U emisiji E uživo govorimo o drugoj regionalnoj školi „Devedesete u Jugoslaviji - novi izvori i metodologije” i novim generacijama koje mijenjaju narative o devedesetim.
O istraživanjima predstavljenim u emisiji Eho na E televiziji koji ukazuju na stavove građana o pušenju nekada i danas. 
Priča iz E- misije pokazuje da sve manje djece u Crnoj Gori prima vakcine. O urbanoj mobilnosti u Baru i učešću Opštine Bar u projektu „CITYMOVE“.
Koje tri situacije se svrstavaju u tri najstresnija predstavljanja u životu individue?
Emitujemo dio ekskluzivnog intervjua sa Miškom Ražnatovićem, jednim od najuspješnijih sportskih menadžera na planeti. 

Emisija E uživo na programu E televizije je radnim danima od 16 do 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E uživo: Druga regionalna škola „Devedesete u Jugoslaviji - novi izvori i metodologije”, stavovi građana o pušenju, sve manje djece se vakciniše...

Znanje o 90-im je uslov za mirniju i pravedniju budućnost, a multiperspektivan pristup istoriji je osnova kritičkog mišljenja i razumijevanja tog složenog perioda čiji pečat i danas nosimo. Mladi iz regiona pokazuju da postoji generacija spremna da preuzme odgovornost i mijenja narative, neki su od akcenata sa druge regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije", održane od 25. do 29. septembra 2025. godine u Budvi, koja je okupila 25 mladih ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. Oni su imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena sa Dubravkom Stojanović, profesorkom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Adnanom Prekićem, profesorom Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Anom Radaković, istraživačicom iz Muzeja 90-ih, Milošem Vukanovićem, predsjednikom Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukanom Ražnatovićem, rukovodiocem Muzeja kralja Nikole na Cetinju, istoričarkom Sanjom Radović, zatim Olgom Kavran, direktorkom NVO IUSTICOM, Draganom Popovićem, istoričarom i građanskim aktivistom, rediteljem Androm Martinovićem i Majom Marinović, saradnicom na programima u CGO-u. Program je imao interdisciplinaran pristup, uključujući predavanja, diskusije, rad sa arhivskim izvorima, analizu usmenih predanja, posjetu izložbi “Devedesete: od nepristajanja do otpora” i prateći panel, zatim posjetu logoru “Morinj”, projekcije filmova, edukativno-zabavne sadržaje, a što je doprinijelo proširivanju znanja o društveno-političkom kontekstu raspada Jugoslavije i naučno utvrđenim činjenicama o sukobima i ratnim zločinima tokom 90-ih. - Važno je da mladi ljude iz regiona budu dobro informisani o radu Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju - od načina njegovog osnivanja i rada do važnih činjenica koje je utvrdio. Posebno je važno i da se upoznaju sa sadržajem njegovih arhiva, jer su u njima stotine hiljada dokumenata i svjedočenja o bliskoj prošlosti čija konstantna zloupotreba i manipulacija od strane političara i drugih istorijskih revizionista ima presudan uticaj na svakodnevnicu u kakvoj mladi u bivšoj Jugoslaviji i dalje žive - kazala je predavačica Olga Kavran, koja je, u jednom periodu, bila i portparolka Haškog tribunala. Dr Dragan Popović navodi da je regionalna škola jedan od najboljih programa ove vrste, ističući njen koncept i teme, ali i učesnike koji je čine izuzetnom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092912090_5dfd47d0583226bbd122035b3d60e77db15b8b36db65fd34e369e881d1203821" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt='Regionalna škola "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"'> <figcaption>Učesnici regionalne škole "Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Riječ je o grupi mladih koja i ovdje, svojim angažmanom i posvećenošću, potvrđuje da su na scenu stupile nove generacije od kojih možemo očekivati velike stvari. To je generacija koja sada &nbsp;u Srbiji pokazuje svoje najbolje lice, ali vjerujem da takav potencijal postoji širom bivše Jugoslavije i da ćemo ga uskoro vidjeti na djelu. Neizmjerno mi je zadovoljstvo što sam kroz ovu školu mogao da dam bar mali doprinos tom procesu - kazao je Popović. Sanja Radović je rekla da se u izazovnom savremenom društvenom kontekstu, opterećenom ideologizovanim perspektivama, pokazuje koliko je važan kritički pristup informacijama i podacima sa kojima se suočavamo.&nbsp; - Multiperspektivni pristup u izučavanju istorije osnov je kritičkog promišljanja koje ne samo da uvažava drugačije poglede, već otvara prostor za razgovor i razumijevanje - a toga hronično nedostaje u našim društvima - poručila je Radović. Naglasila je i da takav inovativan i prijeko potreban pristup njeguje projekat zajedničkih istorijskih čitanki, kroz koji nastavni kadar i učenici imaju priliku da se, po prvi put, upoznaju sa istorijom komšija iz regiona. - Mladi i dalje ne znaju mnogo o ovim temama, jer se u gotovo svim državama bivše Jugoslavije formalno obrazovanje skoro uopšte ne bavi tim periodom naše nacionalne i zajedničke istorije. Ako i imaju određeno znanje, ono uglavnom potiče iz vaninstitucionalnih izvora – porodice, društva, medija i slično - kazao je Miloš Vukanović, koji je vodio dio sesija.&nbsp; On je ocijenio ohrabrujućim rastući broj mladih, koji pokazuju veće interesovanje za stručan pristup ovoj osjetljivoj temi i razumijevanje pozicioniranja ovog kompleksnog pitanja. - Radionica o usmenoj istoriji na Regionalnoj školi o devedesetim pružila je uvid u arhivu Muzeja 90-ih i intervjue sa akterima antiratnih inicijativa u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poseban značaj imao je rad sa autentičnim svjedočenjima, kroz koje su učesnici mogli da razumiju lične perspektive i društveni kontekst otpora ratu, dok su u praktičnom dijelu vježbali kako da analiziraju intervjue - kazala jedna od predavačica Ana Radaković, pojašnjavajući da se time povezuju istraživačke vještine sa kritičkim promišljanjem o nasljeđu 90-ih i očuvanjem sjećanja. Jelena Todić, profesorka socijalnog rada na Univerzitetu Teksasa u San Antoniju i jedna od učesnica programa, ispričala je svoja iskustva iz Amerike. - Otišla sam u Ameriku tokom 90-ih, a to iskustvo me je formiralo kao osobu, aktivistkinju, istraživačicu i profesorku. Moj rad je posvećen društvenim i političkim determinantama zdravlja i socijalnoj pravdi, uz uvjerenje da je u zdravom društvu, zdravo tijelo. Istina, odgovornost, reparacija i solidarnost ključni su elementi zdravog društva i njegove transformacije poslije međuljudskog i strukturnog nasilja. Multiperspektivna istorija je osnova tih procesa. Škola mi je pružila dragocjenu priliku da učim od aktivista, predstavnika akademske zajednice, studenata i organizacija iz regiona koji godinama duboko promišljaju ove složene teme. Nadam se da je ovo tek početak buduće saradnje - kazala je Todić. Filip Marko Srdić, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je u školi imao priliku da proširi svoje znanje na multidisciplinarni način, naročito poglede na unutrašnje procese i dinamiku unutar Crne Gore od osamdesetih do danas, što mu je, kako je rekao, za nekog ko dolazi iz Hrvatske veoma interesantno.&nbsp; - Kroz mozaik predavanja i različitiih sesija dobio sam uvid u to kako su lokalizirani procesi transformirali stvarnost širom regije - rekao je Srdić. Edin Ramčilović, student Filozofskog fakulteta iz Skoplja kazao je da ova škola nudi poseban način učenja o 90-om i složenim događajima tog perioda.&nbsp; - Predavanja su bila izuzetno korisna, sadržajna i inspirativna, naročito ona o raspadu Jugoslavije, porastu nacionalizma i posljedicama ratova – od ekonomskih kriza do postratnih trauma i genocida. Predavači su pokazali veliko znanje i spremnost da odgovore na svako pitanje. Organizacija je bila na visokom nivou, što je omogućilo puni fokus na sticanje znanja - kazao je Ramčilović.&nbsp; On je istakao da će mu učešće u ovom programu pomoći u daljem obrazovanju i radu.&nbsp; - Za mene je ovo bilo dragocjeno iskustvo i radovao bih se nastavku saradnje sa CGO-om i učešću u budućim programima koje organizuju - zaključio je Ramčilović. Nadira Bajraktarević, studentkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu rekla je da joj je regionalna škola o 90-im pokazala koliko je važno da se o ovom periodu uči na interaktivan i otvoren način.&nbsp; - Ovakvi programi donose i razmjenu iskustava i perspektiva sa ljudima iz različitih sredina, što je dragocjeno za razumijevanje zajedničke prošlosti - kazala je Bajraktarević.&nbsp; Ona je istakla da mladima treba više znanja o 90-im jer se posljedice tog perioda i dalje osjećaju u društvu, a posebno ju je zainteresovao dio o Haškom tribunalu, koji pokazuje koliko je suočavanje sa prošlošću ključno za izgradnju budućnosti zasnovane na pravdi i povjerenju. - Drago mi je što sam dobio priliku da budem dio ove škole, jer nemam mogućnost da o ovim temama učim na institucionalnom nivou na ovako kvalitetan način. Škola je pokrila mnogo tema, ali posebno mi je značilo što smo se bavili i metodikom nastave i načinom na koji bi o 90-im trebalo razgovarati, jer me to najviše interesuje s obzirom na to da bih volio da radim u prosvjeti - kazao je učesnik Marko Vajić, student Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.&nbsp; On je istakao važnost ovakvih programa za razvoj kulture sjećanja na zdrav način i afirmaciju pomirenja u regionu. - Učešće na ovoj školi pružilo mi je priliku da unaprijedim znanje i pristupe u radu sa osjetljivim temama iz devedesetih. Posebno je važno što smo se bavili metodama koje podstiču kritičko mišljenje, uvažavanje različitih perspektiva i razvoj kompetencija kod učenika - kazala je učesnica Violeta Stojkanović, profesorka istorije u OŠ „Ristan Pavlović” u Pljevljima.&nbsp; Ona je dodala da ovakvi programi pomažu nastavnom kadru jer doprinose kvalitetnijem i odgovornijem obrazovanju, te istakla da bi bilo korisno da što češće učestvuju u ovakvim inicijativama. Regionalna škola Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije organizuje se u okviru projekta “Muzej 90ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore, Kulturni front i Fondacija M90 iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.

Znanje o 90-im uslov za mirniju budućnost, mladi pokazuju da su spremni da preuzmu odgovornost i mijenja narative

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: devedesete-u-jugoslaviji-novi-izvori-i-metodologije

E uživo: Druga regionalna škola „Devedesete u Jugoslaviji - novi izvori i metodologije”, stavovi građana o pušenju, sve manje djece se vakciniše...

Znanje o 90-im uslov za mirniju budućnost, mladi pokazuju da su spremni da preuzmu odgovornost i mijenja narative

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

PRATITE TVe UŽIVO