Peter Sorensen – specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog između Kosova i Srbije – boravi u Prištini u srijedu na sastancima s liderima zemlje, prije planiranog odlaska u Srbiju u nastojanju da postigne napredak u normalizaciji odnosa između dvije susjedne države.
Sorensen se najprije sastao s premijerom u ostavci, Albinom Kurtijem, u zgradi Vlade Kosova rano ujutro.
Kasnije ga je primila predsjednica zemlje, Vjosa Osmani, u svom kabinetu.
Nakon sastanaka nisu najavljene izjave za medije.
Sorensen bi se trebalo sastati i s kosovskom opozicijom kasnije tokom dana.
Nakon sastanaka u Prištini, Sorensen će otputovati u Beograd na razgovore s liderima Srbije.
Njegova posjeta Kosovu dolazi u trenutku kada zemlja očekuje formiranje novih državnih institucija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. decembra – koje je uvjerljivo dobio pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
Ovo je njegova prva posjeta otkako mu je mandat produžen za još dvije godine kao izaslaniku za dijalog o normalizaciji odnosa između dvije susjedne zemlje.
Tokom prvog mandata održao je samo dva sastanka na nivou glavnih pregovarača, koji nisu dali rezultate.
Nedostatak napretka u dijalogu tada se uglavnom pripisivao unutrašnjim političkim dešavanjima u Kosovu i Srbiji, a ne nedostatku angažmana evropskog posrednika.
Malo ko u Briselu vjeruje da će Kosovo i Srbija uskoro biti spremne da se ozbiljno uključe u dijalog o normalizaciji odnosa.
Vjeruje se da će Kaja Kalas, koja još nije posredovala ni u jednoj rundi dijaloga na najvišem političkom nivou, pokušati postići napredak na Zapadnom Balkanu nakon teškog početka koji je imala kao glavna diplomatkinja EU.
Zbog činjenice da je Brisel često bio izostavljen iz procesa u pitanjima poput mirovnih pregovora za Ukrajinu, rata u Gazi i situacije u Iranu, zvaničnici EU-a u šali kažu da bi postizanje sporazuma između Kosova i Srbije moglo biti "najlakši plod" koji blok može ubrati u ovom trenutku.
Kosovo i Srbija su već postigle dogovor o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, 2023. godine, ali ga ne provode.
Iako sporazum nije potpisan, Evropska unija insistira da je obavezujući za obje strane.
Ovaj sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa određeni nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da provedu sve ranije dogovore postignute tokom 15 godina dijaloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo: Sorensen sa Osmani i Kurtijem o napretku dijaloga sa Srbijom

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas rekla je da je puna normalizacija odnosa između Kosova i Srbije "jedini način" da se ove zemlje priključe bloku.
&nbsp;Kalas, koja je posrednik za dijalog, pozdravila je imenovanje Petera Sorensena na mjesto specijalnog izaslanika bloka za dijalog između Kosova i Srbije.&nbsp;
I ranije je iz EU stizala poruka da je put ove dvije države ka ulasku u evropski blok uslovljen normalizacijom odnosa.
Sorensen je svoj mandat započeo 1. februara, nakon što je dobio potvrdu ministara vanjskih poslova i ambasadora EU. On će na ovom mestu zamijeniti Miroslava Lajčaka.
- Hvala Miroslavu Lajčaku na trudu. Obavljeni posao će poslužiti kao osnova za ponovno angažovanje- napisala je Kalas na mreži Iks.
Danski diplomata Sorensen baviće se samo dijalogom Kosova i Srbije, a ne regionalnim balkanskim pitanjima, kao njegov prethodnik.
Proces dijaloga započeo je 2011. godine i ima za cilj potpunu normalizaciju odnosa. Kosovo želi konačni sporazum koji bi uključivao međusobno priznanje, dok Srbija želi kompromis u kojem nijedna strana ne bi bila apsolutni pobjednik ili gubitnik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkajakallas%2Fstatus%2F1886423168450957745&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kalas: Puna normalizacija odnosa za Kosovo i Srbiju je jedini put u EU

Politički analitičari na Kosovu očekuju od danskog diplomate Petera Sorensena nov i ravnopravniji pristup dijalogu o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i smatraju da EU treba da potpuno redizajnira dokument o tome, a ne samo da mijenja nazive koji olakšavaju proces, prenosi Danas.
- Juče su ambasadori zemalja članica EU potvrdili imenovanje Sorensena za mjesto specijalnog predstavnika za dijalog Kosova i Srbije. Očekuje se da će ministri spoljnih poslova bloka dati konačno odobrenje u ponedjeljak, kako bi mogao da počne mandat početkom februara- prenose mediji.
Evropska komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar o tome kako se očekuje da Sorensen osmisli dijalog, kao ni da predstavi njegov pristup ovom procesu. Vlada Kosova je takođe prećutala ova dešavanja.
S druge strane, politički analitičar Arbnor Sadiku za agenciju Kosovapress.com kaže da su velika očekivanja, ne samo od novog izaslanika EU za dijalog, već i od novog sastava Evropske komisije u cjelini.
- Očekujemo drugačiji pristup, jer je i sama gospođa Kaja Kalas viđena kao novo rukovodstvo EU. Postoji novi duh da se traže rezultati iz dijaloga, a ne samo da se održavaju besmisleni sastanci da bi se primale plate, kao što se desilo u posljednjih godinu dana sa gospodinom [Miroslavom] Lajčakom. Danski diplomata je imao iskustvo, koliko sam mogao da vidim, i kao diplomata u institucijama EU i na Balkanu. To govori da je on dobar poznavalac regiona, a s druge strane, mislim da tome dodajemo i američkog predsjednika koji dolazi iz svijeta biznisa, a privrednici ne posluju sa gubitkom. Oni smatraju američke investicije državnim ulaganjem i za to će smatrati odgovornim populističke lidere poput Vučića i Kurtija na Kosovu. Stoga, vijest o izboru Sorensena je dobra i očekujemo da se od dijaloga traže konkretniji rezultati- rekao je Sadiku.
Iako nova imena u posredovanju kosovsko-srpskog dijaloga smatra obećavajućim, univerzitetski profesor Dorajet Imeri ističe da Evropska unija mora u potpunosti da modifikuje dijalog, kako bi pružila odgovarajući odgovor za zastoj u ovom procesu.
- Nova imena šefova Evropske unije su veoma obećavajuća za neke političke procese kroz koje Evropska unija prolazi. Međutim, razgovori Kosovo-Srbija nijesu ostali u toj fazi, ne samo zbog imena ljudi koji su vodili ove procese, već i zbog načina na koji je dijalog osmišljen. Stoga smatram da Evropska unija treba da vidi pravu priliku da u potpunosti modifikuje tok dijaloga, kako bi što prije mogla da pruži odgovarajući odgovor na ovaj proces. U suprotnom, politički procesi u našem regionu će ostati taoci- rekao je Imeri.
Sadašnjem izaslaniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku mandat se završava 31. januara.
Pod posredovanjem Lajčaka procesu dijaloga, Kosovo i Srbija su 2023. godine postigli Briselski sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks u Ohridu, koji do sada nijesu sprovedeni.
Srbija i Kosovo pregovaraju o normalizaciji odnosa još od 2011. godine.

Kosovski analitičari: Od novog posrednika se očekuje ravnopravan pristup u dijalogu Kosova i Srbije

Princ Hari, vojvoda od Saseksa, i njegova supruga Megan, vojvotkinja od Saseksa, posjetili su u srijedu Jordan i sastali se sa nedavno evakuisanim pacijentima iz Pojasa Gaze. Hari i Megan borave u toj zemlji u okviru dvodnevne posjete, kao pratnja delegaciji Svjetske zdravstvene organizacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225200212_a44e1e5a949490a771840601a0feea14e42255b6aa2317bbf0e103a1ad2cc1f6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225200212_a44e1e5a949490a771840601a0feea14e42255b6aa2317bbf0e103a1ad2cc1f6" data-rendition-name="original" width="779" height="442" loading="lazy" alt="Princ i princeza u posjeti Gazi "> </figure>  Pridružio im se i generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus, a planirano je da razgovaraju o pružanju podrške osobama sa problemima mentalnog zdravlja usljed sukoba i raseljavanja.

Princ Hari i Megan u Jordanu sa delegacijom SZO: Susret s evakuisanim pacijentima iz Gaze

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li su reforme dovoljne za ulazak u Evropsku uniju ili Crnu Goru iz Brisela i ubuduće očekuju nova upozorenja?
Saznajemo hoće li protesti u Botunu biti radikalizovani, zašto Opština Nikšić nije ispunila preporuke kada je riječ o zapošljavanju i ko je odgovoran?
Govorimo i o tome da su nakon sedam godina spora, Tuzi i Podgorica na arbitraži – analiziramo zašto je Deponija i dalje kamen spoticanja između dvije opštine?
Budite uz Televiziju E od sedam sati!

Budilnik: Da li su reforme dovoljne za ulazak u EU, slijedi li radikalizacija protesta u Botunu?

Obala Bjelokosti nagomilaće do kraja glavne sezone berbe u martu oko 200.000 tona neprodatog kakaovca ako vlada ne snizi otkupne cijene, tvrde stručnjaci i trgovci. Podaci o izvozu zrna do kraja februara pokazuju stabilne isporuke, uzvraćaju, međutim, zvaničnici i regulator.
Obala Bjelokosti i susjedna Gana zajedno proizvode približno polovinu svjetskog kakaovca, a u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom neprodatih zaliha iz glavne sezone berbe koja počinje u oktobru i završava se u martu.
Neprodati kakaovac gomila se u skladištima nakon što je vlada u Abidžan u oktobru odredila otkupne cijene za glavnu berbu nešto više od onih na svjetskom tržištu.
U takvim uslovima trgovci bilježe gubitke, a višak je od početka godine prepolovio cijene na svjetskim tržištima, spustivši ih na najniži nivo u gotovo tri godine.
<h2>Problemi s cijenom</h2>
Trgovci iz Obale Bjelokosti koji kupuju kakaovac od poljoprivrednika i prodaju ga međunarodnim kompanijama nijesu platili najmanje 100.000 tona kakaovca iz glavne sezone, tvrde dva anonimna rukovodioca globalnih trgovačkih kuća za poljoprivredne proizvode.
Do kraja marta poljoprivrednici će ubrati još 100.000 tona zrna koja još nijesu prodata, niti će biti prodata ako Obala Bjelokosti ne snizi cijene, smatraju oni.
Kako bi obezbijedila novac za poljoprivrednike koji nijesu dobili isplatu za glavni rod, vlada Obale Bjelokosti obavezala se krajem januara da će otkupiti 100.000 tona neprodatog kakaovca, uz trošak od oko 500 miliona dolara.
Vjerovatno će morati da otkupi i znatno veće količine, tvrde trgovci.
Izvoz je, ipak, i dalje prilično stabilan, uzvraćaju dva vladina zvaničnika i izvor iz Vijeća za kafu i kakaovac (CCC), navodeći da je do 20. februara isporučeno 1,011 miliona tona kakaovca.
U istom periodu prošle godine isporučeno je 1,04 miliona tona, napominju.
<h2>Otkup viška</h2>
Brojni međunarodni trgovci prestali su da kupuju kakaovac iz glavnog roda prije nekoliko mjeseci, ali su prošle sedmice ipak kupili 200.000 tona iz predstojeće glavne berbe, za period od aprila do septembra, ističu izvori iz vlade u Abidžanu i trgovačkih krugova u samoj Obali Bjelokosti.
Tržišna procjena neprodatih zaliha je „pogrešna“, saopštilo je Vijeće za kafu i kakao (CCC), regulator sa sjedištem u Abidžanu, nadležno za nadzor sektora kakaa i određivanje otkupnih cijena, ne ulazeći u detalje.
Ministar poljoprivrede Obale Bjelokosti rekao je u ponedjeljak da će cijene za predstojeći rod biti objavljene do kraja februara. Uobičajeno se objavljuju u aprilu.
Gana je prošle sedmice snizila otkupnu cijenu kakaovca za gotovo trećinu, navodi Rojters.

Veliki problemi u Africi zbog cijena kakaovca: Neiskorišćeno stotine hiljada tona

Kiparske vlasti saopštile su u srijedu da planiraju da vakcinišu hiljade koza, ovaca, svinja i goveda kako bi obuzdale izbijanje slinavke i šapa, bolesti koja prijeti izvozu sira halumi i podrazumijeva eutanaziju najmanje 13.000 životinja.
Ministarka poljoprivrede i životne sredine Marija Panajotu kazala je da su stručnjaci Evropske unije u zemlji kako bi nadgledali početni krug vakcinacije na farmama u radijusu od tri kilometra od epicentra zaraze.
Do sada je zarazom pogođeno 11 farmi u četiri zajednice blizu južne obale Kipra. Ekipe su na terenu i prskaju dezinfekcionim sredstvima vozila koja ulaze u zabranjenu zonu kako bi spriječile mogući prenos visoko zaraznog virusnog oboljenja koje izaziva povišenu temperaturu i plikove u ustima, drastično smanjuje proizvodnju mlijeka i ostavlja životinje iscrpljenim.
„Strogo poštovanje biosigurnosnih mjera je apsolutno ključno, jer su one glavni alat za suzbijanje virusa“, rekla je Panajotu na konferenciji za medije, dodajući da su angažovani i privatni veterinari kako bi pomogli državnim službama u sprovođenju vakcinacije.
Prva pošiljka od 10.000 doza vakcine, koja je prebačena iz sjevernog dijela Kipra, biće iskorišćena u početnoj fazi, dok iz evropskih fabrika ne stigne naručena količina od više od pola miliona doza.
Soterija Đorđadu, visoka zvaničnica Veterinarske službe Kipra, kazala je da su vlasti još ranije ustupile određeni broj doza vakcine, koje je isporučila Evropska unija, farmerima u turskokiparskoj zajednici nakon što se bolest krajem 2025. godine prvi put pojavila na farmama stoke na sjeveru. Turski Kiprani su se sada saglasili da dio tih doza vrate.
Đorđadu je navela da su do sada eutanazirana 263 grla goveda, a da će još 13.000 ovaca, koza i svinja biti uništeno. Životinje će biti zakopane na za to predviđenim lokacijama. Dodala je da bi se vakcinacija mogla proširiti na područje u radijusu od 10 kilometara od epicentra zaraze, dok će dezinfekcija trajati još najmanje nekoliko mjeseci.
Predsjednik Nikos Hristodulidis poručio je da će država pomoći farmerima i nadoknaditi im štetu. Kazao je i da se bolest možda proširila sa sjevera usljed „mogućih ilegalnih aktivnosti“, koje nije precizirao.
Vlasti su, kako je naveo, brzo reagovale kako bi zaštitile proizvodnju halumija, škripavog bijelog sira koji se može peći i koji ubrzano postaje omiljen na inostranim tržištima. Izvoz ovog sira u prvoj polovini 2025. godine dostigao je nešto više od 200 miliona eura (236 miliona dolara), navodno nadmašivši ključni farmaceutski sektor ostrva.
Marios Konstantinu, predsjednik Udruženja proizvođača sira, rekao je da su proizvodnja halumija i izvoz na glavna tržišta ostrva u Evropskoj uniji, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju obezbijeđeni zahvaljujući bezbjednosnim mjerama tokom procesa proizvodnje.
Panajotu je istakla da do sada nije zabilježen nijedan novi slučaj bolesti izvan 11 pogođenih farmi, te da su na snazi strogi protokoli redovnog testiranja uzoraka sa životinja. Dodala je da je konzumacija mesa, čak i nakon vakcinacije, bezbjedna.

Tag: dijalog-kosovo-srbija