Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

U Višem sudu u Podgorici danas je održano ročište povodom zahtjeva Kazahstana za izručenje kazahstanske aktivistkinje Dinare Smailove na kojem se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja Kazahstanu.&nbsp;
Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović, naveo je da su u sudnici iznijeti brojni argumenti protiv ekstradicije, ukazujući da je slučaj politički motivisan i da bi Smailovoj u matičnoj zemlji prijetila tortura.
- Radi se o procesu koji je isključivo političko-represivne prirode i ima za cilj osvetu nad Dinarom, u slučaju da bude izručena Kazahstanu - rekao je Tomović nakon ročišta.&nbsp;
On je istakao da nijedan od navoda kazahstanskih vlasti ne ukazuje na konkretno krivično djelo koje bi se Smailovoj moglo staviti na teret.
- Nismo vidjeli nijedan razuman argument od strane države molilje. Zato smatramo da Crna Gora mora poštovati princip zabrane protjerivanja, koji je zagarantovan kako domaćim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama - kazao je Tomović.
Neočekivani obrt na današnjem ročištu bio je i stav crnogorskog tužilaštva koje se, kako je saopštio advokat, izjasnilo protiv izručenja.&nbsp;
- Bili smo prijatno iznenađeni. Smatramo da je time i tužilaštvo prepoznalo da se radi o politički motivisanom postupku - dodao je Tomović.
Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju. Tomović je naveo da očekuje odluku u roku od dvije sedmice.
Dinara Smailova, koja je ranije zatražila azil u Crnoj Gori, izjavila je da vjeruje u pozitivan ishod.
- Očekujem da neću biti izručena jer je moj advokat iznio mnogo argumenata. Jedan od njih je da je moj slučaj u Kazahstanu isključivo politički, a postoji i opasnost da budem izložena torturi. Takođe, podnijela sam zahtjev za status izbjeglice pola godine prije nego što je slučaj protiv mene uopšte počeo - rekla je Smailova za medije nakon ročišta.
Dodala je i da vjeruje da je suđenje prošlo dobro, te da joj dodatnu nadu uliva činjenica da se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvisi-sud-tretirao-aktivistkinju-iz-kazahstana-kao-kriminalku-spajiceva-vlada-ocutala-zahtjev-ujedinjenih-nacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Duško Mihailović

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Neočekivani obrt na ročištu: Tužilaštvo se izjasnilo protiv izručenja Smailove

Sjutra se očekuje suđenje kojim će se utvrditi da li će Dinara Smailova biti isporučena Kazahstanu ili će ostati u Crnoj Gori, kako se navodi u saopštenju, koje je Smailova poslala medijima.
Dinara Smailova živi u Crnoj Gori od kraja 2023. godine, i čeka rješenje Višeg suda, jer je njena zemlja, Kazahstan, izdala za njom potjernicu, zbog navodne prevare i širenja dezinformacija. Nada se da će je Crna Gora zaštititi i da će dobiti međunarodnu zaštitu, dok čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji. Ukoliko bude presuda o izručenju, Smailovoj, kako se navodi u saopštenju, prijeti 10 godina zatvora, montiran krivični slučaj, mučenje, ponižavanje i psihičko nasilje.
Ona je osnivačica fonda „Ne ćuti“, koji se od 2017. bavi žrtvama nasilja, a u svojoj zemlji je razotkrila brojne slučajeve, kao i činjenicu da su neki funkcioneri i policajci bili nasilnici.
Kaže da je veoma zahvalna Crnoj Gori i da osjeća da će joj pomoći, kao što već jeste. Smailova navodi da je gone zbog njenog pravno-aktivističkog rada.
Pobjeda je ranije pisala da je u Kazahstanu preko 7000 donatora fondacije „Ne ćuti“ bilo pod pritiskom vlasti da potpišu izjavu da su prevareni. Potpisalo je samo sedam, pa su podnešene prijave za ukupan iznos od 44 eura.
Zahvaljujući toj Fondaciji, u Kazahstanu su se desile velike promjene u svijesti društva: žene više ne ćute o nasilju, pojačani su zakoni o pedofiliji, seksualnom i porodičnom nasilju, uvedene su norme protiv uhođenja i mnoge druge pravne promjene.
- Više od 60.000 žena je dobilo besplatne konsultacije u fondu „Ne ćuti“. Više od 5.000 nasilnika je procesuirano administrativno, dok je 315 krivičnih djela dovedeno do presude zahvaljujući radu fondacije - naglašeno je u saopštenju.
U zaštitu Smailove, kao borkinje za ljudska prava, stale su Ujedinjene nacije, ali i brojne međunarodne organizacije, koje su pisale Vladi Crne Gore, tražeći da je zaštiti te da je ona žrtva političkog progona.
U svojoj zemlji je poznata i kao Dina Tansari, što je njen umjetnički pseudonim. Ona je u obraćanju javnosti još 2016. izjavila da žene ne smiju ćutati o nasilju, jer ćutanje i nekažnjivost rađaju nova krivična djela!
- I sama sam žrtva grupnog silovanja i znam kako trauma nasilja utiče na čitav život žene koja ga je preživjela, kao i na njenu porodicu – kazala je Smailova.
Ističe da je ta njena javna objava izazvala talas ispovijesti i obraćanja žena iz cijelog Kazahstana, te se spontano i ubrzano pojavio pokret „Ne ćuti“.
Tada su ona i njen suprug Almat Muhamedžanov odlučili da osnuju fondaciju za zaštitu prava žena i djece koji su preživjeli nasilje.
- Sva naša aktivnost zasniva se na volonterskom radu, bez grantova i stalnog zvaničnog finansiranja. Tokom svih devet godina rada fondacije pomagali smo žrtvama nasilja pružajući besplatnu pravnu i psihološku pomoć, kao i rješavanje socijalnih problema. Fondaciju održavamo zahvaljujući dobrovoljnim donacijama građana – pojasnila je Smailova.
Od samog početka, rad te fondacije nije bio po volji državnim organima i organima reda Kazahstana.
- Od 2017. godine sam protivzakonito krivično gonjena. Ukupno je protiv mene bilo pokrenuto osam krivičnih postupaka, od kojih su dva obustavljena zbog nepostojanja krivičnog djela. Sve te prijave dolazile su od policije i nijesu uključivale stvarne žrtve – kazala je Smailova u obraćanju koje je dostavila Pobjedi.

Ukoliko Crna Gora vrati Dinaru Smailovu, čeka je 10 godina zatvora

Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom Dinare Smailove – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije. - Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju "Ne ćuti", kako bih osnažila i ostale da ne ćute - kaže u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu. Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja. A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima. Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija. Zbog pritiska i prijetnji 2021. je napustila svoju zemlju. Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil. RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite? Smailova: Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon. Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje. To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore. Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju. Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana… Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu. RSE: Zašto je vlast htjela da vas zaustavi? Smailova: Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to. RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada? Smailova: Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece. Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje. RSE: Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare? Smailova: Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama. 16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima. Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija. Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni. <h2>Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvo</h2> RSE: Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto? Smailova: U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije. Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala. Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim. Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku. Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen. Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć. Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dinara Smailova sa suprugom"> <figcaption>Dinara Smailova sa suprugom(Photo: Aleksandar Ljumović (RFE/RL))</figcaption> </figure>  <h2>U Crnoj Gori očekivali zaštitu</h2> RSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru? Smailova: Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi. Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status. Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo. RSE: Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali? Smailova: U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva. Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak. To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla. Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije. U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice. Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci. Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi. Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija. Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije. Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije. Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta. <h2>Živimo u iščekivanju</h2> RSE: Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni? Smailova: Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti. Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura. Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja. Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda. RSE: Kako provodite vrijeme dok čekate odluku? Smailova: Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema. Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana. Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju. RSE: Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu? Smailova: Želim da kažem da su naše žene velike i jake. Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti. Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!

Čekajući azil u Crnoj Gori: Dinarin put od traume do spašavanja drugih

Crnogorska policija je u Budvi uhapsila Dinaru Smailovu, državljanku Kazahstana, postupajući po nalogu Višeg suda u Podgorici, koja je jutros puštena da se brani sa slobode. Tim povodom oglasili su se iz Crnogorskog PEN centra i apelovali na nadležne institucije da Smailovoj pruže zaštitu i da ne dozvole da bude izručena represivnom režimu.
- Riječ je o istaknutoj aktivistkinji i braniteljki ljudskih prava, poznatoj po borbi protiv seksualnog nasilja i nekažnjivosti u Kazahstanu, te osnivačici fondacije NeMolchiKZ- napominju iz PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra podsjećaju da je Smailova pokrenula brojne kampanje podrške žrtvama seksualnog i porodičnog nasilja.
- &nbsp;Zahvaljujući njenom radu, u Kazahstanu su donijete presude protiv 239 silovatelja, dok je preko 200 policijskih službenika disciplinski procesuirano zbog nepostupanja prema prijavama žrtava. O svom iskustvu, borbi i pritiscima kojima je izložena, govorila je i pred Ujedinjenim nacijama, što dodatno potvrđuje njen međunarodno prepoznat status braniteljke ljudskih prava- ističu iz PEN centra.
Iako se Smailova nalazi pod prijetnjom političkog progona u matičnoj zemlji, crnogorske institucije su je tretirale kao opasnu kriminalku, ističu iz PEN centra apelujući da se takvo nešto ne smije događati.
- Ono što je posebno alarmantno jeste da su Ujedinjene nacije još u avgustu 2024. eksplicitno upozorile Crnu Goru da je riječ o aktivistkinji koja je izložena represiji zbog svog rada na zaštiti ljudskih prava, te da bi izručenje moglo predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog prava- poručili su iz PEN centra.
Uprkos tom upozorenju, kako ističu, Vlada Crne Gore – konkretno Ministarstvo unutrašnjih poslova – nije dostavilo te informacije pravosudnim organima koji su odlučivali o njenom lišenju slobode.&nbsp;
- Takav propust ne može se tumačiti kao tehnička greška, već kao zabrinjavajući znak institucionalne nesposobnosti, ili još gore – političke volje da se ignorišu međunarodne obaveze kada su u pitanju ljudska prava- kazali su.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, naglasili su iz PEN centra, je i ovoga puta demonstriralo svoj hronični problem – nedostatak institucionalne odgovornosti, nesposobnost koordinacije i propuštanje da postupi po ključnim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
- Odgovornost za zataškavanje upozorenja UN-a i direktno ugrožavanje bezbjednosti Dinare Smailove ne može biti razvodnjena administrativnim izgovorima – radi se o ozbiljnom propustu koji zahtijeva momentalnu institucionalnu i političku odgovornost- upozorili su iz PEN centra.
Posebno je, kako navode iz Crnogorskog PEN centra, poražavajuće što se ovakav čin dešava u zemlji koja je važila za regionalno utočište aktivistima koji su bježali od autoritarnih režima jer su drugačije mislili, govorili i djelovali. Crna Gora se time ne odriče samo međunarodnih standarda – već i vlastite tradicije pružanja utočišta onima koji su progonjeni zbog svog angažmana za slobodu i pravdu.
- Pozivamo nadležne da hitno prekinu ovu farsu od postupka i da Dinari Smailovoj pruže zaštitu, a ne izručenje represivnom režimu. Crna Gora se mora odlučiti: hoće li biti zemlja u kojoj se poštuju međunarodno priznati standardi ljudskih prava – ili tek servis za političke obračune autoritarnih režima- zaključuje se u saopštenju Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar poziva nadležne da pruže Smailovoj zaštitu a ne da je izruče represivnom režimu

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) poziva pravosudne i organe vlasti u Crnoj Gori i očekuje da oni ne izvrše ekstradiciju aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove.
Smailova je, kako navode u saopštenju, zatražila azil u našoj zemlji još u oktobru 2023.&nbsp;
- Nedavno hapšenje i pritvaranje gospođe Smailove pokazuje da predstavnici vlasti razmišljaju o njenom progonu, tj. o isporučivanju Kazahstanu, đe joj je ugrožena bezbjednost zbog njene aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava - ističu iz Crnogorskog helšinskog odbora.&nbsp;
Pozivaju nadležne organe da poštuju međunarodne konvencije i pravila o ljudskim pravima i slobodama koji izričito zabranjuju ekstradiciju u ovakvim slučajevima.&nbsp;
- Očekujemo da se u vezi ovog slučaja hitno i principijelno oglasi i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). On mora jasno upozoriti vlasti da ne krše ljudska prava gospođe Smailove - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kao demokratska zemlja koja, kako dodaju, bar zvanično baštini evropske demokratske i civilizacijske vrijednosti i principe i koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata koji tretiraju ljudska prava i slobode, ne smije dozvoliti da se "zbog neznanja, inertnosti, nekompetentnosti ili korumpiranosti aktuelne vlasti i pravosuđa, flagrantno krše prava, fizička bezbjednost i sloboda osoba koje se, kao u ovom slučaju, zalažu za prava žena i djece u svojoj domovini".
- Progon gospođe Smailove mora biti prekinut. Ne vidimo razloge zbog kojih ona ne bi dobila azil u našoj zemlji i pozivamo Vladu Crne Gore da se pozitivno izjasni o njenom zahtjevu - poručili su iz Crnogorskog helšinskog odbora.

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava Dinara Smailova kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja
- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.
Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.
- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.
Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.
- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.
Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;
- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

Mala Irina je prava influenserka. Ima dvije i po godine, a na društvenim mrežama je već prati preko 50k ljudi.
Jedna je od 5000 osoba na svijetu koje imaju Tar sindrom.
Danas, u Liniji života razgovaramo sa njenom majkom, Jelenom Ilić. 
 
Emisiju možete pratiti od 18 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAJGqlwF2Afo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života na TV E sa majkom male Irine

D.M. (21) iz Srbije, sa privremenim boravkom u Baru, uhapšen je zbog sumnje da je ukrao bankovnu karticu zaposlenoj u perionici veša jednog hotela u Čanju, i sa nje podigao 550 eura.
Sa jednog bankomata je, kako su precizirali u policiji, neovlašćeno podigao 500 eura, sa drugog još 50, a onda i iskoristio karticu za kupovinu u jednom marketu u Baru.
D.M. je lociran u hotelskom rizortu u Čanju i uhapšen, a kako su dodali u policiji, tom prilikom pronađena je i bankovna kartica koju je ukrao.
- Uz krivičnu prijavu D.M. će biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - kazali su u policiji.

Mladić iz Srbije uhapšen zbog sumnje da je ukrao bankovnu karticu zaposlenoj u hotelskoj perionici veša

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici preduzima radnje povodom prekida projekcije filma „Roda“ tokom festivala „Džada Film Fest“, saopšteno je iz te institucije iz koje navode da su u dosadašnjem dijelu postupka u svojstvu svjedoka saslušane organizatorke festivala.&nbsp;
Istovremeno, Upravi policije je naloženo da identifikuje osobe koje su uticale na odluku organizatora da zaustavi projekciju.
- Nakon što bude utvrđen identitet tih lica i po njihovom saslušanju, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana - naveli su iz ODT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ODT ispituje prekid projekcije filma „Roda“ na Džada festu

Rusija i Bjelorusija započele su danas dugo planirane zajedničke vojne vježbe u kojima učestvuju hiljade vojnika, a koje su izazvale zabrinutost na Zapadu.
Vježbe, nazvane „Zapad 2025“, održavaju se u Bjelorusiji i Rusiji i trajaće do utorka. Njihova svrha je da pokažu bliske odbrambene veze Moskve i Minska, kao i rusku vojnu moć dok traje rat u susjednoj Ukrajini, koji ulazi u četvrtu godinu.
Manevri dolaze nakon što su ruski dronovi ranije ove sedmice povrijedili vazdušni prostor Poljske, što je dodatno podgrijalo strahovanja da bi sukob u Ukrajini mogao prerasti u širi rat. Ruska vojska saopštila je da Poljska nije bila cilj, dok je Bjelorusija sugerisala da su dronovi skrenuli s kursa. Evropski lideri, međutim, opisali su incident kao namjernu provokaciju, što je prvi put natjeralo saveznike iz NATO-a da se suoče sa mogućom prijetnjom u svom vazdušnom prostoru.
Vježbe Rusije i Bjelorusije izazvale su zabrinutost i u Kijevu, kao i kod zapadnih saveznika Letonije, Litvanije i Poljske, koje graniče s Bjelorusijom. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara 2022, mnoge od njih su prešle iz pravca Bjelorusije, neposredno nakon zajedničkih vojnih vježbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistocno-krilo-nato-a-u-pripravnosti-zbog-ruskih-vojnih-vjezbi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bjeloruski odbrambeni zvaničnici su prvobitno naveli da će u vježbi učestvovati oko 13.000 vojnika blizu zapadne granice zemlje. Međutim, u maju je Ministarstvo odbrane saopštilo da će broj biti skoro prepolovljen, a da će se glavni manevri izvoditi dublje unutar teritorije.
U Moskvi je Ministarstvo odbrane u petak saopštilo da će se dio vježbi održati i na teritoriji Rusije, kao i na Baltičkom i Barencovom moru.
Ministar odbrane Viktor Hrenin prošlog mjeseca izjavio je da će se većina vježbi održati u okolini grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, ali da će „manje jedinice izvoditi praktične zadatke odbijanja hipotetičkog neprijatelja“ u oblastima blizu granice s Poljskom i Litvanijom.
Hrenin je naveo da će vojnici uvježbavati „planiranje upotrebe“ ruskog nuklearnog oružja i novih raketa srednjeg dometa „Orešnik“, koje Moskva namjerava da stacionira u Bjelorusiji.
U decembru su Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum kojim Moskva daje bezbjednosne garancije svom savezniku, uključujući i mogućnost upotrebe ruskog nuklearnog oružja u slučaju odbrane od agresije.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko dozvolio je Rusiji da rasporedi dio taktičkog nuklearnog oružja na teritoriji njegove zemlje. Lukašenko je takođe predložio da ugosti najnovije ruske rakete srednjeg dometa „Orešnik“, koje je Moskva prvi put upotrijebila protiv Ukrajine u novembru prošle godine.
Putin je kazao da bi rakete „Orešnik“ mogle biti raspoređene u Bjelorusiji u drugoj polovini 2025. godine. Istakao je da će one ostati pod ruskom kontrolom, ali da će Moskva dozvoliti Minsku da bira ciljeve.
Bjelorusija je uputila zvanične pozive svim državama članicama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i devet zemalja sa vojnim atašeima NATO-a u Minsku, da prate vježbe.
Lukašenko, koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom već više od 30 godina, nedavno je signalizirao spremnost da popravi odnose sa Zapadom, ozbiljno narušene zbog brutalnog gušenja opozicije i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Tokom protekle godine redovno su objavljivana saopštenja o oslobađanju političkih zatvorenika i pozivi na približavanje Zapadu. Prošlog mjeseca Lukašenko je telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom, koji ga je u objavi na društvenim mrežama nazvao „visoko poštovanim predsjednikom“ – u oštrom kontrastu sa većinom zapadnih lidera koji uglavnom izbjegavaju bjeloruskog predsjednika.
Juče je Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, u sklopu dogovora posredovanog od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbjelorusija-oslobodila-52-politicka-zatvorenika-sad-zauzvrat-ukinula-dio-sankcija-nacionalnoj-avio-kompaniji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rusija i Bjelorusija započele vojne vježbe koje izazivaju zabrinutost Zapada

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: dinara-smailova