U emisiji E uživo govorimo o drugoj regionalnoj školi „Devedesete u Jugoslaviji - novi izvori i metodologije” i novim generacijama koje mijenjaju narative o devedesetim.
O istraživanjima predstavljenim u emisiji Eho na E televiziji koji ukazuju na stavove građana o pušenju nekada i danas. 
Priča iz E- misije pokazuje da sve manje djece u Crnoj Gori prima vakcine. O urbanoj mobilnosti u Baru i učešću Opštine Bar u projektu „CITYMOVE“.
Koje tri situacije se svrstavaju u tri najstresnija predstavljanja u životu individue?
Emitujemo dio ekskluzivnog intervjua sa Miškom Ražnatovićem, jednim od najuspješnijih sportskih menadžera na planeti. 

Emisija E uživo na programu E televizije je radnim danima od 16 do 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E uživo: Druga regionalna škola „Devedesete u Jugoslaviji - novi izvori i metodologije”, stavovi građana o pušenju, sve manje djece se vakciniše...

Znanje o 90-im je uslov za mirniju i pravedniju budućnost, a multiperspektivan pristup istoriji je osnova kritičkog mišljenja i razumijevanja tog složenog perioda čiji pečat i danas nosimo. Mladi iz regiona pokazuju da postoji generacija spremna da preuzme odgovornost i mijenja narative, neki su od akcenata sa druge regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije", održane od 25. do 29. septembra 2025. godine u Budvi, koja je okupila 25 mladih ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. Oni su imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena sa Dubravkom Stojanović, profesorkom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Adnanom Prekićem, profesorom Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Anom Radaković, istraživačicom iz Muzeja 90-ih, Milošem Vukanovićem, predsjednikom Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukanom Ražnatovićem, rukovodiocem Muzeja kralja Nikole na Cetinju, istoričarkom Sanjom Radović, zatim Olgom Kavran, direktorkom NVO IUSTICOM, Draganom Popovićem, istoričarom i građanskim aktivistom, rediteljem Androm Martinovićem i Majom Marinović, saradnicom na programima u CGO-u. Program je imao interdisciplinaran pristup, uključujući predavanja, diskusije, rad sa arhivskim izvorima, analizu usmenih predanja, posjetu izložbi “Devedesete: od nepristajanja do otpora” i prateći panel, zatim posjetu logoru “Morinj”, projekcije filmova, edukativno-zabavne sadržaje, a što je doprinijelo proširivanju znanja o društveno-političkom kontekstu raspada Jugoslavije i naučno utvrđenim činjenicama o sukobima i ratnim zločinima tokom 90-ih. - Važno je da mladi ljude iz regiona budu dobro informisani o radu Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju - od načina njegovog osnivanja i rada do važnih činjenica koje je utvrdio. Posebno je važno i da se upoznaju sa sadržajem njegovih arhiva, jer su u njima stotine hiljada dokumenata i svjedočenja o bliskoj prošlosti čija konstantna zloupotreba i manipulacija od strane političara i drugih istorijskih revizionista ima presudan uticaj na svakodnevnicu u kakvoj mladi u bivšoj Jugoslaviji i dalje žive - kazala je predavačica Olga Kavran, koja je, u jednom periodu, bila i portparolka Haškog tribunala. Dr Dragan Popović navodi da je regionalna škola jedan od najboljih programa ove vrste, ističući njen koncept i teme, ali i učesnike koji je čine izuzetnom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt='Regionalna škola "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"'> <figcaption>Učesnici regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Riječ je o grupi mladih koja i ovdje, svojim angažmanom i posvećenošću, potvrđuje da su na scenu stupile nove generacije od kojih možemo očekivati velike stvari. To je generacija koja sada &nbsp;u Srbiji pokazuje svoje najbolje lice, ali vjerujem da takav potencijal postoji širom bivše Jugoslavije i da ćemo ga uskoro vidjeti na djelu. Neizmjerno mi je zadovoljstvo što sam kroz ovu školu mogao da dam bar mali doprinos tom procesu - kazao je Popović. Sanja Radović je rekla da se u izazovnom savremenom društvenom kontekstu, opterećenom ideologizovanim perspektivama, pokazuje koliko je važan kritički pristup informacijama i podacima sa kojima se suočavamo.&nbsp; - Multiperspektivni pristup u izučavanju istorije osnov je kritičkog promišljanja koje ne samo da uvažava drugačije poglede, već otvara prostor za razgovor i razumijevanje - a toga hronično nedostaje u našim društvima - poručila je Radović. Naglasila je i da takav inovativan i prijeko potreban pristup njeguje projekat zajedničkih istorijskih čitanki, kroz koji nastavni kadar i učenici imaju priliku da se, po prvi put, upoznaju sa istorijom komšija iz regiona. - Mladi i dalje ne znaju mnogo o ovim temama, jer se u gotovo svim državama bivše Jugoslavije formalno obrazovanje skoro uopšte ne bavi tim periodom naše nacionalne i zajedničke istorije. Ako i imaju određeno znanje, ono uglavnom potiče iz vaninstitucionalnih izvora – porodice, društva, medija i slično - kazao je Miloš Vukanović, koji je vodio dio sesija.&nbsp; On je ocijenio ohrabrujućim rastući broj mladih, koji pokazuju veće interesovanje za stručan pristup ovoj osjetljivoj temi i razumijevanje pozicioniranja ovog kompleksnog pitanja. - Radionica o usmenoj istoriji na Regionalnoj školi o devedesetim pružila je uvid u arhivu Muzeja 90-ih i intervjue sa akterima antiratnih inicijativa u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poseban značaj imao je rad sa autentičnim svjedočenjima, kroz koje su učesnici mogli da razumiju lične perspektive i društveni kontekst otpora ratu, dok su u praktičnom dijelu vježbali kako da analiziraju intervjue - kazala jedna od predavačica Ana Radaković, pojašnjavajući da se time povezuju istraživačke vještine sa kritičkim promišljanjem o nasljeđu 90-ih i očuvanjem sjećanja. Jelena Todić, profesorka socijalnog rada na Univerzitetu Teksasa u San Antoniju i jedna od učesnica programa, ispričala je svoja iskustva iz Amerike. - Otišla sam u Ameriku tokom 90-ih, a to iskustvo me je formiralo kao osobu, aktivistkinju, istraživačicu i profesorku. Moj rad je posvećen društvenim i političkim determinantama zdravlja i socijalnoj pravdi, uz uvjerenje da je u zdravom društvu, zdravo tijelo. Istina, odgovornost, reparacija i solidarnost ključni su elementi zdravog društva i njegove transformacije poslije međuljudskog i strukturnog nasilja. Multiperspektivna istorija je osnova tih procesa. Škola mi je pružila dragocjenu priliku da učim od aktivista, predstavnika akademske zajednice, studenata i organizacija iz regiona koji godinama duboko promišljaju ove složene teme. Nadam se da je ovo tek početak buduće saradnje - kazala je Todić. Filip Marko Srdić, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je u školi imao priliku da proširi svoje znanje na multidisciplinarni način, naročito poglede na unutrašnje procese i dinamiku unutar Crne Gore od osamdesetih do danas, što mu je, kako je rekao, za nekog ko dolazi iz Hrvatske veoma interesantno.&nbsp; - Kroz mozaik predavanja i različitiih sesija dobio sam uvid u to kako su lokalizirani procesi transformirali stvarnost širom regije - rekao je Srdić. Edin Ramčilović, student Filozofskog fakulteta iz Skoplja kazao je da ova škola nudi poseban način učenja o 90-om i složenim događajima tog perioda.&nbsp; - Predavanja su bila izuzetno korisna, sadržajna i inspirativna, naročito ona o raspadu Jugoslavije, porastu nacionalizma i posljedicama ratova – od ekonomskih kriza do postratnih trauma i genocida. Predavači su pokazali veliko znanje i spremnost da odgovore na svako pitanje. Organizacija je bila na visokom nivou, što je omogućilo puni fokus na sticanje znanja - kazao je Ramčilović.&nbsp; On je istakao da će mu učešće u ovom programu pomoći u daljem obrazovanju i radu.&nbsp; - Za mene je ovo bilo dragocjeno iskustvo i radovao bih se nastavku saradnje sa CGO-om i učešću u budućim programima koje organizuju - zaključio je Ramčilović. Nadira Bajraktarević, studentkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu rekla je da joj je regionalna škola o 90-im pokazala koliko je važno da se o ovom periodu uči na interaktivan i otvoren način.&nbsp; - Ovakvi programi donose i razmjenu iskustava i perspektiva sa ljudima iz različitih sredina, što je dragocjeno za razumijevanje zajedničke prošlosti - kazala je Bajraktarević.&nbsp; Ona je istakla da mladima treba više znanja o 90-im jer se posljedice tog perioda i dalje osjećaju u društvu, a posebno ju je zainteresovao dio o Haškom tribunalu, koji pokazuje koliko je suočavanje sa prošlošću ključno za izgradnju budućnosti zasnovane na pravdi i povjerenju. - Drago mi je što sam dobio priliku da budem dio ove škole, jer nemam mogućnost da o ovim temama učim na institucionalnom nivou na ovako kvalitetan način. Škola je pokrila mnogo tema, ali posebno mi je značilo što smo se bavili i metodikom nastave i načinom na koji bi o 90-im trebalo razgovarati, jer me to najviše interesuje s obzirom na to da bih volio da radim u prosvjeti - kazao je učesnik Marko Vajić, student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.&nbsp; On je istakao važnost ovakvih programa za razvoj kulture sjećanja na zdrav način i afirmaciju pomirenja u regionu. - Učešće na ovoj školi pružilo mi je priliku da unaprijedim znanje i pristupe u radu sa osjetljivim temama iz devedesetih. Posebno je važno što smo se bavili metodama koje podstiču kritičko mišljenje, uvažavanje različitih perspektiva i razvoj kompetencija kod učenika - kazala je učesnica Violeta Stojkanović, profesorka istorije u OŠ „Ristan Pavlović” u Pljevljima.&nbsp; Ona je dodala da ovakvi programi pomažu nastavnom kadru jer doprinose kvalitetnijem i odgovornijem obrazovanju, te istakla da bi bilo korisno da što češće učestvuju u ovakvim inicijativama. Regionalna škola Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije organizuje se u okviru projekta “Muzej 90ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore, Kulturni front i Fondacija M90 iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.

Znanje o 90-im uslov za mirniju budućnost, mladi pokazuju da su spremni da preuzmu odgovornost i mijenja narative

Džudisti nikšićkog Onogošta nasupiće danas u &nbsp;Ligi evropskih šampiona, u konkurenciji mješovitih timova.
Turnir će biti održan u beogradskoj dvorani "Aleksandar Nikolić", a prvi rival crnogorskom predstavniku biće šampion Portugala, Sporting iz Lisabona.
Čast nikšićkog kluba i crnogorskog džudoa braniće Anđela Samardžić (do 57), Aleksandra Samardžić (do 70), Jovana Mrvaljević (preko 70), Petar Radović (do 73), Stevan Nikčević (do 90) i Andrija Martinović (preko 90).&nbsp;
Predvodi ih trener Dragan Mrvaljević.

Onogošt na turniru Lige šampiona u Beogradu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su državljanina Republike Albanije A. M. (31) koji je osumnjičen da je ukrao automobil, kojim se vozio kroz ovaj primorski grad dva dana, oštetio ga, a prilikom kontrole je utvrđeno i da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, u konsultaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, tereti da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila.
- Sumnja se da je A. M. protipravno oduzeo vozilo oštećenog na način što je, koristeći odsustvo ove osobe, prvo ušao u njegovu kuću u Baru u namjeri da ukrade ključeve od njegovog vozila, što je i uradio. Potom je stavio u pogon putničko motorno vozilo oštećenog, marke „Citroen“, koje se nalazilo ispred kuće, a koje je zatim koristio za vožnju tog dana i sjutradan na području Opštine Bar - ističu iz Uprave policije.
On je kontrolisan u mjestu Belveder, gdje su policijski službenici utvrdili da vozilo ne pripada njemu.&nbsp;
- On je, prije nego ga je policija zaustavila, oštetio vozilo u predjelu desnog branika i desnog pneumatika - precizirano je u saopštenju.
Prilikom kontrole je, alkotestiranjem, utvrđeno da je A.M. upravljao vozilom pod dejstvom alkohola.
- Osumnjičeni A. M. je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom državnom tužiocu zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila. Osim toga, protiv njega je nadležnom Sudu za prekršaje podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Policijski službenici su vozilo vratili vlasniku - kazali su iz Uprave policije.

Bar: Državljanin Albanije osumnjičen da je ukrao automobil, oštetio ga i upravljao njime u alkoholisanom stanju

Temelj za unutrašnji mir u životu se dobija najviše u prvoj godini i jako zavisi od majke, od njenog stanja i u osnovi se svodi na kalibraciju autonomnog nervnog sistema - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, osnivač integralne tjelesne psihoterapije Tomislav Kuljiš.
Danas se održava konferencija ,,Klik sa djecom 2.0” u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore od 10 do 18 sati, a ona je doprinos da roditelji dobiju važne informacije koje u suštini mijenjaju sudbinu djeteta ili, kako kaže, kvalitet života buduće osobe.&nbsp;
- Ovdje se ne radi o vaspitanju i odgajanju djece, nego o nečemu puno važnijem, puno dubljem što se prepliće sa pojmom odgajanja ili vaspitanja, ali nešto što bi stvarno današnji roditelji trebalo znati, s obzirom na to da se te stvari i nijesu prije nekoliko decenija znale. Sad kroz razvoj neuro nauka i sličnih naučnih pristupa i kroz praksu, u našem slučaju pogotovu kroz psihoterapijsku praksu, vidimo ili znamo koliko je taj rani razvoj ključan i bitan za budućnost - rekao je Kuljiš.&nbsp;
Naglašava da se ne radi o djetetu, već o cjeloživotnom funkcionisanju te osobe koja je sad mala, a za nekoliko godina, dodaje on, može biti profesor na fakultetu.&nbsp;
Rana iskustva, objašnjava on, ostaju u tijelu i tu se govori o onome što je upisano u implicitnu memoriju ili nesvjesno je nešto što vodi kroz život kao određeni mod ponašanja i način određenog funkcionisanja.
- Nešto što je u nesvjesnom i nešto što oblikuje naš mod, funkcionalnost u odnosima, generalno u životu, u odnosu prema sebi u doživljaju svijeta je ta implicitna memorija koja upravlja našim životom koliko god mi htjeli vjerovati da mi na svjesnom nivou donosimo odluke, ali prilično nijesmo svjesni svoga nesvjesnog. Drugi dio je da rani razvoj oblikuje ili kalibrira naš autonomni nervni sistem i to je onaj dio kad se pitamo da li se u životu mogu opustiti, da li sam anksiozan, stisnut i osjećam nelagodu, strah, tremu ili sam jako užurban, ali i jedna druga krajnost imaju problem da nađu unutrašnji mir. Ne razumijemo da temelj za unutrašnji mir u životu se u stvari dobija najviše &nbsp;u prvoj godini i jako zavisi od majke, od njenog stanja i u osnovi se svodi na kalibraciju autonomnog nervnog sistema - zaključio je Kuljiš.

Kuljiš: Rani razvoj djeteta je ključan za razvoj buduće osobe

Budva je grad koji je, uprkos dugotrajnom i turbulentnom periodu u procesu upravljanja, po prosjeku indeksa razvijenosti ostao na liderskoj poziciji i nesumnjivo posjeduje snažan privredni potencijal - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući dan ove primorske opštine.
- Priroda, prostor i ljudi, kao najznačajniji resursi, zahtijevaju strateške i dugoročne planove razvoja, kao i dosljedno poštovanje zakonske regulative. Nekontrolisana i neodgovorna eksploatacija resursa može donijeti kratkoročnu korist, ali dugoročno uvijek šteti opštem dobru - istakao je Spajić.
Dodaje da je njihova obaveza da budućim generacijama ne ostave neriješena pitanja i ekološke izazove, već primjere održivog razvoja.
- Sigurni smo da će nastavak i završetak infrastrukturnih projekata kao što je auto-put Bar-Boljare, bulevar Tivat-Jaz, unapređenje avio dostupnosti države, kao i predviđena obilaznica oko gradskog jezgra, omogućiti da Budva još funkcionalnije i efikasnije učestvuje u nacionalnom razvoju - zaključio je Spajić.
Izrazio je uvjerenje da je pred nama godina u kojoj ćemo potvrditi da smo kao društvo dovoljno zreli i odgovorni da do kraja 2028. pristupimo Evropskoj uniji.

Spajić: Budva, uprkos turbulentnom periodu u procesu upravljanja, ostala na liderskoj poziciji i ima snažan privredni potencijal

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.