Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su, u saradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Five grupom, sproveli digitalizaciju rada auto škola.
Prema njihovim riječima, u prvoj fazi digitalizovan je kompletan proces - od upisa kandidata do polaganja vozačkog ispita. Druga faza projekta, dodaju u MPNI, planirana za prvi kvartal naredne godine, obuhvatiće i digitalizaciju samog polaganja teorijskog dijela vozačkog ispita.
- Digitalizacija će olakšati rad auto škola, unaprediti nadzor i kontrolu, ali i podići kvalitet obuke i vozačkih ispita. Ovim korakom bliži cilju kojem svi težimo - većoj bezbjednosti na našim putevima i kvalitetnijoj obuci budućih vozača - poručili su u MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Digitalna transformacija rada auto škola ulazi u završnu fazu

Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra, prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Putnici će ubuduće morati da se prijave za let putem interneta i generišu svoju kartu u aplikaciji "myRyanair", prenio je danas Juronjuz, dodajući da papirne karte za ukrcavanje više neće biti prihvaćene pri ukrcavanju.
Ova odluka izazvala je zabrinutost među starijim putnicima koji možda nemaju pametne telefone ili nisu vješti u njihovom korišćenju.
Mnogi se takođe pitaju šta se dešava ako im se telefon isprazni, bude ukraden ili izgube internet vezu.
Nova politika stupa na snagu u srijedu, 12. novembra, nakon što je prelazak prvobitno bio planiran za 3. novembar, ali je odložen zbog povećanog obima putovanja tokom školskog raspusta u Velikoj Britaniji.
Iz kompanije navode da se promjena uvodi jer gotovo 80 odsto putnika već koristi digitalne bording karte.
Rajaner dodaje da se time pridružuje drugim industrijama, poput festivala, koncerata i sportskih događaja, koje su uspješno prešle na digitalne ulaznice.
Kroz aplikaciju putnici mogu da naruče hranu i piće uz prioritetnu uslugu, prate status leta u realnom vremenu, dobiju obavještenja o gejtovima i kašnjenjima, kao i da čuvaju putna dokumenta na jednom mjestu.
Kompanija je precizirala da će u određenim situacijama, kada putnik nema pametni telefon ili mu se isprazni baterija, moći da zatraži papirnu kartu na šalteru za prijavu na aerodromu.
Papirna bording karta će se u tom slučaju izdavati besplatno, pod uslovom da je putnik prethodno obavio onlajn prijavu.
Rajaner u Srbiji leti iz Niša s aedrodroma Konstantin Veliki ka Austriji, Grčkoj, Malti i Švedskoj.

Rajaner prelazi na isključivo digitalne bording karte

Crna Gora je na putu ubrzane digitalne transformacije. Uložili smo značajne napore za unapređenje i primjenu modernih tehnologija - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na sastanku sa zamjenikom ministra za konkurentnost Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Abdulom Lutahom i otpravnikom poslova Ambasade UAE u Crnoj Gori, Jusufom Almazroueijem.
Dukaj je dodao da smo svjesni i da imamo još mnogo posla za dostizanje najsavremenijih tehnologija i međunarodnih standarda.
Kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave, Dukaj se zahvalio na posjeti i zamjenika Lutaha upoznao sa ciljevima, prioritetima i aktivnostima tog resora - kao što je proces reforme javne uprave, sajber bezbjednosti, decentralizacije i jačanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori.
- Naglasio je da se kroz projekat eAkademije Ministarstva javne uprave, kontinuirano uvećava znanje i jačanje vještina polaznika, jer je to jedan od uslova za uspješnu digitalnu transformaciju društva i digitalnu ekonomiju - naveli su u MJU.
Zamjenik Lutah je pozdravio aktivnosti za izgradnju moderne i efikasne javne uprave i istakao spremnost za saradnju i razmjenu iskustva i podrške u procesu reforme javne uprave i digitalizacije, sa ciljem jačanja saradnje u oblastima konkurentnosti, inovacija i održivog razvoja.
- Sagovornici su se složili da dobre bilateralne odnose, treba proširiti i saradnjom u oblasti modernizacije i inovacija u javnom sektoru - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Dukaj: Svjesni smo da imamo još mnogo posla za dostizanje najsavremenijih tehnologija i međunarodnih standarda

U cilju uspostavljanja modernog i održivog digitalnog zdravstva u Crnoj Gori, zasnovanog na međunarodnim standardima i najboljim praksama, Ministarstvo zdravlja je pokrenulo projekat uspostavljanja ciljane sistemske arhitekture i standarda za Integralni zdravstveni informacioni sistem (IZIS).
U okviru ovog projekta, kroz saradnju sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), angažovana je renomirana kompanija Nortal, sa bogatim iskustvom u digitalizaciji javnog sektora i razvoju elektronskih zdravstvenih sistema u Estoniji, Litvaniji, Njemačkoj i Finskoj.
- Kao rezultat višemjesečnog zajedničkog rada, eksperti kompanije Nortal boravili su u Crnoj Gori od 9. do 11. septembra. Tokom posjete održana je prezentacija plana ciljane sistemske arhitekture za zdravstveni sistem Crne Gore, koja je okupila predstavnike Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje, Instituta za javno zdravlje, Kliničkog centra Crne Gore, Doma zdravlja Glavnog grada, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Zavoda za transfuziju krvi, CINMED-a, Montefarma, Ministarstva javne uprave i UNDP-a - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Pored prezentacije, organizovan je niz sastanaka sa predstavnicima zdravstvenih institucija, na kojima su razmatrana rješenja i standardi za budući Integralni zdravstveni informacioni sistem.&nbsp;
Kako je rečeno iz Ministarstva zdravlja, predložena arhitektura daje osnov za integraciju podataka, unapređenje kvaliteta i dostupnosti usluga, veću transparentnost, sigurnost i efikasnost zdravstvenog sistema.
- Ovaj projekat predstavlja osnov za dalje ambiciozne korake koje Ministarstvo zdravlja planira i preduzima, sa ciljem stvaranja efikasnijeg, transparentnijeg i dostupnijeg zdravstva za sve građane Crne Gore - poručeno je u saopštenju.

Novi temelji za digitalni zdravstveni sistem u Crnoj Gori

Postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti, poručeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa novoimenovanom ambasadorkom Švajcarske Konfederacije u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, An Lugon-Mulan.&nbsp;
Đukaj je poželio ambasadorki uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
On je upoznao ambasadorku sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave, sajber bezbjednosti i digitalizacije.
- Sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i &nbsp;produbljivanje saradnje u mnogim oblastima - saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.

Dukaj sa Lugon-Mulan: Postoji prostor za jačanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i digitalizacije

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

Digitalizacija nam omogućava da prevaziđemo prepreke, smanjimo nejednakosti i kreiramo zdravstvene sisteme spremne za budućnost. Inspiraciju nalazimo u naprednim sistemima koji su uspješno integrisali vještačku inteligenciju i telemedicinu, omogućivši bolje ishode za pacijente i zajednice – kazala je državna sekretarka Ministarstva zdravlja Milena Cojić.
Ona je na konferenciji u Turskoj koja okuplja vodeće stručnjake iz oblasti zdravstva i zdravstvenih tehnologija, koja se organizuje od 2. do 4. decembra, najavila dalji razvoj digitalnog razvoja u Crnoj Gori, razvoj elektronskog zdravstvenog kartona i „track-and-trace“(sistem za praćenje pošiljki) sistema za praćenje ljekova.
Cojić je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, podsjetila na aktivnosti koje je Crna Gora već preduzela u digitalnoj transformaciji zdravstva, poput uvođenja sistema e-recepta, e-doznaka, telekonsultacija.
Ove alatke su, prema njenim riječima, unaprijedili transparentnost, sigurnost pacijenata i smanjili administrativne terete za zdravstvene radnike.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja s posvećenošću modernizaciji zdravstvenog sistema, sa ciljem pružanja kvalitetne i održive zdravstvene zaštite svim građanima – navela je Cojić.

Cojić: Digitalizacija nam omogućava da kreiramo zdravstvene sisteme spremne za budućnost

Digitalna transformacija nije samo tehnički proces, već ključna promjena koja oblikuje način na koji naša uprava, institucije i građani, komuniciraju i sarađuju. GOVTech, kao spoj tehnologije, inovacija i javnog sektora, predstavlja alat koji može redefinisati javnu upravu čineći je efikasnijom, transparentnijom i bližom potrebama građana, kazao je ministar javne uprave, mr Marash Dukaj, na IT Spot konferenciji – Oblikujemo digitalnu Crnu Goru.&nbsp;
Ovaj dvodnevni događaj, koji organizuju ICT Cortex u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, započeo je danas u Naučno tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici.&nbsp;
Donosi niz predavanja, panel diskusija i prezentacija. Glavna tema je &nbsp;GOVTech, a govori se o digitalnoj transformaciji javne uprave, elektronskim servisima i uslugama, servisu otvorenih podataka (Open Data), inovacijama u finansijama i mnogim drugim. Okuplja vodeće IT kompanije, državne institucije, inovativne sektore i entuzijaste iz Crne Gore, regiona i Evrope, a namijenjena je javnoj upravi, IT kompanijama, bankama, institucijama, i civilnom sektoru koji se bave pomenutim temama.&nbsp;
Cilj je, kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave, omogućiti razmjenu znanja, iskustva i ideja koje će svojim uticajem oblikovati digitalnu &nbsp;budućnost naše zemlje.&nbsp;
- Crna Gora je na putu ubrzane digitalne transformacije. Uložili smo značajne napore u razvoj e-usluga, unapređenje interoperabilnosti registara te primjenu modernih tehnologija koje podstiču inovacije. Međutim, svjesni smo da imamo još mnogo posla jer je jedno od ključnih strateških opredjeljenja Vlade Crne Gore, upravo digitalizacija društva u cjelini, u skladu sa najsavremenijim tehnologijama i međunarodnim standardima - nastavio je Dukaj.
On je naglasio da je digitalna transformacija zajednički poduhvat.
- Saradnja privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i međunarodnih partnera u ovom poslu, nema alternativu - dodao je ministar Dukaj.
Predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex-a, Branimir Bukilić, naglasio je da ICT sektor ima ogroman potencijal za budući razvoj Crne Gore.&nbsp;
- Tehnološki napredak utiče na stvaranje novih zanimanja i otvaranje novih radnih mjesta - rekao je on.&nbsp;
Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić kazala je da Privredna komora prepoznaje značaj ICT sektora, i podržava sve inicijative koje doprinose njegovom unapređenju.
- To je ključ za održivi rast i razvoj - kazala je između ostalog Drakić.
Među govornicima su renomirani profesionalci, koji će predstaviti najnovije trendove i perspektive.&nbsp;
Biće prilike da se čuju uspješne priče iz Estonije, Velike Britanije, Holandije, Hrvatske i Srbije.&nbsp;
- Ohrabrujem vas da tokom konferencije, gradite mrežu saradnje. Svaka ideja, bez obzira koliko mala izgledala, &nbsp;može biti ključna za naš zajednički cilj –stvaranje digitalne Crne Gore koja je spremna za budućnost“, zaključio je ministar Dukaj, prilikom svog obraćanja na otvaranju IT Spot konferencije.

Dukaj: Digitalizacija je zajednička misija

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Naporan rad tima Ministarstva javne uprave rezultirao je usvajanjem reforme koja će omogućiti bezbjedan pristup i razvoj svih elektronskih usluga na centralnom i lokalnom nivou, za naše građane i privredu, saopšteno je iz tog resora povodom toga što je Evropska komisija danas odobrila Reformsku agendu za Crnu Goru.
Kako su rekli iz resora Marasha Dukaja, ambiciozni planovi Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore, iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti ovim postaju izvjesni. 
- Ovo je izuzetno pozitivna vijest za našu državu - konstatovano je u saopštenju.

MJU: Ambiciozni planovi iz oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti postaju izvjesni

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se danas 8. januara ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je tom prilikom glasno izviždali uz dobacivanje "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko stotinu poljoprivrednika okupilo se rano jutros u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, prenio je BFM.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Snijeg je tokom noći prekrio Lovćen, donoseći pravi zimski ugođaj ovom planinskom području.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010817014_e5c465a7c6a8e80b47c9352dc84cd659f0740c03c468086c157f852bb7626306" data-rendition-name="original" width="930" height="607" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Prema podacima meteorologa, temperature su se spustile ispod nule, a snježni pokrivač zadržao se na višim nadmorskim visinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010817014_5425b743f99455987c07771cd019db8e53a7d87258cb60b25c091aeecc43ef67" data-rendition-name="original" width="922" height="626" loading="lazy" alt="Snijeg na Lovćenu"> </figure>  Vozačima se savjetuje oprez zbog mogućih poledica na putu ka Njegušima i Ivanovim koritima.

(FOTO) Snijeg zabijelio vrhove Lovćena

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Tag: digitalizacija