Kompanija Idea-CG donirala je Direktoratu za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore opremu ukupne vrijednosti 10.000 eura, saopšteno je iz MUP-a.
- Ova vrijedna donacija obuhvata dio opreme neophodne za rad službenika Direktorata, a uključujući elemente uniformi i rančeve namijenjene terenskim aktivnostima. Riječ je o kvalitetnoj i funkcionalnoj opremi koja će se koristiti prilikom sprovođenja preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja, te doprinijeti unapređenju bezbjednosti i efikasnosti službenika na terenu- navodi se u saopštenju.
Donirana oprema, ističu iz MUP-a, predstavlja značajnu podršku daljem jačanju kapaciteta Direktorata za zaštitu i spašavanje, koji ima ključnu ulogu u reagovanju na vanredne situacije i zaštiti života, imovine i životne sredine građana Crne Gore.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova izražava zahvalnost kompaniji Idea-CG na iskazanoj društvenoj odgovornosti i prepoznatoj važnosti podrške institucijama sistema zaštite i spašavanja. Ovakvi primjeri saradnje javnog i privatnog sektora potvrđuju posvećenost zajedničkom cilju i jačanju otpornosti zajednice i unapređenju sistema reagovanja u vanrednim situacijama- zaključuje se u saopštenju

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Idea-CG donirala opremu u vrijednosti 10.000 eura Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a

Broj stranih turista kojima je potrebna pomoć spasilaca na planinama i moru u Crnoj Gori raste iz godine u godinu. Iako je spašavanje trenutno zakonom definisano kao besplatna i javna usluga, državu ovakve akcije koštaju desetine hiljada eura godišnje, pa nadležne institucije razmatraju modele da se dio troškova prenese na same turiste – najčešće kroz obavezno osiguranje, prenosi Portal RTCG.
Prema podacima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, u periodu od 2021. do 2025. koordinisano je 242 akcija na planinama, tokom kojih je spašeno 406 osoba – od čega 328 stranih državljana.
Direktor Direktorata, Miodrag Bešović, navodi da su troškovi posebno visoki kada se angažuje Avio-helikopterska jedinica, jer jedan sat leta košta nekoliko hiljada eura.
- Prosječna cijena složenijih akcija, poput onih na Durmitoru, iznosi između 5.000 i 10.000 eura. Riječ je o angažovanju velikog broja službi – od Gorske službe i Helikopterske jedinice, do hitne pomoći i lokalnih struktura bezbjednosti - objašnjava Bešović.
Iako potpuna naplata spašavanja, kako kaže, nije opcija jer bi narušila imidž Crne Gore kao turističke destinacije, razmatra se uvođenje obaveznog osiguranja za aktivnosti sa povećanim rizikom – poput planinarenja, raftinga ili paraglajdinga.
- Na taj način bi se rasteretio budžet, a turisti imali sigurnost da će u slučaju nezgode biti spašeni bez dodatnih komplikacija - ističe Bešović.
Slične modele već primjenjuju Austrija, Italija, Švajcarska i Slovačka, gdje se troškovi spasilačkih intervencija pokrivaju iz osiguranja ili se naplaćuju direktno u slučajevima nepažnje i kršenja pravila.
Načelnik Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSSCG), Željko Loncović, podsjeća da je GSS volonterska i humanitarna organizacija, te da oni sami ne mogu naplaćivati usluge. Ipak, i on smatra da bi osiguranje ili djelimična naplata bila fer rješenje.
- Francuska nudi osiguranje za planinske aktivnosti u trajanju od pet, 10 ili 15 dana. Ako turista ima polisu, spašavanje je besplatno, a ako nema – plaća punu cijenu akcije - pojašnjava Loncović.
Kada je riječ o moru, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama godišnje ima 35 do 40 akcija spašavanja, većinom u periodu od aprila do novembra.
Načelnik Sektora za traganje i spašavanje, Žarko Lukšić, naglašava da sadašnji zakon ne dozvoljava naplatu spašavanja od neodgovornih skipera ili vlasnika jahti, ali se u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe razmatraju kaznene mjere.
- U Italiji obalska straža spašava ljude, ali ne i imovinu – tegljenje plovila se posebno naplaćuje. Hrvatska ima privatne kompanije za takve slučajeve. Crna Gora mora da pronađe kompromis – da zaštiti turiste, ali i da racionalno koristi državne resurse - zaključuje Lukšić.

Državu spašavanje turista košta desetine hiljada eura godišnje, traže model da se dio naplati

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

''Jutro s Majom'' na TV E: Gosti književnici Ivan Tokin i Barbara Delać

Pitam se hoće li Termoelektrana Pljevlja izdržati da radi ponedjeljak i utorak, za koje sam najavio velike minuse, upitao se građanski aktivista iz tog grada Pavle Čolović i istakao da situacija nije nimalo bezazlena.
- Termoelektrana ima ozbiljan problem sa dopremom uglja iz Rudnika uglja zbog velikih voda u kopu Potrlica i prema informacijama koje kruže, nema zaliha za više od dva dana rada. Upravo zato je već krenulo obaranje proizvodnje, kako bi se sistem koliko-toliko održao do kontrolisanog gašenja u srijedu- poručio je Čolović u objavi na mreži Fejsbuk.
Smatra da bi to u ovom trenutku bilo i najrazumnije rješenje – da se blok planski zaustavi, sa nedovoljno uglja i tehnički napregnutim postrojenjem.&nbsp;
- Podsjećam da je i Milutin Đukanović ranije govorio o mogućim havarijama, ako se sistem Termoelektrane ugasi na debelom minusu. Problem je što se o svemu ovome ćuti, dok građani Pljevalja imaju pravo da znaju da li ima dovoljno uglja, koliko dana još može da se radi i da li ulazimo u zonu ozbiljnog rizika- ističe on.
U minusima koji dolaze, kako ističe, improvizacija nije opcija.&nbsp;
- Ili se ide na plansko gašenje, ili se svjesno ulazi u opasnu igru sa postrojenjem starim više od 40 godina – i sa gradom koji već decenijama plaća cijenu takvih “eksperimenata”. Pljevlja su predugo bila kolateralna šteta. Vrijeme je da se stvari nazivaju pravim imenom- poručio je Čolović.

Tag: direktorat-za-zastitu-i-spasavanje-mup-a

Idea-CG donirala opremu u vrijednosti 10.000 eura Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a

Državu spašavanje turista košta desetine hiljada eura godišnje, traže model da se dio naplati

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

''Jutro s Majom'' na TV E: Gosti književnici Ivan Tokin i Barbara Delać

Čolović: Građani Pljevalja imaju pravo da znaju hoće li termoelektrana izdržati da radi i po velikim minusima narednih dana

PRATITE TVe UŽIVO