Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nisu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine. Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. - Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu. Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine. - Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu. Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja. - Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu. Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje. - U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu. Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b" data-rendition-name="original" width="486" height="692" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037" data-rendition-name="original" width="481" height="693" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>  Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UN pisale Mandiću: Zabrinuti da amandmani na Zakon o javnom okupljanju nijesu u skladu sa međunarodnim aktima

Saradnja Vlade Crne Gore i Tima Ujedinjenih nacija u zemlji u potpunosti je usklađena sa nacionalnim prioritetima zemlje, prevashodno ispunjenju Agende održivog razvoja i pridruženju Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku Nadzornog odbora za praćenje implementacije petogodišnjeg Okvira saradnje UN i Vlade Crne Gore za održivi razvoj 2023-2027, kojim su ko-predsjedavali potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i v.d. rezidentnog koordinatora u Crnoj Gori Dijego Sorilja. Uz zajedničku ocjenu visokog stepena komplementarnosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja Evropskoj uniji, učesnici sastanka su sumirali ključne rezultate ostvarene u prethodnom periodu, kao i planove za 2025. godinu koje Vlada i sistem UN u zemlji zajednički sprovode, u sklopu implementacije strateškog petogodišnjeg Okvira saradnje 2023-2027.&nbsp; Ibrahimović je naglasio značaj snažnog partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i jačanju temelja demokratskog društva u Crnoj Gori.&nbsp; Zahvalio je Kancelariji rezidentnog koordinatora i predstavnicima svih resora i agencija UN na profesionalnom i posvećenom pristupu, uloženim naporima i ostvarenom napretku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Sorilja i Ibrahimović"> <figcaption>Sorilja i Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Rezultati ostvareni tokom 2024. godine predstavljaju čvrst temelj za dalje unapređenje zajedničkog djelovanja - kazao je Ibrahimović. Posebno je istakao opredijeljenost Crne Gore za efikasno i odgovorno multilateralno djelovanje, zasnovano na principima vladavine prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, naglasivši da se „Crna Gora, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih kretanja, zalaže za efikasnije, djelotvornije i transparentnije UN, spremne da odgovore na sve izazove 21. vijeka.“&nbsp; V.d. rezidentnog koordinatora kazao je da je Crna Gora je prepoznata po svom aktivnom članstvu u UN i posvećenosti multilateralizmu.&nbsp; - U današnjem globalnom okruženju obilježenom sukobima i neizvjesnošću, jačanje saradnje među državama je od vitalnog značaja - kazao je Sorilja. On je istakao da se Ujedinjene nacije suočavaju sa ozbiljnom krizom likvidnosti, što zahtijeva transformativno razmišljanje o tome kako i gdje se resursi raspoređuju.&nbsp; - Međunarodna konferencija UN o finansiranju razvoja koja će se održati u Sevilji u julu fokusiraće se na reformu finansijske arhitekture i rješavanje finansijskih izazova kako bi se omogućila hitno potrebna investicija za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja - rekao je Sorilja i podsjetio na strateški dokument UN „Pakt za budućnost”, koji su usvojile država članica na Samitu za budućnost 2024. godine, a koji ima za cilj modernizaciju međunarodne saradnje kako bi se odgovorilo na trenutne realnosti i izazove.&nbsp; Sorilja je istakao snažno partnerstvo Crne Gore i Ujedinjenih nacija, naglasivši da sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030.&nbsp; Petogodišnji plan razvoja - Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027, koji zajednički realizuju 19 agencija UN u zemlji i Vlada Crne Gore u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima, definiše podršku sistema UN u Crnoj Gori u tri strateške oblasti: inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine, razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalna inkluzija, socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.

Ibrahimović-Sorilja: Nastavak jačanja saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj

Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijego Sorilja, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, programska koordinatorka UNESCO-a Milica Nikolić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, posjetili su danas Cetinje povodom tragedije koja se dogodila 1. januara, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Na sastanku sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem razgovarano je o posljedicama tragedije, značaju pružanja podrške ugroženim građanima i mogućnostima buduće saradnje. Delegacija Ujedinjenih nacija izrazila je solidarnost sa građanima Cetinja i ponudila pomoć u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je temama zaštite mentalnog zdravlja, pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i promociji mira i tolerancije. Predstavnici UN-a govorili su o programima socijalne kohezije i podrške mladima i istakli značaj zajedničkog djelovanja na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Gradonačelnik Đurašković zahvalio se predstavnicima UN-a na posjeti i iskazanoj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa međunarodnim organizacijama u jačanju socijalne kohezije i unaprjeđenju kvaliteta života građana Cetinja.
&nbsp;- Tragedija koja nas je zadesila zahtijeva zajednički napor svih nas – lokalne uprave, državnih institucija i međunarodnih partnera. Ujedinjene nacije su još jednom pokazale spremnost da budu uz nas u najtežim trenucima- poručio je Đurašković.
Sastanku su prisustvovali rukovodilac sektora za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i šefica Kancelarije rezidentnog koordinatora Ana Zec.

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Crna Gora je posvećena saradnji s Ujedinjenim nacijama i veoma cijeni angažovanje Kancelarije UN, koja kroz usaglašeni programski okvir saradnje s Vladom naše zemlje pruža podršku Crnoj Gori u ispunjavanju reformi na putu pristupanja EU - kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku s novim privremenim koordinatorom Kancelarije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijegom Soriljom.
&nbsp;- Podrška Kancelarije UN je veoma značajna i za postizanje ciljeva održivog razvoja jer su oni u velikoj mjeri usaglašeni sa standarima za članstvo u Evropskoj uniji, što znači da ispunjavanje tih ciljeva znači i napredak Crne Gore na njenom evropskom putu - naglasio je Ivanović.
&nbsp;Ponovio je da Crna Gora ima za cilj da do 2028. godine postrane punopravna članova EU za šta je neophodno jačanje administrativnih kapaciteta, te da računa na podršku sistema Ujedinjenih nacija u oblastima kao što su demokratizacija, vladavina prava, socijalna inkluzija.&nbsp;
Osvrnuo se, kako se navodi u saopštenju, na kandidaturu Crne Gore za nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti UN za period od 2026. do 2027. i istakao da računa na podršku Kancelarije UN promociji i jačanju vidljivosti Crne Gore i njene uloge na globalnom nivou.
&nbsp;- Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Dijego Sorilja saglasio se da je saradnja Ujedinjenih nacija i Vlade Crne Gore blisko usklađena sa procesom pridruživanja Evropskoj uniji i potvrdio opredjeljenje tima UN da ponudi zemlji ekspertize u specifičnim poglavljima procesa pristupanja - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Sorilja se, kako dodaju, posebno osvrnuo na značaj Fonda UN za ubrzani razvoj Crne Gore koji za cilj ima objedinjavanje donatorskih sredstava i njihovo usmjerava na inicijative održivog razvoja, sa posebnim fokusom na ranjive grupe.
&nbsp;- Soriljo je potpredsjedniku Ivanoviću prenio uvjeravanje da tim Ujedinjenih nacija u zemlji ostaje otvoren za saradnju i dalju podršku u pozicioniranju Crne Gore na međunarodnom planu - navedeno je u saoštenju.

Ivanović sa Soriljom: Snažna podrška UN-a evropskim integracijama Crne Gore

Uprkos pritisku Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno poručuje da njegova zemlja neće pristati na mirovni sporazum sa Rusijom, osim ako ga ne budu pratile čelične sigurnosne garancije.
Trump je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da Ukrajina može računati na „zaštitu sličnu Članu 5 NATO-a“, ali nije naveo nikakve konkretne detalje.
U utorak, „koalicija voljnih“ saveznika Kijeva je razmatrala ovo pitanje, dok američki državni sekretar Marko Rubio predvodi komisiju sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima kako bi se dogovorile sigurnosne garancije.
Planerski timovi će se sastajati „u narednim danima kako bi dodatno ojačali planove za pružanje čvrstih sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje snaga za smirenje situacije ukoliko sukobi prestanu“, navodi se u saopštenju britanskog premijera Kira Starmera od utorka.
Ovo je ogroman problem koji su saveznici Kijeva pokušavali riješiti mnogo puta u posljednje tri godine, bez uspjeha.
Najočiglednije rješenje - i ono koje Kijev zaista želi - jeste da se Ukrajina pridruži NATO-u, gdje bi bila zaštićena kolektivnim odbranbenim Članom 5. Ali, Sjedinjene Države (uz tihu podršku nekih evropskih zemalja) su to isključile.
Mogućnost stvaranja posebne misije donosi velike komplikacije. Ko bi slao trupe? Pod kojim uslovima? Kako bi reagovale u slučaju napada? Ko bi platio?
U utorak je bilo jasno da Sjedinjene Države neće slati vojnike u Ukrajinu.
- Mogu vam reći da je on definitivno isključio trupe na terenu - rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit novinarima.
Američki predsjednik je bio jasan oko toga ko treba da preuzme teret.&nbsp;
- Imamo evropske zemlje, i one će preuzeti inicijalno - rekao je Trump u emisiji na Fox News, dodajući: „Francuska i Njemačka, nekoliko njih, U.K. Oni žele, znate, trupe na terenu“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to dodatno pojasnio, rekavši za francusku televiziju da je Evropa spremna da rasporedi „snage za smirenje“ - britanske, francuske, njemačke, turske i druge - za operacije „u vazduhu, na moru i na kopnu“.
<h2>Mnogo priče, malo akcije</h2>
Ipak, iza velikih riječi skriva se haotična stvarnost.
I pored priče o trupama na tlu, precizan oblik sigurnosnih garancija za Ukrajinu još uvijek nije definisan — a ta nejasnoća unosi zabunu među saveznike Kijeva.
Evropski zvaničnik za sigurnost upozorio je da bi svaka snaga imala minimalno „borbeni mandat“ da se odbrani u slučaju napada Rusije - ali je naglasio da takva misija ne bi bila odgovorna za održavanje mira.
To, prema riječima zvaničnika, ostaje zadatak ukrajinske vojske. Francuski zvaničnici takođe upozoravaju protiv „kupovine nečega teorijskog“.
Nepostojanje definicije takođe otkriva slabosti onih koji najviše žele da predvode. Makron i Starmer — obojica lideri nuklearnih sila sa sjedištima u Savjetu bezbjednosti UN-a — žele da pokažu da i dalje imaju važnu ulogu na globalnoj sceni. Ipak, obojica se suočavaju sa političkim i ekonomskim izazovima koji hrane skepticizam oko sposobnosti njihovih zemalja da pošalju snage u Ukrajinu.
- Ako se uzme u obzir koliko su politički slabi Makron i Starmer, nije lako vidjeti kako će ovaj plan uspjeti. &nbsp;Ekonomija nije na našoj strani - rekao je jedan diplomata EU, pod uslovom anonimnosti.
Njemačka ostaje na oprezu. Socijaldemokratski poslanik Andreas Švarc, odgovoran za parlamentarni nadzor budžeta odbrane, naglasio je granice.
- To je odluka koju parlament mora da donese - rekao je za Politiko, naglašavajući da vojno raspoređivanje nije izvršna odluka.
Osim toga, njemačka vojska je premala, a obnova finansiranja odbrane je nedavna da bi se omogućilo veliko raspoređivanje na istoku. Čak i slanje 5.000 vojnika na stalnu misiju u Litvaniju predstavlja izazov za Bundesver.
- Jednostavno nemamo dovoljno kadra za veliki kontingent. Čak i malo raspoređivanje bi bilo izazovno - rekao je Švarc.
Turska — sa velikom vojskom i iskustvom na Crnom moru — mogla bi odigrati ključnu ulogu. Ali politički je situacija komplikovana — Grčka i Kipar oprezno gledaju na mogućnost da Ankara koristi bilo kakva sredstva EU za svoju vojsku.
- Previše je rano razmatrati takav razvoj događaja - rekao je Selim Jenel, bivši turski ambasador pri EU, za Politiko.&nbsp;
I Ankara bi, upozorio je, tražila nešto zauzvrat.&nbsp;
- Što se tiče quid pro quo, EU bi i dalje imala prepreke u vezi sredstava za odbranu. Siguran sam da će EU pronaći način da Turska nema pristup – kazao je on.
Poljska, sada sa najvećom vojskom u EU, isključuje slanje trupa u Ukrajinu, ali bi pomogla u logistici svake misije na istok.
- Poljska ima svoj strateški problem jer se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, pa ne može oslabiti snage potrebne za sprječavanje napada - rekao je visoki poljski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe je oprezna oko slanja vojnika u Ukrajinu i argumentovala je sa Makronom, naglašavajući da je mudrije ponuditi Ukrajini odbrambeni pakt, nego vojnike koji bi mogli biti uvučeni u rat sa Rusijom.
- Ako bi neki od naših vojnika poginuo, da li bismo se pravili kao da se ništa nije desilo, ili bismo reagovali? Jer ako reagujemo, jasno je da NATO mora to učiniti. I onda bi mogli odmah aktivirati [Član 5] - prenijeli su mediji riječi Meloni.
<h2>Moskva kaže ne</h2>
Postoji razlog za oprez. Uprkos toplom tonu nakon prijateljskog samita Vladimira Putina i Trampa na Aljasci, Moskva je odlučno protiv bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini.
- Ponovo ističemo našu dugogodišnju poziciju da nedvosmisleno odbacujemo bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO vojnih kontingenata u Ukrajini, jer to nosi rizik nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama - upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ali Ukrajina je već ozbiljno pogođena deklaracijama koje nisu podržane vojnicima iz zemalja spremnih da rizikuju živote. Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su pružale sigurnosne garancije u zamjenu za ukidanje ukrajinskog nuklearnog naoružanja, što je praćeno brojnim ugovorima sa Rusijom koji su svi prekršeni.
Za Kijev, debata o sigurnosnim garancijama je depresivno poznata. Već 2023, pred samit NATO-a u Vilnjusu, vođene su iste rasprave - a ista pitanja ostala bez odgovora.
- Ponekad je teško razumjeti o čemu pričamo - &nbsp;rekao je visoki diplomata iz Istočne Evrope, pod uslovom anonimnosti
Visoki poljski zvaničnik bio je još oštriji, tvrdeći da je cijela diskusija preuranjena.
- Ništa se neće desiti, jer sukobi ne prestaju. Amerikanci ne žele da previše popuste prema Rusiji, a Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, pa imamo zastoj - rekao je za Politiko.

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

Situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, za razliku od susjedne Srbije koja je na ivici građanskog rata. Glavni remetilački faktor su politike čiji su prezenteri Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. &nbsp;
<h2>Pomoć susjeda</h2>
Oružane snage Bosne i Hercegovine danima su pomagale Crnoj Gori da izađe na kraj sa požarima. Gasili su vatru na pordučju Stijene Piperske, Gornje Mrke, Bioča, Seoca, Kopilja, Dajbarske gore... Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da je lijepo bilo vidjeti jedinstvo vojnika dvije zemlje dok su rame uz rame pomagali stanovništvu. Helez dodaje da je njihovo opredjeljenje dobra prekogranična saradnja.
- Posebno imam emotivne odnose prema Crnoj Gori i njenim građanima, jer nekad smo bili zajednička država. Ti emotivni odnosi naročiti su u situacijama kada je na djelu akcija humanog karaktera - rekao je Helez.
Podsjeća da je jedan od prioriteta oružanih snaga BiH pomoć civilnom stanovništvu, zbog čega vojska te zemlje često učestvuje u akcijama gašenja požara ili saniranja posljedica prirodnih nepogoda. Crna Gora i BiH imaju plan vojne bilateralne saradnje, još od 2010. godine.
- Mislim da je Crna Gora visoko rizična na prirodne izazove. Znamo da je riječ o trusnom području. Jug Crne Gore je, zbog građe i klimatskih promjena, pogotovo u ljetnjem periodu, visoko rizičnog karaktera. To sugeriše vlastima da nabave bolju opremu, da uključe više ljudi, da osposobe, prije svega, civilnu zaštitu i oružane snage, ukoliko su zakonski obavezne da pomažu civilnom stanovništvu u Crnoj Gori - istakao je Helez.
Oružane snage BiH imaju nekoliko helikoptera osposobljenih za gašenje požara, objašnjava Helez, a očekuju pomoć od Sjedinjenih Američkih Država u nabavci pet novih, koji su i za vojne, i za potrebe civilnog stanovništva.
<h2>Kraj Dodikove političke karijere</h2>
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u BiH, nakon što je odlukom Suda Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Helez poručuje da to znači da mora da odstupi sa funkcije.
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu. Po zakonu, može da plati da ne izdržava kaznu zatvora, ali mora odstupiti sa funkcije. Sud je donio presudu da se šest godina ne može baviti politikom. Kada je Dodik u pitanju riječ je o dva izborna ciklusa, uključujući i ovaj dio od godinu. Znači da će ukupno devet godina Milorad Dodik biti izvan politike. Mislim da je on završio svoju političku karijeru. Od presude 12. jula Dodika više nije predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. On pokušava nešto, ali ni jedan akt koji bi potpisao Dodik ne može biti važeći. Toga su svjesni, sad se traži zamjena - rekao je Helez.
Smatra da je Dodik zaslužio presudu jer je već desetak godina, kako kaže, držao zarobljenim političke procese u Bosni i Hercegovini, kroz blokade i maligni uticaj Moskve i Beograda. Smatra i da su politike koje personalno predstavljaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik remetilački faktor na Zapadnom Balkanu, pa se nada da za sve slijede bolji dani i bolji međususjedski odnosi.
- Silaskom Milorada Dodika sa političke scene mislim da će biti relaksirana politička scena u BiH. Vidjećemo šta slijedi, ali ne očekujem nikakve nerede. BiH je stabilna, za razliku od susjedne Srbije, gdje je politička situacija jako turbulentna, država je bukvalno pred građanskim ratom i uvođenjem vanredne situacije. U Sarajevu je potpuno normalna i stabilna situacija i želim da uputim pozdrave svim građanima Crne Gore i kažem da se u Sarajevu održava filmski festival, umjetnička manifestacija prepoznata širom svijeta - zaključio je Helez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUNbpme94dH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Helez: Mislim da je Milorad Dodik završio svoju političku karijeru

Bijela kuća planira mogući trilateralni sastanak predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine u mađarskoj prijestonici Budimpešti, kao sljedeći korak u pregovorima o okončanju višegodišnjeg rata, saopštili su zvaničnik iz administracije Donalda Trampa i osoba bliska administraciji.
Američka Tajna služba priprema se za samit u zemlji srednje Evrope koju vodi premijer Viktor Orban, koji je blizak sa predsjednikom Donaldom Trampom još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Portparol Bijele kuće nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Iako Tajna služba često ispituje više lokacija i konačno mjesto može biti promijenjeno, Budimpešta se pojavljuje kao prvi izbor Bijele kuće, rekli su sagovornici, koji su tražili anonimnost zbog privatnosti razgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin je Trampu rekao da preferira Moskvu, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron zagovarao Ženevu kao idealno mjesto sastanka. Da ne ostane po strani, švajcarski ministar spoljnih poslova obećao je Putinu „imunitet“ za važeću optužnicu za ratne zločine ukoliko bi neutralna Švajcarska bila izabrana za mirovne pregovore.
Mađarska bi za Ukrajinu bila neprijatna opcija jer podsjeća na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija obećale da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje Ukrajine od nuklearnog naoružanja. Putinov napad na Ukrajinu 2014. godine pokazao je da je taj sporazum bezvrijedan, jer nijedan od potpisnika nije obezbijedio vojnu podršku da se zaustave napadi.

Bijela kuća razmatra Budimpeštu za mirovne pregovore sa Zelenskim i Putinom

Pretežno sunčano i toplo vrijeme nastaviće se u Crnoj Gori i tokom dva naredna dana. Sjutra će biti veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha kretaće se od 8 do 24, a najviše dnevne od 24 do 35 stepeni.
U Podgorici se očekuje sunčano sa slabim do umjerenim vjetrom, uglavnom južnim tokom dana. Jutarnja temperatura oko 24, dok će najviša dnevna dostizati 34 stepena.
U četvrtak će se zadržati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme tokom dana, ali tokom noći nas, prrma podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje naoblačenje praćeno kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar će pojačavati na umjeren do jak, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha biće između 11 i 24 stepena, dok će dnevne dostizati 36 stepeni.
U Podgorici, tokom četvrtka će biti sunčano uz slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura oko 24, a najviša dnevna oko 35 stepeni.

U naredna dva dana vruće, pad temperature od četvrtka veče

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Tag: dijego-sorilja