U vremenu kada se bezbjednost mjeri brzinom reakcije i pouzdanošću informacija, digitalna transformacija za MUP nije izbor, već nužan proces koji će omogućiti da postanemo istinski servis građana, zasnovan na brzini, dostupnosti i potpunoj bezbjednosti podataka, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Šaranović je predsjedavao prvim sastankom Koordinacionog tima za digitalnu transformaciju, tijela koje okuplja relevantne predstavnike organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.&nbsp; - Ovim sastankom zvanično je pokrenut proces koji će u naredne dvije godine u potpunosti promijeniti način na koji ministarstvo funkcioniše, kako interno, tako i prema građanima - saopšteno je iz MUP-a. Na sastanku je predstavljen Plan implementacije digitalne transformacije – strateški dokument koji detaljno opisuje metodologiju, faze i dinamiku modernizacije. U fokusu rada je stvaranje savremenijeg, efikasnijeg i transparentnijeg sistema koji svoje procese zasniva na digitalnim tehnologijama, sa ciljem postizanja pune spremnosti MUP-a za završnicu procesa EU integracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101228_b6564e6eb2744a10b5c810982266bbe0b18d110b9e80c4911147d8808c8476a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101228_b6564e6eb2744a10b5c810982266bbe0b18d110b9e80c4911147d8808c8476a5" data-rendition-name="original" width="4240" height="2832" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> </figure>  Digitalna transformacija, kako je naglašeno na satanku tima, prevazilazi puku digitalizaciju postojećih postupaka. Ona podrazumijeva, kako je rečeno, duboku promjenu modela rada, sa jasnim strateškim ciljem – da građani dobijaju brže, jednostavnije i sigurnije javne usluge. Šaranović je podvukao da uspjeh ovog procesa zavisi od jasne vizije, snažnog liderstva i spremnosti cijele organizacije da prihvati promjene. Istakao je da MUP mora biti institucija koja ne samo da reaguje na potrebe građana, već ih predviđa i kreira ambijent u kojem se bezbjednosne i administrativne usluge pružaju uz maksimalnu efikasnost i sigurnost. Digitalna transformacija, poručio je, predstavlja investiciju u budućnost crnogorske javne uprave. - Ovo je polazna tačka dugoročnih promjena koje će rezultirati pouzdanim, digitalno transformisanim sistemom, sposobnim da odgovori na savremene izazove i potrebe društva - naglašeno je u saopštenju MUP-a. Iz tog resora je poručeno da će se proces digitalne transformacije Ministarstva unutrašnjih poslova sprovoditi u naredne dvije godine, kroz tri faze u partnerstvu sa domaćim i međunarodnim partnerima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović: Digitalna transformacija za MUP nije izbor, već nužan proces

Digitalna transformacija, institucionalno jačanje i partnerstvo sa poslodavcima predstavljaju ključ razvoja savremenog tržišta rada, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić.&nbsp;
On je na prvom Forumu rada i zapošljavanja Dijalog i partnerstvo za budućnost, koji je održan na Jahorini, kazao da zavodi za zapošljavanje moraju postati motori promjena, digitalni i fleksibilni servisi koji povezuju poslodavce, obrazovanje i građane. &nbsp;
- Naš cilj je tržište rada koje brzo reaguje, a Zavod koji daje rješenja, ne samo posredovanje - poručio je Perčobić na panelu pod nazivom Tržište rada do 2030. godine.&nbsp;
Na skupu, koji je okupio više od 100 učesnika, tokom pet panela razgovarano o stanju i izazovima tržišta rada, digitalizaciji i novim vještinama koje će biti tražene od radnika, migracijama, zapošljavanju stranaca, mobilnosti radne snage, otpornosti tržišta rada kao i iskustvima iz regiona u Evrope.&nbsp;
U delegaciji Zavoda bili su i pomoćnik direktora u Sektoru za evidencije, statistiku i istraživanja u oblasti zapošljavanja, Goran Bubanja koji je predstavio iskustva Zavoda u istraživanju i analitici tržišta rada, načelnik Službe za informacioni sistem, Mihailo Nikčević, koji je govorio o digitalizaciji usluga i razvoju informacionih platformi Zavoda i savjetnica za informisanje, Danka Rabrenović.
Tokom Foruma zaključeno je da globalna i regionalna migracijska kretanja i promjene na tržištu rada zahtijevaju prilagođavanje službi zapošljavanja novim trendovima.&nbsp;
Učesnici su naglasili važnost jačanja institucionalnih kapaciteta, digitalne transformacije i međusobne saradnje javnih službi kao preduslova za smanjenje neravnoteža na tržištu rada.&nbsp;
- Zemlje regiona pozvane su da aktivno koriste fondove Evropske unije, razvijaju pametne politike zapošljavanja i stvaraju uslove za zadržavanje domaće radne snage i kvalitetno angažovanje stranih radnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Forum je, kako se zaključuje, potvrdio da su dijalog, partnerstvo i zajednički pristup ključni alati za izgradnju otpornijeg i konkurentnijeg tržišta rada, te da će ovo okupljanje postati stalna platforma za razmjenu iskustava, ideja i dobrih praksi između institucija, poslodavaca, sindikata i međunarodnih partnera.

Digitalnom transformacijom do savremenog tržišta rada

Crna Gora pretposljednja je među šest država regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, pokazali su rezultati regionalnog WeBER izvještaja koji prati reformu javne uprave u dijelu pružanja usluga, a koji u Crnoj Gori sprovodi Institut alternativa.
&nbsp;Kako je saopšteno iz te nevladine organizcije, na današnjoj konferenciji "Građani na prvom mjestu’’, predstavnici državnih institucija, biznis zajednice, civilnog društva i medija, razgovarali su o razvoju Crne Gore u oblasti pružanja javnih usluga i digitalizacije javne uprave, kao i o iskustvima građana kroz svakodnevnu interakciju sa upravom.
Navodi se da je na konferenciji saopšteno da u Crnoj Gori, uprkos novom portalu &nbsp;e-uprave i Planu razvoja 171 elektronske usluge do 2027. godine, praktična implementacija pokazuje da su građani i privreda i dalje suočeni sa nedostatkom stvarnih elektronskih servisa, fragmentiranom upravom i neadekvatnim odnosom državnih službenika.
&nbsp;- Crna Gora je pretposlednja među šest zemalja regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, sa samo pola boda više od Bosne i Hercegovine- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Jelena Radulović iz Instituta alternativa, predstavljajući rezultate WeBER izvještaja, ukazala je na to da je novo dostignuće u Crnoj Gori uvođenje portala e-uprave u decembru prošle godine, sa prvim elektronskim uslugama integrisanim tek u aprilu ove godine.
- Portal donosi poboljšanja u smislu dostupnih informacija – građani mogu da vide koja je institucija nadležna za određenu uslugu, koliko košta, koje su potrebne dokumentacije i obrasci- navela je Raduković.
&nbsp;Prema njenim riječima, i pored svih unapređenja, nijedna od sedam najpotrebnijih usluga iz njihovog uzorka (izdavanje ličnih dokumenata, registracija preduzeća, registracija vozila, knjiženje nepokretnosti i ostale), &nbsp;nije dostupna na novom portalu e-uprave.
&nbsp;Ključni problem koji je Radulović istakla je to što institucije u Crnoj Gori ne pitaju građane šta im je potrebno, kako bi trebalo da funkcioniše određena usluga, niti kako bi je trebalo poboljšati. Istraživanje javnog mnjenja to potvrđuje.
&nbsp;- Tek 27,8 odsto ispitanika smatra da može imati uticaj na razvoj usluga javne administracije. To znači da većina građana vidi javnu upravu kao nepromjenjivu strukturu na koju se ne može bitno uticati- dodala je Radulović.
&nbsp;Radulović je, sumirajući ključne preporuke, kazala da bi država trebalo da konsultuje građane kako treba da izgledaju usluge i na koji način mogu da ih ostvare.
&nbsp;- Povratne informacije i iskustva građana trebalo bi da se formalizuju i budu javno dostupni sa jasnim kanalima kroz koje bi građani mogli da podijele svoja iskustva i potrebe- rekla je Radulović.
&nbsp;Ona smatra i da zaposleni u javnoj upravi koji pružaju usluge nijesu dodatno obučavani kako da rade sa ranjivim grupama.
&nbsp;- U prethodne dvije godine nije bilo takvih obuka. Trebalo bi da ih Uprava za ljudske resurse kreira- kazala je Radulović.
&nbsp;Ona je naglasila i da bi podatke trebalo objavljivati u više formata, kao i da bi digitalni potpis i plaćanje trebalo da budu osnov sprovođenja elektronskih usluga, a portal e-uprave trebao bi biti centralna tačka svih e-administrativnih usluga.
&nbsp;Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e- servise u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, objasnio je da je Ministarstvo sprovelo tri ciklusa istraživanja sa UNDP kako bi razumjelo šta je građanima potrebno.
&nbsp;- Građani žele da portal uprave bude centralna tačka – da ne lutaju kroz sve portale različitih državnih organa- rekao je Polović, dodajući da je Ministarstvo taj princip inkorporiralo u svoj Plan razvoja digitalnih servisa.
&nbsp;Prema riječima Polovića, realizacija ide sporije nego što bi trebalo.
&nbsp;On je pojasnio da je ključni izazov, pored same digitalne pismenosti građana. i interoperabilnost na nivou Vlade.
&nbsp;- Zbog nedonošenja kadrovskog plana nismo mogli ispuniti bitan cilj – jačanje inspekcije informacionog društva. Pojedini organi državne uprave ne postupaju u skladu sa svojim obavezama iz Zakona o elektronskoj upravi. Građani se moraju obraćati organima pojedinačno i gube vrijeme- rekao je Polović.
Programski menadžer UNDP-a, Boris Rebić, naglasio je da je veliki problem i to što građani, čak i kada znaju da elektronske usluge postoje, ne koriste iste.
&nbsp;- Oko 52 odsto građana zna za e-usluge, ali samo osam odsto ih koristi- naveo je Rebić.
&nbsp;Kako je dodao, otpor prema elektronskim uslugama nije zbog tradicionalnih skrupula ili straha od tehnologije.
&nbsp;- Građani žele da se procesi olakšaju. Vidjeli smo kako izgleda izdavanje lične karte u 2025. To je suludo. Glavni problem je što nema e-usluga. Trebalo bi ih razvijati – bez obzira na nivo, bitno je da usluga postoji- kazao je Rebić.
&nbsp;On je naglasio da je problem to što elektronske usluge zavise od kvaliteta podataka i razmjene informacija između institucija.
&nbsp;- Institucije ne vode dovoljno računa o tome- istako je Rebić, dodajući da je postojanje e-usluga uslovljeno registrima podataka i kvalitetnom razmjenom podataka koja mora biti sigurna, intenzivna i kontinuirana.
&nbsp;To je razlog što neke usluge ostaju nerazvijene, naglasio je Rebić.

IA: Digitalna transformacija sporo napreduje

ITU-EKIP Regionalni regulatorni forum za Evropu 2025 koji Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore (EKIP) i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) – Kancelarija za Evropu realizuju na temu "Stvaranje otpornog i na čovjeka usmjerenog digitalnog svijeta” svečano je otvoren danas u Budvi.
Forum je svečano otvorio Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i Ministar ekonomskog razvoja koji je istakao dugogodišnju saradnju ITU-a i EKIP-a u organizaciji ovog događaja.
- Tema ovogodišnjeg događaja – Stvaranje otvorenog i na čovjeka usmjerenog digitalnog svijeta u potpunosti odražava zajedničku viziju i odgovornost, zato želim da izrazim iskrenu zahvalnost ITU na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u jačanju regulatornog okvira, razvoju digitalne infrastrukture i usvajanju najboljih međunarodnih praksi. Kao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja želim da naznačim značaj digitalne transformacije za ekonomski rast, inovacije i otpornost društva. Kroz posvećenost unapređenju digitalizacije i jačanju sektora elektronskih komunikacija u skladu sa evropskim zakonodavstvom i praksama doprinosimo stvaranju uslova za konkurentnost i otvorenost tržišta, istovremeno osiguravajući visok nivo zaštite korisnika- kazao je Đeljošaj.
Podsjetio je da je Crna Gora u decembru 2024. godine zatvorila Poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji, čime je ispunjeno jedno od ključnih mjerila – osiguravanje nezavisnosti regulatora.
- Crna Gora ima visok nivo pokrivenosti mrežama, a kontinuirano radimo na daljem unapređenju kako bi građani i privreda u cijeloj zemlji – od gradskih do ruralnih područja, imali jednake digitalne mogućnosti. Naša vizija je jasna – digitalna transformacija kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kvalitetnijeg života građana- poručio je Đeljošaj.
Na značaj realizacije ITU-EKIP Regionalnog regulatornog foruma za Evropu ukazao je dr Milan Radulović, predsjednik Savjeta EKIP.
- Imamo preko 180 registrovanih učesnika i porast broja zemalja iz kojih su stigli naši učesnici, te imamo goste iz 21 zemlje. Ova konferencija treba da iznjedri neke zaključke koji treba da nas usmjere kuda će da se razvija regulacija tržišta elektronskih komunikacija u našem regionu i u Evropskoj uniji, te želimo da u kraćem roku postignemo neke naše ciljeve. Tehnologija ide uvijek ispred regulative koja kaska za tehnologijom. Treba naći balans kako bi sama regulativa uhvatila korak sa tehnologijom i tako uspjela da pravovremeno izvrši regulaciju tržišta elektronskih komunikacija ne samo u Crnoj Gori, nego i šire- naveo je Radulović.
Zadovoljstvo što su imali priliku da se sastanu sa velikim brojem predstavnika regulatornih organa iz različitih zemalja izrazio je Jaroslav Ponder, Rukovodilac ITU Kancelarije za Evropu.
- Veoma smo srećni što smo u Crnoj Gori, zemlji koju vidimo kao predvodnicu u regionu kada su u pitanju različite tehnologije kao što su 5G i vještačka inteligencija i nudi mogućnosti ne samo za izgradnju kapaciteta svojih građana, već i za stvaranje platformi za različite društvene aktere. Vjerujemo da će ovo partnerstvo sa EKIP-om biti nastavljeno. Veoma smo zahvalni na njihovom liderstvu na nivou države i regiona, ali i na globalnom nivou. Vjerujem da druge zemlje mogu mnogo naučiti od Crne Gore- istakao je Ponder.
Marija Konjević, direktorica Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) istakla je značaj tradicije održavanja ITU-EKIP Regionalnog regulatornog foruma za Evropu.
- Tradicija duga više od dvije decenije potvrđuje naše međusobno povjerenje i snagu regionalne saradnje, kao i zajedničko nastojanje da digitalni razvoj usmjerimo ka čovjeku. Temelj budućeg djelovanja agencije ogleda se u tri stuba – digitalna povezanost, povjerenje korisnika i otpornost infrastrukture. Bez povezanosti nema razvoja, bez povjerenja nema stvarne vrijednosti, a bez otpornosti nema stabilnosti i sigurnosti našeg digitalnog svijeta- poručila je Konjević.
Na konferenciji su govorili mnogobrojni predstavnici regulatornih tijela iz Švajcarske, Turske, Mađarske, Slovenije, Malte, Kipra, Kosova, Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Orce Simov, predsjednik Komisije Agencije za elektronske komunikacije (AEC) iz Sjeverne Makedonije skrenuo je pažnju na važnost digitalne transformacije.
- Put ka digitalnoj transformaciji je nedvosmislen zato što smo u proteklih pet godina živjeli u različitim tipovima kriza – prvo je počela zdravstvena kriza, nakon toga smo došli do energetske krize, finansijske krize, krize troškova života, visoke inflacije. Mnogobrojne studije su pokazale da ekonomije koje rade u državama koje imaju viši stepen digitalizacije bolje prođu u tim krizama, imaju manji pad ekonomije i otpornije su- naveo je Simov.
Pozitivne utiske o učešću na konferenciji podijelio je i &nbsp;Péter Vári, zamjenik generalnog direktora Nacionalne regulatorne agencije za regulaciju medija i komunikacija (NMHH), iz Mađarske.
- Ovo mi je prvi put u vašoj zemlji. Mislim da je važno da dijelimo naše iskustvo i pomažemo jedni drugima kako bi unaprijedili digitalnu transformaciju za naše stanovništvo. Vjerujem da možemo raditi zajedno i da će ovaj događaj nastaviti da se organizuje zahvaljujući EKIP-u i ITU- saopštio je Vári.
Na svečanom otvaranju prisutnima se obratio i dr Igor Đurović, predstavnik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) koji je pohvalio saradnju koju imaju sa EKIP-om.
Prva današnja sesija istražila je razvoj regulatornih okvira u svrhu podržavanja digitalne transformacije. Učesnici ove sesije bili su Jaroslav Ponder, Rukovodilac ITU Kancelarije za Evropu, Milena Ivanović, menadžerka za ekonomske aspekte elektronskih komunikacionih mreža i infrastrukture, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Alvaro Vigil Rodriguez, direktor prodaje EMEA, MedUX, Brano Đurović, izvršni direktor, One Makedonija, 4iG, koji su održali interesatne prezentacije.
Druga sesija se fokusirala na mjere za smanjenje digitalnog jaza i omogućavanje da svi građani ostvare pristup i benefite povezivosti. Učesnici su bili Ahmed Elraghy, rukovodilac odsjeka za regulatorno i tržišno okruženje, Petros Galides, predsjednik Evopske mediteranske grupe regulatora (EMERG), Antoine Sciberras, direktor za upravljanje spektrom i tehnologije, Agencija za komunikacije, Malta, Milovan Kovačević, Ibis Solutions, Desiree Milošević, RIPE NCC.
Tokom treće sesije poseban fokus je stavljen na izgradnji otporne infrastrukture kao ključu za rješavanje izazova sajber prijetnji našeg vremena.
Istaknut je značaj izrade javnog sistema za uzbune u Crnoj Gori.
- To će biti veoma važan sistem koji će značiti da ako se desi neka vanredna situacija svi građani će dobiti obavještenje na mobilnom telefonu zavisno od lokacije na kojoj se nalaze. Sistemom će upravljati Ministarstvom unutrašnjih poslova, ali će ova platforma biti prisutna kod svih mobilnih operatera u Crnoj Gori- pojasnio je Daniel Ronen, predstavnik kompanije Ultimaco.
Na veliku štetu koju mogu načiniti sajber prijetnje ukazao je Zoran Korečić, službenik za razvoj u oblasti Evrope Europe (CEE, CIS, Balkan) iz Bankai grupe.
- Na godišnjem nivou bude preko 10 milijardi eura štete od cyber security napada. Naša globalna infrastruktura je posebno rizična i moramo djelovati svi zajedno – što regulatornim propisima, što izgradnjom i unapređenjem mreže. Telekomunikacijska infrastruktura je jako bitna za cijeli razvoj, ali upravo digitalna transformacija bez zaštite mreža neće biti potpuna. Crna Gora izuzetno prati trendove i regulative EU. Kao inicijator ovakvih skupova na nivou regiona i Evrope, Crna Gora se svrstava u red najrazvijenijih zemalja- ispričao je Korečić.
Bogat program ITU-EKIP Regionalnog regulatornog foruma za Evropu 2025. biće nastavljen sjutra u 8:30 u budvanskom hotelu Avala specijalnom sesijom u organizaciji ITU-EMERG-EaPeReg u čijem fokusu će biti Sistemi javnog upozoravanja u digitalnom dobu: Moć mobilnog emitovanja (Cell Broadcast).
Podsjećamo, ovogodišnji regionalni forum zasniva se na rezultatima Globalnog simpozijuma za regulatore 2025 i Smjernicama najbolje prakse tog simpozijuma, a održava se u okviru ITU Regionalne inicijative za Evropu o Razvoju digitalne infrastrukture. Forum pruža jedinstvenu priliku za dijalog zainteresovanih strana na visokom nivou povodom strategija i politika usmjerenih na jačanje digitalnog ekosistema Regiona Evrope u vezi sa novim regulatornim trendovima, univerzalnom i smislenom povezanošću, otpornom infrastrukturom, implementacijama digitalnih infrastruktura, investicijama u digitalni sektor i pravima korisnika. Ovogodišnji forum takođe pruža priliku za diskusiju na temu budućih aktivnosti povodom regulatorne saradnje među državama učesnicama.

Đeljošaj: Digitalna transformacija kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kvalitetnijeg života građana

Plan usluga za digitalizaciju je finalizovan i biće upućen Vladi Crne Gore na usvajanje, čime se stvaraju uslovi za sistematski pristup unapređenju e-usluga u javmnoj upravi, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave na današnjoj sjednici III saziva Koordinacionog tijela za upravljanje procesom digitalne transformacije.
Sjednici su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija i ustanova, privrednog sektora, lokalne samouprave i drugih ključnih aktera koji aktivno učestvuju u procesu digitalne transformacije Crne Gore.
Sjednicom je predsjedavao ministar javne uprave, Maraš Dukaj koji je ovom prilikom istakao značaj kontinuiranog rada na unapređenju digitalnog okruženja i ubrzanju digitalne transformacije javne uprave.
- Sve naše aktivnosti od presudne su važnosti za izgradnju modernog digitalnog društva u Crnoj Gori. Naš cilj je da digitalizacijom učinimo javnu upravu efikasnijom, transparentnijom i bližom građanima i privredi, s fokusom na ključne projekte i strategije koje oblikuju budućnost digitalnih usluga- kazao je ministar Dukaj.
Na sjednici su razmatrane i usvojene ključne aktivnosti i postignuća u oblasti digitalizacije: Plan usluga za digitalizaciju je finalizovan i biće upućen Vladi Crne Gore na usvajanje, čime se stvaraju uslovi za sistematski pristup unapređenju e-usluga u javnoj upravi.&nbsp;
- Članovi Koordinacionog tijela informisani su o realizovanim aktivnostima u vezi sa uređenjem oblasti identifikacionog broja, što predstavlja važan korak ka povećanju interoperabilnosti i efikasnosti administrativnih procesa- kazali su iz MJU.
Predstavljene su aktuelne aktivnosti u vezi sa Portalom otvorenih podataka, uključujući ažuriranje podataka i edukaciju administratora, s ciljem povećanja dostupnosti i upotrebe otvorenih podataka u Crnoj Gori.
Sjednica je zaključena nizom preporuka usmjerenih na dalje unapređenje digitalizacije, uz konstataciju da je neophodno dodatno ubrzati proces digitalne transformacije. Poseban fokus biće stavljen na planiranje budućih aktivnosti i mapiranje konkretnih koraka za prevazilaženje identifikovanih izazova, kako bi Crna Gora ostvarila značajan napredak u digitalnoj transformaciji u skladu sa evropskim standardima, poručili su iz Ministarstva javne uprave.

MJU: Finalizovan plan usluga za digitalizaciju, biće upućen Vladi na razmatranje

Digitalna transformacija kao uslov za stvaranje dobrih temelja moderne, transparentne i efikasne javne ujprave, ostaje naša jasna, zajednička mislija, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na drugoj sjednici trećeg saziva Koordinacionog tijela za upravljanje procesom digitalne transformacije.
Sjednici su prisustvovali predstavnici državnih institucija, privrednog sektora, lokalne samouprave i drugih ključnih aktera koji su razgovarali o daljim koracima u oblasti unapređenja digitalne transformacije u Crnoj Gori.
- Digitalna transformacija kao uslov za stvaranje dobrih temelja moderne, transparentne i efikasne javne ujprave, ostaje naša jasna, zajednička mislija. Proces je sve zahtjevniji u tehnološkom i organizacionom smislu, pa se rezultati mogu očekivati samo uz zajedničke napore. Fokus je na ključne projekte i strategije koje će &nbsp;oblikovati budućnost digitalnih usluga i inovacija u Crnoj Gori - kazao je ministar Dukaj.
Dukaj je naveo da su sve aktivnosti od presudne važnosti za proces unapređenja digitalizacije i digitalne transformacije i istakao značaj Akcionog plana Strategije digitalne transformacije za period 2024 – 2025. godina, koji predstavlja putokaz za dalje aktivnosti u narednom periodu. Naglašeno je da je modernizacija javne uprave kroz razvoj e-usluga i unapređenje interoperabilnosti ključ za povećanje efikasnosti, transparentnosti i dostupnosti usluga za građane i privredu.
Na sjednici su prezentovane eUsluge Glavnog grada Podgorice.&nbsp;
- Prezentacijom su predstavljeni konkretni primjeri digitalizacije na lokalnom nivou i ista je omogućila da se razmotre dobre prakse pogodne za dalju primjenu, i u lokalnim samoupravama - saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.
Sjednica je bila prilika za konstruktivnu diskusiju, razmjenu mišljenja i predloga za unapređenje digitalne transformacije na svim nivoima uprave. Članovi Koordinacionog tijela izrazili su posvećenost zajedničkom radu kako bi se ubrzali procesi digitalizacije i osiguralo da Crna Gora postane lider u ovoj oblasti u regionu.
Sastanak je završen donošenjem zaključaka, u okviru kojih će se oblast digitalizacije dalje unapređivati i konstatovano da je potrebno ubrzati proces digitalne transformacije, te preduzeti dalje adekvatne korake u cilju planiranja budućih aktivnosti i mapiranja načina za prevazilaženje prepoznatih izazova. Podijeljena su konkretna zaduženja odgovarajućim institucijama.

Potrebno ubrzati proces digitalne transformacije

Američki predsjednik Donald Tramp danas se, prvi put nakon vojnog napada na Iran, obratio medijima u Bijeloj kući tokom ceremonije dodjele Medalje časti.
– Sjedinjene Američke Države nastavljaju da sprovode velike borbene operacije u Iranu kako bi eliminisale prijetnje koje predstavlja iranski režim – rekao je na početku obraćanja.
Naveo je da je Iran ignorisao američka upozorenja i „odbio da prekine svoje napore u cilju razvoja nuklearnog oružja“.
– Iranski raketni program imao je za cilj zaštitu razvoja nuklearnog oružja – dodao je Tramp.
Istakao je da su Sjedinjene Države bile zemlja koja je željela da se takav razvoj događaja zaustavi, te da su, kako je naveo, „svi bili uz njih“.
Prema njegovim riječima, iranski režim naoružan nuklearnim oružjem i raketama dugog dometa predstavljao bi „nepodnošljivu prijetnju“ Bliskom istoku, ali i američkom narodu.
Tramp je naglasio da su ciljevi operacije u Iranu „jasni“, uključujući „uništavanje iranskih raketnih kapaciteta“ i „uništavanje njihove mornarice“, uz sprečavanje da Iran ikada dođe u posjed nuklearnog oružja.
Dodao je da ta zemlja „ne može nastaviti da naoružava, finansira i usmjerava terorističke snage izvan svojih granica“.
Tramp je naveo da su Sjedinjene Države već „značajno ispred planiranih rokova“, pojašnjavajući da su na početku predviđali trajanje operacija od četiri do pet sedmica, ali da imaju „mogućnost da djeluju i znatno duže“.
Otvorio je i mogućnost slanja kopnenih snaga u region, ukoliko to bude potrebno.
Na kraju obraćanja zahvalio je američkim vojnicima, što je izazvalo snažan aplauz prisutnih.

Tramp: Nastavljamo velike borbene operacije u Iranu, ciljevi su jasni

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović razgovarao je telefonom sa šefovima diplomatija Jordana, Egipta i Kuvajta o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji na Bliskom istoku, uz poruku da su diplomatski napori i međunarodna koordinacija ključni za smirivanje tenzija i očuvanje regionalne stabilnosti.
U odvojenim razgovorima sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Jordana Ajman Safadi, ministrom vanjskih poslova Egipta Badr Abdelati i ministrom vanjskih poslova Kuvajta Džarah Džaber al-Ahmad al-Sabah razmotrena su posljednja dešavanja u regionu i njihove moguće posljedice po stabilnost.
Ibrahimović je sagovornike upoznao sa stavovima Crne Gore, ističući da Podgorica sa velikom pažnjom prati razvoj situacije nakon dodatnog porasta tenzija i eskalacije bezbjednosnih prilika. Ukazao je da dalji destabilizujući potezi nose rizik produbljivanja krize i udaljavanja od rješenja kroz diplomatske kanale.
Ocijenio je da je u ovom trenutku od presudne važnosti snažnije angažovanje međunarodne zajednice kroz intenzivnu diplomatiju, kako bi se obnovili uslovi za bezbjednost i stabilnost u regionu, što ima širi značaj i za globalnu sigurnost.
Ministar je poručio da će Crna Gora nastaviti da podržava inicijative usmjerene ka smanjenju tenzija, zaštiti civilnog stanovništva, dijalogu među akterima i dugoročno održivoj stabilnosti.
Sagovornici su razmijenili mišljenja o trenutnim izazovima i mogućnostima za dalje diplomatsko djelovanje, uz zajedničku ocjenu da su nastavak političkog dijaloga i međunarodne koordinacije od ključnog značaja u predstojećem periodu.

Ibrahimović sa Safadijem, Abdelatijem i Al-Sabahom: Potrebna snažnija diplomatija radi regionalne stabilnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, navodeći da usvojeni tekst otvara ozbiljna ustavno-pravna pitanja i potencijalne fiskalne rizike. Istovremeno, predsjednik je proglasio 23 druga zakona.
Zakon je usvojen na sjednici Prvog vanrednog zasijedanja Skupštine 27. februara 2026. godine, a Milatović je odluku o vraćanju obrazložio potrebom zaštite Ustava, pravnog poretka i dugoročnih interesa države.
– Moja odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija niti međunarodne saradnje. Ona je usmjerena ka zaštiti Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa Crne Gore – poručio je predsjednik.
Milatović je naveo da Sporazum, u formi u kojoj je usvojen, predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera i upravljanja državnom imovinom, čime se, kako je istakao, dovodi u pitanje poštovanje člana 140 stav 3 Ustava, koji zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na tržištu.
Prema njegovim riječima, takva rješenja mogu domaće kompanije, ali i kompanije iz strateški partnerskih država, dovesti u neravnopravan položaj.
– Država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma. To nije reforma, već opasan presedan – ocijenio je Milatović.
Kao dodatno sporno naveo je odredbu prema kojoj Ujedinjeni Arapski Emirati ne bi bili predmet mehanizama za rješavanje sporova definisanih ugovorima između ovlašćenih tijela, što, kako je upozorio, otvara pitanje zaštite državnog interesa i principa uzajamnosti.
Predsjednik je problematizovao i dio Sporazuma kojim se Vlada obavezuje da sprovede sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata, ocjenjujući da takva formulacija zadire u ustavni princip podjele vlasti, budući da je donošenje i izmjena zakona u nadležnosti Skupštine.
Ukazao je i na fiskalni aspekt, navodeći da se Vlada obavezuje na obezbjeđivanje zemljišta, izgradnju javne infrastrukture i prilagođavanje planske dokumentacije bez jasne finansijske procjene i planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru.
Milatović je podsjetio i da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio predmet interesovanja Evropske komisije i inicijative pred Ustavnim sudom, koji je tim povodom organizovao javnu raspravu.
– Smatram da je racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda. Investicije su dobrodošle, partnerstva su potrebna, energetska transformacija je neophodna, ali nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava i zakona – poručio je predsjednik, zaključujući da Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega pravno uređena država jednakih pravila za sve.
Istovremeno, predsjednik je proglasio 23 zakona, među kojima su izmjene i dopune zakona iz oblasti pravosuđa, zdravstva, poljoprivrede, poreza, zaštite kritične infrastrukture, globalnog minimalnog poreza na dobit, zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, kao i zakone o javnim izvršiteljima, slatkovodnom ribarstvu i arbitraži.

Milatović vratio zakon o energetskom sporazumu sa UAE: Nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava

Novo korito rijeke Ćehotine, posao koji je građanke i građane Crne Gore koštao 20 miliona eura je puklo, i to svega mjesec i po pošto je otvoreno, a pukotina koja se pojavila ozbiljno ugrožava ovu skupu investiciju od koje zavisi rad Rudnika uglja Pljevlja. Iako su iz Rudnika, nakon što je krajem januara novo korito „presušilo“, odnosno Ćehotina vraćena u staro, kategorično negirali da se radi o pukotini, pravdajući se da je sve u probnoj fazi, zbog čega je Ćehotina vraćena u stari tok, tenderom koji su objavili 26. februara, a ponude će biti otvorene sjutra, demantovali su sebe. U opisu predmeta javne nabavke piše - Sanacija pukotina na betonskom platou korita rijeke Ćehotine, a cijena je 39.999 eura. &nbsp;&nbsp; Po tehničkoj specifikaciji posao će se odvijati u pet faza, a rok završetka je sedam dana. Traži se „izrada strukturnih istražnih bušotina dubine 2 m sa uzimanjem neporemećenog uzorka jezgra Ø 101 mm“, četiri komada. U trećoj fazi planirana je „ugradnja PU ekspanzivne pjene“, a ta faza obuhvata: „nabavku i ugradnju kopljastih pakera L = 2 m za injektiranje PU ekspanzivne pjene sa pripadajućim fitinzima“, kao i „nabavku i ugradnju PU ekspandirajuće pjene radi formiranja privremene barijere do ugradnje betona“, a potrebno je 15 komada. U četvrtoj fazi planirana je „ugradnja betona u kaverne ispod ploče dna korita“.&nbsp; - Ova faza obuhvata sve neophodne radnje i sav potreban materijal za stabilizaciju dna korita. Beton se ugrađuje kroz prethodno izbušene bušotine minimalne dubine 1 m u koje su ugrađene brtve. Ugradnja se vrši pod pritiskom do 70 bar. Završni kriterijum je pojava betona na kontrolnim bušotinama, koji zadržava nivo postignut injektiranjem, 40 metara kubnih – piše u tenderu. Završna, peta faza, predviđa obradu i injektiranje „prslina u betonu krila korita“ - Ova faza obuhvata: Obradu pukotina epoksidnim malterom radi sprječavanja isticanja injekcione smole. Izradu injekcionih bušotina i ugradnju pakera. Injektiranje epoksidnim smolama. Sva oprema, materijal i rad potrebni za realizaciju ove pozicije uključeni su u cijenu – piše u oglasu. Izvori Portala ETV kažu da je na osnovu tendera jasno da se radi o veoma ozbiljnom problemu. - Činjenica da se planira 70 bara, a 100 bara je najveći pritisak u građevinarstvu, jasno ukazuje da je situacija u novom koritu Ćehotine, skoro pa dramatična. Onaj ko se javi na ovaj tender, zaista je hrabar, jer će se, sigurno opet pojaviti problem, pogotvo što svi znamo da ovo nije jedina pukotina – kažu naši izvori i dodaju da je građevinska operativa Rudnika pokušala da sanira jednu od njih. A iz Rudnika uglja u februaru su tvrdili da je „povremeno preusmjeravanje rijeke u staro korito po planu probnog rada“ i da će biti „urađeno nekoliko puta do konačnog završetka projekta, što je i praksa u ovakvim slučajevima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302170340_9c89984c48d60fe5faba2598c50d1fe02d04dfe868c447324021f81b3a92e1fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260302170340_9c89984c48d60fe5faba2598c50d1fe02d04dfe868c447324021f81b3a92e1fa" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="dva koruta"> <figcaption>Spoj starog i novog korista Ćehotine</figcaption> </figure>  - Veliki priliv vode i neadekvatno očišćeno staro korito rijeke Ćehotine izazvali su prelivanje vode na ulivu starog i novog korita, što je pokazalo da se i staro korito mora detaljno očistiti, a dio tih poslova ekipe Rudnika uglja Pljevlja su već završile. Na novom koritu u toku su projektom definisane kontrole spojeva folije i ojačavanje spojeva folije sa tzv. gabionima. Svaka faza na projektu prolazi kroz tehničku provjeru i detaljna ispitivanja, a po utvrđivanju ispravnosti od strane nadležnih komisija, uslijediće zatvaranje tunela starog korita rijeke Ćehotine, čime će projekat biti u potpunosti završen – saopštili su iz Rudnika u februaru. Pukotine u koritu, vrijednom 20 miliona eura, nijesu pominjali, ali su samo dvadesetak dana kasnije, 26. februara, raspisali tender za saniranje pukotine. Novo korito Ćehotine svečano je pušteno u rad 23. decembra prošle godine, a stavljanju u funkciju ovog kapitalnog projekta, proglašenog projektom od javnog interesa. Prisustvovali su, pored direktora Rudnika Nemanje Lakovića i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, kao i predstavnici Elektroprivrede Crne Gore. Stručni nadzor izmještanja korita Ćehotine radila je kompanija „Decom Group“ Podgorica, sa podizvođačem „Indel inženjering“ doo Podgorica. Ovaj posao na tenderu je procijenjen pola miliona eura. „Decom Group“ za nadzor radilišta na Ćehotini – geoloških-geotehničkih i hidroloških radova, tražila je 257.777 eura. Konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor, vrijedan 19.674.729 eura, sa PDV-om, potpisan je 23. aprila prošle godine. Kako je Portal ETV ranije pisao ovaj konzorcijum prošao je na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem. - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Javnosti nikada nije saopšteno kako je projekat, koji je u julu 2024. proglašen javnim interesom, i tada rečeno da će koštati 14 miliona eura, za svega nekoliko mjeseci, do decembra te godine narastao na 20 više od miliona.

Tag: digitalna-transformacija