Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

U Višem sudu u Podgorici danas je održano ročište povodom zahtjeva Kazahstana za izručenje kazahstanske aktivistkinje Dinare Smailove na kojem se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja Kazahstanu.&nbsp;
Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović, naveo je da su u sudnici iznijeti brojni argumenti protiv ekstradicije, ukazujući da je slučaj politički motivisan i da bi Smailovoj u matičnoj zemlji prijetila tortura.
- Radi se o procesu koji je isključivo političko-represivne prirode i ima za cilj osvetu nad Dinarom, u slučaju da bude izručena Kazahstanu - rekao je Tomović nakon ročišta.&nbsp;
On je istakao da nijedan od navoda kazahstanskih vlasti ne ukazuje na konkretno krivično djelo koje bi se Smailovoj moglo staviti na teret.
- Nismo vidjeli nijedan razuman argument od strane države molilje. Zato smatramo da Crna Gora mora poštovati princip zabrane protjerivanja, koji je zagarantovan kako domaćim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama - kazao je Tomović.
Neočekivani obrt na današnjem ročištu bio je i stav crnogorskog tužilaštva koje se, kako je saopštio advokat, izjasnilo protiv izručenja.&nbsp;
- Bili smo prijatno iznenađeni. Smatramo da je time i tužilaštvo prepoznalo da se radi o politički motivisanom postupku - dodao je Tomović.
Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju. Tomović je naveo da očekuje odluku u roku od dvije sedmice.
Dinara Smailova, koja je ranije zatražila azil u Crnoj Gori, izjavila je da vjeruje u pozitivan ishod.
- Očekujem da neću biti izručena jer je moj advokat iznio mnogo argumenata. Jedan od njih je da je moj slučaj u Kazahstanu isključivo politički, a postoji i opasnost da budem izložena torturi. Takođe, podnijela sam zahtjev za status izbjeglice pola godine prije nego što je slučaj protiv mene uopšte počeo - rekla je Smailova za medije nakon ročišta.
Dodala je i da vjeruje da je suđenje prošlo dobro, te da joj dodatnu nadu uliva činjenica da se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvisi-sud-tretirao-aktivistkinju-iz-kazahstana-kao-kriminalku-spajiceva-vlada-ocutala-zahtjev-ujedinjenih-nacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Duško Mihailović

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Neočekivani obrt na ročištu: Tužilaštvo se izjasnilo protiv izručenja Smailove

Sjutra se očekuje suđenje kojim će se utvrditi da li će Dinara Smailova biti isporučena Kazahstanu ili će ostati u Crnoj Gori, kako se navodi u saopštenju, koje je Smailova poslala medijima.
Dinara Smailova živi u Crnoj Gori od kraja 2023. godine, i čeka rješenje Višeg suda, jer je njena zemlja, Kazahstan, izdala za njom potjernicu, zbog navodne prevare i širenja dezinformacija. Nada se da će je Crna Gora zaštititi i da će dobiti međunarodnu zaštitu, dok čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji. Ukoliko bude presuda o izručenju, Smailovoj, kako se navodi u saopštenju, prijeti 10 godina zatvora, montiran krivični slučaj, mučenje, ponižavanje i psihičko nasilje.
Ona je osnivačica fonda „Ne ćuti“, koji se od 2017. bavi žrtvama nasilja, a u svojoj zemlji je razotkrila brojne slučajeve, kao i činjenicu da su neki funkcioneri i policajci bili nasilnici.
Kaže da je veoma zahvalna Crnoj Gori i da osjeća da će joj pomoći, kao što već jeste. Smailova navodi da je gone zbog njenog pravno-aktivističkog rada.
Pobjeda je ranije pisala da je u Kazahstanu preko 7000 donatora fondacije „Ne ćuti“ bilo pod pritiskom vlasti da potpišu izjavu da su prevareni. Potpisalo je samo sedam, pa su podnešene prijave za ukupan iznos od 44 eura.
Zahvaljujući toj Fondaciji, u Kazahstanu su se desile velike promjene u svijesti društva: žene više ne ćute o nasilju, pojačani su zakoni o pedofiliji, seksualnom i porodičnom nasilju, uvedene su norme protiv uhođenja i mnoge druge pravne promjene.
- Više od 60.000 žena je dobilo besplatne konsultacije u fondu „Ne ćuti“. Više od 5.000 nasilnika je procesuirano administrativno, dok je 315 krivičnih djela dovedeno do presude zahvaljujući radu fondacije - naglašeno je u saopštenju.
U zaštitu Smailove, kao borkinje za ljudska prava, stale su Ujedinjene nacije, ali i brojne međunarodne organizacije, koje su pisale Vladi Crne Gore, tražeći da je zaštiti te da je ona žrtva političkog progona.
U svojoj zemlji je poznata i kao Dina Tansari, što je njen umjetnički pseudonim. Ona je u obraćanju javnosti još 2016. izjavila da žene ne smiju ćutati o nasilju, jer ćutanje i nekažnjivost rađaju nova krivična djela!
- I sama sam žrtva grupnog silovanja i znam kako trauma nasilja utiče na čitav život žene koja ga je preživjela, kao i na njenu porodicu – kazala je Smailova.
Ističe da je ta njena javna objava izazvala talas ispovijesti i obraćanja žena iz cijelog Kazahstana, te se spontano i ubrzano pojavio pokret „Ne ćuti“.
Tada su ona i njen suprug Almat Muhamedžanov odlučili da osnuju fondaciju za zaštitu prava žena i djece koji su preživjeli nasilje.
- Sva naša aktivnost zasniva se na volonterskom radu, bez grantova i stalnog zvaničnog finansiranja. Tokom svih devet godina rada fondacije pomagali smo žrtvama nasilja pružajući besplatnu pravnu i psihološku pomoć, kao i rješavanje socijalnih problema. Fondaciju održavamo zahvaljujući dobrovoljnim donacijama građana – pojasnila je Smailova.
Od samog početka, rad te fondacije nije bio po volji državnim organima i organima reda Kazahstana.
- Od 2017. godine sam protivzakonito krivično gonjena. Ukupno je protiv mene bilo pokrenuto osam krivičnih postupaka, od kojih su dva obustavljena zbog nepostojanja krivičnog djela. Sve te prijave dolazile su od policije i nijesu uključivale stvarne žrtve – kazala je Smailova u obraćanju koje je dostavila Pobjedi.

Ukoliko Crna Gora vrati Dinaru Smailovu, čeka je 10 godina zatvora

Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom Dinare Smailove – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije. - Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju "Ne ćuti", kako bih osnažila i ostale da ne ćute - kaže u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu. Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja. A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima. Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija. Zbog pritiska i prijetnji 2021. je napustila svoju zemlju. Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil. RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite? Smailova: Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon. Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje. To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore. Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju. Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana… Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu. RSE: Zašto je vlast htjela da vas zaustavi? Smailova: Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to. RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada? Smailova: Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece. Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje. RSE: Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare? Smailova: Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama. 16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima. Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija. Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni. <h2>Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvo</h2> RSE: Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto? Smailova: U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije. Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala. Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim. Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku. Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen. Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć. Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dinara Smailova sa suprugom"> <figcaption>Dinara Smailova sa suprugom(Photo: Aleksandar Ljumović (RFE/RL))</figcaption> </figure>  <h2>U Crnoj Gori očekivali zaštitu</h2> RSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru? Smailova: Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi. Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status. Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo. RSE: Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali? Smailova: U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva. Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak. To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla. Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije. U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice. Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci. Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi. Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija. Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije. Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije. Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta. <h2>Živimo u iščekivanju</h2> RSE: Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni? Smailova: Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti. Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura. Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja. Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda. RSE: Kako provodite vrijeme dok čekate odluku? Smailova: Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema. Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana. Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju. RSE: Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu? Smailova: Želim da kažem da su naše žene velike i jake. Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti. Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!

Čekajući azil u Crnoj Gori: Dinarin put od traume do spašavanja drugih

Crnogorska policija je u Budvi uhapsila Dinaru Smailovu, državljanku Kazahstana, postupajući po nalogu Višeg suda u Podgorici, koja je jutros puštena da se brani sa slobode. Tim povodom oglasili su se iz Crnogorskog PEN centra i apelovali na nadležne institucije da Smailovoj pruže zaštitu i da ne dozvole da bude izručena represivnom režimu.
- Riječ je o istaknutoj aktivistkinji i braniteljki ljudskih prava, poznatoj po borbi protiv seksualnog nasilja i nekažnjivosti u Kazahstanu, te osnivačici fondacije NeMolchiKZ- napominju iz PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra podsjećaju da je Smailova pokrenula brojne kampanje podrške žrtvama seksualnog i porodičnog nasilja.
- &nbsp;Zahvaljujući njenom radu, u Kazahstanu su donijete presude protiv 239 silovatelja, dok je preko 200 policijskih službenika disciplinski procesuirano zbog nepostupanja prema prijavama žrtava. O svom iskustvu, borbi i pritiscima kojima je izložena, govorila je i pred Ujedinjenim nacijama, što dodatno potvrđuje njen međunarodno prepoznat status braniteljke ljudskih prava- ističu iz PEN centra.
Iako se Smailova nalazi pod prijetnjom političkog progona u matičnoj zemlji, crnogorske institucije su je tretirale kao opasnu kriminalku, ističu iz PEN centra apelujući da se takvo nešto ne smije događati.
- Ono što je posebno alarmantno jeste da su Ujedinjene nacije još u avgustu 2024. eksplicitno upozorile Crnu Goru da je riječ o aktivistkinji koja je izložena represiji zbog svog rada na zaštiti ljudskih prava, te da bi izručenje moglo predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog prava- poručili su iz PEN centra.
Uprkos tom upozorenju, kako ističu, Vlada Crne Gore – konkretno Ministarstvo unutrašnjih poslova – nije dostavilo te informacije pravosudnim organima koji su odlučivali o njenom lišenju slobode.&nbsp;
- Takav propust ne može se tumačiti kao tehnička greška, već kao zabrinjavajući znak institucionalne nesposobnosti, ili još gore – političke volje da se ignorišu međunarodne obaveze kada su u pitanju ljudska prava- kazali su.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, naglasili su iz PEN centra, je i ovoga puta demonstriralo svoj hronični problem – nedostatak institucionalne odgovornosti, nesposobnost koordinacije i propuštanje da postupi po ključnim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
- Odgovornost za zataškavanje upozorenja UN-a i direktno ugrožavanje bezbjednosti Dinare Smailove ne može biti razvodnjena administrativnim izgovorima – radi se o ozbiljnom propustu koji zahtijeva momentalnu institucionalnu i političku odgovornost- upozorili su iz PEN centra.
Posebno je, kako navode iz Crnogorskog PEN centra, poražavajuće što se ovakav čin dešava u zemlji koja je važila za regionalno utočište aktivistima koji su bježali od autoritarnih režima jer su drugačije mislili, govorili i djelovali. Crna Gora se time ne odriče samo međunarodnih standarda – već i vlastite tradicije pružanja utočišta onima koji su progonjeni zbog svog angažmana za slobodu i pravdu.
- Pozivamo nadležne da hitno prekinu ovu farsu od postupka i da Dinari Smailovoj pruže zaštitu, a ne izručenje represivnom režimu. Crna Gora se mora odlučiti: hoće li biti zemlja u kojoj se poštuju međunarodno priznati standardi ljudskih prava – ili tek servis za političke obračune autoritarnih režima- zaključuje se u saopštenju Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar poziva nadležne da pruže Smailovoj zaštitu a ne da je izruče represivnom režimu

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) poziva pravosudne i organe vlasti u Crnoj Gori i očekuje da oni ne izvrše ekstradiciju aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove.
Smailova je, kako navode u saopštenju, zatražila azil u našoj zemlji još u oktobru 2023.&nbsp;
- Nedavno hapšenje i pritvaranje gospođe Smailove pokazuje da predstavnici vlasti razmišljaju o njenom progonu, tj. o isporučivanju Kazahstanu, đe joj je ugrožena bezbjednost zbog njene aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava - ističu iz Crnogorskog helšinskog odbora.&nbsp;
Pozivaju nadležne organe da poštuju međunarodne konvencije i pravila o ljudskim pravima i slobodama koji izričito zabranjuju ekstradiciju u ovakvim slučajevima.&nbsp;
- Očekujemo da se u vezi ovog slučaja hitno i principijelno oglasi i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). On mora jasno upozoriti vlasti da ne krše ljudska prava gospođe Smailove - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kao demokratska zemlja koja, kako dodaju, bar zvanično baštini evropske demokratske i civilizacijske vrijednosti i principe i koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata koji tretiraju ljudska prava i slobode, ne smije dozvoliti da se "zbog neznanja, inertnosti, nekompetentnosti ili korumpiranosti aktuelne vlasti i pravosuđa, flagrantno krše prava, fizička bezbjednost i sloboda osoba koje se, kao u ovom slučaju, zalažu za prava žena i djece u svojoj domovini".
- Progon gospođe Smailove mora biti prekinut. Ne vidimo razloge zbog kojih ona ne bi dobila azil u našoj zemlji i pozivamo Vladu Crne Gore da se pozitivno izjasni o njenom zahtjevu - poručili su iz Crnogorskog helšinskog odbora.

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava Dinara Smailova kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja
- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.
Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.
- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.
Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.
- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.
Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;
- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

Berlinski proces je inicijativa koja jača saradnju među zemljama Zapadnog Balkana, a crnogorsko predsjedavanje tokom 2026. godine prilika je za nove, konkretne rezultate koji će unaprijediti živote građana širom regiona, poruka je susreta predstavnika Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore sa njemačkim diplomatama iz diplomatskih misija u šest država Zapadnog Balkana, kao i njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
Tema sastanka koji je održan danas u Podgorici bila je, kako su naveli iz njemačke ambasade, crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom i pregovori o pristupanju Evropskoj uniji. Učesnici su se saglasili da Berlinski proces treba prvenstveno da dovede do novih, opipljivih poboljšanja za stanovništvo Zapadnog Balkana.
- U tom kontekstu, crnogorska strana je predstavila četiri prioriteta svog predsjedavanja: Snažan i inkluzivan ekonomski rast: zasnovan na dubljoj regionalnoj integraciji tržišta i stvarnoj konvergenciji sa Evropskom unijom; Konkurentnost: kroz podršku inovacijama, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskog kapitala; Bezbjednost i otpornost: kroz saradnju u oblasti unutrašnje i spoljne bezbjednosti, jačanje institucionalnih kapaciteta, upravljanje granicama i borbu protiv organizovanog kriminala i ilegalnih finansijskih tokova; te Zelena i održiva tranzicija: kroz usklađivanje politika sa Evropskim zelenim dogovorom, sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i klimatsku otpornost- navodi se.
Tokom sastanka bilo je riječi o dinamici agende u okviru koje će zemlje učesnice Berlinskog procesa kroz niz susreta na najvišem nivou i u okviru inicijativa u različitim oblastima dati dalji podsticaj regionalnoj saradnji i razvoju u kontekstu budućeg članstva u Evropskoj uniji.
Berlinski proces je platforma za jačanje regionalne saradnje i približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Pored šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u ovom formatu učestvuju Njemačka, druge partnerske zemlje i EU. Proces je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel. Prošle godine, Berlinskim procesom predsjedavalo je Ujedinjeno Kraljevstvo.

Crna Gora preuzima Berlinski proces: U fokusu ekonomski rast, bezbjednost i zelena tranzicija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Dablinu sa predsjednicom Irske Catherine Connolly, u okviru prve zvanične posjete jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti 2006. godine, tokom koje je potvrđena snažna podrška Irske evropskoj budućnosti Crne Gore.
Milatović je primljen u rezidenciji Áras an Uachtaráin, gdje se upisao u Knjigu gostiju, nakon čega je uslijedio bilateralni razgovor i susret delegacija. Kako je saopšteno, riječ je o prvoj posjeti predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove nezavisnosti, čime se, kako se navodi, otvara novo poglavlje u odnosima dvije države i potvrđuje spremnost za intenziviranje političkog dijaloga.
Istaknuto je da je Milatović tek drugi šef države kojeg je predsjednica Connolly primila, što dodatno, kako se ocjenjuje, potvrđuje značaj susreta i kvalitet međusobnih odnosa.
Tokom razgovora potvrđeni su prijateljski odnosi Crne Gore i Irske, uz zajedničku posvećenost evropskim vrijednostima, demokratiji i jačanju institucionalne saradnje.
Predsjednica Connolly izrazila je snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada država ulazi u završnu fazu reformskog procesa sa ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Milatović je zahvalio na, kako je naveo, principijelnoj i dosljednoj podršci Irske politici proširenja, ističući da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu pregovaračkog procesa, sa ambicijom da ga privede kraju i postane punopravna članica EU.
Sagovornici su ocijenili da Crna Gora i Irska, uprkos geografskoj udaljenosti, dijele snažnu evropsku viziju i uvjerenje da je kredibilna politika proširenja u interesu stabilnosti i budućnosti cijelog kontinenta.
Predsjednik Crne Gore uputio je predsjednici Connolly poziv da posjeti Crnu Goru, ocjenjujući da bi takva posjeta dodatno učvrstila bilateralne odnose i prijateljstvo dvije zemlje.

Milatović u Dablinu: Snažna podrška evropskom putu Crne Gore

Mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala je prednost nad Fidesom premijera Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora 12. aprila, pokazuje najnovije istraživanje agencije Median.
Prema anketi, Tisa, koju predvodi bivši vladin insajder Peter Mađar, ima podršku 55 odsto odlučnih birača, dok Fides uživa podršku 35 odsto. U ukupnoj populaciji Tisu podržava 42 odsto ispitanika, a Fides 31 odsto.
Istraživanje ukazuje na pad podrške Orbanovoj stranci nakon višegodišnje ekonomske stagnacije, dok Tisa, osnovana 2024. godine, jača poziciju pred izbore.
Osim dvije vodeće partije, samo krajnje desna stranka Naša domovina (Mi Hazank) ima realne šanse da pređe izborni prag od pet odsto i uđe u parlament.
Iako dio anketa daje prednost Tisi, Orban tvrdi da bi Fides mogao osvojiti većinu u pojedinačnim izbornim jedinicama i zadržati vlast.
Mađarski parlament ima 199 poslanika – 93 se bira sa partijskih lista, a 106 direktno u izbornim jedinicama.

Izborne ankete u Mađarskoj: Tisa ubjedljivo ispred Orbanovog Fidesa

Na javni poziv za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore prijavila su se četiri kandidata, saopštio je predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša.
&nbsp;Prijave su dostavili Stevan Gajević, Bratislav Pejaković, Lidija Martinović i Slavko Rakočević.
&nbsp;- Postoji mogućnost putem Pošte da pristigne još prijava, ali već je prošlo određeno vrjeme, pa je ta mogućnost svedena na minimum- rekao je Mugoša na sjednici Odbora.
&nbsp;Odbor je krajem januara raspisao javni poziv za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta, a prijave su se mogle podnositi do 20. februara.
&nbsp;Odbor će u narednom periodu obaviti saslušanje kandidata.
&nbsp;O dva kandidata za članove Fiskalnog savjeta glasalo se u Skupštini krajem prošle godine, ali Stevan Gajević i Nina Vujošević tada nijesu dobili potebnu podršku poslanika.
&nbsp;Na popunu Fiskalnog sajveta je prethodno pozvala i Evropska komisija (EK), koja je u Izvještaju o napretku Crne Gore krajem prošle godine, upozorila da država mora odlučnije da ograniči javnu potrošnju i poveća budžetske prihode uz poštovanje fiskalnih pravila, sprovede Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i osnuje Fiskalni savjet na vrijeme za razmatranje budžeta za ovu godinu.
&nbsp;Fiskalni savjet je nezavisno tijelo koje treba da nadzire sprovođenje fiskalne politike i daje predloge i mjere za njeno unapređenje.

Tag: dinara-smailova