„Riječ je o projektu koji ima odobrenje Kremlja i samim tim služi interesima Kremlja.“
Tako za <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-liga-isl-paladins-desnicari-neonacisti/33669701.html">Radio Slobodna Evropa </a>slovački istraživač i stručnjak za bezbjednosnu politiku Rihard Straka opisuje Međunarodnu suverenističku ligu Paladins (International Sovereignist League – Paladins / ISL Paladins), transnacionalni savez desničarskih i neonacističkih organizacija osnovan u septembru 2025. godine u Sankt Peterburgu, u Rusiji.
Straka navodi da se kroz ovaj savez Rusija vraća na pozicije koje je, kao jedno od glavnih čvorišta međunarodne krajnje desnice na evropskom kontinentu, imala prije početka invazije na Ukrajinu.
- Rusija je pretrpjela ozbiljan udarac unutar desničarske mreže kada je, 2022. godine, značajan dio evropske krajnje desnice izrazio solidarnost s ukrajinskim partnerima. U tom kontekstu, inicijativa ISL Paladins može se posmatrati i kao pokušaj saniranja posljedica tog raskola, odnosno kao efikasan i relativno jeftin način za Rusiju da ostvari svoje ciljeve- navodi Straka.
Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da na Telegram profilu međunarodnog saveza desnice „ISL Paladins“, osnovanog u Rusiji, gotovo da nema informacija o dešavanjima na ratištu u Ukrajini. Uz tek povremeno kritičko izvještavanje o evropskoj vojnoj pomoći Ukrajini, „ISL Paladins“ fokus svoje komunikacije preusmjerava na borbu protiv evropske migrantske politike.
- Ruska invazija na Ukrajinu podijelila je krajnju desnicu. Pitanje migracija, međutim, nije. Tema migracija već dugo predstavlja ključni element ruskih operacija uticaja i propagandnih kampanja protiv evropskih zemalja, što znači da se u suštini primjenjuje već provjerena strategija koja daje rezultate- objašnjava Straka.
Radikalne desničarske grupacije, među kojima je desetak organizacija iz Evrope, kao i pojedini pokreti iz Afrike i Latinske Amerike, potpisnice su deklaracije Međunarodne suverenističke lige.
Deklaracija, u kojoj se ističu parole poput „masovne deportacije migranata, obnova tradicije i kulture i rušenje globalizma Evropske unije“, usvojena je nakon skupa koji je 12. septembra 2025. godine u Sankt Peterburgu organizovao Konstantin Malofejev, ruski oligarh s bliskim vezama s Kremljom i Ruskom pravoslavnom crkvom.
Skupu je prisustvovao i jedan od vodećih ideologa Kremlja i bliski prijatelj Vladimira Putina, Aleksandar Dugin.
Nakon skupa u Rusiji, članice lige, između ostalih, postale su španske organizacije „Democracia Nacional“ i „La Falange“, grčka „Zlatna zora“, mađarski pokret „64 županije“, belgijski „Nation“, francuska grupa „Les Nationalistes“, kao i italijanske neonacističke organizacije „Forza Nuova“ i „Rete dei Patrioti“.
Objave na sajtovima ovih evropskih pokreta i izjave njihovih lidera nakon okupljanja u Sankt Peterburgu govore u prilog sinhronizovanoj reinterpretaciji ruske agresije na Ukrajinu.
Uz isticanje da se protive sukobu, zaključuju da Evropa manipuliše ratom u Ukrajini koji je, prema njihovom tumačenju, rezultat „napada međunarodnih elita na rusku kulturu i tradiciju“. Nakon skupa u Sankt Peterburgu, Hervé Van Laethem, predsjednik belgijskog desničarskog pokreta „Nation“, izjavio je da „Moskva danas više podsjeća na Evropu nego ulice Brisela ili Pariza“, dok je španska ekstremna desnica, predvođena političkom partijom „Democracia Nacional“, pohvalila posvećenost ruskih saboraca u povezivanju nacionalističkih organizacija „uprkos preprekama koje im postavljaju globalisti“.
Ipak, teza da je Rusija „čuvar tradicije“ i da je zbog toga izložena napadima globalista nije prihvaćena kod svih desničarskih organizacija, naročito onih iz istočne Evrope.
Telegram kanal „Autonom.pl“ je u novembru 2025. godine objavio pismo poljskih nacionalista u kojem se stvaranje „ISL Paladins“ ocjenjuje kao „političko i ideološko potčinjavanje evropskih nacionalističkih mreža interesima Kremlja“.
- Da li je ovakav događaj mogao biti održan bez znanja i učešća FSB-a? Naravno da nije! Skupovi poput ovog u Sankt Peterburgu imaju jednu svrhu – infiltraciju u evropske nacionalističke krugove- navodi se u pismu koje potpisuju „Poljski autonomni nacionalisti“.
Uz podsjećanje da je jedan od kreatora „ISL Paladins“, Aleksandar Dugin, više puta govorio da za nezavisnu Poljsku nema mjesta na evroazijskom kontinentu, poljski nacionalisti su poručili da prekidaju kontakte s organizacijama koje održavaju prijateljske odnose s krugovima bliskim Kremlju i da one nijesu dobrodošle na Marš nezavisnosti, organizovan u Varšavi 11. novembra prošle godine.
<h3>Borilački kampovi i aktiviranje mladih</h3>
Prema objavama nekoliko evropskih članica saveza „ISL Paladins“, iza poziva na okupljanje u Sankt Peterburgu i ideje o formiranju nove mreže desničarskih organizacija zvanično stoji ruski studentski pokret Akademsko bratstvo (rus. Bratstvo Akademistov).
Riječ je o organizaciji osnovanoj 2020. godine kao dio medijskog projekta „Tsargrad“, koji vodi ultrakonzervativni ruski oligarh Konstantin Malofejev.
Bratstvo je nastalo kao omladinska baza za podršku njegovoj kandidaturi za Državnu dumu 2021. godine. Malofejev se nalazi pod zapadnim sankcijama još od 2014. godine, zbog podrške ruskoj aneksiji Krima i destabilizaciji istočne Ukrajine.
U Sjedinjenim Američkim Državama optužen je za kršenje i zavjeru radi izbjegavanja sankcija, a optužnica ga, između ostalog, tereti za pokušaj ilegalnog prebacivanja deset miliona dolara investicija iz jedne američke banke.
Povodom osnivanja saveza ISL Paladins, Malofejev je na svom Telegram kanalu objavio da je više od 50 delegata iz 15 desničarskih organizacija sa tri kontinenta došlo u Sankt Peterburg.
- Različiti, ali ujedinjeni oko ključnih pitanja: želje da se odbrane hrišćanske vrijednosti, borbe za nacionalni identitet i suverenitet, kao i otpora našem zajedničkom neprijatelju – globalizmu- napisao je Malofejev na Telegramu 23. septembra 2025. godine.
Slovački istraživač i stručnjak za bezbjednosnu politiku Rihard Straka kaže za Radio Slobodna Evropa da su u kreiranju Suverenističke lige Paladins uočljivi lični politički ciljevi Malofejeva, kao i da je „Bratstvo Akademistov“ i dalje politički aktivnije na domaćem nego na međunarodnom planu.
- Njihove aktivnosti mogu se pratiti kroz komunikacione kanale i očigledno je da raspolažu značajnim finansijskim, logističkim i kadrovskim resursima za svoje djelovanje- navodi Straka.
Bratstvo danas ima mrežu studentskih organizacija koje djeluju na velikim ruskim univerzitetima i na okupiranim ukrajinskim teritorijama, poput Krima i Hersona.
Prema navodima nezavisnih ruskih medija, Bratstvo akademista formiralo je svoja predstavništva na najmanje dvadesetak univerziteta širom Rusije.
Od 2024. godine priključuju se ili pokreću zajedničke akcije sa srodnim desničarskim grupama iz Evrope.
Prema informacijama objavljenim na njihovom Telegram profilu, saradnju su prvo uspostavili sa srpskim desničarskim organizacijama „Narodna patrola“ i „Srbska akcija“ u septembru 2024. godine, da bi već u novembru iste godine objavili da su, u saradnji s „bratskim organizacijama“ iz Srbije, Grčke, Italije, Francuske, Portugala i Mađarske, širom tih zemalja organizovani skupovi protiv „globalističke invazije na evropsku kulturu“.
Na domaćem terenu, aktivnosti Bratstva kreću se od promovisanja studentskih zabava, preko predavanja i debata, do organizovanja borilačkih kampova, pokazuju objave na njihovom Telegram kanalu. Organizovanje „treninga“ za mlade primjetno je i kod još nekoliko organizacija potpisnica deklaracije „ISL Paladins“.
Objave s Telegrama pokazuju da je španska grupa „Falange of the JONS“, članica suverenističke lige osnovane u Rusiji, tokom prošle godine organizovala desetine borilačkih obuka za svoje članove.
„Vjeruj, slušaj, bori se“, navodi se u Telegram objavi koju je 30. novembra, uz fotografiju treninga svojih pristalica, podijelila španska „Falanga JONS“.
Ova desničarska partija sebe predstavlja kao nasljednika fašističkog pokreta koji je tridesetih godina prošlog vijeka osnovao José Antonio Primo de Rivera, saveznik diktatora Fransiska Franka.
Kampove za obuku mladih „u cilju samoodbrane“ organizuje i francuska organizacija „Les Nationalistes“, takođe članica „ISL Paladins“.
Riječ je o grupi koju predvodi Yvan Benedetti, jedan od ultranacionalističkih političara u Francuskoj, poznat po govoru mržnje i antisemitskim stavovima zbog kojih je više puta osuđivan.
„Les Nationalistes“ su u januaru 2025. godine pokrenuli školu koja uključuje i borilačke obuke, a koja, kako navode na društvenim mrežama, ima za cilj „obrazovanje mladih umova u skladu s nacionalističkom doktrinom“.
Od 2011. godine paravojne obuke sprovodi i mađarska desničarska partija „64 županije“, takođe pod parolom obrazovanja mladih. Ova organizacija imala je najveću delegaciju na okupljanju radikalne desnice u Sankt Peterburgu i među potpisnicima je deklaracije „ISL Paladins“.
Rihard Straka navodi da je mobilizacija mladih globalni trend organizacija i partija s desne strane političkog spektra.
- Mladi ljudi, pretežno muškarci, predstavljaju primarnu ciljnu grupu krajnje desnice na globalnom nivou. To je zato što su mladi skloniji radikalizaciji, ali i spremniji na ulični aktivizam- kaže Straka za RSE.
On dodaje da većina organizacija članica „ISL Paladins“ u svojim zemljama nema veliki politički uticaj, zbog čega su spremne na udruživanje čak i s grupacijama koje imaju različite interese, kao što je slučaj sa srpskim nacionalistima i mađarskom grupom „64 županije“, koja se, između ostalog, zalaže za vraćanje teritorija koje su danas dio Srbije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Desnica pod ruskim uticajem ublažava stav prema Ukrajini, ujedinjuje se protiv migranata

Holandskoj krajnje desnoj influenserki Evi Vlaardingerbruk, poznatoj po širenju teorija zavjere i antiimigracionoj retorici, ukinuto je pravo ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Vlaardingerbruk je sama na društvenim mrežama objavila fotografiju zvaničnog obavještenja britanske vlade o ukidanju njenog elektronskog putnog odobrenja (ETA), piše The Guardian.
U dokumentu koji je objavila navedeno je kratko obrazloženje: „Vaše prisustvo u Ujedinjenom Kraljevstvu ne smatra se pogodnim za javno dobro“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEvaVlaar%2Fstatus%2F2011480716165484637%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011480716165484637%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Podrška Orbana i kritike iz Britanije</h2>
Odluka je brzo izazvala reakcije širom Evrope. Mađarski premijer Viktor Orban podijelio je njenu objavu na društvenoj mreži X, dovodeći zabranu u vezu s njenim ranijim komentarima o lideru britanskih laburista Kiru Starmeru, kojeg je opisala kao „zlog, prezira vrijednog čovjeka“.
- U Mađarskoj ste uvijek dobrodošli - poručio joj je Orban.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2011559347000918271%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011559347000918271%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mađarska je 2024. godine bila domaćin Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), na kojoj je Vlaardingerbruk bila jedna od govornica, zajedno s drugim pripadnicima krajnje desnice.
Odluku britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova (Home Office) kritikovala je i bivša britanska premijerka Liz Tras, koja je tu funkciju obavljala 49 dana tokom 2022. godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrussliz%2Fstatus%2F2014398873091899540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014398873091899540%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ljudima koji govore istinu o onome što se dešava u Britaniji zabranjuje se ulazak u zemlju - napisala je Tras na mreži X.&nbsp;
Slično je reagovao i Rupert Lou, antiimigracioni političar i bivši član stranke Reform UK Nigela Faraža, najavljujući da će tražiti objašnjenje i poništenje odluke.
<h2>Veze s britanskom krajnjom desnicom</h2>
Vlaardingerbruk je prošle godine učestvovala kao govornica na najvećem protestu krajnje desnice u Londonu, koji je organizovao aktivista Tomi Robinson, pravim imenom Stiven Jaksli-Lenon. Tom prilikom nosila je majicu s natpisom „Generacija remigracije“, terminom koji se u krugovima krajnje desnice koristi kao eufemizam za prisilne masovne deportacije.
U svom govoru izjavila je: „Oni zahtijevaju žrtvovanje naše djece na oltaru masovnih migracija. Ne okolišajmo – ovo je silovanje, zamjena i ubistvo našeg naroda. Remigracija je moguća i na nama je da je sprovedemo.“
<h2>Praksa zabrane ulaska u UK</h2>
Stručnjaci za imigraciju pojašnjavaju da ukidanje ETA odobrenja znači da osoba gubi pravo putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Da bi ponovo pokušala da uđe u zemlju, moraće da podnese zahtjev za vizu, koji može biti odbijen. Britanski Home Office se zasad nije zvanično oglasio.
Ovo nije prvi put da Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuje ulazak osobama koje smatra ekstremistima. Ranije ovog mjeseca ulazak je zabranjen islamističkom propovjedniku koji je branio Hamas nakon terorističkog napada na Izrael 7. oktobra.
Godine 2019. trajno je zabranjen ulazak Martinu Selneru, istaknutom antiislamskom ekstremisti, čija je organizacija u Austriji bila predmet istrage zbog veza s napadačem iz Krajstčerča.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DywTjt3PQwD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Eva Vlaardingerbruk, rođena 3. septembra 1996. godine u Amsterdamu, holandska je politička komentatorka i aktivistkinja. Poznata je po desničarskim stavovima o imigraciji, nacionalizmu i evropskom identitetu. Studirala je pravo na Univerzitetu u Utrehtu, a magistarsku diplomu iz enciklopedije i filozofije prava stekla je na Univerzitetu u Leidenu.
U javnosti je postala poznata 2019. godine nakon kontroverznog govora u kojem je kritikovala savremeni feminizam. Od tada redovno učestvuje kao govornica na konzervativnim konferencijama i pojavljuje se u američkim medijima, posebno u emisijama Takera Karlsona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7TD_qfZnJBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Britanci su je protjerali, a Orban je brani: Ko je nova zvijezda evropske desnice

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

Državno tužilaštvo u Berlinu podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv poslanika Alternative za Njemačku (AfD) Matijasa Mosdorfa zbog navodnog izvođenja tzv. Hitlerovog pozdrava.
Kako prenose njemački mediji, Mosdorf je, navodno, u junu ove godine, tokom jedne sjednice Bundestaga, u predvorju parlamenta pozdravio jednog partijskog kolegu uzdignutom desnom rukom, što se u Njemačkoj smatra tzv. Hitlerovim pozdravom.
Parlamentarni odbor Bundestaga još je u oktobru ukinuo imunitet Mosdorfu, kako bi mogla biti sprovedena istraga.
<h3>Poslanik negira optužbe</h3>
Sam Mosdorf odbacuje optužbe i tvrdi da se one zasnivaju na iskazu jedne osobe, bivše poslanice Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
- Svi ostali koji su tog dana bili prisutni u tom dijelu zgrade negiraju da sam ikoga pozdravio uzdignutom desnicom- tvrdi Mosdorf.
Poslanika AfD-a iz savezne pokrajine Saksonija nedavno je sankcionisala i njegova stranka, zbog neodobrenog putovanja u Rusiju.
Za isticanje tzv. Hitlerovog pozdrava, koje se prema njemačkom zakonodavstvu smatra krivičnim djelom upotrebe simbola protivustavnih i terorističkih organizacija, zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

1250x600

Berlin: Podignuta optužnica protiv poslanika AfD-a zbog nacističkog pozdrava

Vodeća francuska krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje u četvrtak je odbacila mogući kompromis s premijerom Fransoom Bajruom o budžetu, rekavši da je "prekasno" za postizanje dogovora.
Bajru je uložio svoj mandat na glasanje o povjerenju koje je zakazao za 8. septembar nakon višemjesečnog zastoja oko budžeta, kojim vlada želi smanjiti potrošnju.
Ali s obzirom na to da su se krajnje desne i ljevičarske stranke obavezale da ga neće podržati, analitičari kažu da će njegov premijerski mandat vjerovatno biti osuđen na propast samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost u decembru.
- Prekasno. Gospodine premijeru, propustili ste mnoge prilike da sastavite budžet koji koristi francuskom narodu. Stranica je okrenuta. Dijalog je prošlost - rekao je zamjenik lidera Nacionalnog okupljanja (RN) Sebastien Čenu za televiziju TF1.
Bajru je kasno u srijedu rekao da će od ponedjeljka biti domaćin razgovorima sa stranačkim liderima. Kaže da je spreman započeti pregovore pod uslovom da se stranke obavežu na mjere štednje kako bi smanjile francuski dug.
Rekao je da se ranije tokom ljeta nije obraćao stranačkim liderima jer su bili "na odmoru", što je razljutilo Čenua.
- Ova izjava nije samo neadekvatna, već dolazi i od nekoga ko se 50 godina bavi politikom bezbrižno... Prilično je uznemirujuća - rekao je Čenu.
Ukoliko Bajru ne dobije povjerenje odnosno izgubi na glasanju, moraće podnijeti ostavku zajedno s cijelom svojom vladom.

Francuska u dubokoj političkoj krizi: Desnica i ljevica ruše premijera 8. septembra

U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije i krše ljudska prava, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je u intervjuu agenciji MINA, govoreći o sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze i budućnosti međunarodnog poretka, ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju, a demokratija svuda u krizi.
Odgovarajući na pitanje da li je međunarodno pravo i dalje relevantno, ili je moć prava u potpunosti zamijenjena pravom moći, Jakšić je istakao da je međunarodno pravo oduvijek bilo pitanje dogovora najmoćnijih.
Ukazujući na riječi antičkog istoričara i vojskovođe Tukidida da veliki rade ono što hoće, a mali ono što moraju, Jakšić je naglasio da milenijumi ništa nijesu izmijenili.
- Mada, ima perioda kada se dogovorena načela više krše. Živimo u toj etapi. Sila prava se suviše često zamjenjuje pravom sile - istakao je Jakšić.
Upitan kako vidi izlaz iz situacije u Pojasu Gaze i da li je rješenje o dvije države i dalje realna opcija, on je rekao da nije sve dok je aktuelna struktura na vlasti u Izraelu.
Jakšić je podsjetio da je formula dvije države dogovorena još izraelsko-palestinskim sporazumom iz Osla 1993. godine i da je dobila podršku najšire svetske javnosti, uključujući i najvećeg izraelskog saveznika – Sjedinjene Američke Države (SAD).
On je kazao da se onda pojavio Benjamin Netanjahu, premijer „najdesnije Vlade u istoriji Izraela, koji dijeli mesijanske stavove ekstremističko militantnih cionista, svojih koalicionih partnera, obnoviti biblijski Izrael od reke Jordan do Sredozemlja“.
- Palestincima tu nema mjesta. Dok god je ova vlast u Izraelu, od rješenju po principu dvije države nema ništa - ocijenio je Jakšić.
Upitan koliko je insistiranje na rješenju dvije države u ovom trenutku smisleno s obzirom na dešavanja u Pojasu Gaze i da li je najava pojedinih država da će priznati Palestinu neka vrsta trenutnog pritiska na režim Netanjahua ili najava dugoročnog stava, on je istakao da je podrška rješenju dvije države podrška međunarodnom kontinuitetu.
- Svijet nije odustao od te formule, jedine koja može da razriješi sedam decenija dug konflikt - naveo je Jakšić.
Sa druge strane, kako smatra, to što sve više država Zapada priznaje ili će priznati Državu Palestinu jeste pritisak na Netanjahuovu vladu i to su potezi trajne prirode.
- Optužbe iz Izraela da su to antisemitski potezi su smiješne - dodao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje o sukobu u Ukrajini, on je ukazao na cik-cak kretanja u odnosima dvije sile koje određuju sudbinu Ukrajine – SAD-a i Rusije, i poručio da će eventualno rješenje zavisiti od dugo najavljivanog susreta lidera dvije države.
- Složena situacija. Donald Tramp voli da komanduje i traži da ga slušaju. Vladimir Putin ne trpi diktate i takođe voli da ga slušaju. Njihove vizije rješenja su, zasad, oprečne: Tramp želi sporazum, Putin hoće pobjedu - naveo je Jakšić.
On je kazao da Tramp prijeti razornim sankcijama, a Putin uzvraća najrazornijim napadima na Ukrajinu od početka rata.
Sve će zavisiti od njihovog najavljenog skorog susreta, prvog poslije onog u Helsinkiju 2018. godine”, rekao je Jakšić.
Upitan o sve bržem naoružavanju i novoj ravnoteži snaga u nastajanju, on je kazao da je globalna ravnoteža straha neophodna, jer ona sprečava upotrebu nuklearnog oružja.
- Regionalna ravnoteža straha je besmislica. Čemu trošiti milijarde eura, kao što to rade Srbija i Hrvatska? Kupovine naoružanja najviše koriste nacionalističkoj promociji lidera koji sebe predstavljaju kao branitelje sopstvenih država, kao i svjetskim prodavcima oružja koji gluposti regionalnog nadmetanja umješno naplaćuju - naveo je Jakšić.
Na pitanje o poziciji Crne Gore u tom kontekstu, on je rekao da je za Crnu Goru povoljna okolnost to što je mala država.
- Ne mora mnogo da troši na kupovinu oružja. Kao članica NATO-a maksimum svoje odbrane treba da kovertira zapadnoj vojnoj alijansi - kazao je Jakšić.
To će, kako je rekao, ubuduće koštati, jer je Tramp uspio da od NATO saveznika iznudi obećanje da će za odbranu izdvajati više.
- Ako to bude ispunjavala, Podgorica ne mora da brine - ocijenio je Jakšić.
Upitan o ulozi Zapadnog Balkana u aktuelnom trenutku na međunarodnoj sceni i zašto zašto region, uključujući i Crnu Goru, ostaje tih kada su u pitanju kršenja međunarodnog prava i globalne bezbjednosne krize, on je kazao da je Zapadni Balkan tradicionalno sklon preuveličavanju svoje uloge u svjetskoj areni.
- A takve ambicije su znale da neke njegove države gurnu između čekića i nakovnja velikih sila. Pametnije je držati se po strani, voditi politiku usklađenu sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije (EU), kojoj države regiona žele da se pridruže - poručio je Jakšić.
Prema njegovim riječima, pragmatizam je majka mudrosti.
- Što ne znači da ne postoje situacije kada treba ispoljiti sopstveni autonomni stav koji je u vašem interesu, ali ne vodi direktnoj konfrontaciji sa partnerima - istakao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje da li je ta tišina rezultat političkog opreza, straha od svrstavanja, ili odsustva dugoročne vizije, on je kazao da je pametno jasno se opredijeliti oko rata u Ukrajini, ali izbjeći uplitanje u transatlantski konflikt između SAD-a i EU.
Prema njegovim riječima, često je dovoljno svoje stavove obznanti glasanjem u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ili povodom raznih rezolucija.
- Sasvim je druga stvar ćutati kada svijet masovno progovori. Mislim na situaciju u Gazi. Pogledajte Sloveniju, članicu NATO i EU. Priznala je Palestinu i kao prva evropska zemlja najavila sankcije Izraelu - rekao je Jakšić.
On smatra da je potez Slovenije više moralni, nego politički stav. 
 
- Svako ima svoj izbor. Srbija nastavlja da prodaje municiju Izraelu i rizikuje da bude postavljena na stub srama - upozorio je Jakšić.
Na pitanje kako vidi budućnost međunarodnog poretka, on je ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju.
- Ne radi se o ratovima, njih je oduvijek bilo, već o kvalitetu politike. Demokratija je svuda u krizi. Evropi prijeti da za jednu deceniju ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije, krše ljudska prava, guše medijske slobode - smatra Jakšić.
Ipak, kako je istakao, male zemlje ne moraju obavezno da budu žrtve takvih trendova.
- Neka se same izbore za demokratski poredak. Neki će se tome obradovati, neki će pokušavati da spolja miniraju, ali samo je sopstvena pobjeda utemeljena pobjeda - poručio je Jakšić.

Jakšić: U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti

Čini se da će sljedeći evropski nacionalni vođa doći s krajnje desnice. Herbert Kikl je u dobroj poziciji da postane novi austrijski kancelar, a establišment Evropske unije sprema se za nove muke te novi udarac u stomak, koji će otežati Evropi borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Politico.
Kikl, koji će postati prvi krajnje desni čelnik Austrije nakon Drugog svjetskog rata, nije skrivao da se divi mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i vjerovatno će igrati sličnu igru: sarađivati ​​sa Kremljom, sukobljavati se s mainstreamom EU i slijediti tvrdokorne politike u područjima poput migracija.
Ako njegova Slobodarska stranka (FPÖ) preuzme vlast, to će značiti da će nezanemariv dio EU, od Mađarske preko Austrije do Slovačke pod premijerom Robertom Ficom i potencijalno do Češke, gdje bivši premijer Andrej Babiš vodi u predstojećim anketama uoči izbora u oktobru, biti naklonjen Rusiji tri godine nakon Putinove specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine.
To, navodi Politico, budi uznemirujuća sjećanja u Briselu, koji je 2000. gledao kako FPÖ pod vođstvom jednog od Kiklovih prethodnika, Jorga Haidera, postaje dio austrijske vladajuće koalicije. U to su vrijeme druge vlade unutar EU prekinule bilateralne kontakte s Bečom.
Postane li kancelar, Kikl će otići korak dalje od Haidera. Juče su započeli koalicijski pregovori s Austrijskom narodnom strankom desnog centra (ÖVP) nakon prekida pregovora među glavnim strankama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFjld7GgZyUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Prva žrtva mogla bi biti Ukrajina</h2>
Sličnosti između Kikla i Orbana, kojeg je nazvao "uzorom", su zapanjujuće. Baš kao i Orban, FPÖ računa na ruski gas, vrlo je kritičan prema sankcijama Rusiji i želi smanjiti pomoć Ukrajini.
Ono što je zabrinjavajuće za EU, posebno u područjima gdje je potreban dogovor između svih 27 vlada, jeste da bi dvojac vjerovatno radio zajedno na blokiranju velikih inicijativa. Orban je godinama smetao Briselu, iako bi u konačnom često pokleknuo pred političkim pritiscima, poput proširenja EU prije nešto više od godinu dana. Ali, Mađarska i Austrija koje nastupaju zajedno mogle bi da predstavljaju snagu protiv koje bi se Unija puno teže borila.
Nije teško zamisliti da bi prva žrtva mogla biti Ukrajina. 
- Evropska unija trenutno na svakom koraku slijedi kurs eskalacije, koji bi mogao završiti trećim svjetskim ratom - stoji u programu Kiklove stranke.
Sankcije Rusiji čine EU "djelimično krivom za patnje i smrt u Ukrajini i Rusiji samo potpiruju dalji sukob", smatra Harald Vilimski, vodeći kandidat FPÖ-a za izbore za EU. 
Kiklova stranka ponavlja tvrdnju novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi EU trebala prihvatiti "mirovnu politiku" kako bi prisilila Ukrajinu na pregovore. Stranka je obećala da će blokirati bilo kakvu pomoć Ukrajini putem Evropskog fonda za mir. 
U 2016. stranka je čak potpisala "sporazum o prijateljstvu" s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija u kojem su se dvije strane dogovorile da razmjenjuju ​​informacije i održavaju redovne zajedničke konsultacije.
<h2>Odjeci nacističkog perioda</h2>
Dok je Kikl nakon ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022. naglasio da je ovaj sporazum o prijateljstvu u međuvremenu istekao, stranka i dalje ima povoljno stajalište o Rusiji. Posjete Orbana i Fica Moskvi austrijska krajnja desnica opisala je kao "pravu mirovnu diplomatiju".
Kikl, koji se proglasio narodnim kancelarom (Volkskanzlerom, op.a.), tokom predizborne kampanje 2024, što je izraz koji je došao u prvi plan kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj 1933. takođe razmišlja o potpunoj reformi austrijskog sistema azila.
Obećao je da će očuvati "homogenost" austrijskog naroda suspendovanjem prava na azil putem "zakona o vanrednom stanju" i zalaganjem za "dosljednu reemigraciju" tražilaca azila. To bi bilo jasno kršenje zakona EU.
Program stranke zagovara smještaj evropskih migracijskih centara u trećim zemljama za "milione ljudi" i obustavu plaćanja EU ako blok ne održi svoje obećanje da će "zaštititi" svoje vanjske granice.
FPÖ takođe ima za cilj da sruši Evropski zeleni dogovor, skup politika EU čiji je cilj da učini blok ugljeno neutralnim, što smatra jednim od glavnih uzroka nedostatka konkurentnosti u Evropi. 
- Strogi propisi EU moraju biti razbijeni - navodi se u stranačkom programu.
<h2>Presedan za Njemačku</h2>
U Njemačkoj Kikla slavi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), druga po anketama uoči izbora u februaru. Iako AfD i FPÖ ne sjede u istoj panevropskoj grupi u Evropskom parlamentu, blisko su povezani, što podstiče strahove u Berlinu da bi Austrija mogla da postavi presedan za najveću evropsku privredu i najbližeg komšiju.
Pokušaj Kikla da sastavi vladu naišao je na kritike gotovo cijelog političkog spektra u Njemačkoj.
- Situacija u Austriji pokazuje šta se događa kada više niste u mogućnosti da formirate savez - rekao je njemački ministar privrede Robert Habek iz Zelenih za javni radio "Deutschlandfunk".
S druge strane, Alis Veidel, dopredsjednica AfD-a, pozvala je njemački desni centar da sruši "sanitarni kordon" prema krajnjoj desnici i razmisli o ulasku u koalicijsku vladu, molbu koju su konzervativci do sada uporno odbijali, prenosi Index.

Politico: Evropa dobija novog Orbana

Francuski predsjednik Emanuel Makron imenovao je danas novu vladu koju predvodi premijer Mišel Barnier, što je pomak udesno 11 sedmica nakon neuvjerljivih parlamentarnih izbora.
Prvi veliki zadatak za Barniera, koji je imenovan prije nešto više od dvije sedmice, biće podnošenje plana budžeta za 2025. koji se bavi finansijskom situacijom Francuske, a koju je premijer ove sedmice nazvao "veoma ozbiljnom".
Konzervativni Barnier je međunarodno najpoznatiji po tome što je vodio pregovore Evropske unije o Bregzitu sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Teški razgovori o raspodjeli 39 mjesta u vladi trajali su sve do službene objave 21. septembra, rekli su upućeni, uz trenutke visoke napetosti između predsjednika i njegovog premijera.
Opozicioni političari ljevice već su najavili da će osporiti njegovu vladu.
Na julskim izborima, ljevičarski blok pod nazivom Novi narodni front (NFP) osvojio je najviše poslaničkih mjesta od bilo kojeg političkog bloka, ali nedovoljno za ukupnu većinu.
Makron je tvrdio da ljevica neće moći prikupiti dovoljno podrške za formiranje vlade koja neće odmah biti srušena u parlamentu. Umjesto toga, obratio se Barnieru da predvodi vladu koja se uglavnom oslanja na parlamentarnu podršku Makronovih saveznika, kao i konzervativnih republikanaca (LR) i centrističkih grupa.
Makron je takođe računao na neutralan stav krajnje desnice -- ali lider Nacionalnog skupa (RN) Žordan Bardela brzo je osudio sastav nove vlade. To je označilo "povratak makronizmu" i stoga "nema nikakvu budućnost", rekao je 21. septembra.
Na drugom kraju političkog spektra, ekstremno ljevičarski vatreni Žan-Lik Melanšon nazvao je novu postavu "vladom gubitnika opštih izbora". Francuska bi, kako je rekao, trebalo da se "riješi" vlade "što je prije moguće", dok je njegova stranka zaprijetila da će "pojačati pritisak naroda" na vladu.
Predsjednik Socijalističke partije Oliver Faure odbacio je Barnierov kabinet kao "reakcionarnu vladu koja demokratiji daje prst".

Pomak udesno: Makron imenovao novu vladu, premijer Mišel Barnier

Potpredsjednik Saveza antifašista Srbije Aleksandar Sekulović nije optimista da će se zapadne zemlje ozbiljnije suprotstaviti Vučićevom ''srpskom svetu'' i njegovom miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore. Između ostalog, dodaje, i zbog uloge te iste međunarodne zajednice u dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori.
Izlazak manjinskih stranaka iz crnogorskog suverenističkog bloka objašanjava strahom manjina, a u tom kontekstu podsjeća na izjavu sadašnjeg crnogorskog ministra Miluna Zogovića koji je, prije otprilike dvije godine, poručio DPS-u ali i crnogorskom suverenističkom bloku da će se ''prije pomiriti Izraelci i Palestinci, nego mi i vi''.
Sekulović, inače i kolumnista beogradskog lista Danas, smatra da je problem sa srpskim nacionalizmom dubok, jer je riječ o "predoziranosti" tom ideologijom, a tzv. ‘’srpski svet’’ je jedan od njegovih stubova.
- Srpsko je društvo ''overdozirano’’ nacionalizmom, ne odnosi se to samo na Srbiju nego i na tzv. Republiku Srpsku, na Srbe na sjeveru Kosova, ali i u Crnoj Gori - napominje Sekulović.
On vidi problem i u tome što međunarodna zajednica iz, kako kaže, raznih razloga, nema jasan stav po pitanju Vučićeve politike prema regionu. Naš sagovornik i ne očekuje reakciju Zapada kada je posrijedi Vučićevo brutalno miješanje u unutrašnje stvari i uopšte njegov odnos prema Crnoj Gori.
- U poslove Crne Gore miješala se prije svega međunarodna zajednica i to na negativan način. Njen udio u dovođenju ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori je značajan, i nije to samo djelo Vučića i Srbije, nego je tome dosta pripomogla Evropska unija i Amerika. Tako da, pravo da vam kažem, ja sam pesimista u pogledu djelovanja međunarodne zajednice i nekog njenog konstruktivnog uticaja - kaže Sekulović. &nbsp;
Proslavu izbornih rezultata u Gusinju bez crnogorskih obilježja, Sekulović objašnjava uticajem religije, na što su, kaže osjetljivi, prije svega u SAD. U tom kontekstu on tumači nedavnu posjetu američke ambasadorke Rajzing Rajnke mitropolitu SPC Joanikiju, nakon koje je, možda ne slučajno, Joanikije podržao PES-ovog kandidata za gradonačelnika Podgorice.
- A tradicionalno američko društvo je duboko religiozno i nije čudno da ambasador SAD preferira društvo i Amfilohija Radovića i Joanikija, i da protežira njihove favorite na političkoj sceni - kaže Sekulović.
On je prije dvije godine predvidio, u jednoj kolumni, da će manjijnske stranke u Crnoj Gori izaći iz suverensitičkog bloka, što se, sa izuzetkom HGI-ja, pokazalo tačnim. Sekulović to objašanjava stigmom koja je bačena na crnogorski odnosno suverenistički blok.
- Ja ću vas podsjetiti, to je bilo prije nekoliko godina, onaj Milun Zogović, koji sada čujem da je ministar, je u Skupštini Crne Gore rekao, obraćajući se DPS-u, a u stvari cijelom crnogorskom bloku, da će se ‘’ prije pomiriti Izraelci i Palestinci nego što ćemo se mi sa vama pomiriti’’. Doslovno je tako rekao, a kakav je odnos između Izraelaca i Palestinaca vidimo danas po genocidu koji se sprovodi nad palestinskim narodom. Ta stigma je uplašila manjine koji su računali da je bolje da se &nbsp;odbiju od Crnogoraca da I njih ne snađe ista sudbina koja će snaći Crnogorce - kaže Sekulović, koji dodaje da je iznenađen podrškom koja je ulasku BS-a u aktuelnu Vladu stigla iz Sarajeva.
<h2>Vučić bi mogao pokušati vojnu akciju na Kosovu</h2>
Sekulović vjeruje da Vučić čeka preslaganja geopolitičkih kockica na svjetskoj ceni, konkretno pobjedu Trampa, za ostvarenje svojih ciljeva, među kojima je tzv. reintegracija Kosova. &nbsp;&nbsp;
- On eskalira u retorici, i radi sve, od poruka da neće dozvoliti nove ‘Oluje’, do naoružavanja, da pokuša neku vojnu akciju na Kosovu - ocijenio je Sekulović.
Dodaje da se u tom cilju u Srbiji stvara tzv. "logika tora".
- To je logika opsadnog stanja koju oni vrlo vješto produciraju, kao - svi su protiv Srba, a to je logika tora, svi na okup oko ovna predvodnika, jer jedini on može da spasi stvari - kaže Sekulović.
<h2>Spomenik Draži Mihailoviću logična evolucija ka fašizmu</h2>
Najaktuelniji udar na antifašizam, koji dolazi iz Beograda iz usta gradonačelnika Aleksandra Šapića o podizanju spomenika Draži Mihailoviću, Sekulović vidi samo kao očigledan dokaz evolucije srpskog nacionalizma ka fašizmu.
- Podizanje spomenika Draži Mihailoviću je prirodna evolucija u srpskom nacionalizmu koji završava tamo gdje mu je mjesto, a terminalna faza je fašizam - kaže Sekulović.

Sekulović: Zapad se neće suprotstaviti "srpskom svetu", sam je doprinio dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demantovao je da ima bilo kakve veze s promjenama u Junajted medija, grupaciji u okviru koje posluju televizije N1 i Nova, list Danas, nedjeljnik Radar i podgoričke Vijesti.
- Onaj što ima više akcija smijenio je onog koji ima manje akcija, ništa više- prokomentarisao je Vučić tokom posjete mjestu Rudna Glava kod Majdanpeka.
Rekao je da „uvijek možete da pronađete razlog za gašenje neke televizije“, navodeći primjer BK TV, ali da on to „zbog demokratije nije želio da radi“.
Izjavio je da se nada da će u medijima kompanije Junajted medija u Srbiji, poslije promjena u uređivačkoj strukturi, biti mjesta za „pristojniju kritiku“ vlasti, koju bi građani onda ponekad „i mogli da progutaju“.

Vučić: Nemam veze s promjenama u Junajted mediji

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine, obezbijedilo terensko vozilo za potrebe Nacionalnog parka (NP) Prokletije.
&nbsp;Iz MERS-a je saopšteno da je vozilo dodijeljeno kroz projekat GEF 7 „Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“.
&nbsp;Državni sektetar u MERS-u, Zoran Dabetić, naglasio je da cilj projekta GEF 7 da konkretnim ulaganjima odgovori na potrebe službi na terenu i unaprijedi zaštitu biodiverziteta u Crnoj Gori.
&nbsp;On je kazao da su u prethodnom periodu, kroz isti projekat, NP Prokletije dodijeljeni digitalni tagovi za praćenje stanja pojedinačnih stabala, feromonske klopke za suzbijanje potkornjaka, dok se u narednom periodu očekuje i isporuka kamera-zamki za monitoring biodiverziteta.
&nbsp;- Kroz GEF 7, a u saradnji sa Eko-fondom, smo nabavili dva drona i prateću opremu Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a kroz mehanizam Memoranduma o razumijevanju, omogućeno je da opremu koriste upravljači parkova prirode Komovi i Orjen, koji su prošli i obuku za to- kazao je Dabetić.
&nbsp;Dronovi su, prema njegovim riječima, već skratili su trajanje određenih nadzornih radnji i povećali efikasnost.
&nbsp;Dabetić je kazao da je tokom realizacije tih aktivnosti u NP Prokletije postalo jasno da su nadzornici, uprkos ogromnoj posvećenosti i profesionalnosti, ostali bez terenskog vozila.
&nbsp;- Upravo ta posvećenost bila je snažan podsticaj da tokom naše posjete u julu prošle godine preispitamo mogućnosti &nbsp;ušteda u okviru &nbsp;GEF 7 projekta i obratimo se našem dugogodišnjem partneru - Eko-fondu, sa inicijativom da zajednički pristupimo nabavci terenskog vozila'- dodao je Dabetić.
&nbsp;On je ocijenio da je ova nabavka rezultat partnerskog odnosa i zajedničke odgovornosti prema zaštiti prirode.
&nbsp;- Iako je riječ o relativno manjoj donaciji u finansijskom smislu, njena simbolika i značaj su mnogo veći – ona predstavlja izraz poštovanja prema načinu na koji pristupate svom poslu u Nacionalnom parku Prokletije- kazao je Dabetić.
&nbsp;Kako je dodao, kroz GEF 7 projekat obezbijeđena je i terenska obuća za sve nadzornike, čime se dodatno unapređuju uslovi za bezbjedan i efikasan rad na terenu.
&nbsp;- Uvjereni smo da će ovo vozilo doprinijeti bržem reagovanju na potencijalne prijetnje, boljoj pokrivenosti terena i efikasnijoj realizaciji svih aktivnosti monitoringa i zaštite biodiverziteta'- istakao je Dabetić.
&nbsp;On je poručio da će MERS nastaviti da ulaže u jačanje kapaciteta upravljača zaštićenih područja, posebno nadzornika, koji predstavljaju temelj sistema zaštite prirode Crne Gore.
&nbsp;Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore (JPNPCG) Marinela Đuretić je kazala da to javno preduzeće kroz zajedičko djelovanje i partnerstva unaprijeđuje sistem zaštite prirode i omogućava bolje uslove za kvalitetniji rad zaposlenih.
&nbsp;Ona je kazala da je NP Prokletije danas bogatiji za terensko vozilo koje će, smatra, olakšati kontrolu i zaštitu prostora.
&nbsp;Đuretić je kazala da je zaposlenima obezbijeđena kvalitetna obuća prilagođena zahtevnim terenskim aktivnostima.
&nbsp;- Uprava JPNPCG posvećeno će i u narednom periodu raditi na unapređenju uslova rada svih zaposlenih sa ciljem efikasnije zaštite najvrijednijih područja Crne Gore- kazala je Đuretić.

MERS i Eko-fond obezbijedili vozilo za efikasniji nadzor NP Prokletije

Američko vojno planiranje u vezi sa Iranom dostiglo je naprednu fazu, sa opcijama koje uključuju ciljanje pojedinaca kao dio napada, pa čak i mogućnost promjene režima u Teheranu, ako to predsjednik Donald Tramp naredi, rekla su dvojica američkih zvaničnika za Reuters.
Vojne opcije su najnoviji znakovi da se Sjedinjene Američke Države pripremaju za ozbiljan sukob sa Iranom ukoliko diplomatski napori ne uspiju. Reuters je prvi izvijestio prošle sedmice da se američka vojska priprema za dugotrajnu operaciju protiv Irana, koja bi mogla uključivati napade na iranske sigurnosne objekte, kao i nuklearnu infrastrukturu.
Najnovija otkrića sugerišu detaljnije, ambicioznije planiranje pred odluku Trampa, koji je posljednjih dana javno iznosio ideju o promjeni režima u Islamskoj Republici.
Američki zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljive prirode planiranja, nisu dali dodatne detalje o tome koji bi pojedinci mogli biti ciljani niti kako bi američka vojska mogla pokušati promjenu režima bez velike kopnene sile.
Pokušaj promjene režima označio bi još jedan pomak od Trampovih obećanja tokom predsjedničke kampanje da će napustiti ono što je nazivao neuspješnim politikama prethodnih administracija, koje su uključivale vojne napore da se svrgnu vlade u Avganistanu i Iraku.
Tramp je u regionu Bliskog istoka okupio ogromnu vojnu moć, ali većina borbenih kapaciteta nalazi se na ratnim brodovima i lovačkim avionima. Svaka veća bombarderska kampanja mogla bi računati i na podršku bombardera stacioniranih u SAD.
U svom prvom mandatu, Tramp je pokazao spremnost da sprovodi ciljana ubistva odobravajući 2020. napad na vrhovnog iranskog generala, Kasema Soleimanija, koji je vodio strani špijunski i paravojni ogranak Iranske revolucionarne garde, poznat kao Kuds snage.
Trampova administracija je formalno proglasila IRGC stranom terorističkom organizacijom 2019. godine, prvi put da je Vašington primijenio ovu oznaku na vojsku druge države.
Jedan od američkih zvaničnika je istakao uspjeh Izraela u ciljanju iranskih lidera tokom njegovog 12-dnevnog rata sa Iranom prošle godine. Tada su regionalni izvori rekli Reutersu da je ubijeno najmanje 20 visokih komandira, uključujući načelnika generalštaba, general-majora Mohameda Bagerija.
- Dvanaestodnevni rat i izraelski napadi na pojedinačne ciljeve zaista su pokazali korisnost tog pristupa - rekao je američki zvaničnik, dodajući da je fokus bio na onima koji su učestvovali u komandovanju i kontroli IRGC snaga.
Ipak, zvaničnik je upozorio da ciljanje pojedinaca zahtijeva dodatne obavještajne resurse. Ubistvo određenog vojnog komandanta znači precizno poznavanje njegove lokacije i razumijevanje ko bi još mogao biti pogođen u operaciji.
Nije bilo jasno zvaničnicima koji su govorili sa Reutersom kakve obavještajne podatke SAD posjeduju o iranskim liderima koji bi mogli biti ciljani.
Bijela kuća i Pentagon nijesu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Američki napadi na Iran mogli bi ciljati pojedinačne lidere

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Christine Lagarde, saopštila je da očekuje da će ostati na čelu te institucije do isteka njenog mandata u oktobru naredne godine.
Ona je to kazala u razgovoru za The Wall Street Journal (WSJ), odbacujući medijske navode o mogućem ranijem odlasku.
Financial Times je objavio da Lagarde planira da napusti funkciju u ECB-u prije isteka mandata i prije francuskih predsjedničkih izbora naredne godine, kako bi odlazećem francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu omogućila da izabere njenog nasljednika, prenosi Hrportfolio.
- Kada se osvrnem na sve ove godine, mislim da smo mnogo postigli, da sam i ja mnogo postigla. Moramo se konsolidovati i osigurati da je sve zaista čvrsto i pouzdano. Moj osnovni stav je da ću završiti svoj mandat - rekla je Lagarde u intervjuu za WSJ.
Reuters je ekskluzivno objavio da je Lagarde poslala privatnu poruku kolegama, uvjeravajući ih da je i dalje fokusirana na vođenje ECB-a te da će, ukoliko odluči da odstupi, to saznati direktno od nje, a ne iz medija.
Lagarde je za američki list istakla da je njen zadatak da osigurati cjenovnu i finansijsku stabilnost, kao i zaštititi euro i pobrine se da bude stabilan, snažan i spreman za budućnost Evrope.
Prošle subote ECB je predstavila plan koji bi trebalo da osigura likvidnost u eurima centralnim bankama širom svijeta i pripremiti teren za širu upotrebu zajedničke evropske valute u globalnoj trgovini.

Lagarde očekuje da će ostati u ECB-u do kraja mandata

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: desnica