Dijabetes kod djece predstavlja ozbiljan izazov i za porodice i za zdravstveni sistem.
Radi se o hroničnom stanju koje zahtijeva kontinuiranu brigu, prilagođavanje načina života i stalno &nbsp;praćenje kako bi se osigurao optimalan kvalitet života.
U ovoj epizodi, doktorka je ugostila dr Nebojšu Gulića, koji je anesteziolog, predsjednik Udruženja roditelja djece sa dijabetesom “ Beta”, otac djevojčice sa tipom 1 dijabetesa i dr Maju Raičević, koja je najmlađi pedijatar endokrinolog u Crnoj Gori i najmlađi doktor nauka u Institutu za bolesti djece.
Emisiju Zdravi i uspješni možete pogledati u subotu u 12h na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV-swryJju_I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zdravi i uspješni na TV E: Sa Nebojšom Gulićem i Majom Raičević o dijabetesu

Crna Gora je država sa visokom zastupljenošću osoba sa dijabetesom i sa jasnom tendencijom porasta broja oboljelih, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), navodeći da trenutno oko 50 hiljada ljudi starijih od 20 godina živi sa tom bolešću. 
 
Iz IJZ-a su rekli da je broj osiguranika u Crnoj Gori koji su se godišnje liječili od dijabetesa kod izabranih doktora porastao za 19 odsto u posljednjih deset godina, od 23.331 oboljelog u 2013. godini na 27.677 oboljelih u prošloj. 
 
Oni su kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani i fizičkoj aktivnosti, u sinergiji sa svakodnevnim životnim stresom, pogotovu urbanih sredina, prepoznati kao generatori poremećaja metabolizma glukoze i dramatičnog porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2, i u Crnoj Gori. 
 
Crna Gora je, kako su naveli iz IJZ-a, posljednjih decenija suočena sa starenjem stanovništva, porastom gojaznosti u cjelokupnoj populaciji i intezivnom urbanizacijom. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su povodom 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, dodali da to ukazuje na prisustvo značajnog rizika za sve veći rast broja osoba sa nekim od poremećaja metabolizma glukoze, kao što su predijabetes, dijabetes i trudnički dijabetes. 
 
- Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa jasnom tendencijom porasta broja oboljelih - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da je od implementacije elektronskog sistema vođenja zdravstvene dokumentacije 2010. godine uočeno da se određen broj osoba sa dijagnostikovanim dijabetesom javlja kod izabranih doktora sa pauzama većim i od godinu, što ima uticaj na ostvarivanje terapijskih ciljeva i zdravstvene politike u liječenju oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom. 
 
Kako su rekli iz IJZ-a, procjene Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) su da u Crnoj Gori oko 21,6 hiljada odraslih osoba starosti od 20 do 79 godina ima nedijagnostikovanu šećernu bolest. 
 
- Stoga, može se procijeniti da u Crnoj Gori trenutno oko 50 hiljada osoba starijih od 20 godina živi sa dijabetesom, odnosno da je nacionalna prevalenca dijabetesa oko 10,7 odsto - precizirano je u saopštenju. 
 
Navodi se da procjene IDF-a ukazuju da trend rasta prevalence dijabetesa u Crnoj Gori može premašiti 14 odsto do 2045. godine. 
 
Iz IJZ-a su rekli da populacioni Registar šećerne bolesti u Crnoj Gori funkcioniše od 2013. godine. 
 
Kako su kazali, osnovni i jedini izvor podataka je ručno popunjena prijava (elektronski i papirni format) ordinariusa koji postavlja dijagnozu (pasivan nadzor nad dijabetesom). 
 
- Zahvaljujući punoj posvećenosti doktora medicine domova zdravlja na segmentu nadzora i prevencije poremećaja metabolizma glukoze u Crnoj Gori, danas možemo govoriti da crnogorski Registar šećerne bolesti postiže obuhvat oko 90 odsto svih liječenih od šećerne bolesti sa prosječnom popunjenošću podataka u prijavama preko 70 odsto - kazali su iz IJZ.
Kako se navodi, imajući u vidu da se obuhvat oboljelih od dijabetesa u registrima evropskih zemalja kreće u rasponu od 20 do 100 odsto svih oboljelih, prikupljeni podaci crnogorskog Registra šećerne bolesti pružaju zadovoljavajuću bazu podataka za više od 30 hiljada pacijenata. 
 
Iz IJZ-a su kazali da genetska predispozicija i stil života sinergistički doprinose pojavi dijabetesa melitusa kod svih uzrasta. 
 
Iz ove zdravstvene ustanove su rekli da mladi u Crnoj Gori prvenstveno obolijevaju od dijabetesa tipa 1, ređe od dijabetesa tipa 2, a bilježi se i gestacijski dijabetes. 
 
- U starosnoj distribuciji mladih oboljelih od dijabetesa tokom posljednjih pet godina uočava se kontinuirani godišnji porast broja oboljelih uzrasta od 14 do 19 godina, dok je broj oboljelih mlađih od 14 godina u istom periodu veći i fluktuira između 186 i 203 oboljela, ali bez uočljivog trenda rasta - precizirano je u saopštenju. 
 
Navodi se da je najzastupljeniji tip dijabetesa kod odraslih osoba tip 2. 
 
Međutim, kako su kazali iz IJZ-a, posljednjih godina nije rijetkost obolijevanje od tog tipa dijabetesa i kod mlađih od 19 godina u Crnoj Gori, kao i sve veći broj gojazne djece do 14 godina i mladih. 
 
- Analize podataka Registra šećerne bolesti skreću pažnju da 80 odsto oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom ima tip 2 dijabetesa, takođe 80 odsto ima povećanu tjelesnu masu dok je 40 odsto fizički neaktivno - rekli su iz IJZ. 
 
Ti podaci, kako su naveli iz Instituta, ukazuju na veličinu izazova cjelokupnog crnogorskog društva kad je riječ o prevenciji poremećaja metabolizma glukoze. 
 
Prema njihovim riječima, modifikacija životnog stila je moćna javnozdravstvena sila kojom je moguće prevenirati pojavu predijabetesa i dijabetesa tipa 2 i postići uspjeh u prevenciji, liječenju i pojavi remisije u pojedinim slučajevima obolijevanja. 
 
- Revitalizacijom postojećih populacionih savjetovališta domova zdravlja sa timom doktora, sestara, nutricionista, psihologa, fizioterapeuta bilo bi moguće uspješno sprovoditi preventivne mjere usmjerene na cjelokupno stanovništvo - dodaje se u saopštenju.

IJZ: Crna Gora država sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa

Crnogorski profesionalni bokser Milorad Žižić pobijedio je u Kelnu domaćeg borca, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Leona Marića, u meču za rejting na rang listi.
Do pobjede, 14. na profesionalnom ringu, došao je nokautom u drugoj rundi.
Žižić se nakon tri godine vratio na ring.
Posljednji meč odradio je 26. januara 2022. godine, kada je slavio protiv gruzijskog borca Meraba Gukasinija za titulu prvaka svijeta u poluteškoj kategoriji, verzije WBU.
-Zadovoljan sam kako sam ušao i odradio meč. Trebao mi je takav povratak. Odmah nastavljamo sa pripremama, jer 30. avgusta u Berlinu boksujem sa Kimom Poulsenom iz Danske", rekao je Žižić.
On je najavio da ga 11. novembra u Akri, u Gani, očekuje meč u deset rundi.
- Ukoliko bude sve po planu idemo na neku od prestižnih titula. Imam veliku podršku ljudi iz Crne Gore i mojih sugrađana iz Nikšića i to mi puno znač. Boks je nešto što je dio mene i želim da dam još puno tom sportu, jer osjećam da mogu. Idemo dalje -rekao je Žižić.

Žižić prekidom pobijedio Marića

Kulturno-informativni centar (KIC) Crne Gore u Luksemburgu oglasio se saopštenjem povodom, kako navode, selektivnog pristupa Ministarstva za ljudska i manjinska prava i resora za dijasporu u organizaciji manifestacije „Dani dijaspore“, kao i prikaza rezultata rada povodom godišnjice rekonstruisane Vlade.
Iz KIC-a podsjećaju da je njihov jedini motiv da „služe domovini i doprinesu njenoj promociji kroz kulturu, turizam, ekonomiju, sport i druge oblasti“, te naglašavaju da njihova misija „nije bila rezultat ambicije za ličnu afirmaciju, već dubokog osjećaja odgovornosti prema zemlji iz koje potiču“.
U saopštenju se posebno kritikuje način na koji je organizovana manifestacija „Dani dijaspore“, uz tvrdnje da je ona „isključivo namijenjena podobnim i unaprijed određenim predstavnicima dijaspore koji su nagrađeni“.
- Rezultati za ministarstvo nisu važni. Vodeći se geslom da može i Bećir Vuković bez napisane knjige biti nagrađen Trinaestojulskom nagradom, onda mogu i ljudi bez konkretnih i mjerljivih rezultata u dijaspori - navodi se u reagovanju.&nbsp;
Kritike su upućene i na račun ministra za ljudska i manjinska prava, Mirsada Azemovića.
- Svjedočimo i činjenici da je Ministarstvo dijaspore i ministar Mirsad Azemović najgore ocijenjen od ukupno 32 člana Vlade — koliko broji najglomaznija izvršna vlast u Evropi, pa se postavlja pitanje postojanja tog resora na čelu sa ovim čovjekom koji dijasporu dijeli na 'podobne' i nepodobne - dodaje se u reagovanje.&nbsp;
Kao primjer stvarnog doprinosa dijaspore, iz KIC-a ističu uspostavljanje direktne avio-linije između Luksemburga i Crne Gore u saradnji sa nacionalnim prevoznikom Luxair, koja uspješno funkcioniše već pet godina. Naglašavaju da je to „rezultat isključivo inicijative i upornog rada KIC-a“.
Pored toga, podsjećaju na brojne druge inicijative: osnivanje botaničke bašte u Luksemburgu kao trajnog simbola povezanosti s Crnom Gorom, formiranje fondacije za podršku studentima iz dijaspore, izradu dvojezične monografije o Crnoj Gori i povezivanje dvije zemlje kroz kulturnu razmjenu.
- To su konkretni rezultati i učinci ljudi koji žele istinsko povezivanje sa Crnom Gorom - ističe se u reagovanju.&nbsp;
Iz Centra izražavaju „duboku zabrinutost zbog pasivnosti i zanemarivanja dijaspore od strane nadležnog ministarstva koje bi, po svojoj misiji, trebalo da bude most između države i njenog iseljeništva“.
- To je porazna poruka za preko petnaest hiljada pripadnika dijaspore koji u Luksemburgu, ali i širom svijeta čuvaju jezik, kulturu, identitet i kroz sopstvene inicijative predstavljaju Crnu Goru na najdostojniji način - zaključuje se u reagovanju.&nbsp;

KIC iz Luksemburga: Ministarstvo dijaspore zanemaruje stvarne rezultate i dijeli dijasporu na „podobne i nepodobne“

U Institutu za javno zdravlje (IJZ) i domovima zdravlja u više crnogorskih opština sjutra će biti organizovano besplatno i povjerljivo testiranje na virusne hepatitise B i C, saopšteno je iz IJZ-a.
Iz IJZ-a su u saopštenju naveli da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava 28. jula - Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, sa ciljem podizanja svijesti o javnozdravstvenom problemu virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i hepatitisa C.
- Ovogodišnja tema obilježavanja glasi: ”Hepatitis - razbijmo prepreke“(Hepatitis: Let’s Break It Down) i poziva na hitno djelovanje kako bi se uklonile finansijske i društvene prepreke, uključujući i stigmu, koje stoje na putu eliminacije hepatitisa i prevencije raka jetre - kaže se u saopštenju.
Kampanja je, kako se navodi, podsjetnik da se mora djelovati odmah u cilju proširivanja pristupa, integrisanja liječenja, dijagnostike i eliminacije hepatitisa do 2030.
- Neophodno je integrisati u javnozdravstveni sistem vakcinaciju protiv hepatitisa B, sigurne prakse injektiranja, smanjenje štete, testiranje i specifična liječenja - dodaje se u saopštenju.
Iz IJZ-a su kazali da Odjeljenje za HIV, virusne hepatitise Centra za prevenciju i kontrolu bolesti Instituta, u saradnji sa Domom zdravlja Podgorica, sjutra organizuje Dan otvorenih vrata u prostorijama Doma zdravlja Blok V (Centar za mentalno zdravlje), od 11 do 13 sati.
Kako su rekli, svi zainteresovani građani moći će da se testiraju na hepatitis B i hepatitis C.
Iz Instituta su naveli da sjutra, u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo testiranje u IJZ-u, organizuju cjelodnevno besplatno i povjerljivo testiranje na virusne hepatitise B i C, od osam do 20 sati.
Kako su kazali, testiranje se obavlja i u domovima zdravlja širom Crne Gore u kojima postoji savjetovalište.
Iz Instituta su rekli da će se testiranje u Domu zdravlja u Nikšiću obavljati sjutra od deset sati i 30 minuta do 14 sati, u Budvi od osam do 14 sati, a u Pljevljima od 16 do 20 sati.
Oni su naveli da će se testiranje u Domu zdravlja u Kotoru obavljati sjutra od 16 do 20 sati, u Bijelom Polju od 15 do 18 sati, Beranama od 15 do 19 sati, a u Herceg Novom od osam do 18 sati.
Testiranje se, kako su kazali iz IJZ-a, obavlja brzim testovima visoke pouzdanosti, za koje je potreban mali uzorak krvi iz prsta.
- Rezultati testiranja su gotovi za 15 minuta, a organizovano je dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje sa stručnim osobljem prije i poslije testiranja - navodi se u saopštenju.
Iz IJZ-a su rekli da je u julu, u saradnji sa zdravstvenom službom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), Odeljenjem za HIV i virusne hepatitise Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, Centrom za medicinsku mikrobiologiju IJZ-a i Infektivnom klinikom Kliničkog centra, izvršeno dobrovoljno i povjerljivo testiranje osoba na izdržavanju kazni u UIKS-u.
- Tokom jula mjeseca testirano je 120 osoba na izdržavanju kazne i izvršene su pripremne analize za započinjanje terapije u cilju izlječenja virusnog hepatitisa C kod njih - kaže se u saopštenju.
Iz Instituta su rekli da je ova akcija jedna u nizu aktivnosti koje će se preduzeti radi unapređenja kontrole i eliminacije virusnih hepatitisa u UIKS-u među populacijom koja se nalazi u visokom riziku od ovih infekcija.
Oni su naveli da, prema podacima SZO, virusni hepatitisi B i C i dalje uzrokuju veliki globalni zdravstveni teret - godišnje od njihovih posljedica umre oko 1,3 miliona osoba što znači da svakog dana hepatitisi B i C odnesu više od 3,5 hiljada života.
Kako su kazali iz Instituta, procjenjuje se da je trenutno 254 miliona osoba inficirano hroničnim hepatitisom B, hepatitisom C inficirano oko 58 miliona, a dnevno se novoinficira virusnim hepatitisima oko šest hiljada osoba.
- Globalna strategija SZO za hepatitis ima za cilj smanjivanje broja novih slučajeva infekcije virusom hepatitisa za 90 odsto, smanjivanje broja smrtnih slučajeva za 65 odsto do 2030 - kaže se u saopštenju.
Navodi se da uprkos napretku strategije mnoge zemlje još ne dosežu ciljeve SZO za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje.
Iz IJZ-a su rekli da se polovina hroničnih infekcija hepatitisom B i C javlja među osobama u dobi od 30 do 54 godine, pri čemu muškarci čine većinu – 58 odsto.
Oni su kazali da se procjenjuje da je 12 odsto infekcija među djecom, posebno hepatitis B.
Iz Instituta su upozorili da veliki broj osoba ostane nedijagnostikovan, a čak i kada se dijagnostikuje, mali broj započne terapiju.
- Iako postoji više virusnih hepatitisa i više tipova virusa, od najvećeg epidemiološkog značaja su hepatitis B i hepatitis C zbog njihove učestalosti, načina prenošenja, sposobnosti izazivanja hronične infekcije i posljedica kao što su ciroza i rak jetre sa smrtnim ishodima - kaže se u saopštenju.
Navodi se da se hepatitis B dominantno prenosi seksualnim putem, ali i putem krvi i drugih tjelesnih tečnosti.
Iz Instituta su naveli da se hepatitis C prenosi putem krvi, odnosno predmeta i pribora kontaminiranih inficiranom krvlju.
- Za hepatitis B postoji bezbjedna i djelotvorna vakcina koja je dio redovnog kalendara vakcinacije u našoj zemlji, a primjenjuje se prema kliničkim i epidemiološkim indikacijama kod odraslih - kaže se u saopštenju.
Navodi se da za hepatitis C ne postoji vakcina, ali da postoji veoma djelotvorna terapija, posebno ako se primijeni u ranim fazama bolesti.
Stoga je, kako su istakli iz Instituta, pravovremena dijagnostika ključna za rano otkrivanje bolesti.
Oni su pozvali sve stanovnike Crne Gore da iskoriste ponuđene mogućnosti testiranja i savjetovanja i time doprinesu smanjenju širenja ovih opasnih bolesti.
- Prevencija virusnog hepatitisa uključuje edukaciju o rizicima i načinima zaštite, vakcinaciju protiv hepatitisa B, osiguravanje kvaliteta krvi i krvnih proizvoda u sistemu zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa pružanjem zdravstvene zaštite - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prevencija uključuje nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (pirsing, tetoviranje), kao i prevenciju u populaciji korisnika psihoaktivnih supstanci (programi smanjenja štete).
Ističe se da su virusni hepatitisi bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti, kao i da pravovremeno testiranje i liječenje spašavaju živote, a dostupne vakcine su najbolja zaštita.
- Naša zajednička odgovornost je da informišemo, zaštitimo i osiguramo da niko ne ostane bez pristupa dijagnostici i terapiji - navodi se u saopštenju.

Sjutra besplatno testiranje na virusne hepatitise B i C

U novinarstvu je od 21. septembra 2002. godine, kaže novinar Aleksandar Sekulović, po vokaciji sportski novinar, ali svoje najznačajnije nagrade dobio je u drugim poljima.
- Posebno mi je draga nagrada koju sam dobio u Potočarima, za očuvanje istine o genocidu u Srebrenici, to je nešto čime sam se studiozno bavio - rekao je Sekulović. 
Dodaje da je tokom dosadašnje karijere primio preko 30 prijetnji od ozbiljnih ljudi.
- S obzirom na to da je sport malo prljaviji u tom dijelu, pogotovo fudbalski, nego što su bilo koje druge sfere, kriminal je jako zastupljen. Nijesam pridavao puno značaja, kad neko prijeti ja pođem odmah kod njega da vidim zašto je to tako, nijesam čekao da se nešto desi - dodao je 
Međutim, situacija se u posljednje vrijeme promijenila.
- Baš u posljednje vrijeme, oko nekih mojih članaka se digla velika prašina gdje sam morao neke, koji su prijetili putem društvenih mreža mojoj porodici, da prijavim. Riječ je o sudu u Nikšiću, gdje se za prijetnju ubistvom moje porodice, djece, svega što imam, određuje kazna od 250 eura. Ja, kao novinar kome se prijeti, idem njima na noge u Nikšić, ako treba još kod njih kući da pođem. I onda sam shvatio da novinare u Crnoj Gori niko ne štiti — bilo kog medija, režimski, opozicioni, svi mi znamo gdje se ko nalazi i svi smo u istoj kategoriji - ističe Sekulović. 
Bitna je, kaže, želja za učenjem, za nadogradnjom, jer se na svemu mora raditi — od akcenta, dijalekta, do načina gestikulacije.
- Ako ne voliš novinarstvo, ako dolaziš samo da bi radio, niti ćeš ti imati nešto od novinarstva, niti će novinarstvo imati nešto od tebe - zaključio je Sekulović.

Sekulović: Čovjeku se za prijetnju ubistvom moje porodice odredi kazna od 250 eura – shvatio sam da novinare niko ne štiti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.