Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

Državno tužilaštvo u Berlinu podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv poslanika Alternative za Njemačku (AfD) Matijasa Mosdorfa zbog navodnog izvođenja tzv. Hitlerovog pozdrava.
Kako prenose njemački mediji, Mosdorf je, navodno, u junu ove godine, tokom jedne sjednice Bundestaga, u predvorju parlamenta pozdravio jednog partijskog kolegu uzdignutom desnom rukom, što se u Njemačkoj smatra tzv. Hitlerovim pozdravom.
Parlamentarni odbor Bundestaga još je u oktobru ukinuo imunitet Mosdorfu, kako bi mogla biti sprovedena istraga.
<h3>Poslanik negira optužbe</h3>
Sam Mosdorf odbacuje optužbe i tvrdi da se one zasnivaju na iskazu jedne osobe, bivše poslanice Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
- Svi ostali koji su tog dana bili prisutni u tom dijelu zgrade negiraju da sam ikoga pozdravio uzdignutom desnicom- tvrdi Mosdorf.
Poslanika AfD-a iz savezne pokrajine Saksonija nedavno je sankcionisala i njegova stranka, zbog neodobrenog putovanja u Rusiju.
Za isticanje tzv. Hitlerovog pozdrava, koje se prema njemačkom zakonodavstvu smatra krivičnim djelom upotrebe simbola protivustavnih i terorističkih organizacija, zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

1250x600

1084x550

Berlin: Podignuta optužnica protiv poslanika AfD-a zbog nacističkog pozdrava

Vodeća francuska krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje u četvrtak je odbacila mogući kompromis s premijerom Fransoom Bajruom o budžetu, rekavši da je "prekasno" za postizanje dogovora.
Bajru je uložio svoj mandat na glasanje o povjerenju koje je zakazao za 8. septembar nakon višemjesečnog zastoja oko budžeta, kojim vlada želi smanjiti potrošnju.
Ali s obzirom na to da su se krajnje desne i ljevičarske stranke obavezale da ga neće podržati, analitičari kažu da će njegov premijerski mandat vjerovatno biti osuđen na propast samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost u decembru.
- Prekasno. Gospodine premijeru, propustili ste mnoge prilike da sastavite budžet koji koristi francuskom narodu. Stranica je okrenuta. Dijalog je prošlost - rekao je zamjenik lidera Nacionalnog okupljanja (RN) Sebastien Čenu za televiziju TF1.
Bajru je kasno u srijedu rekao da će od ponedjeljka biti domaćin razgovorima sa stranačkim liderima. Kaže da je spreman započeti pregovore pod uslovom da se stranke obavežu na mjere štednje kako bi smanjile francuski dug.
Rekao je da se ranije tokom ljeta nije obraćao stranačkim liderima jer su bili "na odmoru", što je razljutilo Čenua.
- Ova izjava nije samo neadekvatna, već dolazi i od nekoga ko se 50 godina bavi politikom bezbrižno... Prilično je uznemirujuća - rekao je Čenu.
Ukoliko Bajru ne dobije povjerenje odnosno izgubi na glasanju, moraće podnijeti ostavku zajedno s cijelom svojom vladom.

Francuska u dubokoj političkoj krizi: Desnica i ljevica ruše premijera 8. septembra

U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije i krše ljudska prava, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je u intervjuu agenciji MINA, govoreći o sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze i budućnosti međunarodnog poretka, ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju, a demokratija svuda u krizi.
Odgovarajući na pitanje da li je međunarodno pravo i dalje relevantno, ili je moć prava u potpunosti zamijenjena pravom moći, Jakšić je istakao da je međunarodno pravo oduvijek bilo pitanje dogovora najmoćnijih.
Ukazujući na riječi antičkog istoričara i vojskovođe Tukidida da veliki rade ono što hoće, a mali ono što moraju, Jakšić je naglasio da milenijumi ništa nijesu izmijenili.
- Mada, ima perioda kada se dogovorena načela više krše. Živimo u toj etapi. Sila prava se suviše često zamjenjuje pravom sile - istakao je Jakšić.
Upitan kako vidi izlaz iz situacije u Pojasu Gaze i da li je rješenje o dvije države i dalje realna opcija, on je rekao da nije sve dok je aktuelna struktura na vlasti u Izraelu.
Jakšić je podsjetio da je formula dvije države dogovorena još izraelsko-palestinskim sporazumom iz Osla 1993. godine i da je dobila podršku najšire svetske javnosti, uključujući i najvećeg izraelskog saveznika – Sjedinjene Američke Države (SAD).
On je kazao da se onda pojavio Benjamin Netanjahu, premijer „najdesnije Vlade u istoriji Izraela, koji dijeli mesijanske stavove ekstremističko militantnih cionista, svojih koalicionih partnera, obnoviti biblijski Izrael od reke Jordan do Sredozemlja“.
- Palestincima tu nema mjesta. Dok god je ova vlast u Izraelu, od rješenju po principu dvije države nema ništa - ocijenio je Jakšić.
Upitan koliko je insistiranje na rješenju dvije države u ovom trenutku smisleno s obzirom na dešavanja u Pojasu Gaze i da li je najava pojedinih država da će priznati Palestinu neka vrsta trenutnog pritiska na režim Netanjahua ili najava dugoročnog stava, on je istakao da je podrška rješenju dvije države podrška međunarodnom kontinuitetu.
- Svijet nije odustao od te formule, jedine koja može da razriješi sedam decenija dug konflikt - naveo je Jakšić.
Sa druge strane, kako smatra, to što sve više država Zapada priznaje ili će priznati Državu Palestinu jeste pritisak na Netanjahuovu vladu i to su potezi trajne prirode.
- Optužbe iz Izraela da su to antisemitski potezi su smiješne - dodao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje o sukobu u Ukrajini, on je ukazao na cik-cak kretanja u odnosima dvije sile koje određuju sudbinu Ukrajine – SAD-a i Rusije, i poručio da će eventualno rješenje zavisiti od dugo najavljivanog susreta lidera dvije države.
- Složena situacija. Donald Tramp voli da komanduje i traži da ga slušaju. Vladimir Putin ne trpi diktate i takođe voli da ga slušaju. Njihove vizije rješenja su, zasad, oprečne: Tramp želi sporazum, Putin hoće pobjedu - naveo je Jakšić.
On je kazao da Tramp prijeti razornim sankcijama, a Putin uzvraća najrazornijim napadima na Ukrajinu od početka rata.
Sve će zavisiti od njihovog najavljenog skorog susreta, prvog poslije onog u Helsinkiju 2018. godine”, rekao je Jakšić.
Upitan o sve bržem naoružavanju i novoj ravnoteži snaga u nastajanju, on je kazao da je globalna ravnoteža straha neophodna, jer ona sprečava upotrebu nuklearnog oružja.
- Regionalna ravnoteža straha je besmislica. Čemu trošiti milijarde eura, kao što to rade Srbija i Hrvatska? Kupovine naoružanja najviše koriste nacionalističkoj promociji lidera koji sebe predstavljaju kao branitelje sopstvenih država, kao i svjetskim prodavcima oružja koji gluposti regionalnog nadmetanja umješno naplaćuju - naveo je Jakšić.
Na pitanje o poziciji Crne Gore u tom kontekstu, on je rekao da je za Crnu Goru povoljna okolnost to što je mala država.
- Ne mora mnogo da troši na kupovinu oružja. Kao članica NATO-a maksimum svoje odbrane treba da kovertira zapadnoj vojnoj alijansi - kazao je Jakšić.
To će, kako je rekao, ubuduće koštati, jer je Tramp uspio da od NATO saveznika iznudi obećanje da će za odbranu izdvajati više.
- Ako to bude ispunjavala, Podgorica ne mora da brine - ocijenio je Jakšić.
Upitan o ulozi Zapadnog Balkana u aktuelnom trenutku na međunarodnoj sceni i zašto zašto region, uključujući i Crnu Goru, ostaje tih kada su u pitanju kršenja međunarodnog prava i globalne bezbjednosne krize, on je kazao da je Zapadni Balkan tradicionalno sklon preuveličavanju svoje uloge u svjetskoj areni.
- A takve ambicije su znale da neke njegove države gurnu između čekića i nakovnja velikih sila. Pametnije je držati se po strani, voditi politiku usklađenu sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije (EU), kojoj države regiona žele da se pridruže - poručio je Jakšić.
Prema njegovim riječima, pragmatizam je majka mudrosti.
- Što ne znači da ne postoje situacije kada treba ispoljiti sopstveni autonomni stav koji je u vašem interesu, ali ne vodi direktnoj konfrontaciji sa partnerima - istakao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje da li je ta tišina rezultat političkog opreza, straha od svrstavanja, ili odsustva dugoročne vizije, on je kazao da je pametno jasno se opredijeliti oko rata u Ukrajini, ali izbjeći uplitanje u transatlantski konflikt između SAD-a i EU.
Prema njegovim riječima, često je dovoljno svoje stavove obznanti glasanjem u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ili povodom raznih rezolucija.
- Sasvim je druga stvar ćutati kada svijet masovno progovori. Mislim na situaciju u Gazi. Pogledajte Sloveniju, članicu NATO i EU. Priznala je Palestinu i kao prva evropska zemlja najavila sankcije Izraelu - rekao je Jakšić.
On smatra da je potez Slovenije više moralni, nego politički stav. 
 
- Svako ima svoj izbor. Srbija nastavlja da prodaje municiju Izraelu i rizikuje da bude postavljena na stub srama - upozorio je Jakšić.
Na pitanje kako vidi budućnost međunarodnog poretka, on je ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju.
- Ne radi se o ratovima, njih je oduvijek bilo, već o kvalitetu politike. Demokratija je svuda u krizi. Evropi prijeti da za jednu deceniju ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije, krše ljudska prava, guše medijske slobode - smatra Jakšić.
Ipak, kako je istakao, male zemlje ne moraju obavezno da budu žrtve takvih trendova.
- Neka se same izbore za demokratski poredak. Neki će se tome obradovati, neki će pokušavati da spolja miniraju, ali samo je sopstvena pobjeda utemeljena pobjeda - poručio je Jakšić.

Jakšić: U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti

Čini se da će sljedeći evropski nacionalni vođa doći s krajnje desnice. Herbert Kikl je u dobroj poziciji da postane novi austrijski kancelar, a establišment Evropske unije sprema se za nove muke te novi udarac u stomak, koji će otežati Evropi borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Politico.
Kikl, koji će postati prvi krajnje desni čelnik Austrije nakon Drugog svjetskog rata, nije skrivao da se divi mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i vjerovatno će igrati sličnu igru: sarađivati ​​sa Kremljom, sukobljavati se s mainstreamom EU i slijediti tvrdokorne politike u područjima poput migracija.
Ako njegova Slobodarska stranka (FPÖ) preuzme vlast, to će značiti da će nezanemariv dio EU, od Mađarske preko Austrije do Slovačke pod premijerom Robertom Ficom i potencijalno do Češke, gdje bivši premijer Andrej Babiš vodi u predstojećim anketama uoči izbora u oktobru, biti naklonjen Rusiji tri godine nakon Putinove specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine.
To, navodi Politico, budi uznemirujuća sjećanja u Briselu, koji je 2000. gledao kako FPÖ pod vođstvom jednog od Kiklovih prethodnika, Jorga Haidera, postaje dio austrijske vladajuće koalicije. U to su vrijeme druge vlade unutar EU prekinule bilateralne kontakte s Bečom.
Postane li kancelar, Kikl će otići korak dalje od Haidera. Juče su započeli koalicijski pregovori s Austrijskom narodnom strankom desnog centra (ÖVP) nakon prekida pregovora među glavnim strankama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFjld7GgZyUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Prva žrtva mogla bi biti Ukrajina</h2>
Sličnosti između Kikla i Orbana, kojeg je nazvao "uzorom", su zapanjujuće. Baš kao i Orban, FPÖ računa na ruski gas, vrlo je kritičan prema sankcijama Rusiji i želi smanjiti pomoć Ukrajini.
Ono što je zabrinjavajuće za EU, posebno u područjima gdje je potreban dogovor između svih 27 vlada, jeste da bi dvojac vjerovatno radio zajedno na blokiranju velikih inicijativa. Orban je godinama smetao Briselu, iako bi u konačnom često pokleknuo pred političkim pritiscima, poput proširenja EU prije nešto više od godinu dana. Ali, Mađarska i Austrija koje nastupaju zajedno mogle bi da predstavljaju snagu protiv koje bi se Unija puno teže borila.
Nije teško zamisliti da bi prva žrtva mogla biti Ukrajina. 
- Evropska unija trenutno na svakom koraku slijedi kurs eskalacije, koji bi mogao završiti trećim svjetskim ratom - stoji u programu Kiklove stranke.
Sankcije Rusiji čine EU "djelimično krivom za patnje i smrt u Ukrajini i Rusiji samo potpiruju dalji sukob", smatra Harald Vilimski, vodeći kandidat FPÖ-a za izbore za EU. 
Kiklova stranka ponavlja tvrdnju novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi EU trebala prihvatiti "mirovnu politiku" kako bi prisilila Ukrajinu na pregovore. Stranka je obećala da će blokirati bilo kakvu pomoć Ukrajini putem Evropskog fonda za mir. 
U 2016. stranka je čak potpisala "sporazum o prijateljstvu" s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija u kojem su se dvije strane dogovorile da razmjenjuju ​​informacije i održavaju redovne zajedničke konsultacije.
<h2>Odjeci nacističkog perioda</h2>
Dok je Kikl nakon ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022. naglasio da je ovaj sporazum o prijateljstvu u međuvremenu istekao, stranka i dalje ima povoljno stajalište o Rusiji. Posjete Orbana i Fica Moskvi austrijska krajnja desnica opisala je kao "pravu mirovnu diplomatiju".
Kikl, koji se proglasio narodnim kancelarom (Volkskanzlerom, op.a.), tokom predizborne kampanje 2024, što je izraz koji je došao u prvi plan kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj 1933. takođe razmišlja o potpunoj reformi austrijskog sistema azila.
Obećao je da će očuvati "homogenost" austrijskog naroda suspendovanjem prava na azil putem "zakona o vanrednom stanju" i zalaganjem za "dosljednu reemigraciju" tražilaca azila. To bi bilo jasno kršenje zakona EU.
Program stranke zagovara smještaj evropskih migracijskih centara u trećim zemljama za "milione ljudi" i obustavu plaćanja EU ako blok ne održi svoje obećanje da će "zaštititi" svoje vanjske granice.
FPÖ takođe ima za cilj da sruši Evropski zeleni dogovor, skup politika EU čiji je cilj da učini blok ugljeno neutralnim, što smatra jednim od glavnih uzroka nedostatka konkurentnosti u Evropi. 
- Strogi propisi EU moraju biti razbijeni - navodi se u stranačkom programu.
<h2>Presedan za Njemačku</h2>
U Njemačkoj Kikla slavi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), druga po anketama uoči izbora u februaru. Iako AfD i FPÖ ne sjede u istoj panevropskoj grupi u Evropskom parlamentu, blisko su povezani, što podstiče strahove u Berlinu da bi Austrija mogla da postavi presedan za najveću evropsku privredu i najbližeg komšiju.
Pokušaj Kikla da sastavi vladu naišao je na kritike gotovo cijelog političkog spektra u Njemačkoj.
- Situacija u Austriji pokazuje šta se događa kada više niste u mogućnosti da formirate savez - rekao je njemački ministar privrede Robert Habek iz Zelenih za javni radio "Deutschlandfunk".
S druge strane, Alis Veidel, dopredsjednica AfD-a, pozvala je njemački desni centar da sruši "sanitarni kordon" prema krajnjoj desnici i razmisli o ulasku u koalicijsku vladu, molbu koju su konzervativci do sada uporno odbijali, prenosi Index.

Politico: Evropa dobija novog Orbana

Francuski predsjednik Emanuel Makron imenovao je danas novu vladu koju predvodi premijer Mišel Barnier, što je pomak udesno 11 sedmica nakon neuvjerljivih parlamentarnih izbora.
Prvi veliki zadatak za Barniera, koji je imenovan prije nešto više od dvije sedmice, biće podnošenje plana budžeta za 2025. koji se bavi finansijskom situacijom Francuske, a koju je premijer ove sedmice nazvao "veoma ozbiljnom".
Konzervativni Barnier je međunarodno najpoznatiji po tome što je vodio pregovore Evropske unije o Bregzitu sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Teški razgovori o raspodjeli 39 mjesta u vladi trajali su sve do službene objave 21. septembra, rekli su upućeni, uz trenutke visoke napetosti između predsjednika i njegovog premijera.
Opozicioni političari ljevice već su najavili da će osporiti njegovu vladu.
Na julskim izborima, ljevičarski blok pod nazivom Novi narodni front (NFP) osvojio je najviše poslaničkih mjesta od bilo kojeg političkog bloka, ali nedovoljno za ukupnu većinu.
Makron je tvrdio da ljevica neće moći prikupiti dovoljno podrške za formiranje vlade koja neće odmah biti srušena u parlamentu. Umjesto toga, obratio se Barnieru da predvodi vladu koja se uglavnom oslanja na parlamentarnu podršku Makronovih saveznika, kao i konzervativnih republikanaca (LR) i centrističkih grupa.
Makron je takođe računao na neutralan stav krajnje desnice -- ali lider Nacionalnog skupa (RN) Žordan Bardela brzo je osudio sastav nove vlade. To je označilo "povratak makronizmu" i stoga "nema nikakvu budućnost", rekao je 21. septembra.
Na drugom kraju političkog spektra, ekstremno ljevičarski vatreni Žan-Lik Melanšon nazvao je novu postavu "vladom gubitnika opštih izbora". Francuska bi, kako je rekao, trebalo da se "riješi" vlade "što je prije moguće", dok je njegova stranka zaprijetila da će "pojačati pritisak naroda" na vladu.
Predsjednik Socijalističke partije Oliver Faure odbacio je Barnierov kabinet kao "reakcionarnu vladu koja demokratiji daje prst".

Pomak udesno: Makron imenovao novu vladu, premijer Mišel Barnier

Potpredsjednik Saveza antifašista Srbije Aleksandar Sekulović nije optimista da će se zapadne zemlje ozbiljnije suprotstaviti Vučićevom ''srpskom svetu'' i njegovom miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore. Između ostalog, dodaje, i zbog uloge te iste međunarodne zajednice u dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori.
Izlazak manjinskih stranaka iz crnogorskog suverenističkog bloka objašanjava strahom manjina, a u tom kontekstu podsjeća na izjavu sadašnjeg crnogorskog ministra Miluna Zogovića koji je, prije otprilike dvije godine, poručio DPS-u ali i crnogorskom suverenističkom bloku da će se ''prije pomiriti Izraelci i Palestinci, nego mi i vi''.
Sekulović, inače i kolumnista beogradskog lista Danas, smatra da je problem sa srpskim nacionalizmom dubok, jer je riječ o "predoziranosti" tom ideologijom, a tzv. ‘’srpski svet’’ je jedan od njegovih stubova.
- Srpsko je društvo ''overdozirano’’ nacionalizmom, ne odnosi se to samo na Srbiju nego i na tzv. Republiku Srpsku, na Srbe na sjeveru Kosova, ali i u Crnoj Gori - napominje Sekulović.
On vidi problem i u tome što međunarodna zajednica iz, kako kaže, raznih razloga, nema jasan stav po pitanju Vučićeve politike prema regionu. Naš sagovornik i ne očekuje reakciju Zapada kada je posrijedi Vučićevo brutalno miješanje u unutrašnje stvari i uopšte njegov odnos prema Crnoj Gori.
- U poslove Crne Gore miješala se prije svega međunarodna zajednica i to na negativan način. Njen udio u dovođenju ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori je značajan, i nije to samo djelo Vučića i Srbije, nego je tome dosta pripomogla Evropska unija i Amerika. Tako da, pravo da vam kažem, ja sam pesimista u pogledu djelovanja međunarodne zajednice i nekog njenog konstruktivnog uticaja - kaže Sekulović. &nbsp;
Proslavu izbornih rezultata u Gusinju bez crnogorskih obilježja, Sekulović objašnjava uticajem religije, na što su, kaže osjetljivi, prije svega u SAD. U tom kontekstu on tumači nedavnu posjetu američke ambasadorke Rajzing Rajnke mitropolitu SPC Joanikiju, nakon koje je, možda ne slučajno, Joanikije podržao PES-ovog kandidata za gradonačelnika Podgorice.
- A tradicionalno američko društvo je duboko religiozno i nije čudno da ambasador SAD preferira društvo i Amfilohija Radovića i Joanikija, i da protežira njihove favorite na političkoj sceni - kaže Sekulović.
On je prije dvije godine predvidio, u jednoj kolumni, da će manjijnske stranke u Crnoj Gori izaći iz suverensitičkog bloka, što se, sa izuzetkom HGI-ja, pokazalo tačnim. Sekulović to objašanjava stigmom koja je bačena na crnogorski odnosno suverenistički blok.
- Ja ću vas podsjetiti, to je bilo prije nekoliko godina, onaj Milun Zogović, koji sada čujem da je ministar, je u Skupštini Crne Gore rekao, obraćajući se DPS-u, a u stvari cijelom crnogorskom bloku, da će se ‘’ prije pomiriti Izraelci i Palestinci nego što ćemo se mi sa vama pomiriti’’. Doslovno je tako rekao, a kakav je odnos između Izraelaca i Palestinaca vidimo danas po genocidu koji se sprovodi nad palestinskim narodom. Ta stigma je uplašila manjine koji su računali da je bolje da se &nbsp;odbiju od Crnogoraca da I njih ne snađe ista sudbina koja će snaći Crnogorce - kaže Sekulović, koji dodaje da je iznenađen podrškom koja je ulasku BS-a u aktuelnu Vladu stigla iz Sarajeva.
<h2>Vučić bi mogao pokušati vojnu akciju na Kosovu</h2>
Sekulović vjeruje da Vučić čeka preslaganja geopolitičkih kockica na svjetskoj ceni, konkretno pobjedu Trampa, za ostvarenje svojih ciljeva, među kojima je tzv. reintegracija Kosova. &nbsp;&nbsp;
- On eskalira u retorici, i radi sve, od poruka da neće dozvoliti nove ‘Oluje’, do naoružavanja, da pokuša neku vojnu akciju na Kosovu - ocijenio je Sekulović.
Dodaje da se u tom cilju u Srbiji stvara tzv. "logika tora".
- To je logika opsadnog stanja koju oni vrlo vješto produciraju, kao - svi su protiv Srba, a to je logika tora, svi na okup oko ovna predvodnika, jer jedini on može da spasi stvari - kaže Sekulović.
<h2>Spomenik Draži Mihailoviću logična evolucija ka fašizmu</h2>
Najaktuelniji udar na antifašizam, koji dolazi iz Beograda iz usta gradonačelnika Aleksandra Šapića o podizanju spomenika Draži Mihailoviću, Sekulović vidi samo kao očigledan dokaz evolucije srpskog nacionalizma ka fašizmu.
- Podizanje spomenika Draži Mihailoviću je prirodna evolucija u srpskom nacionalizmu koji završava tamo gdje mu je mjesto, a terminalna faza je fašizam - kaže Sekulović.

Sekulović: Zapad se neće suprotstaviti "srpskom svetu", sam je doprinio dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine uputilo je preporuku svojim građanima da hitno napuste Iran zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u zemlji, piše Ukrajinska Pravda.
- Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Islamskoj Republici Iran, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje ukrajinskim građanima da napuste Iran - stoji u saopštenju.
<h3>Dostupne rute za izlazak</h3>
Ministarstvo je navelo da je zemlju trenutno moguće napustiti preko nekoliko graničnih prprelaza ijelaza, uključujući Međunarodni aerodrom Imam Homeini u Teheranu te kopnene prelaze prema Jermeniji - Norduz/Agarak i Turskoj - Bazorgan/Serou. Ukrajinski građani pozvani su da slijede upustvo lokalnih vlasti, izbjegavaju sukobe s policijskim službenicima i ostanu mirni.
- U slučaju promjena situacije ili otvaranja dodatnih ruta za napuštanje zemlje, informacije će biti žurno ažurirane - dodaje se u saopštenju.
<h3>Pozadina nemira</h3>
Masovni protesti potresaju Iran od 28. decembra prošle godine. Nemiri su započeli štrajkom trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa nacionalne valute i visoke inflacije. Protesti su se ubrzo proširili na gotovo cijelu zemlju, a desetak dana kasnije pojavile su se informacije da su dva grada na zapadu Irana došla pod kontrolu protestanata. Državne novinske agencije negiraju te tvrdnje, navodeći da je policija rastjerala demonstrante.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei priznao je postojanje ekonomskih problema, ali ih je pripisao "djelu neprijatelja". Takođe je izjavio kako je "beskorisno razgovarati s izgrednicima" te da im "treba pokazati gdje im mjesto".

Ukrajina svojim državljanima: Hitno napustite Iran

Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza, što potvrđuju i nalazi istraživanja koje je realizovala Privredna komora (PKCG), saopštila je njena predsjednica, Nina Drakić.
„Većina privrednika očekuje stabilizaciju ili blago unapređenje poslovnog ambijenta, te da će uslovi poslovanja biti na zadovoljavajućem nivou. Ipak, značajan dio privrede zadržava rezervu, imajući u vidu i dalje prisutne strukturne slabosti, spoljne neizvjesnosti i otvorena pitanja u pogledu brzine i dosljednosti sprovođenja reformi“, kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Kako je navela, očekivanja su, stoga, pozitivna, ali jasno uslovljena konkretnim potezima ekonomske politike.
Prema riječima Drakić, ključni faktor stabilnog i održivog rasta u narednom periodu biće sposobnost države da sistemski odgovori na izazove tržišta rada.&nbsp;
„Jednako važan segment očekivanih reformi odnosi se na finansijsku i fiskalnu politiku. Privreda u ovoj godini očekuje dostupnije i raznovrsnije izvore finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća. Operacionalizacija kreditno-garantnih mehanizama, razvoj alternativnih izvora finansiranja i poreski podsticaji za reinvestiranje dobiti u proizvodnju i inovacije predstavljaju ključne preduslove za snažniji investicioni ciklus“, smatra Drakić.
Ona je saopštila da privreda očekuje i snažniju borbu protiv sive ekonomije kroz preventivno djelovanje inspekcija, dosljednije uključivanje privrede u proces izrade propisa, ubrzanje planske dokumentacije i razvoj infrastrukture za poslovanje i industriju.
„Poseban značaj ima i obezbjeđivanje nefinansijske podrške kompanijama kroz savjetodavne usluge, obuke i jačanje kapaciteta za prilagođavanje regulatornim i tržišnim promjenama, u čemu PKCG može dati značajan doprinos“, poručila je Drakić.
Digitalna transformacija i međunarodna integracija takođe se prepoznaju kao važni stubovi rasta u narednom periodu.
Privreda očekuje snažniju podršku digitalizaciji malih i srednjih preduzeća, unapređenje elektronskih servisa i dalju implementaciju savremenih sistema plaćanja.
„Istovremeno, integracija u međunarodne lance vrijednosti, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću i pametna specijalizacija predstavljaju ključne prilike za dugoročno jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Drakić je kazala da bez jasnog strateškog opredjeljenja ka razvoju proizvodnje i realnog sektora, nije moguće obezbijediti održiv rast.
„Podrška industriji, inovacijama, energetskoj stabilnosti i zelenoj tranziciji mora biti snažnija, ciljanija i dugoročnija. Samo kroz dosljednu podršku proizvodnji, izvozu i tehnološkom razvoju moguće je očekivati rast zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i stabilan ekonomski napredak u ovoj i godinama koje slijede“, naglasila je Drakić.
Govoreći o kretanjima privrede u prošloj godini, Drakić je saopštila da je Crna Gora, sa stopom rasta od oko tri odsto, i dalje među brže rastućim ekonomijama u evropskim okvirima, posebno u poređenju sa zemljama EU koje stagniraju ili bilježe minimalni rast.
„Očuvana makroekonomska i fiskalna stabilnost, uz učešće javnog duga unutar održivih okvira, dodatno potvrđuje otpornost ekonomije, dok je finansijski sektor ostao stabilan i likvidan, sa nastavljenom kreditnom aktivnošću prema privredi, čak i u uslovima restriktivne monetarne politike EU“, rekla je Drakić.
Tržište rada nastavlja da bilježi pozitivne trendove. Rast zaposlenosti i zarada, te dalji pad nezaposlenosti, doprinijeli su povećanju potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti, istovremeno doprinoseći daljoj formalizaciji tržišta rada.
Ona smatra da je posebno ohrabrujući podatak o rastu prihoda od turizma u trećem kvartalu, nakon izazovne 2024. godine i prva dva prošlogodišnja kvartala, što je imalo pozitivne efekte na unutrašnju trgovinu i rast u vazdušnom saobraćaju, uz rekordni broj prevezenih putnika.
„Ovi rezultati potvrđuju otpornost privrede na globalne i regionalne turbulencije i njenu sposobnost da zadrži stabilan rast u izazovnim okolnostima“, dodala je Drakić.
Ipak, kako smatra, u godini za nama zadržale su se značajne strukturne slabosti.
„Analiza BDP-a ukazuje na dalji pad učešća proizvodnih djelatnosti dok istovremeno raste dominacija uslužnih sektora. Takav model rasta, koji se gotovo u potpunosti oslanja na potrošnju i fiskalne efekte uvoza, ne doprinosi dugoročnoj otpornosti ekonomije i ograničava potencijal za jačanje domaće proizvodnje“, rekla je Drakić.
Dodatno zabrinjava visoka uvozna zavisnost, posebno u sektoru hrane, kao i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine pao na istorijski minimum.
„Ovo ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i njenu ograničenu sposobnost da zadovolji domaće i međunarodno tržište. Dodatno, inflatorni pritisci ostaju visoki, uprkos globalnom usporavanju cijena, što je rezultat kombinacije uvoznih i unutrašnjih faktora, uključujući strukturne slabosti domaće proizvodnje“, navela je Drakić.
Stoga, prioriteti za naredni period ostaju jasni - snažnija podrška proizvodnim djelatnostima, jačanje domaće konkurentnosti, smanjenje uvozne zavisnosti i stvaranje održivog i otpornog modela rasta.
Drakić je saopštila da analiza sektorskih kretanja u prošloj godini ukazuje na jasno diferencirane performanse privrede, pri čemu su neki sektori pokazali značajnu otpornost i potencijal rasta, dok drugi ostaju ranjivi i zahtijevaju snažnu institucionalnu podršku.
Među sektorima koji su u prošloj godini pokazali najveću otpornost izdvajaju se trgovina, promet nekretninama, finansijski sektor i drugi uslužni sektori koji se oslanjaju na domaću i ličnu potrošnju.
„Trgovina bilježi rast prometa i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, uz stabilnu investicionu aktivnost i pozitivan efekat na zaposlenost. Promet nekretninama i finansijski sektor bilježe pojačanu aktivnost, podstaknutu rastom potrošnje, prisustvom stranih rezidenata i povećanom tražnjom za finansijskim i pratećim uslugama. Turizam, kao ključni oslonac crnogorske ekonomije, preokrenuo je negativni trend iz prethodne godine potvrđujući otpornost sektora“, istakla je Drakić.
Sektor proizvodnje hrane nije pokazao istu mjeru otpornosti kao navedeni uslužni sektori. Njegov razvoj i dalje je ograničen strukturnim izazovima – visokim lokalnim i državnim nametima, nedovoljnim obimom domaće proizvodnje, slabijom konkurentnošću u odnosu na uvoz i otežanim pristupom finansiranju.
„Uprkos tome, riječ je o sektoru sa značajnim potencijalom, posebno u kontekstu jačanja prehrambene sigurnosti, turizma i regionalnog plasmana“, dodala je Drakić.
S druge strane, industrijski sektori, posebno metalurgija, metaloprerađivačka industrija i energetski sektor, ostaju najranjiviji. Industrijska proizvodnja je smanjena, uz izražen pad u sektoru snabdijevanja električnom energijom prvenstveno zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i nepovoljnih hidroloških prilika.
„Metalurgija i metaloprerađivačka industrija nastavile su da funkcionišu u okvirima dugotrajnog zastoja. Sektor je dodatno opterećen nedostatkom kvalifikovane radne snage i slabom povezanošću obrazovnog sistema sa potrebama industrije, dok institucionalni okvir ne pruža dovoljnu podršku, koordinaciju i finansijske mehanizme“, kazala je Drakić.
Ona smatra da oporavak i održivi rast ovih ranjivih sektora zahtijevaju odlučne institucionalne mjere - jačanje industrijske politike, podsticaje za modernizaciju i inovacije, poboljšanje energetske efikasnosti, razvoj kadrovskih kapaciteta i olakšice u finansiranju.
„Samo kroz takav sveobuhvatan pristup moguće je povećati konkurentnost domaće proizvodnje, smanjiti uvoznu zavisnost i stvoriti održiv izvozni potencijal, čime bi se obezbijedila dugoročna otpornost crnogorske privrede“, saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, protekla godina je za crnogorske privrednike bila obilježena nizom dugotrajnih izazova, koji su značajno uticali na poslovanje i planove rasta.
Na osnovu ankete koju je PKCG realizovala tokom marta, poslovna zajednica je jasno identifikovala sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i dalje kao najozbiljnije prepreke.
„Iako postoje određene mjere za suzbijanje neformalne ekonomije, one se i dalje ne percipiraju kao dovoljno efikasne od strane formalnog sektora, što direktno utiče na konkurentnost i stabilnost privrednih subjekata“, rekla je Drakić.
Drugi ključni izazov je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji je dodatno pojačan migracijom kadrova i neusklađenošću obrazovnog sistema sa potrebama tržišta.
Ograničena dostupnost radne snage sa adekvatnim znanjima i vještinama direktno utiče na produktivnost, inovacije i sposobnost kompanija da odgovore na tržišne zahtjeve.
„Sve izvjesnije pridruživanje EU moglo bi dodatno produbiti ovaj problem, jer će rast standarda i prilagođavanje regulativi povećati potražnju za kvalifikovanim kadrom, što domaće tržište rada trenutno teško može zadovoljiti“, upozorila je Drakić.
Visoki fiskalni i parafiskalni nameti i dalje ostaju među vodećim barijerama poslovanja, iako su zabilježena poboljšanja u pojedinim oblastima. S druge strane, sve izraženiji postaje problem neadekvatnih zakonskih rješenja i njihove nedosljedne primjene, što je po prvi put ušlo među pet najčešće identifikovanih prepreka.&nbsp;
Drakić je saopštila da prethodna iskustva pokazuju da su sistemska rješenja, iako djelimično prisutna, i dalje nedovoljna da odgovore na složene izazove poslovanja.
Kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal.&nbsp;
„PKCG stoga ističe potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim institucionalnim pristupom, koji bi uključivao dalje smanjenje fiskalnog opterećenja, poboljšanje pravne sigurnosti, unapređenje administrativnih procedura i razvoj ljudskih resursa kao temelja za održiv rast“, naglasila je Drakić.
Na pitanje kako ocjenjuje odnos države i privrede u prošloj godini, Drakić je odgovorila da se on može ocijeniti kao funkcionalan i uglavnom konstruktivan, ali u određenim segmentima reaktivan.
Dijalog je bio prisutan i institucionalno uspostavljen kroz radne grupe, javne rasprave i kontakte sa resornim ministarstvima.
&nbsp;„Crnogorska privreda nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ono što se, međutim, s pravom očekuje jeste da se izazovi sagledavaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmatraju i da se, kroz otvorenu saradnju, gradi jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Iako je dijalog bio kontinuiran, Drakić smatra sa postoji prostor da on bude intenzivniji, sadržajniji i sistematičniji, posebno kada je riječ o ranom uključivanju privrede u proces kreiranja propisa.
U određenim oblastima saradnja je rezultirala konkretnim pomacima, dok su u drugim segmentima potrebni dodatni napori kako bi se preporuke privrede dosljednije i brže pretočile u praktična rješenja.&nbsp;
„Godina za nama pokazala je da postoji prostor i jasna osnova za dalje jačanje partnerstva države i privrede. Uz unapređenje kvaliteta dijaloga i njegovo dosljednije pretvaranje u konkretne politike i odluke, mogu se stvoriti stabilni uslovi za održiv ekonomski rast i jačanje konkurentnosti crnogorske privrede“, navela je Drakić.
Na pitanje koliko su evropske integracije i usklađivanje sa EU standardima uticale na poslovni ambijent, Drakić je odgovorila da evropske integracije i usklađivanje sa standardima EU imaju složen, ali suštinski pozitivan uticaj na poslovni ambijent u Crnoj Gori.
„Harmonizacija propisa sa pravnom tekovinom EU doprinosi stvaranju stabilnijeg, transparentnijeg i predvidljivijeg regulatornog okvira, jačanju pravne sigurnosti, unapređenju tržišne konkurencije i većem povjerenju domaćih i stranih investitora. U tom smislu, proces evropskih integracija otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom tržištu EU, mogućnost uključivanja u evropske lance vrijednosti, kao i korišćenje pretpristupnih fondova i programa podrške koji mogu značajno doprinijeti modernizaciji proizvodnje, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskih resursa“, poručila je Drakić.
Istovremeno, usklađivanje sa EU standardima nosi i značajne izazove, naročito za mala i srednja preduzeća.
Prema riječima Drakić, uvođenje novih tehničkih, ekoloških, administrativnih i digitalnih zahtjeva često podrazumijeva dodatne troškove, potrebu za sertifikacijom, ulaganja u opremu i obuku zaposlenih, kao i prilagođavanje poslovnih procesa.
„Povećana konkurencija sa tržišta EU dodatno pojačava pritisak na domaće kompanije, posebno one koje posluju pretežno na lokalnom tržištu i imaju ograničene finansijske i kadrovske kapacitete. Evropske integracije treba posmatrati kao proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, fazno uvođenje standarda i snažnu institucionalnu podršku privredi“, smatra Drakić.
Na pitanje koja bi bila njena poruka privrednicima, ali i mladima koji tek ulaze u svijet biznisa, Drakić je odgovorila da je početak nove godine prilika da se poruči da razvoj crnogorske ekonomije zavisi od hrabrosti da se mijenja, ali i odgovornosti u donošenju odluka.
“Privrednici treba da nastave da ulažu u unapređenje produktivnosti, inovacije i kvalitet, jer se dugoročna konkurentnost ne gradi kratkoročnim rješenjima, već stabilnim i održivim poslovnim modelima. U uslovima globalne neizvjesnosti, ključne vrijednosti postaju prilagodljivost, saradnja i strateško razmišljanje”, poručila je Drakić.
Mladima koji tek ulaze u svijet biznisa poručila je da ne čekaju idealne uslove, već da koriste znanje, tehnologije i podršku koja im je dostupna.
Preduzetništvo, kako je istakla, nosi rizik, ali i veliku priliku za lični i društveni napredak.&nbsp;
“Upornost, spremnost na učenje i otvorenost ka novim idejama danas su jednako važne kao i dobra poslovna ideja. Mladi ljudi, kroz inovativne i odgovorne biznise, mogu dati snažan doprinos modernizaciji ekonomije i stvaranju održivih radnih mjesta u Crnoj Gori”, zaključila je Drakić.

Drakić: Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom

U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Ministar energetike Ukrajine Artem Nekrasov saopštio je javnosti da je više od 800.000 korisnika u regijama Zaporožje i Dnjepropetrovsk ostalo bez električne energije.
Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u srijedu naveče ostavili su velike djelove Dnjepropetrovska, Zaporožja i okolnih regija bez struje, vode, grijanja ili komunikacija, što je izazvalo strah od humanitarne katastrofe jer se očekuje da će temperature pasti ispod nule.
Vlasti su upozorile da bi situacija mogla postati mnogo opasnija u narednim danima ako se ne obnove struja i grijanje, jer prognoze pokazuju da će noćne temperature pasti na minus 8 stepeni Celzijusa ovog vikenda.
- Tokom noći neprijatelj je izveo još jedan udar na ukrajinsku energetiku. Usljed napada su gotovo potpuno isključene Dnjepropetrovska i Zaporoška oblast. Još od noći počeli su radovi na obnovi. Ujutro je u Dnjepropetrovskoj oblasti bez električne energije ostalo oko 800.000 potrošača - rekao je Nekrasov.
U ovim regijama se nastavljaju radovi na popravci kako bi se vratila struja potrošačima. Objekti socijalne i kritične infrastrukture djelimično su snabdjeveni.
Takođe, usljed neprijateljskog udara na Dnjepropetrovskom području isključeno je osam rudnika. Svi radnici su ujutro izvučeni na površinu.
Sve bolnice u Dnjepropetrovsku su prebačene na generatore i nastavljaju s radom, rekli su zvaničnici. Vodovodni i kanalizacijski sistemi se održavaju korištenjem rezervnog napajanja.

Tag: desnica