U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E donosimo aktuelne i inspirativne teme koje se tiču svakodnevice ali i budućnosti. 
Govorimo o vještačkoj inteligenciji i način na koji mijenja naš život, biznis i način rada, te da li predstavlja prijetnju ili priliku za ljudsku radnu snagu. 
Analiziramo koliko je diplomatija važna za jednu državu i kakvu ulogu ima u savremenim globalnim odnosima. 
Donosimo i ekonomske prognoze: kakva nas 2026. godina očekuje u ekonomskom smislu i šta to znači za građane i tržište rada. 
Za sam kraj, opuštamo se uz ukusne i kreativne recepte koje priprema Sandra Manojlović. 
Kao i svakog vikenda, pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost imenovanja republikanskog senatora Floride Marka Rubija za državnog sekretara, prenio je sinoć list Njujork tajms pozivajući se na Trampovo okruženje.
Rubio, senator kubanskog porijekla, potpredsjednik senatskog komiteta za obavještajne poslove, ranije je pomenut da bude potpredsjednik SAD.
Njujork tajms dodaje da bi Tramp ipak „mogao da promijeni stav u posljednjem trenutku“.
Tramp je pobijedio na predsjedničkim izborima održanim 5. novembra.

Njujork tajms: Tramp planira da izabere Marka Rubija za šefa diplomatije

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) je prva institucija koju su avgustovci srušili do temelja, gotovo odmah nakon 4. decembra 2020. godine i izglasavanja Zdravkove vlade - ocijenio je predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković. 
 
Diplomatija je, poručuje on, do te mjere razorena da ni nakon četiri godine parlamentarna većina u svim svojim oblicima nije u stanju imenovati ambasadore - a kamoli, kako je dodao, voditi vanjsku politiku. 
 
- Na međunarodnoj sceni prepoznati smo kao satelit Beograda, država sa proruskim vladajućim strukturama i ničija zemlja. U EU smo prepoznati kao društvo koje treba hraniti optimizmom kako, suočeno sa svojim odrazom u ogledalu, ne bi izvršilo kolektivno samoubistvo - naveo je Đuričković. 
 
Smatra da Ministarstvo vanjskih poslova danas nije ništa drugo do „puka adresa za prijem i distribuciju pošte, uz povremenu ulogu turoperatora za potrebe oslobodilaca“.
- Baš kao i Skuština Crne Gore, zgrada Ministarstva vanjskih poslova postala je gomila željeza i betona - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Diplomatija Crne Gore je razorena, zgrada MVP postala je gomila željeza i betona

Poljska planira da u roku od dvije godine završi izgradnju utvrda protiv dronova duž svojih istočnih granica nakon masovnog upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove godine.
- Očekujemo da ćemo prve mogućnosti sistema imati za otprilike šest mjeseci, možda čak i ranije - rekao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik za Gardijan.
Istakao je da će novi sistemi protivzračne odbrane biti integrisani u stariju liniju zaštite izgrađenu prije deset godina. Rekao je da će to uključivati različite slojeve odbrane, uključujući mitraljeze, topove, rakete i sisteme za ometanje dronova.
- Nešto od ovoga je za upotrebu samo u ekstremnim ili ratnim uslovima. Na primjer, ove višecijevne mitraljeze je teško koristiti u mirnodopsko vrijeme, jer sve što ide gore mora pasti dolje - rekao je Tomčik.
Više od deset sumnjivih ruskih dronova ušlo je u poljski vazdušni prostor u septembru, u incidentu koji je doveo do zatvaranja aerodroma, podizanja borbenih aviona i oštećenja zgrada na zemlji dok su dronovi obarani.
Ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski rekao je tada za Gardijan da su napadi, u kojima su učestvovali dronovi koji nisu nosili municiju, bili pokušaj Rusije da testira Poljsku bez započinjanja rata.
Od tada, Poljska je ažurirala već razvijene planove za jačanje svojih istočnih granica. Iako nijedan sistem protiv dronova ne može biti u potpunosti efikasan protiv sistematskog i masovnog gađanja kojem je Ukrajina bila izložena, evropske nacije duž istočnog krila se bore da unaprijede svoje sisteme kako bi se nosile s novom prijetnjom.
Tomčik je rekao da bi projekat koštao više od dvije milijarde eura i da bi se uglavnom finansirao evropskim sredstvima u okviru programa odbrambenih kredita SAFE, kao i nekim doprinosima za državni budžet.
Tokom skoro četiri godine rata u Ukrajini, Poljska se sve više stavlja u ratnu poziciju, jer su slučajevi sabotaže i podmetanja požara koje poljske službe povezuju s ruskim obavještajnim agencijama u porastu. Zemlja planira obučiti stotine hiljada građana vještinama preživljavanja, dok drugi pohađaju dobrovoljnu vojnu obuku.
Tomčik je rekao da će u svakoj pograničnoj opštini biti izgrađeni posebni logistički centri, gdje će se skladištiti oprema koja će pomoći u blokiranju granice, spremna za raspoređivanje u roku od nekoliko sati.
- Istina je da sve dok se Ukrajina brani i bori protiv Rusije, Evropa nije u opasnosti od rata u konvencionalnom, strogom smislu te riječi. Umjesto toga, suočićemo se s provokacijama i sabotažama - rekao je Tomčik.
Poljska je povećala svoje izdvajanja za odbranu na 4,7 odsto BDP-a, što je jedna od najviših stopa u Evropskoj uniji.

Poljska gradi utvrde s topovima i mitraljezima kako bi se zaštitila od Rusije

Branko Vujović i Tatjana Brnović najbolji su crnogorski rukometaš i rukometašica u inostranstvu, dok su Jelena Vukčević i Aleksandar Glendža najbolji u Crnoj Gori, u tradicionalnom izboru Rukometnog saveza.
Rukometni savez tradicionalno i ove godine proglasio je najbolje pojedince, koji su svojim igrama, rezultatima i profesionalnim odnosom obilježili godinu na izmaku.
U šest kategorija priznanja su pripala istaknutim igračicama i igračima iz domaćih i inostranih klubova, dok su posebna priznanja uručena za izuzetna ostvarenja na evropskoj sceni mlađih selekcija.
Na osnovu odluke Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore, za najbolje mlade rukometaše proglašeni su Martina Knežević i Miloš Tujković.
Rukometni savez dodijelio je i posebna priznanja za izuzetna ostvarenja na evropskim prvenstvima mlađih kategorija.
Nagrađeni su Natalija Lekić – najbolja igračica Evropskog prvenstva za igračice do 19 godina i Maša Dubljević, najbolja golmanka Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina.
- Čestitamo svim dobitnicima na zasluženim priznanjima i zahvaljujemo im što dostojno predstavljaju crnogorski rukomet - saopšteno je iz Rukometnog saveza.

Vujović i Brnović najbolji u inostranstvu, Vukčević i Glendža proglašeni za najbolje u Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Primiću sve građane dobre volje, ali ne znam o čemu bismo pričali bez konkretne teme - kazao je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića da li će primiti mještane Botuna na razgovor.
Poslanici Skupštine Crne Gore danas su raspravljali o prijedlogu da se Šćepanović imenuje za direktora Uprave policije.
On je rekao da svaki građanin može da zakaže razgovor kod direktora Uprave policije.
- Da govorimo o njihovim problemima, ukoliko im je ugrožena bezbjednost ili su izvršena krivična djela na štetu njih i njihovih porodica. Nije mi sporno da primim ni grupu građana, ali u određenom vremenskom periodu, kada budem imao dogovorene obaveze i konkretnu temu, tada ću sa njima razgovarati - naveo je Šćepanović.
Uprava policije, kako je rekao, kada sprovodi aktivnosti u skladu sa zakonom, drži se poslovnika i člana 34 postupanja i ovlašćenja, i postupa isključivo u skladu sa zakonom. 
- Od zakona ni milimetar ni naprijed, ni nazad. Rekao sam - možete da se plašite samo zakona, i ja i vi. Od mene se ne plašite, a ja ću biti neko ko sprovodi zakon - poručio je Šćepanović, pored ostalog, u odgovoru Kneževiću.

Šćepanović o mještanima Botuna: Primiću sve građane dobre volje, ali ne znam o čemu bismo pričali bez konkretne teme

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić posjetio je Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori i sastao se sa njenim novoizabranim predsjednikom Dušanom Krcunovićem, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Na sastanku je razgovarano o društvenom statusu ove značajne naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori i nasušnoj potrebi da nakon petnaest godina njenog plodonosnog rada, ona dobije status kulturne organizacije od nacionalnog značaja. Bilo je, takođe, riječi o vraćanju pozicije srpskog jezika na poziciju službenog jezika u Crnoj Gori i tako ispravi nepravda koju je prethodni režim nanio najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako su zaključili, Krcunović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Aleksiću na podršci i čestitkama koje mu je uputio povodom izbora za predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

Aleksić posjetio Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori: Nasušno potreban status kulturne organizacije od nacionalnog značaja

U okviru manifestacije „Novogodišnja priča u Prijestonici“, Cetinje i u narednim danima nastavlja sa bogatim muzičkim programom koji će obilježiti nastupi poznatih regionalnih izvođača.
Iz gradske uprave saopštili su, da večeras publiku na Dvorskom trgu očekuje koncert Peđe Jovanovića, koji će svojim baladama i prepoznatljivim hitovima donijeti veče ispunjeno emocijama.
Subotnje veče, kako navode, rezervisano je za koncert Saše Kovačevića, dok će u nedjelju praznični ugođaj upotpuniti koncert Tijane Bogićević.
Muzički program se nastavlja u ponedjeljak koncertom Jakova Jozinovića, čiji će nastup donijeti posebnu atmosferu kroz obrade poznatih hitova – najavili su iz gradske uprave.
Prijestonica Cetinje poziva građane i posjetioce da narednih večeri isprate muzički program i sadržaje koji se realizuju u okviru „Novogodišnje priče u Prijestonici“.

„Novogodišnja priča u Prijestonici“: Koncerti Peđe Jovanovića, Saše Kovačevića,Tijane Bogićević i Jakova Jozinovića

Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, realizovana u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra, u 20 časova, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Uloge tumače: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Autorski tim čine dramaturškinja Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Tekst predstave zasnovan je na više od trideset svjedočanstava koja su prikupili Akcija za ljudska prava i Dramski studio Prazan prostor. Predstava je dio projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji finansira Evropska unija kroz regionalni program EU podrške izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a sprovodi UNDP.
Ovaj komad, koji je žiri 35. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu opisao kao „pozorišno remek-djelo“, u maju je osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju festivala.
Ulaznice su dostupne putem sajta www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici CNP-a. Publika informacije o repertoaru može pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na Viber kanalu pozorišta.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Tag: diplomatija