U Baru je sinoć u Domu kulture, otvoren treći Montenegro Future festival koji će okupiti više od 200 učesnika iz preko 40 zemalja. Grad pod Rumijom, tako će, tokom vikenda biti u znaku digitalne budućnosti. Ulaz na festival, koji će grad pretvoriti u regionalno središte e-sport, savremene tehnologije i digitalne kulture, je slobodan, a posjetioci svih uzrasta su dobrodošli. Najveći gaming i tech događaj u regionu ponovo je u Baru od 9. - 11. maja 2025., a ovogodišnje izdanje MFF 2025 donosi još jači program:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510080552_7c3931da881c86c068068c7cd982ca0a0d3b5be9eacbca15fa3be472e893fe0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250510080552_7c3931da881c86c068068c7cd982ca0a0d3b5be9eacbca15fa3be472e893fe0f" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Montenegro Future Festival"> <figcaption>Montenegro Future Festival(Photo: Media biro)LOPICIC DEJAN +38267597713</figcaption> </figure>  European Gaming Summit – najveća gaming konferencija u Evropi. E-Adriatic Cup u EA FC – vrhunski turnir za sve ljubitelje virtuelnog fudbala. Tu je i Akademije za trenere kao mogućnost za usavršavanje za sve timove uz najbolje stručnjake, zatim mini-Expo &amp; Gaming Zone koja će omogućiti testiranje najnovije opreme.&nbsp; Tri festivalska dana prilika su za nevjerovatna gaming uzbuđenja, esporta, tech inovacija i networking prilika. Bar će ugostiti vodeće globalne kompanije, inovatore, developere, investitore i predstavnike akademske zajednice iz više od 40 zemalja. U Five G Expo zoni posjetioce i učesnike očekuju Retro Gaming turnir (Streat Fighter, Pc Man, Mortal Kombat, Galaga..) Takmičenje u simulaciji trka (Asseto corsa), kao i takmičenje u VR igrici njihove proizvodnje. Tu su najnoviji VR uređaji, old school arkadne konzole, kao i 4 mini turnira u Clash Royale, PUBG Mobile, Tekken 8 i EA FC 25. Organizaciju festivala, iza kojeg stoji Savez elektronskih sportova Crne Gore, podržavaju Opština Bar i Turistička organizacija Bar, kao i COK i drugi brojni partneri. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević svečano je otvorio festival i ukazao da ovakvi događaji potvrđuju potencijal Bara, te da pored zabavne funkcije, svijet video-igara ima veliki potencijal za razvoj turizma. On je ukazaio da ovaj festival okuplja više od 200 učesnika iz preko 40 zemalja. Predsjednik COK-a Dušan Simonović kazao je da mu je zadovoljstvo što je ovako važan dogđaj organizovan u Baru. On je rekao da se prostor sporta širi i na digitalne platforme i istakao da je važno da ostanemo mudri u procesu konkurencije. - Savez elektronskih sportova je opravdao naše povjerenje, organizovao više od 500 turnira, međunarodne festivale i odlično pozicionirao Crnu Goru, tako da je elektronski sport postao platforma za dodatnu motivaciju mladih. Elektornski sport mora, međutim, imati institucionalnu kontrolu, jasna pravila - rekao je Simonović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510080552_9bffa89f61b3d31fa4a3715c7a367f358199759c3f0e35857c83722752b8eb1d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250510080552_9bffa89f61b3d31fa4a3715c7a367f358199759c3f0e35857c83722752b8eb1d" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Montenegro Future Festival"> <figcaption>Montenegro Future Festival(Photo: Media biro)LOPICIC DEJAN +38267597713</figcaption> </figure>  Bivši predsjednik IESF-a Vlad Marinesku kazao je da je esport strast i ljubav koja nas može okupiti.&nbsp; - Pravimo okruženje koje njeguje prave vrijednosti, prostor koji nas ujedinjuje i u kojem uživamo - naveo je Marinesku. Dan Markley predsjednik i izvršni director WPC-a istakao je da digitalni sport inovativna disciplina koja kombinuje digitalne video igre sa fizičkim soprtskim aktivnostima. - Na primjeru digitalnog fudbala takmičari se prvo nadmeću u video igri, poput FIFA-a, a zatim prelaze na teren gdje igraju stvarni fudbalski meč. Kombinovani rezultati iz tih faza određuju pobjednika - pojasnio je on. Markley je podsjetio da je WPC osnovan 2023. kao neprofitna međunarodna organizacija sa sjedištem u Hong Kongu, te da joj je cilj i promocijja digitalnog sporta širom svijeta. On je, takođe, naglasio da organizacija već broji preko 100 članova iz 94 zemlje, kao i da organizacija organizuje Phygital Games globalni turnir koji uključuje discipline poput phygital fudbala, košarke, plesa i pucačkih igrica. On je naglasio da se Crna Gora aktivno uključila u globalnu inicijativu organizujući nacionalne kvalifikacije za Phygital Games u Baru, čime se, kako je rekao, pozicionirala kao značajan igrač u razvoju phygital sportova. On je naglasio da ovakvi događaji promovišu ne sport i tehnologiju, već doprinose razvoju turizma i lokalne zajednice. Markley je najavio da će Bliski istok krajem godine biti domaćin narednih igara budućnosti (Games of the Future), dok Afrika već ima 25 odsto globalnih menadžera u okviru WPCa. - Crna Gora je sada na mapi kao veliki igrač u digitalnom svijetu - poručio je Dan Markley predsjednik i izvršni director WPC-a. Boban Totovski, generalni sekretar IESF-a kazao je da sve što ovdje rade nema svrhe ukoliko oni koji to rade i u tome učestvuju ne uživaju. - Svake godine govorimo da ćemo biti bolji, tokom ovog procesa trogodišnje orranizacije smo porasli i postigli punuo - rekao je Tatovski&nbsp; Karol Cagan, predsjednik evropske esports federacije čestitao je Crnoj Gori na uspješnim organizacijama ovih događaja i liderstvu u tom procesu. Filip Šoć predsjednik saveza elektronskih sportova Crne Gore kazao je da je zadovoljan odzivom i brojem učesnika. On je zahvalio COK-u što je prepoznao značaj ovakvog događaja. Zvaničnom dijelu programa prethodile su četiri panel diskusije. O svakodnevnoj primjeni najpoznatije kriptovalute govorio je Marko Matanović, Božo Popović, Nikola Grbović, Dušan Sekulić, a moderator je bio Miloš Bošnjak. Druga tema bili su aspekti Web3 tehnologija, o kojoj su diskutovali Josip Vlah, Nikola Radunović, Nikola Mandić i Ivan Joličić uz moderatora Luku Mrkića. Treći panel bio je posvećen mogućnostima primjene blockchain inovacija u razvoju Crne Gore, a govorili su Sani Oler, Hamza Ozsoj i Igor Milošević. Na četvrtom panelu Montenegro Future Festivala, zaključeno je da ovaj grad ne može više da se oslanja isključivo na svoje prirodne ljepote. Umjesto toga, istaknuta je potreba da Bar postane centar znanja, inovacija i digitalnog razvoja, kako bi osigurao održivu i konkurentnu budućnost. Subota i nedjelja rezervisani su za glavni program Montenegro Future festivala, koji okuplja najznačajnije događaje iz oblasti video igara, e-sporta, tehnologije i obrazovanja. Paralelno sa konferencijom, organizovani su i EAL Cup u EA FC 25, međunarodni turnir u kojem učestvuje više od 20 reprezentacija. Za pobjednike je obezbijeđen nagradni fond 3.000 eura. Ljubitelji gejminga moći će da se oprobaju i u mini turnirima u igrama Tekken 8, PUBG Mobile, Clash Royale i EA FC 25, a partneri festivala su za najuspješnije obezbijedili vrijedne nagrade. Za sve one koji žele da istraže širi spektar dgitalnih iskustava, tu je FiveG Expo zona u organizaciji Five Grupe, koja donosi spoj retro gejminga, VR tehnologije, simulacija, edukativnih stanica i sadržaja iz pop kulture, namijenjenih svim generacijama. Edukativni segment festivala obuhvatiće panele i radionice na teme kao što su sajber bezbjednost, vještačka inteligencija, blockchain tehnologije, Web3 infrastruktura i digitalni turizam, uz učešće renomiranih međunarodnih partnera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bar postaje digitalni epicentar: Otvoren treći Montenegro Future Festival

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da zbog posjete predsjednika Aleksandra Vučića Moskvi tokom proteklih dana "neće biti prekida EU integracija, niti sankcija (zvaničnog Brisela)".
On je za državnu radio-televiziju (RTS) naveo da će u predstojećim danima u posjetu Beogradu doći predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, šefica diplomatije EU Kaja Kalas, da zapravo očekuje jačanje odnosa sa Briselom, koji "neće biti nauštrb izbalansirane spoljne politike Srbije".
- Neće biti prekida (evropskih) integracija niti sankcija, to će se ubrzo vidjeti, da samo možemo očekivati nastavak razvoja - kazao je Đurić.
Komentarišući Vučićevu posjetu Moskvi, ministar je naveo da je ona bila značajna za jačanje spoljnopolitičke pozicije države vezano za Kosovo i Metohiju kao i ekonomsko jačanje zemlje.
- Znamo da je Srbija jedna od centralnih ulaznih tačaka za izvoz u Kinu... i da 85 odsto gasa dobijamo kroz ugovore sa ruskom stranom, čiji je produžetak od strateškog značaja za Srbiju. Ova posjeta će osnažiti ekonomske i političke potencijale Srbije, ali ste istovremeno i od predsjednika na ovim sastancima mogli da čujete jasnu poruku da se Srbija nalazi i na evropskom putu - rekao je Đurić.
Govoreći o svom učešću na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova EU i ministara spoljnih poslova zemalja kandidata za članstvo u EU, koji je održan u četvrtak u Varšavi, rekao je da je aktuelna Evropska komisija pokazala "punu posvećenost da Srbija napreduje ka punopravnom članstvu (u Uniji)".
Đurić je naveo i da je ideološki spektar ministara koji su učestvovali "veoma šarenolik", da "nije uvijek lako naći pravi ugao i zadovoljiti publiku tako raznolikih opredjeljenja", ali da je zadovoljan nastupom Srbije.
- Konsenzus postoji za evropsku budućnost (Srbije) i punopravno članstvo... Tu su bili i predstavnici Prištine i drugih susjeda koji su sastanak iskoristili da napadnu naše rukovodstvo. Bilo je kritika zbog (Vučićevog) odlaska u Moskvu (od predstavnika) Luksemburga, Belgije i Hrvatske, naravno. Srbiji se ipak nema šta zamjeriti. Mi smo otvoreno protiv istorijskog revizionizma, ponosni smo na to što je Srbija dala veliki doprinos borbi protiv fašizma i nacizma... A naš interes ostaje sigurno snabdijevanja energentima, očuvanje sjećanje na generacije koje su dale živote u borbi... Rukovodimo se našim interesima, nikoga drugog ne omalovažavamo, naprotiv - rekao je srpski ministar.

Šef srpske diplomatije: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posjete Moskvi

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore da ne podrže Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u njegovom trenutnom obliku.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ovaj dokument sadrži odredbe koje direktno ugrožavaju demokratske standarde, vladavinu prava i obaveze koje je Crna Gora preuzela u okviru procesa evropskih integracija.
Istovremeno, izrazio je punu podršku trudu koleginica i kolega iz civilnog društva, aktivista i aktivistkinja i građana i građanki Ulcinja koji, kako je rekao, danima posvećeno ukazuju na štetne aspekte ovog sporazuma, insistirajući na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa.
Koprivica je podsjetio da se Sporazumom najavljuju investicije velikih razmjera u turizmu i nekretninama, ali na način koji predviđa zaobilaženje zakona o javnim nabavkama, izuzeće od tenderskih procedura i dodjelu državnih resursa bez konkurencije – što je u suprotnosti sa evropskim pravilima tržišnog nadmetanja i transparentnosti.
- Time se otvara prostor za arbitrarnu dodjelu pogodnosti, korupciju i mogući ulazak sumnjivog kapitala – sve ono protiv čega bi savremena evropska država morala imati institucionalnu zaštitu - napomenuo je on.
Podsjeća da CDT već godinama zagovara uvođenje mehanizma za skrining stranih direktnih investicija (SDI) – alata koji se koristi širom Evropske unije za provjeru da li strane investicije mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost, ekonomski suverenitet, kritičnu infrastrukturu, demokratske institucije i javni poredak.&nbsp;
- EU je 2019. uspostavila zajednički okvir u ovoj oblasti, a države članice, ali i kandidati za članstvo, pozvani su da usvoje slične mehanizme kako bi spriječili nepoželjne, neprovjerene ili politički motivisane investicije - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore nedavno najavila početak izrade mehanizma za skrining SDI, u saradnji sa EU i međunarodnim partnerima – što je potez koji CDT podržava.&nbsp;
- Međutim, upravo ovaj sporazum sa UAE ide u suprotnom pravcu: on bi kroz bilateralni aranžman „zamrznuo“ mogućnost da se ti investitori podvrgnu bilo kakvoj nezavisnoj provjeri. Štaviše, otvara mogućnost da se bez ikakve kontrole uključe i „treće strane“ – nepoznati partneri koje nominuje druga država. Ovakvo suspendovanje kontrole nad investicijama u strateške resurse i prostore – poput Velike plaže – predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti, suverenitetu i integritetu crnogorske ekonomije - ocjenjuje Koprivica.
On ističe da je Evropska unija, kroz pismo komesarke Marte Kos, upozorila da bi način sprovođenja sporazuma sa UAE mogao doći u sukob sa pravilima EU, posebno u oblastima javnih nabavki, jednakog tretmana, transparentnosti i konkurencije.
- U takvom kontekstu, usvajanje ovog sporazuma bi bio signal da Crna Gora odustaje od usklađivanja sa evropskim vrijednostima – upravo u trenutku kada vlast najavljuje ubrzani put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - upozorava Koprivica.
On je napomenuo da se Crna Gora trenutno nalazi u jedinstvenoj poziciji.
- Kao najnaprednija zemlja u pregovorima sa EU, postaje testni slučaj za to da li i kako region može uskladiti velike vanevropske investicije sa pravilima Evropske unije. Za razliku od ranijih godina, danas je jasno da će svaka značajna investicija biti posmatrana kroz prizmu skrininga, transparentnosti i usklađenosti sa evropskim standardima. Napredak u uspostavljanju formalnog mehanizma biće važan signal ozbiljnosti Crne Gore u ispunjavanju ove važne obaveze - istakao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je pozvao poslanike Skupštine da ne podrže ovaj sporazum, već da od Vlade zahtijevaju njegovo preispitivanje i prilagođavanje – uz uklanjanje klauzula koje derogiraju zakone, izbjegavaju konkurenciju i omogućavaju političko favorizovanje pojedinih investitora.
- Ovo nije pitanje za ili protiv bilo koje strane investicije – već pitanje pravila po kojima gradimo Crnu Goru. Ako to ne budu evropska pravila vladavine prava, transparentnosti i zaštite javnog interesa – onda će to biti pravila pogodbe, privilegija i dugoročnog gubitka suvereniteta - zaključio je Koprivica.

Kopivica pozvao poslanike da ne podrže Sporazum sa UAE: Bojazan od dugoročnog gubitka dijela suvereniteta

U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, od 2. januara do 10. maja, Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 3.611 komada oružja, 121.256 komada municije, 403 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. 
U proteklih devet dana, u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predato 25 komada oružja, 1.425 komada municije i tri ručne bombe. 
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji devet komada oružja, od čega pet pištolja četiri puške, kao i 370 komada municije različite vrste i kalibra. 
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru, Ulcinju, Kotoru i Tivtu, dobrovoljno je predato sedam komada oružja, i to dva pištolja i pet pušaka, zatim 991 komad municije, dvije ručne bombe i 40 kapisli. 
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, dobrovoljno je predato četiri komada oružja, i to jedan pištolj i tri puške, kao i 40 komada municije i jedna ručna bomba. 
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Pljevljima i Šavniku, dobrovoljno je predato pet komada vatrenog oružja, i to tri pištolja i dvije puške, kao i 24 komada municije.
Iz Uprave policije pozivaju građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu.

Građani od početka godine vratili 3.611 komada oružja, 121.256 komada municije, 403 ručne bombe...

Herceg Novi i Ulcinj obilježili su Dan Evrope kulturnom manifestacijom „Noć tvrđava“, realizovanu uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz inicijativu „Opštine za EU“. U Herceg Novom, program je započeo edukativnim predavanjem o fortifikacionom nasljeđu na tvrđavi Forte Mare, gdje je arheolog Željko Starčević učenicima osnovnih i srednjih škola predstavio značaj lokalnih utvrđenja, njihovu istorijsku vrijednost i ulogu u savremenim kulturnim tokovima. Večernji program na Forte Mare uključivao je nastup srednjovjekovnih vitezova, prezentaciju lokalnih zanata i kulinarskih specijaliteta, te koncert ansambla Alt Capella, koji je muziku renesanse izvodio na autentičnim instrumentima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_d1eaa267dcef9326a2e488fa72d4add07318193efae410d99daba7f35ce1dfb5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250510110548_d1eaa267dcef9326a2e488fa72d4add07318193efae410d99daba7f35ce1dfb5" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  - Tvrđave koje su okosnica Starog grada, ali i Arza, Mamula, tvrđava na Rosama i brojne druge, predstavljaju važne istorijske simbole grada, svjedočeći o prošlosti jer datiraju iz vremena otomanske, mletačke, španske, francuske ili austrougarske vladavine. One su danas spomenici arhitekture, mjesta susreta umjetnika i održavanja kulturnih manifestacija, neizostavan dio turističke ponude, kulturna baština kojom se ponosimo - istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić otvarajući manifestaciju. Laura Zampeti, zamjenica ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori, izjavila je da je Crna Gora prešla dug put na svom putu ka pristupanju Evropskoj uniji, te da sada pregovori o pristupanju ulaze u svoju završnu – i najzahtjevniju – fazu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_eb971f8942f86e2ee81aad883d67040fd65ad511bc2fe2c176227740a2b3d0b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250510110548_eb971f8942f86e2ee81aad883d67040fd65ad511bc2fe2c176227740a2b3d0b8" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  - Ovo je kritičan trenutak, kada su zemlji potrebni doprinos i podrška lokalnih vlasti i zajednica da bi krenula naprijed i u istom smjeru. Svaka čestica energije je potrebna i ova proslava takođe će pomoći - rekla je Zampeti. U Ulcinju je manifestaciju je otvorio predsjednik Opštine Genci Nimanbegu, a prisutnima se obratio i ambasador Austrije u Crnoj Gori, Kristijan Štajner.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_365daa1c3ac75c1a75da06d7c77741740b30af46c14285eb51d453762b8bb51b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250510110548_365daa1c3ac75c1a75da06d7c77741740b30af46c14285eb51d453762b8bb51b" data-rendition-name="original" width="981" height="718" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  - Ovdje danas svi slavimo pobjedu nad fašizmom. Uvijek se treba podsjetiti da su antifašističke vrijednosti, visoke moralne i ljudske vrijednosti, i ovaj dan treba objediniti Evropu - rekao je Nimanbegu. Ambasador Štajner je istakao da Evropska unija projekat mira, projekat vrijednosti, politike, ekonomije i solidarnosti. - Evropski projekti su u svim opštinama Crne Gore, uključujući i Ulcinj. Investicije su veoma važne, i naravno da nam je neophodno da se investicije sprovode na transparentan način za lokalno stanovništvo - dodao je ambasador Štajner.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_8ba35b05d28b3fa7cd21682dd247dc9401ca2a1a1ad06540662309fcb9a56d0e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250510110548_8ba35b05d28b3fa7cd21682dd247dc9401ca2a1a1ad06540662309fcb9a56d0e" data-rendition-name="original" width="1036" height="707" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  Manifestacija se održala na arheološkoj lokaciji Šas, gdje je otvoren i info-punkt koji će ubuduće služiti kao informativna tačka za sve posjetioce. „Noć tvrđava – Goes Green“ ove godine je organizovana paralelno u deset evropskih zemalja, na ukupno 72 lokacije, od kojih se šest nalazi u Crnoj Gori.

Herceg Novi i Ulcinj obilježili Dan Evrope manifestacijom „Noć tvrđava“

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je nakon hapšenja doveden u sjedište Specijalnog policijskog odjeljenja, gdje je saslušan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq_uquSzYz9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Golubović je, kako pišu Vijesti, uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.&nbsp;
Očekuje se da bude sproveden na saslušanje u SDT.
Kako navode, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO se nalaze pred svim objektima koje posjeduju Golubovići širom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva se zvanično povodom ovog slučaja još nijesu oglašavali.

Tag: digitalni-epicentar

Bar postaje digitalni epicentar: Otvoren treći Montenegro Future Festival

Šef srpske diplomatije: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posjete Moskvi

Kopivica pozvao poslanike da ne podrže Sporazum sa UAE: Bojazan od dugoročnog gubitka dijela suvereniteta

Građani od početka godine vratili 3.611 komada oružja, 121.256 komada municije, 403 ručne bombe...

Herceg Novi i Ulcinj obilježili Dan Evrope manifestacijom „Noć tvrđava“

PRATITE TVe UŽIVO