Švedska aktivistkinja Greta Tunberg i 170 članova s flotile za Gazu su deportovani iz Izraela, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje.
Kako su naveli iz ministarstva, Greta i aktivisti su poletjeli s Međunarodnog aerodroma Ramon na jugu Izraela i na putu su za Grčku i Slovačku.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela podijelilo je i fotografije Grete Tunberg i drugih deportovanih osoba kako prolaze kroz aerodrom u sivim trenerkama i bijelim majicama.
- Dodatnih 171 provokatora iz flotile Hamas-Sumud, uključujući Gretu Tunberg, deportovano je danas iz Izraela u Grčku i Slovačku. Deportovani su državljani Grčke, Italije, Francuske, Irske, Švedske, Poljske, Njemačke, Bugarske, Litvanije, Austrije, Luksemburga, Finske, Danske, Slovačke, Švajcarske, Norveške, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Sva zakonska prava učesnika u ovom PR triku bila su i nastaviće biti u potpunosti poštovana. Laži koje šire dio su njihove unaprijed planirane kampanje lažnih vijesti- saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
Istakli su i da je jedan od aktivista ugrizao medicinsku sestru u zatvoru.
Prema informacijama evropskih ministarstava vanjskih poslova, većina oslobođenih aktivista biće avionom prebačena u Grčku, odakle će nastaviti put prema svojim matičnim državama. Među njima su 28 francuskih, 27 grčkih, 15 italijanskih i devet švedskih državljana. Dvadeset jedan Španac već je u nedjelju vraćen u Madrid, dok se još najmanje 28 španskih državljana nalazi u izraelskom pritvoru.
Podsjećamo, u javnosti su se pojavile informacije da je Greta Tunberg bila prisiljena da drži izraelske zastave dok su je fotografisali tokom pritvora. U istom dokumentu navodi se da je Tunberg švedskim diplomatama prenijela kako je u zatvoru imala ograničen pristup vodi i hrani, te da je patila od dehidracije i osipa izazvanih stjenicama u ćeliji.
- Greta je rekla da je bila prisiljena dugo sjediti na tvrdim površinama, da nije imala dovoljno hrane ni vode, te da je bila podvrgnuta grubom postupanju- stoji u diplomatskom izvještaju.
Takođe se navodi da su izraelski vojnici "vukli Gretu za kosu, tukli je i prisiljavali da ljubi izraelsku zastavu".
Podsjećamo, Globalna Sumud flotila isplovila je iz Barselone noseći humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze. U humanitarnoj misiji presrela ih je izraelska mornarica i pritvorila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg i 170 članova flotile za Gazu deportovani iz Izraela

Zagovornici prava migranata u SAD se redovno okupljaju ispred Međunarodnog aerodroma King Kaunti u Sijetlu da bi svjedočili letovima za deportaciju i širili vijest o tome kuda oni idu i koliko je u tim avionima ljudi koji su pritom vezani.
Donedavno su mogli da prate letove koristeći javno dostupne veb stranice, ali kažu da avio-kompanije sada koriste lažne oznake za letove za deportaciju i blokiraju registracione brojeve aviona na veb-stranicama za praćenje letova, dok broj letova za deportaciju dostiže rekordan nivo pod predsjednikom Donaldom Trampom. Promjene su ih primorale da nađu druge načine za praćenje letova, uključujući razmjenu informacija sa drugim grupama i korišćenje drugih podataka o avionima.
Njihov rad pomaže ljudima da nađu rođake i prijatelje koji su deportovani o čemu nema informacija američke imigracione i carinske službe koja rijetko otkriva letove. I novinske organizacije su koristile takvo praćenje letova u izvještavanju.
Tom Kartrajt, penzionisani finansijski službenik J.P. Morgan-a koji je postao zagovornik imigracije, pratio je 1.214 letova povezanih sa deportacijom u julu - najveći nivo otkako je počeo da prati u januaru 2020. Oko 80% letova obavljaju tri avio-kompanije: GlobalX, Eastern Air Express i Avelo Airlines. Oni prevoze imigrante do drugih aerodroma radi prebacivanja na prekomorske letove ili ih prebacuju preko granice, uglavnom u zemlje Centralne Amerike i Meksiko.
Kartrajt je pratio 5.962 leta od početka Trampovog drugog mandata, do jula, što je povećanje od 41% u odnosu na 1.721 let u istom periodu 2024. godine. Ove brojke uključuju informacije sa glavnih aerodroma za deportaciju, ali ne i sa manjih poput Međunarodnog aerodroma King Kaunti, poznatog i kao Boing Fild. Kartrajtove brojke uključuju 68 vojnih letova za deportaciju od januara - 18 samo u julu. Većina je otišla u zaliv Gvantanamo na Kubi.
Posao je postao toliko zahtjevan pa su Kartrajt (71) i njegova grupa, „Svjedok na granici“, ovog mjeseca predali posao organizaciji „Hjuman rajts ferst“, koja je svoj projekat nazvala „ICE Flight Monitor“.
- Njegov rad donosi suštinsku transparentnost akcijama vlade SAD koje utiču na hiljade života i predstavlja snažan primjer odgovornosti koju pokreću građani u odbrani ljudskih prava i demokratij-, rekao je Uzrz Zeja, glavni izvršni direktor organizacije „Hjuman rajts ferst“.
Avio-kompanije nijesu odgovorile na višestruke zahtjeve za komentar. ICE je dio Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje nije potvrdilo nikakve preduzete bezbjednosne mjere.
"La Resistensija", neprofitna grupa iz oblasti Sijetla za prava imigranata, pratila je 59 letova na aerodromu "Boing Fild" i pet na aerodromu Jakima u 2025. godini, premašivši ukupno 42 iz 2024. godine.
Nijesu svi letovi za deportaciju. Mnogi se upućuju ka ili iz imigracionih pritvorskih centara ili ka aerodromima blizu granice. "La Resistensija" je izbrojala 1.023 imigranta dovedena u pritvorski centar ICE u Takomi, država Vašington, a 2.279 je otišlo avionom, često u države na granici SAD i Meksika.
- ICE čini sve što je u njenoj moći da što više otežava razlikovanje vladinih aktivnosti svojih izvođača radova od drugih komercijalnih poduhvata- rekla je organizatorka Gvadalupe Gonzalez za Asošijejted pres.
Federalna uprava za vazduhoplovstvo dozvoljava prevoznicima da blokiraju podatke poput registracionih brojeva aviona sa javnih veb stranica za praćenje letova u okviru programa za ograničavanje prikaza podataka o avionima, ili LADD, rekao je Ijan Pečenik, portparol FlightRadar24.
Avioni sa blokiranim registarskim brojevima više se ne pojavljuju na veb stranicama poput FlightRadar24 ili FlightAware. Stranica za praćenje ih identifikuje kao "N/A" (N/D - Nije dostupno) dok lete i kada su na pisti. Odredišta i vremena dolaska nijesu navedeni.
Slične stvari su se dešavale sa oznakama letova, rekla je Gonzalez.
Međunarodni aerodrom King Kaunti je jedno od rijjetkih mesta u SAD gdje se putnici mogu vidjeti kako izlaze i ulaze u avione, a volonteri ih izdaleka prebrojavaju.
Uz to dostupne nadzorne kamere okružne vlasti snimaju imigrante koji dolaze autobusima, kako ih pretražuju i uvode uz stepenice do aviona što se prenosi i na vebsajtu.
Pritvorenici moraju da se kreću stepenicama aviona vezanih članakam nogu i ruku, a te lisice su povezane s lancem oko struka, tako da ne mogu da podižu ruke, drže se za ogradu ili prave velike korake, rekao je aktivista Sten Šikuma za AP.

Letovi za deportaciju iz SAD dostigli rekordan broj, avio-prevoznici pokušavaju da sakriju avione

Savezni sud je odobrio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i poništi radne dozvole za više od 60.000 migranata iz Srednje Amerike i Nepala.
Odluka Žalbenog suda SAD-a omogućava vladi ukidanje statusa privremene zaštite za migrante, dok se pred sudom vodi postupak protiv te politike.
Ahilan Arulanantam iz Centra za imigracijsko pravo i politiku UCLA-e, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud zbog nedostatka obrazloženja i rekao da odluka odobrava vladinu poziciju moći.
Okružna sutkinja Trina L. Tompson u julu je privremeno onemogućila administraciju da ukine zaštitu od deportacije u oštro sročenoj presudi.
Ona je utvrdila da je odluka vlade vjerovatno bila motivirana "rasnom netrpeljivošću".

1250x600

1084x550

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Ako ima Boga i pravde, smatraju podgoričke Demokrate, dobri čovjek Pavle Bulatović će dobiti svoju ulicu u Podgorici. Uz blagoslov Svevišnjeg u toj stranci - Alekse Bečića. Izniklog iz političkog šinjela Momira i Pavla Bulatovića. .
Potom će, jasno je, u tom procesu suočavanja sa prošlošću u režiji Demokata, i u drugim gradovima Crne Gore, dje dobaci ruka pravdoljubivog Alekse, dobri čovjek Pavle dobiti svoju ulicu. Možda i čitav kvart.
„Kvart Pavla Bulatovića“!? To možda i ne zvuči loše, u današnjoj zemlji čuda - Crnoj Gori.
Pošto je Pavle Bulatović bio i ministar odbrane SRJ, možda će Bečić i njegovi sljedbenici da prekrste i „Kasarnu Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kada može 13-julsku nagradu dobiti, Bećir Vuković, bila bi planetarna nepravda da i ta kasarna ne dobije ime po opjevanom vojskovođi Pavlu Bulatoviću.
Narodni heroji iz NOB-a su, ionako, po Bečiću i bratiji, samo mrtva vojska. Ko ne vjeruje, neka pita Vojvodu Mandića.
<h2>Dobri ljudi u dobrom vremenu</h2>
Istražujući ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i prateći suđenja Haškog Tibunala, primijetio sam jednu zajedničku osobinu osuđenih ratnih zločinaca: svi oni su prije početka ratnog ludila važili za brižne očeve, dobre komšije, iskrene prijatelje... Jednom riječju, za dobre ljude.
Tako je bilo i sa glavnokomandujućim fašistima osuđenim na Nirnberškom procesu, kao i sa ratnim zločincima iz Ruande.
Dakle, i tamo se radilo o dobrim ljudima. Koji prije rata i ratnih dešavanja ne bi „ni mrava zgazili.“ A kamoli u smrt poslali na desetine, stotine, hiljade ili stotine hiljada ljudi.
Među njima se, mirne duše, može svrstati i dobri čovjek Pavle. Takvog sam ga i ja poznavao. I prije rata je znao popiti po koju čašicu više, ali ni u tim „trenucima istine“ iz njega nije izbijala uvreda ili mržnja prema drugom ili drugačijem. Jednostavno rečeno: dobar čovjek - u dobrom vremenu.
<h2>Čekale su ga haške rešetke</h2>
No, rat je učinio svoje: Dobri Čovjek Pavle je kao ministar crnogorske policije svojim potpisom i depešom, s proljeća 1992. godine, direktno poslao u smrt najmanje 85. bosanskih izbjeglica. Bar kako sam ja dokumentovao. A na dokumentovanju tog zločina, lično mi je čestitao Džefri Najs, glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Evo djelić atmosfere koja je tih dana vladala u Miloševićevoj Crnoj Gori, koju sam blagovremeno opisao u knjizi „Kobna Sloboda“.
„Lov na izbjeglice trajao je danima i noćima. Racije su sprovođene po ulicama i trgovima, kućama i vikendicama, kafanama i hotelskim sobama...
Bez ikakvog sudskog naloga, usred mrkle noći, ili u cik zore, pred uspaničenim majkama odvođeni su sinovi, djeca su plakala za očevima, žene za muževima, sestre za braćom...
Arogantni inspektori i policajci, nisu se obazirali na te vapaje, baš kao ni na molbe čestitih domaćina da im iz kuća ne odvode bliske rođake i prijatelje, koji su tu došli da se sklone od rata i na njihovu riječ...“
<h2>Ministrov pečat na zločin</h2>
Ministra Pavla Bulatovića je samo smrt spriječila da ne završi iza haških rešetaka. Preciznije, njegova nerazriješena mafijaška likvidacija 7. februara 2000-te, u beogradskom restoranu fudbalskog kluba "Rad". Ubica nikada nije otkriven.
Samo godinu ranije, u jednoj rožajskoj kafani, ozbiljno zaražen velikosrpskim ludilom, ministar vojni i dobri čovjek Pavle je, okružen četničkom svitom i tjelohraniteljima, iz sve snage pjevao "Đe su straže/ đe su straže/ generala Draže".
A nakon predsjedničke pobjede Mila Đukanovića, huškački pozivao Crnogorce da ne dozvole "da njima vladaju Turci".
Što je u to zlo vrijeme bio vrlo opasan poziv na ubistva i klanje crnogorskih „Turaka“.
A samo deceniju ranije bio je predavač u Titovoj političkoj školi u Kumrovcu. Gdje je „bratsvo i jedinstvo“ bilo kamen temeljac.
Haški tužioci su, znamo, protiv Pavla Bulatovića vodili istragu zbog njegove uloge u ratnom zločinu deportovanja bh. izbjeglica iz CG. I njegove komandne odgovornosti, kao ministra odbrane SRJ, zbog ratnih zločina na Kosovu.
Da je Pavle Bulatović direktno odgovoran za ratni zločin „Deportacija“ potvrdio je, još za njegovog života, njegov nasljednik na poziciji ministra crnogorske policije - Nikola Pejaković.
„Devedeset i dvoje izbjeglica je isporučeno policiji Radovana Karadžića. Naredbu o hapšenju i deportovanju tih ljudi lično je izdao tadašnji ministar crnogorske policije Pavle Bulatović“, precizirao je 8. aprila 1993. Nikola Pejaković u odgovoru na poslaničko pitanje SDP-a. Stavljajući tako i državni pečat na taj ratni zločin.
<h2>Fatalna depeša</h2>
U mojoj knjizi „Kobna sloboda“ (Fond za humanitarno pravo, Beograd 2005) dokumentovao sam da je na osnovu kobne depeše Pavla Bulatovića, u Crnoj Gori, protivno svim međunarodnim zakonima i konvencijama, predato policiji Radovana Karadžića 143 građanina ratom zahvaćene BiH: 105 Bošnjaka, među njima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata.
Nema podataka da su nekog od bosanskih Srba i Hrvata, deportovanih iz Crne Gore, ubili Karadžićevi egzekutori.
Da je zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu, Pavle Bulatović bio pod istragom Haškog Tužilaštva, potvrdio je agenciji SENSE zamjenik glavnog haškog tužioca Grejem Bluit.
<h2>Deset hiljada dugih cijevi</h2>
A ko je bio dobri čovjek Pavle, posvjedočio je i Novak Kilibarda u pokajničkoj knjizi „Kilibarda“, Slavoljuba Šćekića.
Kilibarda u toj knjizi objašnjava, kako se jednom prilikom sastao sa Pavlom Bulatovićem i dogovorio da se, pripadnici njegove stranke i drugi „žestoki Srbi“ u Crnoj Gori, naoružaju dugim cijevima.
Na sastanku njih dvojice u Hotelu Crna Gora, svjedoči Kilibarda, pila se dobra rakija, a pao je i konkretan dogovor.
„Ubrzo će momci iz Narodne stranke otići negdje kod Bajine Bašte, te dovesti pun kamion oružja. Određeni su povjerioci koji su distribuirali to i drugo oružje po Crnoj Gori. Znam da je stizalo do Herceg Novog, Mojkovca, Bijelog Polja... Rekli su da ima kalašnjikova, pušaka, mitraljeza i revolvera...“
Tih dana će Bulatovićeva policija na sjeveru Crne Gore podijeliti oko deset hiljada dugih cijevi. I to uz pomoć velikosrpskih stranaka, svojih aktivista i povjerenika.
A Kilibarda i tadašnji vrh Narodne stranke će, otkriće se kasnije, otići i korak dalje: izdaće nalog pojedinim radikalnim članovima da miniraju muslimanska groblja na sjeveru Crne Gore.
<h2>Ulica Braće Rikalo</h2>
Prava je šteta što su, u proces suočavanja sa prošlošću, Bečićeve demokrate krenule sa inicijativom da se jedna od ulica u multietničkoj Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, a ne recimo, po braći Rikalo.
Oni su, po nalogu i depeši Pavla Bulatovića, uhapšeni u Baošićima i odvedeni u smrt.
„Od njih trojice se nije pronašla ni jedna koščica“, kako je svjedočila njihova, sada već pokojna majka, Vahida u dokumentarnom filmu „Karneval“. https://thedokument.me/en/carnival/
Ako bi Bečić, Šaranović, Bogdanović i njihova bratija ušli u priču suočavanja sa prošlošću na prinicipijelan i pošten način, onda bi morali da povuku svoj predlog o ulici Pavla Bulatovića.
Ako je ova trojka dobronamjerna u slučaju „Deportacija“, mogli bi preko svojih odbornika iz Herceg Novog inicirati da se jedna od ulica u tom gradu nazove po preminulom policajcu Milanu Jokiću. Ocu proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Predraga.
Jokić je iz CB Herceg Novi, gdje se nalazio Sabirni Centar za uhapšene bh. izbjeglice, na svoju ruku, usred mrkle noći, pustio braću Nedžiba i Nermina Sijerčića iz Goražda. I tako ih spasio od sigurne smrti.
Nakon Jokićeve smrti, to herojsko djelo sebi je pripučio na junačke prsi, opjevani Slobodan Pejović. Njihovo svjedočenje o tome možete vidjeti u mom dokumentarnom filmu „Heroj našeg doba“. Evo linka filma: https://thedokument.me/en/a-hero-for-our-time
Muke po Jakovu
Kada su u pitanju „Deportacije“, svoju prvu priliku u suočavanju sa ovim ratnim zločinom, propustio je i Jakov Milatović.
Predsjednica „Udruženja deportovanih izbjeglica“ Jasenka Perović i ja smo, prošle godine, podnijeli zvaničnu inicijativu predsjedniku Jakovu Milatoviću da Milanu Jokiću, tom hrabrom i dobrom čovjeku u vremenu zla, posthumno dodijeli „Medalju čovjekoljublja“.
Čime bi, naglasili smo, doprinio da Herceg Novi i njegovi građani, ni krivi ni dužni, više ne nose biljeg tog ratnog zločina. Koji je naredio heroj Demokrata, Pavle Bulatović.
Ali tu inicijativu predsjednik Milatović, nažalost, nije prihvatio.
Da smo za to posthumno priznanje predložili Pavla Bulatovića, možda i bi. Vrag će ga znati.
Ipak, sačekajmo početak septembra da vidimo kako će se Milatovićevi odbornici u Podgorici, izjasniti o ovoj inicijativi Demokrata da Pavle Bulatović dobije svoju ulici u multietničkoj Podgorici.
Ako glasaju „Za“, to će značiti da se i Milatović, poput nepopravljivog Bećića i njegove bratije, ukopao u duboku jamu velikosrpske ideologije krvi i tla.
I da se iz nje zadugo neće vaditi.

Dobri čovjek Pavle

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Agencija za imigraciju unutar vlade SAD-a (ICE) priprema se za "ogromnu operaciju" deportacija kada Donald Tramp preuzme funkciju američkog predsjednika 20. januara - piše The New York Post. 
 
Kako je za ovaj medij, blizak Republikanskoj stranci u SAD-u, rečeno iz izvora bliskih ICE-u, već 21. januara, dan poslije Trampove inauguracije, krenuće operacija na području cijele države.
Fokus će biti na gradovima u kojima "liderstvo ne sarađuje s nadležnim agencijama", a radi se o mjestima gdje vlast imaju političari iz Demokratske stranke.
Prioritet će biti imigranti koji imaju aktivne naredbe da napuste državu, ali se ne isključuje i proširenje operacija na druge osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u SAD.
Tramp je za neformalnu poziciju "rukovodioca granice" (border tsar, engl.) imenovao Toma Homana, koji je u prethodnom periodu govorio intenzivno upravo o ovom tipu operacija.
Ipak, ovdje treba istaći da je pitanje imigracije i deportacija izrazito kompleksno, te se očekuje da će demokrate koristiti sva pravna i politička sredstva da ove operacije zaustavi, ili barem ublaži.
Ovi zvaničnici često govore kako su ove najave "ilegalne", te napominju da osobe na koje se sumnja da su granicu prešle ilegalno imaju pravo na potpuni proces pred sudovima u SAD-u. 
 
New York Post također napominje da je Homan u prethodnom periodu najavio da će prve veće operacije početi u Čikagu, te da njihovi izvori kažu da se već spremilo 200 agenata u ovom gradu.

Nakon Trampove inauguracije kreću operacije deportacija

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Tužilački savjet je na današnjoj sjednici donio odluku da se viša državna tužiteljka Andrijana Nastić privremeno udalji sa dužnosti.
To je odlučeno, kako se navodi u saopštenju Tužilačkog savjeta, jer je protiv nje „pokrenut krivični postupak za djelo koje je čini nedostojnom za vršenje tužilačke funkcije“.
Ona je procesuirana u sklopu akcije Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fakcija-sdt-i-spo-progon-po-modelu-causeskua-ili-pinocea&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Viši sud u Podgorici odredio je biznismenu Aleksandru Mijajloviću i bivšem šefu kontraobavještajne službe Dragu Spičanoviću pritvor do 30 dana, a njoj su oduzete putne isprave i naloženo da se javlja policiji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrsmanovic-udruzena-zlocinacka-akcija-vijesti-sdt-i-spo-potpomognuta-demokratama-to-je-opasna-konstrukcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nekadašnjem načelniku Centra bezbjednosti Podgorica Milovanu Pavićeviću i bivšem visokom policijskom funkcioneru Vladanu Lazoviću određena je mjera kućnog pritvora.
Odluku je donio sudija za istragu Goran Šćepanović koji ih je saslušavao.

Nastić privremeno udaljena sa dužnosti

Službenici policije prethodnih dana uhapsili su tri osobe, od čega jedno maloljetno lice, zbog krađe, saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;- Naime, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici lišen je slobode Ž.B. (55) zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. On se sumnjiči da je 5. oktobra oko 2 časa iza ponoći, došao do jednog marketa u Podgorici, provalio u magacinski prostor, i iz objekta otuđio cigarete i više flaša alkoholnog pića. Policijski službenici su osumnjičenog zatekli na licu mjesta i spriječili u pokušaju bjekstva- navodi se u saopštenju.
Takođe, &nbsp;zbog sumnje da su 2. oktobra izvršili krivično djelo krađa, po nalogu tužioca su lišeni slobode V.Dž.(18) i maloljetnik star 16 godina, iz Podgorice.
- Oni su iz torbe fizičkog lica, u jednom marketu u Podgorici, otuđili novac u iznosu od 150 eura, nakon čega su novac potrošili na hranu i iznajmljivanje stana- kazali su iz policije.

Podgorica: Troje uhapšeno zbog krađa iz marketa

Legendarni pjevač narodne muzike Halid Bešlić preminuo je danas u 72. godini nakon kratke borbe s teškom bolešću.
Bešlić je hospitalizovan krajem avgusta na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Bešlić je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca i ostavio je neizbrisiv trag na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije i šire.
Njegova karijera, koja je trajala više od četiri decenije, obuhvata bezbroj hitova koji su postali evergreeni i nezaobilazni dio svakog veselja, radija i kafanske muzike.
Među njegovim najvećim hitovima izdvajaju se: "Miljacka", "Ja bez tebe ne mogu da živim", "Romanija", "Hej zoro, ne svani", "Prvi poljubac", "Neću, neću dijamante", "Sevdah da se dogodi", "Vraćam se majci u Bosnu" te brojni drugi.

Preminuo Halid Bešlić

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: deportacije