Radovi na dionici puta Vrulja – Mijakovići biće završeni prije zakonskog roka, saopštio je inženjer kompanije Bemax, Nemanja Ivanović.
On je istakao da se na gradilištu Vrulja - Mijakovići paralelno izvode radovi na otvorenoj trasi i na mostovima.
Ranije danas završen je prvi sloj asfalta na mostu broj 1, dok su na mostu broj 2 radovi u završnoj fazi.
"Očekujemo da ćemo u naredna dva dana završiti asfalt i na mostu broj 2. Preostali radovi su izrada horizontalne i vertikalne signalizacije, čišćenje i sređivanje gradilišta", naglasio je Ivanović.
Kompanija Bemax će, kako najavljuje, radove završiti prije isteka zakonskog roka.
"Zvaničan rok za završetak radova je 20. decembar, ali kao što ste navikli od kompanije Bemax, ova vrlo važna dionica puta za Opštinu Pljevlja biće predata investitoru i građanima 20-ak dana prije roka", poručio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGF9E8rhbUaA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-na-gradilistu-vrulja-mijakovici-radovi-teku-punom-parom-zavrsen-prvi-sloj-asfalta-na-mostu-broj-1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bemax prije roka završava put Vrulja-Mijakovići; Ivanović: Važna dionica za Pljevlja, paralelno se izvode radovi na otvorenoj trasi i mostovima

Vlada Crne Gore će poništiti pretkvalifikacioni tender za izgradnju druge dionice auto-puta i raspisati novi. Manje je jasno na čiji zahtjev i iz kojih razloga, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U pitanju je dionica Mateševo - Andrijevica na sjeveru Crne Gore.
Tender je bio otvoren od aprila do juna prošle godine. Prijavilo se pet kompanija i tri konzorcijuma. Kao razlog za poništenje tendera navedeno je naknadno izmještanje trase.
Iz dijela vladajuće većine tvrde da je stvarni razlog to što su se na tenderu prijavili izvođači iz Kine, Turske i Azerbejdžana.
Vlada se nije oglašavala o razlozima poništenja tendera.
<h2>Šta kažu u Evropskoj komisiji</h2>
Da će Vlada raspisati novi tender potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz Evropske komisije (EK) koja je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) podržala izgradnju sa 100 miliona eura.
Tvrde da su ih crnogorske vlasti obavijestile da je zbog značajne promjene trase dionice auto-puta neophodno ponovno pokretanje postupka.
- U (novom) otvorenom tenderskom postupku mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, uključujući i kompanije koje su već ušle u uži izbor - naveli su iz EK.
Procjenjuje se da će izgradnja koštati oko 600 miliona.
<h2>Monteput: Radimo po evropskim uputstvima</h2>
Iz državne kompanije Monteput, koja je zadužena za realizaciju putne infrastrukture, nijesu odgovorili zašto je Vlada odlučila da poništi tender.
Za RSE su naveli da se izbor izvođača sprovodi po pravilima EBRD, iz čijeg kredita će se finansirati radovi. Jedna od faza bio je i pretkvalifikacioni tender koji je rezultirao užom listom potencijalnih učesnika na glavnom tenderu.
- Faza raspisivanja glavnog tendera je predmet intenzivne komunikacije sa predstavnicima EBRD i EK - naveli su iz Monteputa.
Ponovili su i stav EK da će učešće biti omogućeno svim zainteresovanim kompanijama a ne samo onim koje su se već prijavile na pretkvalifikacionom.
Navode i da to može uticati na povoljnije cijene i kvalitet izgradnje.
<h2>Iz dijela vlasti zabrinuti</h2>
Da nije Vlada tražila poništenje tendera od EK i EBRD već da je bilo obratno saopštio je lider bivšeg proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević 5. februara u Skupštini.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je iz njegove partije.
- Iz EK i EBRD su zatražili poništavanje dosadašnjeg i naložili raspisivanje glavnog tendera jer su se na ovaj tender prijavili Kinezi, Turci i Azerbejdžanci. Na novi tender će moći da se prijave i oni koji nisu bili na prethodnom. To me izuzetno zabrinjava - rekao je Knežević.
RSE je Ministarstvu saobraćaja tražio odgovor na pitanje da li se tender poništava jer je EU nezadovoljna prijavljenim kandidatima.
Odgovor nije stigao.
<h2>Iz Vlade za saradnju sa kineskim kompanijama</h2>
Da su kineske kompanije poželjni partneri za gradnju auto-puta naveli su tokom boravka u Kini juna 2024. tadašnji ministri saobraćaja i finansija Filip Radulović i Novica Vuković.
Tom prilikom oni su se sastali sa generalnim direktorom državne kineske kompanije China Road And Bridge Corporation (CRBC) Vangom Lijunom, koja je gradila prvu dionicu auto-puta.
- Raduje me to što kineske kompanije žele da grade drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice - rekao je Radulović.
Ministar finansija Novica Vuković naglasio je da su Crnoj Gori potrebni investitori kao što je CRBC.
- Takođe, izuzetno značajna nam je bila saranja sa kineskom EXIM bankom - rekao je Vuković.
Izgradnju prve dionice auto-puta u Crnoj Gori koju je gradila CRBC a pratili su netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala Evropska unija (EU).
Prva dionica od 41 kilometra građena je sedam godina, pet puta je odgađan završetak radova, a konačna cijena još se ne zna, osim da je prešla milijardu eura.
Za tu dionicu Crna Gora se prvobitno zadužila 944 miliona dolara kod kineske Exim banke na period od 20 godina. A potom još 90 miliona, za pristupne puteve.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Do januara ove godine Exim banci je isplaćeno šest rata kredita a preostali dug je skoro 668 miliona eura. Nova rata trebalo je da bude plaćena u januaru ove godine a kompletan kredit do januara 2035.
<h2>Poništenje tendera i dinamika radova</h2>
Iz Monteputa kažu da je prvobitni plan bio da se Ugovor o projektovanju i izgradnji zaključi u prvoj polovini ove godine.
Iz odgovora RSE proizilazi da taj plan neće biti značajno pomjeren.
- Po trenutnoj dinamici, koja je usklađena sa EBRD, predviđeno je da sve faze tenderskog postupka budu okončane sredinom tekuće godine, nakon čega slijedi potpisivanje Ugovora - navedeno je u odgovoru.
Koliko može trajati period od završerka tenerskog postupka do potpisivanja ugovora nije precizirano.
Prema ranijim projekcijama očekuje se da samo projektovanje traje jednu, a izgradnja četiri godine.
To znači da ukoliko se ugovor sa izvođačem potpiše do kraja ove godine, gradnja bi mogla početi godinu kasnije, krajem 2026. dok bi se završetak radova mogao očekivati 2031.
Prvobitno je, prema najavi premijera Milojka Spajića bilo planirano da Crna Gora iz svojih sredstava gradi ovu dionicu dugu 23,4 kilometra a da radovi počnu septembra 2024.
Od toga se odustalo kada je u martu 2024. godine iz Brisela saopšteno da će EK odobriti grant od 100 miliona a EBRD povoljan kredit od 200 miliona.
Do sada je iz fondova EU Crnoj Gori uplaćeno 100 miliona eura.
Mateševo- Andrijevica, je druga od četiri dionice auto-puta Bar - Boljare koji treba da poveže jug i sjever Crne Gore.
Prva od Podgorice do Kolašina je otvorena 2022. Aktuelna druga ide od Mateševa (Kolašina) do Andrijevice. Nakon toga gradiće se treća od Andrijevice do Boljara na granici sa Srbijom.
Za kraj je ostavljeno povezivanje prema jugu od Podgorice do Bara.

Za drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori novi tender, formalno zbog promjene trase

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

U Skupštini Crne Gore za danas je zakazan nastavak čak četiri sjednice, a poslanici će se, pored ostalog, izjasniti o prijedlogu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Matični skupštinski odbor predložio je za sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, dok je Predrag Krstonijević kandidat predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Poslanici će raspravljati i o predlogu za člana Savjeta Centralne banke, prijedlogu za razrješenje ministra sporta Dragoslava Šćekića, kao i o prijedlogu za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Poslanici danas o kandidatima za sudije Ustavnog suda i razrješenju Šćekića

U Crnoj Gori ovog jutra saobraća se po pretežno suvim kolovozima i uz dobru vidljivost, a zbog niskih jutarnjih temperatura u sjevernim predjelima mjestimično je izražena poledica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Vozačima skreću pažnju da voze pažljivije i da poštuju pravila saobraćaja.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Od 31.12.2025.godine uspostavlja se odvijanje saobraćaja na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac na lokalitetu Sokolovina uz poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

AMSCG: Kolovozi suvi, na sjeveru oprez zbog poledice

Neradni dani, povodom novogodišnjih i božićnih praznika, su 1, 2, 6, 7. i 8. januar 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima Nova godina praznuje se dva dana i to: četvrtak 1. januara i petak 2. januara.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić, i to: utorak 6. januara (Badnji dan), srijeda 7. januara (prvi dan Božića) i četvrtak 8. januara (drugi dan Božića).

Neradni dani 1, 2, 6, 7. i 8. januar

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.