deset hiljada dugih cijevi</h2>
A ko je bio dobri čovjek Pavle, posvjedočio je i Novak Kilibarda u pokajničkoj knjizi „Kilibarda“, Slavoljuba Šćekića.
Kilibarda u toj knjizi objašnjava, kako se jednom prilikom sastao sa Pavlom Bulatovićem i dogovorio da se, pripadnici njegove stranke i drugi „žestoki Srbi“ u Crnoj Gori, naoružaju dugim cijevima.
Na sastanku njih dvojice u Hotelu Crna Gora, svjedoči Kilibarda, pila se dobra rakija, a pao je i konkretan dogovor.
„Ubrzo će momci iz Narodne stranke otići negdje kod Bajine Bašte, te dovesti pun kamion oružja. Određeni su povjerioci koji su distribuirali to i drugo oružje po Crnoj Gori. Znam da je stizalo do Herceg Novog, Mojkovca, Bijelog Polja... Rekli su da ima kalašnjikova, pušaka, mitraljeza i revolvera...“
Tih dana će Bulatovićeva policija na sjeveru Crne Gore podijeliti oko deset hiljada dugih cijevi. I to uz pomoć velikosrpskih stranaka, svojih aktivista i povjerenika.
A Kilibarda i tadašnji vrh Narodne stranke će, otkriće se kasnije, otići i korak dalje: izdaće nalog pojedinim radikalnim članovima da miniraju muslimanska groblja na sjeveru Crne Gore.
<h2>Ulica Braće Rikalo</h2>
Prava je šteta što su, u proces suočavanja sa prošlošću, Bečićeve demokrate krenule sa inicijativom da se jedna od ulica u multietničkoj Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, a ne recimo, po braći Rikalo.
Oni su, po nalogu i depeši Pavla Bulatovića, uhapšeni u Baošićima i odvedeni u smrt.
„Od njih trojice se nije pronašla ni jedna koščica“, kako je svjedočila njihova, sada već pokojna majka, Vahida u dokumentarnom filmu „Karneval“. https://thedokument.me/en/carnival/
Ako bi Bečić, Šaranović, Bogdanović i njihova bratija ušli u priču suočavanja sa prošlošću na prinicipijelan i pošten način, onda bi morali da povuku svoj predlog o ulici Pavla Bulatovića.
Ako je ova trojka dobronamjerna u slučaju „Deportacija“, mogli bi preko svojih odbornika iz Herceg Novog inicirati da se jedna od ulica u tom gradu nazove po preminulom policajcu Milanu Jokiću. Ocu proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Predraga.
Jokić je iz CB Herceg Novi, gdje se nalazio Sabirni Centar za uhapšene bh. izbjeglice, na svoju ruku, usred mrkle noći, pustio braću Nedžiba i Nermina Sijerčića iz Goražda. I tako ih spasio od sigurne smrti.
Nakon Jokićeve smrti, to herojsko djelo sebi je pripučio na junačke prsi, opjevani Slobodan Pejović. Njihovo svjedočenje o tome možete vidjeti u mom dokumentarnom filmu „Heroj našeg doba“. Evo linka filma: https://thedokument.me/en/a-hero-for-our-time
Muke po Jakovu
Kada su u pitanju „Deportacije“, svoju prvu priliku u suočavanju sa ovim ratnim zločinom, propustio je i Jakov Milatović.
Predsjednica „Udruženja deportovanih izbjeglica“ Jasenka Perović i ja smo, prošle godine, podnijeli zvaničnu inicijativu predsjedniku Jakovu Milatoviću da Milanu Jokiću, tom hrabrom i dobrom čovjeku u vremenu zla, posthumno dodijeli „Medalju čovjekoljublja“.
Čime bi, naglasili smo, doprinio da Herceg Novi i njegovi građani, ni krivi ni dužni, više ne nose biljeg tog ratnog zločina. Koji je naredio heroj Demokrata, Pavle Bulatović.
Ali tu inicijativu predsjednik Milatović, nažalost, nije prihvatio.
Da smo za to posthumno priznanje predložili Pavla Bulatovića, možda i bi. Vrag će ga znati.
Ipak, sačekajmo početak septembra da vidimo kako će se Milatovićevi odbornici u Podgorici, izjasniti o ovoj inicijativi Demokrata da Pavle Bulatović dobije svoju ulici u multietničkoj Podgorici.
Ako glasaju „Za“, to će značiti da se i Milatović, poput nepopravljivog Bećića i njegove bratije, ukopao u duboku jamu velikosrpske ideologije krvi i tla.
I da se iz nje zadugo neće vaditi.

Dobri čovjek Pavle

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Agencija za imigraciju unutar vlade SAD-a (ICE) priprema se za "ogromnu operaciju" deportacija kada Donald Tramp preuzme funkciju američkog predsjednika 20. januara - piše The New York Post. 
 
Kako je za ovaj medij, blizak Republikanskoj stranci u SAD-u, rečeno iz izvora bliskih ICE-u, već 21. januara, dan poslije Trampove inauguracije, krenuće operacija na području cijele države.
Fokus će biti na gradovima u kojima "liderstvo ne sarađuje s nadležnim agencijama", a radi se o mjestima gdje vlast imaju političari iz Demokratske stranke.
Prioritet će biti imigranti koji imaju aktivne naredbe da napuste državu, ali se ne isključuje i proširenje operacija na druge osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u SAD.
Tramp je za neformalnu poziciju "rukovodioca granice" (border tsar, engl.) imenovao Toma Homana, koji je u prethodnom periodu govorio intenzivno upravo o ovom tipu operacija.
Ipak, ovdje treba istaći da je pitanje imigracije i deportacija izrazito kompleksno, te se očekuje da će demokrate koristiti sva pravna i politička sredstva da ove operacije zaustavi, ili barem ublaži.
Ovi zvaničnici često govore kako su ove najave "ilegalne", te napominju da osobe na koje se sumnja da su granicu prešle ilegalno imaju pravo na potpuni proces pred sudovima u SAD-u. 
 
New York Post također napominje da je Homan u prethodnom periodu najavio da će prve veće operacije početi u Čikagu, te da njihovi izvori kažu da se već spremilo 200 agenata u ovom gradu.

Nakon Trampove inauguracije kreću operacije deportacija

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala i bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da su na sistemskom nivou zadovoljni dostignutim rezultatima.
„Možemo na sistemskom nivou biti vrlo zadovoljni dostignutim rezultatima, zahvaljujući sinergetskom naporu bankarskog sektora sa Centralnom bankom (CBCG). Tu imamo u vidu nemogućnost uticaja na prekogranične uticaje geopolitičkih kretanja, što se odražava i na našu privredu“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.
Kada je riječ o unutrašnjim izazovima, on je podsjetio na strukturiranost privrede, broj i vrijednost sredstava nelikvidnih i blokiranih preduzeća, vremensko trajanje sudskih procesa u vezi naplate potraživanja i brzinu harmonizacije bankarskih propisa sa EU direktivama.
„Sve se to odražava na tehničke, vremenske, investicione i organizacione pritiske u poslovanju banaka i ima odraz na dobit i profitabilnost“, kazao je Pejaković.
On je saopštio da bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala, gdje se bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, što daje specifičnu težinu za podršku privredi, stanovništvu, ali i državi.
„Likvidna aktiva se već duži period kreće oko 1,5 milijardi eura, kao garant pravovremene reakcije na tražnju i pokriće svih obaveza banaka. Ukupna aktiva banaka je na nivou bruto domaćeg proizvoda (BDP) države, odnosno na oko 7,5 milijardi“, naveo je Pejaković.
Bilježi se konstantan rast depozita i kreditne podrške, a koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,39 odsto, dok je zakonski minimum osam odsto.
„Sve to ukazuje da klijenti mogu da imaju apsolutno povjerenje u banke kako u odgovorima na tražnju kredita, tako i za depozitne poslove“, rekao je Pejaković.
On je dodao da sve to utiče na poslovanje banaka, te da uz monetarno kreditnu politiku, fiskalna ima izuzetnu važnost kroz uticaj na efikasno sprovođenje makroekonomske politike.
„Zadatak fiskalnog menadžmenta je da preduzimanjem niza pozitivno podsticajnih mjera obezbjedi povećanje akumulacije i produktivnog investiranja, proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti, što se odražava na performanse kompletne privrede, a time i banaka“, kazao je Pejaković.
Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora na dobrom putu pristupa EU, što pretpodstavlja jačanje institucija i vladavinu prava. To su rezultati koji ukazuju na uslove za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka, kroz smanjenje rizika poslovanja.
„Generalno, krediti su u odnosu na uporedni period 2024. godine porasli 15 odsto, što je gotovo četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene privredi bilježi pad u posljednje tri godine i iznosi 5,21 odsto, gdje najboljim privrednim subjektima imate plasmane ispod tri odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.
On je kazao da je zadovoljstvo vidjeti da, uprkos izazovima, nekvalitetni krediti na nivou sistema čine 2,78 odsto ukupnih, što je značajan trend stalnog pada i odraz kvalitetnog rada banaka, ali i prisustva regulatora, gdje se uvažavaju i makroprudencijalne mjere u dijelu plasmana građanima.
Depoziti stanovništva porasli su preko 265 miliona eura i nominalno su na kraju novembra iznosili 2,34 milijarde eura, pri čemu su ukupni kod banaka iznosili skoro 6,03 miilijardi eura. Efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene stanovništvu iznosila je 6,93 odsto, što je njen najniži nivo u posljednjih deset godina.
„Bitno je da imamo rast kod kreditiranja preduzeća, kako sa aspekta investicionih zamaha, zaposlenosti, tako i kvalitetnog punjenja budžeta. Banke su na kraju novembra firmama rezidentnima odobrile ukupno oko 1,84 milijarde eura, što je skoro 300 miliona više nego u istom periodu 2024. godine“, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je najveći dio tih sredstava usmjeren na tekuće poslovanje i investicije.
„Pravna lica generalno najviše koriste kredite za likvidnost, za realizaciju investicionog programa, refinansiranje obaveza i nabavku osnovnih sredstava. Krediti su se najviše odobravali društvima koja se bave trgovinom na veliko i malo, zatim građevinarstvom, te uslugama smještaja i ishrane. Željeli bi u narednom periodu da imamo što više kvalitetnih projekata koji apliciraju kod banaka za proširenje proizvodnje, ili green field u proizvodnji i podršku IT, tehnološkim projektima“, poručio je Pejaković.
On smatra da članstvom u Jedinstvenom područje plaćanja u eurima (SEPA), crnogorski platni sistem postaje efikasniji, brži, pouzdaniji i jeftiniji, nego u prethodnom periodu.
„Primjetno je i da je sve više oslonjen na savremene tehnologije sa ciljem pune digitalizacije, gdje očekujemo sistemsku infrastrukturu i rješenja, jer banke su spremne. Kvalitetan iskorak je napravila Poreska uprava sa kojom UBCG ima kvalitetnu saradnju“, naveo je Pejaković.
On je dodao da se očekuje puna implementacija elektronskog potpisa.
Pejaković je podsjetio da SEPA omogućava plaćanja u eurima bez ograničenja u iznosu i unutar eurozone, gde se zahtjeva da broj računa primaoca bude u IBAN formatu.
SEPA plaćanja se sprovode među 28 zemalja EU, uz Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, koje su članice Šengenskog prostora. Dio tog društa od oktobra su Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
„Danas SEPA, a od jula 2026. godine TIPS Clone, čine da se ubrzava integracija Crne Gore u EU i jača konkurentnost. Sve prethodno čini da su banke u konstantnom naponu usvajanja novih usluga, ojačavanja sistema i kapitala da bi optimizovale servise i potrebe klijenata. Očekivani rezultati i posvećenost bankara intenzivno doprinose prevazilaženju ključnih ekonomskih izazova i ubrzanju reformskog procesa, sa ciljem dodatnog osnaživanja evropske perspektive Crne Gore“, saopštio je Pejaković.
On smatra da digitalizacija i napredna tehnološka rješenja predstavljaju budućnost poslovanja, kao i da su banke u Crnoj Gori pravovremeno prepoznale potrebu za promjenom tradicionalnog načina poslovanja i uvele brojne tehnološke inovacije.
„Na taj način su klijentima pružile savremenu uslugu i usvojile nove standarde u sferi poslovnog bankarstva, gdje je i upotreba vještačke inteligencije. Banke su morale djelovati još ranije po ovom pitanju, gdje je UBCG davalo pravovremene inpute, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koji ih čekaju“, naveo je Pejović.
On je dodao da primjena nove tehnologije za bolje i efikasnije usklađivanje sa regulatornim zahtjevima – regtech, postaje norma u bankarskoj industriji.
„Digitalizacija je proces koji nije ograničen samo na kreiranje, modifikovanje i prodaju novih i unaprijeđenih servisa i usluga klijentima, već se usmjerava i na internu modernizaciju, unaprijeđenje procesa i povećanje efikasnosti unutar banke.
Kod digitalizacije treba da nas vodi to da budemo prepoznati kao banka od povjerenja, gdje treba da se trudimo ne da budemo prodavci, već savjetodavci“, kazai je Pejović.
Digitalizacija je, prema njegovim riječima, način da se bolje radi i klijentu omogući da obavlja životne potrebe kroz servise koji mu se nude.
Kada je riječ o izazovima, Pejaković je rekao da su prepoznati u preregulisanosti bankarskog poslovanja, što uvažava i Evropska centralna banka (ECB) kroz inicijativu EBF-a, a utiče na nivo kapitala i likvidnosti.
„Izazovi su ekološki, društveni i upravljački aspekti koji će uticati na plasiranje sredstava u budućnosti, a odnose se na ublažavanje klimatskih promjena, zelenu energiju, prepoznavanje odgovornog poslovanja klijenata, potom DORA ili zahtjevnost standarda u digitalnoj operativnoj otpornosti, vještačka inteligencija i obim i struktura podataka potrebnih da bi ista adekvatno zaživjela“, naveo je Pejaković.
Nameće se, kako je dodao, dalje unapređenje finansijske pismenosti, podrška ranjivim kategorijama društva, mladim preduzetnicima i ženama u biznisu, implementacija digitalnog eura i priprema infrastrukture za njegovo prihvatanje.
„Iskusni bankari će znati da tumače, pripreme se i implementiraju ove procese. Nažalost generalno, nijesam siguran da ljudske resurse koji su ključni za razvoj adekvatno čuvamo, prepoznajemo i koristimo“, zaključio je Pejaković.

Krediti privredi veći 15 odsto, depoziti stanovništva porasli preko 265 miliona eura

Petog dana borbe sa poplavama u Danilovgradu situacija se polako stabilizuje, ali za petnaestak porodica iz naselja Pažići i Klikovače, koje su evakuisane jer su im domovi poplavljeni između 6. i 7. januara, neizvjesnost traje.
U Službi zaštite i i spašavanja juče je od 5. januara bio prvi dan bez hitnih intervencija.
– Svakodnevno smo imali više od 20 intervencija, a danas je prvi dan bez poziva. Situacija je stabilna, ali nas brinu najavljene nove padavine koje će usporiti povlačenje vode, naročito u Bandićima i Klikovačama – saopštili su Pobjedi iz te opštinske službe.
<h3>UZROCI POPLAVA</h3>
Vodostaj Zete u Danilovgradu u petak je iznosio 1.048 cm, što je pad od 96 cm u odnosu na srijedu. Iz lokalne uprave saopšteno je da su se zbog osjetnog pada vodostaja stekli uslovi za otvaranje putnog pravca ka Glavi Zete. Neprohodni ostaju: ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići - most na Kulendriji, Sekulići - Ždrebaonik, Donji Lug - Pješivci.
Dok je u Pažićima glavni uzrok poplava izlivanje nabujale Zete, u Klikovačama je problem dodatno usložio ljudski faktor – odvodni kanal bio je potpuno začepljen otpadom. Iako je uz podršku Opštine pročišćen postojeći i iskopan novi kanal dužine 500 metara, voda koja se zadržala između kuća i dalje nema gdje da otiče, pa povratak stanara zavisi od vremenskih prilika.
<h3>STATISTIKA VODOSTAJA</h3>
Iako su poplave nanijele veliku štetu, nivo Zete je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rekordan vodostaj od 1.295 cm zabilježen je 31. decembra 2000. godine, dok je tokom ovog talasa najviši nivo iznosio 1.189 cm (zabilježen 7. januara u pet ujutru).
I na mjernom mjestu Vranjske njive situacija bilja nego prethodnih dana. Juče je izmjereno 575 cm što je 99 cm manje nego u četvrtak u isto vrijeme. I na tom mjestu rekordan vodostaj je izmjeren 7. januara u pet sati – 774 cm.
Iz Opštine Danilovgrad najavljeno je da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
– U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija – poručili su iz lokalne uprave.
<h3>Prognoza: Danas kiša, sjutra suvo</h3>
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za subotu je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko-planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.
Drugog dana vikenda očekuje nas prestanak padavina.
– U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno, uglavnom suvo ili ponegdje uz provijavanje slabog snijega. Duvaće umjeren do jak vjetar ponegdje na udare i veoma jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam, najviša dnevna od minus šest do 12 stepeni – saopšteno je iz Zavoda.
<h3>Prijava štete putem interneta</h3>
U saradnji Opštine Danilovgrad i lokalnog portala Volim Danilovgrad otvoren je sajt www.poplavedanilovgrad.me putem kojeg građani mogu prijaviti štetu pretprljenu usljed poplava, kao i dostaviti fotografije sa terena.
Pozvali su građane da iskoriste tu mogućnost i svojim prijavama doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i dugoročnijoj zaštiti ljudi, imovine i životne sredine.
–Prikupljeni podaci biće korišćeni za procjenu štete, ali i kao važna osnova za planiranje i izvođenje radova na otčepljavanju i sanaciji zatrpanih odvodnih kanala, kako bi se preduprijedilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti – navedeno je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fzeta-opala-metar-za-24-sata-otvoren-put-ka-glavi-zete&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zeta opala metar za 24 sata, otvoren put ka Glavi Zete

Da budemo potpuno jasni – ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata, do juna 2027. godine, kazao je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Građani vrlo dobro znaju ko je radio, ko je gradio i ko je u prethodne tri godine preuzimao odgovornost, donosio odluke i mijenjao stvari nabolje &nbsp;naveo je Žugić u objavi na Fejsbuku nakon pisanja medija da se "Ljulja vlast na Žabljaku".
- Pojedinci koji su jedva dočekali da prenesu ovu „vijest" i da joj daju na značaju, nadaju se da će kroz razne izborne kombinatorike uspjeti da vrate Žabljak na stanje prije 2023. godine. To se neće desiti - istakao je Žugić.
Kako se izbori budu približavali, sve veći broj onih koji danas najglasnije komentarišu biće u ozbiljnom grču da svojim imenom i prezimenom stanu iza bilo kakve odborničke liste – svjesni činjenice koliko im građani zapravo vjeruju, poručio je predsjednik Opštine Žabljak.

Tag: deportacije