Mentalno zdravlje našeg stanovništva veoma je narušeno jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
Bilježi se, kaže ona, porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim ponašanjem, bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja.
- Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u školi, porodici, na društvenim mrežama. Tu je i vršnjačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice - ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da je, ako imamo neki od simptoma, kao što su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno da potražimo pomoć profesionalca.
- U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili komšiji, bitno je da znamo šta treba, a šta ne treba da mu kažemo. Najgore je nekome reći da nije to ništa, nije ništa strašno, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogrešno je savjetovati mu da izađe malo, da prošeta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, riješiće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli. Za razliku od takvog stava, potrebno je slušati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako što ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički rešite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život - objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da zaštitimo svoje mentalno zdravlje.
- Trebamo njegovati što zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi nešto što je nama prijatno, što je nama lijepo, i u čemu uživamo - rekla je ona.
Na taj način se, kaže, rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje.
- Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi došli do sindroma sagorijevanja koji je sve više prisutan u svijetu, pa i kod nas. Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj našeg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podrške i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i društvu - zaključila je dr Ražnatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

Svaka četvrta osoba koja ima HIV pokazala je simptome umjerene ili teške depresije, saopštio je danas Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje Potent, na osnovu rezultata istraživanja, ukazujući da je HIV manje medicinsko, a više emotivno iskustvo koje traži podršku.
Potent je naveo i da oko 15 odsto zaraženih virusom side ima izražene simptome anksioznosti, da je svaka peta osoba imala suicidne misli u prethodnom mjesecu, dok je šest odsto u visokom riziku od suicida.
Rezultati istraživanja, koje je sprovedeno među 310 ispitanika, pokazuju da je više od 90 odsto ispitanih smatralo da psiholog treba da bude redovan član tima na infektivnim klinikama.
Načelnik Odjeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije Jovan Ranin kazao je da zaustavljanje epidemije u ovom trenutku najviše zavisi od rješavanja problema stigme, jer ona utiče na odluku da se osoba testira i da nastavi liječenje.
Udruženje Potent, uz podršku Trag fondacije i finansiranje Evropske unije, ne samo da sprovodi istraživanja nego i svakodnevno pruža besplatno i anonimno testiranje na HIV i druge polno prenosive infekcije u Beogradu, Nišu i Kragujevcu.
Navedeno je da je ove godine pokrenuta kampanja „HIV i zdrav“, čiji je cilj da pokaže da osobe koje žive s tom bolešću mogu voditi zdrav, ispunjen i slobodan život – bez stigme i skrivenosti.

Istraživanja: Svaka četvrta osoba koja ima HIV ima simptome umjerene ili teške depresije

U državnim i privatnim apotekama u Crnoj Gori pacijenti više od mjesec dana ne mogu da dobiju na recept lijek "anafranil" jer, kako je juče saopšteno iz ZUACG Montefarm, na više raspisanih tendera nije se javio nijedan ponuđač.
"Anafranil" je antidepresiv, koji se koristi za liječenje depresije i niza drugih psihičkih stanja, kao što su opsesivno-kompulsivni poremećaji, panična stanja i fobije, katapleksije udružene sa narkolepsijom. Pacijenti koji su se obratili &nbsp;redakciji ''Dana'' ističu da su prinuđeni da lijek na različite načine nabavljaju u Srbiji, BiH i Albaniji.
- S obzirom na to da osim 55 državnih apoteka Montefarma i više od 120 privatnih apoteka izdaje ljekove na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, prekid u isporuci ovog lijeka ima posledice po cijelo tržište – i u državnim i u privatnim apotekama. Potpuno razumijemo potrebe i brigu pacijenata koji čekaju na terapiju na koju su navikli i zato radimo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo obezbijedili kontinuitet u isporuci što je prije moguće, a što zavisi od samog proizvođača- kazali su za "Dan" iz Montefarma.
Navode da je trenutni diskontinuitet u nabavci i distribuciji lijeka "anafranil" (INN klomipramin) u pakovanju od 30 dražeja od 25mg, proizvođača NOVARTIS PHARMA AG, nastao kao direktna posledica više postupaka javne nabavke u kojima se nije prijavio nijedan ponuđač. Kako preciziraju, u postupcima broj 0824 od 18.3.2024, broj 2124 od 17.5.2024, broj 6824 od 16.10.2024, kao i u najnovijem postupku broj 1325 od 10.3.2025. godine, nije dostavljena nijedna ponuda.
- Jedina ponuda u vezi sa ovim lijekom pristigla je u postupku broj 3424 od 28.6.2024. godine, nakon čega su formirane određene zalihe, koje su u međuvremenu izdate pacijentima. Prema zvaničnim podacima, u periodu od 1.1. do 25.4.2025. godine, apoteke Montefarm izdale su ukupno 835 kutija ovog lijeka na recept. Trenutni zastoj u isporuci je, dakle, direktna posledica nedostatka ponuda u gore navedenim postupcima javne nabavke- ističu iz Montefarma.
Kako dodaju, u ovom trenutku, zbog nedostatka ponuda u postupcima javne nabavke, ne postoji precizna informacija o narednoj isporuci lijeka "anafranil". Montefarm je u stalnom kontaktu sa potencijalnim dobavljačima i svakodnevno preduzimamo sve raspoložive aktivnosti u cilju obezbjeđivanja novih količina.
- Pacijentima koji koriste "anafranil" savjetuje se da se, u saradnji sa svojim izabranim ljekarom ili psihijatrom, konsultuju o mogućim terapijskim zamjenama. Na tržištu postoje ljekovi iz iste farmakološke grupe koji mogu predstavljati odgovarajuću alternativu, ali isključivo uz stručnu procjenu ljekara, radi bezbjednosti pacijenta i očuvanja kontinuiteta terapije. Podsjećamo da Montefarm sprovodi nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, koristeći sve zakonom dozvoljene mehanizme, uključujući mogućnost nabavke terapijskih paralela ukoliko su dostupne. Cilj nam je da u najkraćem mogućem roku prevaziđemo prekid u snabdijevanju i omogućimo nesmetano liječenje pacijenata- &nbsp;poručuju iz državne apotekarske ustanove.

Antidepresiv ''Anafranil'' nedostupan u apotekama više od mjesec dana

Sprej za nos na bazi ketamina je zvanično prva i jedina samostalna terapija dostupna za depresiju otpornu na liječenje u SAD.
Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) je prvi put odobrila lijek kompanije Džonson i Džonson (Johnson &amp; Johnson), nazvan Spravato (esketamin), za neke slučajeve depresije 2019. godine, ali je bilo dozvoljeno da se propisuje samo uz oralni antidepresiv.
Nakon pregleda oko 31 kliničkog ispitivanja iz proteklih šest godina, uključujući nedavno ispitivanje faze IV, agencija je sada odlučila da se Spravato sprej može koristiti samostalno, prenosi Science alert.
<h2>Ko ispunjava uslove za primjenu?</h2>
Pacijenti koji ispunjavaju uslove za Spravato sprej su odrasli sa depresijom koji su probali najmanje dva antidepresiva bez adekvatnog poboljšanja simptoma, kao i oni sa velikim depresivnim poremećajem koji imaju akutne misli o samopovređivanju ili samoubistvu.
Prema nekim procjenama, trećina pacijenata sa velikom depresijom se ne poboljšava samo uz oralne antidepresive, i dok se čini da Spravato ne djeluje kod svakoga, nekima može da promijeni život.
- Više od šest godina sam iz prve ruke video kakav uticaj Spravato može da ima na živote pacijenata u stvarnom svijetu - kaže psihijatar Gregori Matingli, koji je bio dio prvobitnih kliničkih ispitivanja lijeka.
On dalje kaže da, sada, kada je dostupan i kao monoterapija, zdravstveni radnici imaju slobodu da dalje personalizuju planove liječenja na osnovu individualnih potreba.
<h2>Kliničko ispitivanje spreja za nos</h2>
Klinička ispitivanja faze IV se sprovode nakon što je lijek već stigao na tržište kako bi se prikupilo još više dokaza o njegovim efektima.
Kompanija Džonson i Džonson je 2024. objavila da njihovo ispitivanje faze IV ovog spreja kao samostalne terapije nije pokazalo nove probleme u vezi sa bezbjednošću. U poređenju sa placebo sprejom, sprej na bazi ketamina pokazao se kao efikasan, bezbjedan i podnošljiv kada se primjenjuje svake dvije nedjelje kao tretman za otpornu depresiju.
Kod nekih pacijenata simptomi su ublaženi već 24 sata nakon prvog prskanja. Četiri nedjelje nakon ispitivanja, 22,5 odsto pacijenata koji su uzimali Spravato postiglo je remisiju, u poređenju sa samo 7,6 odsto onih koji su uzimali placebo.
<h2>Rezultati podržavaju godine kliničkog istraživanja</h2>
Džonson i Džonson izvještava da je Spravato liječio više od 100.000 pacijenata u 77 zemalja širom svijeta, uključujući otprilike 80.000 samo u SAD.
Aktivni sastojak Spravata se zove esketamin i konvencionalno se koristi kao anestetik.
I esketamin i ketamin, njegovo matično jedinjenje, pokazuju prednosti u liječenju nekih oblika depresije. Esketamin je, međutim, dva do četiri puta jači od svog prethodnika, što znači da pacijenti mogu uzimati manju dozu.
Iako još nije jasno zašto bilo koji od ovih ljekova djeluje kao antidepresiv, naučnici znaju da djeluju na put koji utiče na glutamat, koji je najzastupljeniji hemijski glasnik u mozgu.
Konvencionalni antidepresivi, u međuvremenu, povećavaju druge hemijske glasnike u mozgu, kao što su serotonin, norepinefrin ili dopamin.
Međutim, značajan broj onih sa depresijom ne reaguje na ove ljekove, a čak i među onima koji reaguju, koristi ne moraju uvijek biti značajne ili trajne.
Za razliku od oralnih antidepresiva, neke studije na životinjama ukazuju na to da bi esketamin čak mogao pomoći mozgu da formira nove veze, štiteći od smanjenja zapremine povezanog sa depresijom.
To još treba istražiti u ispitivanjima na ljudima.
<h2>Nuspojave primjene nazalnog spreja</h2>
Nakon spreja Spravata, pacijenti često osjećaju pospanost, vrtoglavicu, probleme sa disanjem ili osjećaj nepovezanosti, koji imaju tendenciju da dostižu vrhunac nakon 40 minuta i nestaju nakon oko dva sata.
Sprej takođe može poremetiti rasuđivanje, razmišljanje, brzinu reakcije i motoričke sposobnosti, što znači da pacijenti ne bi trebalo da rukuju mašinama do sljedećeg dana.
Spravato nije savršen, ali je prvi novi lijek za tešku depresiju koji je odobrila FDA u posljednjih nekoliko decenija.
- Depresija otporna na liječenje može biti veoma komplikovana, posebno za pacijente koji ne reaguju na oralne antidepresive ili ne mogu da ih tolerišu - kaže neuronaučnik kompanije Džonson i Džonson Bil Martin.

1250x600

1084x550

Uprava za hranu i ljekove SAD odobrila prvi nazalni sprej za depresiju

Treći ponedjeljak u januaru smatra se najdepresivnijim danom u godini. Iako nema naučnih dokaza koji bi potvrdili ovu tvrdnju, takozvani Plavi ponedjeljak, odnosno Blue Monday postao je popularna tema u medijima, a mnogi se slažu da upravo ovaj dan nosi određene izazove.
Koncept Plavog ponedjeljka osmislio je britanski psiholog Klif Arnal 2005. godine, koristeći formulu koja uključuje razne faktore poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, niske motivacije nakon novogodišnjih odluka te opšteg osjećaja umora i stagnacije.
- Prvo su me pitali da dođem do dana za koji mislim da je najbolji za rezervisanje ljetneg odmora. Kad sam počeo da razmišljam o motivima za bukiranje praznika, prisjećajući se onoga što su mi hiljade ljudi govorile tokom posla ili radionica, ovi faktori upućivali su na to da je treći ponedjeljak u januaru posebno depresivan- objasnio je za Arnal za Dejli Telegraf 2013.&nbsp;
Arnallova formula glasi [W + (D - d)] x TQ / M x Na. W označava vrijeme, D dugove, d mjesečnu platu, T vrijeme od Božića, Q vrijeme u kojem smo odustali od novogodišnjih odluka, M visinu motivacije, a Na osjećaj da trebamo preduzeti neke korake.&nbsp;
Iako se Arnallova formula često kritikuje zbog nedostatka naučne osnove, ona ipak ukazuje na kombinaciju faktora koji mogu uticati na naše raspoloženje.
Kraći zimski dani s malo sunčane svjetlosti, povratak u rutinu nakon praznika i finansijski pritisci mogu pridonijeti osjećaju potištenosti. Osim toga, januar je mjesec kada mnogi osjećaju da nijesu ostvarili svoje novogodišnje odluke, što može dodatno smanjiti samopouzdanje.
<h3>Kako prebroditi Plavi ponedjeljak?</h3>
Ako se osjećate potišteno, važno je zapamtiti da niste sami te da postoje jednostavni koraci koji vam mogu pomoći da lakše prebrodite ovaj dan.
Provedite vrijeme na svježem vazduhu: Šetnja ili bilo koja druga aktivnost na otvorenom može vam pomoći da se osjećate bolje. Izloženost prirodnoj svjetlosti, čak i u oblačnim danima, može pozitivno uticati na raspoloženje.
Povežite se s voljenima: Razgovor s prijateljima ili porodicom može biti veoma terapeutski. Dijeljenje osjećanja i smijeh s voljenim osobama može smanjiti stres i potištenost.
Postavite male ciljeve: Umjesto da se fokusirate na velike obaveze, odaberite nekoliko manjih zadataka koje možete ostvariti tokom dana. Osjećanje postignuća, pa makar bio i maleno, može značajno podići raspoloženje.
Razmazite se: Danas je pravi trenutak da učinite nešto za sebe. Bilo da je to topla kupka, čitanje omiljene knjige ili gledanje filma, važno je posvetiti vrijeme aktivnostima koje vas vesele.
Praktikujte zahvalnost: Izdvojite nekoliko minuta da zapišete stvari na kojima ste zahvalni. Ovaj jednostavan postupak može vam pomoći da preusmjerite fokus s negativnih misli na pozitivne aspekte svog života.
Vježbajte: Fizička aktivnost dokazano podiže nivo endorfina, hormona sreće. Čak i 15-ak minuta lagane vježbe može napraviti veliku razliku.

Danas je najdepresivniji dan u godini

Direktorat za vanredne situacije Uprave policije preuzeo je ručne bombe koje su pronađene prošle nedjelje u blizini Željezničke stanice pored rijeke Cijevne, potvrđeno je Portalu Pobjede iz Uprave policije.
- Policija je preuzela slučaj, radimo na deaktivaciji - rečeno je iz UP.
Kako je prenio Gradski portal, mještani tog djela kazali su da su djeca našla eksploziv, te da strahuju za bezbjednost.

Policija preuzela ručne bombe pronađene kod Cijevne

NVO Ekološko društvo „Breznica“ pozvala je nadležne organe da hitno reaguju povodom sve učestalijih i ozbiljnih ekoloških incidenata na području sjeverne i sjeveroistočne Crne Gore, postavljajući ključno pitanje: da li su Specijalno odjeljenje za suzbijanje ekološkog kriminala i posebna jedinica policije za otkrivanje i procesuiranje ekoloških krivičnih djela zvanično počeli sa radom. Iz organizacije poručuju da, ukoliko jesu, ove specijalizovane jedinice moraju odmah biti uključene u sve slučajeve koji, kako navode, ukazuju na elemente ozbiljnog ekološkog kriminala, koji prevazilaze domete standardnog inspekcijskog nadzora. NVO je Ekološkoj inspekciji uputila hitan zahtjev za koordinisanu, sveobuhvatnu i intersektorsku institucionalnu intervenciju, navodeći više slučajeva koji već duže predstavljaju ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu, zdravlje građana i pravni poredak. 1. Mojkovac – hitno angažovanje ekološke i građevinske inspekcije a) Deponija otpada Usaopštenju se upozorava da se na privatnom zemljištu, pored spomenika Junacima Mojkovačke bitke, formira divlja deponija na kojoj se nekontrolisano odlaže komunalni, građevinski, kabasti i klanični otpad. Kako navodi „Breznica“, riječ je o trajnom izvoru kontaminacije vazduha, zemljišta i vodotokova: - psi lutalice i ptice raznose životinjske ostatke - postoji opasnost od širenja zaraza - otpad dovoze kamioni izvođača radova na rekonstrukciji trga i Komunalnog preduzeća Ovo, tvrde iz NVO, predstavlja direktno kršenje Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine. b) Radovi na rekonstrukciji trga Iz organizacije navode da se radovi izvode: - bez istaknute projektne dokumentacije, - bez utvrđenih ekoloških uslova, - bez kontrolisanog odlaganja otpada, - uz nekontrolisanu emisiju prašine i čestica. Posebno se ističe problem nepropisnog skladištenja materijala na privatnom imanju, kao i izostanak zaštitnih ograda, čime se ugrožavaju građani, privrednici i posjetioci centra Mojkovca. 2. Bijelo Polje – dramatično aerozagađenje i ekološki kriminal NVO upozorava da se Bijelo Polje tokom zimskog perioda suočava sa „tradicionalno dramatičnim nivoima zagađenja“, usljed: - spaljivanja guma, plastike, tekstila, - korišćenja otpada kao goriva, - spaljivanja rabljenog ulja u automehaničarskim radionicama i ložištima, - spaljivanja otpada iz zanatskih i proizvodnih pogona. Takve radnje, upozoravaju iz „Breznice“, predstavljaju krivično djelo ekološkog kriminala, jer se oslobađaju dioksini, furani i teški metali koji ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi. Traže se: - pojačane noćne kontrole policije, - hitan inspekcijski nadzor, - trenutno procesuiranje svih počinilaca. 3. Berane – spaljivanje otpada na buvljoj pijaci Ekološko društvo „Breznica“ navodi da se na prostoru buvlje pijace u Beranama redovno pale plastika, sintetika, tekstil i elektronski otpad, pri čemu se oslobađaju izuzetno opasne materije. Organizacija zahtijeva: - hitnu intervenciju komunalne i ekološke inspekcije, - uključivanje policije i jedinice za ekološki kriminal, - identifikovanje počinilaca i izricanje maksimalnih kazni. - Pitanja nadležnim institucijama NVO „Breznica“ zahtijeva hitno i javno objašnjenje: Da li su specijalizovane jedinice za ekološki kriminal zvanično počele sa radom? Ako jesu – zašto nisu angažovane u ovim slučajevima? Ako nijesu – ko odgovara za kašnjenje u njihovom formiranju i kada će biti operativne? Zahtjev za hitnu institucionalnu reakciju Organizacija poziva sve nadležne institucije – inspekcije, policiju, tužilaštvo i lokalne samouprave – da bez odlaganja preduzmu zakonom propisane mjere: - zaštite javnog interesa, - spriječe dalje uništavanje prirode, - sankcionišu počinioce, - obezbijede transparentno informisanje javnosti. „Ovo su slučajevi koji ne trpe odlaganje. Svaki dan nečinjenja znači novu štetu po zdravlje ljudi, ekosisteme i buduće generacije“, poručuju iz NVO Ekološko društvo „Breznica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47" data-rendition-name="original" width="1920" height="1920" loading="lazy" alt="ekološki incident"></figure>

NVO "Breznica": Sjever Crne Gore pogođen ozbiljnim ekološkim incidentima, potrebno uključivanje specijalnih jedinica za ekološki kriminal

Povodom Svjetskog dana televizije, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) uputila je čestitke svim novinarima, urednicima, producentima, kamermanima i drugim profesionalcima koji svakodnevno doprinose razvoju televizijskog medija u Crnoj Gori.
Iz AMU ističu da ovaj datum podsjeća na činjenicu da televizija, uprkos promjenama u navikama publike i snažnom usponu digitalnih platformi, i dalje predstavlja jedan od najuticajnijih i najpouzdanijih izvora informacija. Televizija je, kako navode, jedinstven prostor u kojem se spajaju slika, riječ i emocija, stvarajući most između događaja i građana i dajući neophodan kontekst društvenim procesima.
U saradnji sa Fakultetom političkih nauka, AMU je organizovala razgovor sa studentima na temu „Šta danas predstavlja televizija?“. Gošća tribine bila je glavna i odgovorna urednica Nove M, Jelena Ćorluka, ujedno i bivša studentkinja ovog fakulteta. Njeno dugogodišnje iskustvo u informativnom programu studentima je pružilo uvid u dinamiku savremenog televizijskog novinarstva.
Tokom susreta, Ćorluka je govorila o transformacijama koje televizija prolazi, ali i o njenoj sposobnosti da zadrži kredibilitet i poziciju pouzdanog medija u eri brzih i fragmentisanih sadržaja.
– Televizija se mijenja, ali suština ostaje ista – publika traži provjerenu informaciju, jasan kontekst i profesionalan pristup. Drago mi je što sam se vratila na fakultet na kojem sam napravila svoje prve profesionalne korake. Ovakvi susreti uvijek su podsjetnik koliko je važno ulagati u nove generacije koje će oblikovati medijski prostor, poručila je Ćorluka.
Razgovor je otvorio i brojna aktuelna pitanja – od uticaja digitalnih platformi i izazova u kreiranju informativnog programa, do toga kako se mladi novinari mogu pripremiti za rad u dinamičnoj televizijskoj redakciji.
AMU je poručila da televizija i dalje ima ključnu ulogu u pružanju pouzdanih informacija i oblikovanju javnog mnjenja, te izrazila zahvalnost svim televizijskim profesionalcima čiji rad doprinosi kvalitetu i razvoju medijskog prostora u Crnoj Gori.

AMU obilježila Svjetski dan televizije: Televizija ostaje ključni izvor provjerenih informacija

Ministar sporta i mladih, predsjednika Savjeta za prava djeteta i lidera Pokreta narodnog povjerenja, Dragoslav Šćekić, reagovao je povodom slučaja vršnjačkog nasilja u Podgorici
- Uznemirujući događaj među maloljetnicama u Podgorici još jednom nas podsjeća koliko su djeca danas izložena pogrešnim uzorima i koliko nam kao odraslima ne smije nedostajati pažnje i odgovornosti. Nasilje koje se planira, snima i dijeli ne može se posmatrati kao nestašluk, već kao ozbiljan problem koji zahtijeva zajedničku reakciju - naveo je on.
Dodao je da ovo nije trenutak za osudu djece, već za preispitivanje našeg odnosa prema njima.
- Roditelji, društvo u cjelini i svi koji učestvuju u odrastanju djece moraju više razgovarati sa mladima, učiti ih kako da se nose sa konfliktima i prepoznaju granicu između zabave i ozbiljnog problema. Umjesto brzih etiketa i osuda, djeci treba jasno postaviti granice, ali i pružiti podršku da shvate posljedice svojih postupaka. Ako želimo manje nasilja, moramo biti prisutniji u životima svoje djece – i kao autoriteti i kao sagovornici - poručio je ministar i dodao:
"Ministarstvo sporta i mladih i Savjet za prava djeteta nastaviće da kroz preventivne programe, edukaciju i saradnju sa nadležnim institucijama rade na stvaranju sigurnijeg okruženja za djecu i mlade, jer je borba protiv vršnjačkog nasilja zajednička odgovornost svih nas."

Šćekić: Nasilje koje se planira, snima i dijeli ne može se posmatrati kao nestašluk, već kao ozbiljan problem

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Tag: depresija