Uprkos apelima nadležnih da se otpad odlaže na propisan način, nelegalne deponije i dalje su veliki problem u Podgorici. Sekretarijat za komunalne poslove najavio je za Gradsku sekretar za komunalne poslove Andrija Babović.
- Kao građani nijesmo disciplinovani da imamo civilizacijsku obavezu da čuvamo ovu sredinu i ostavimo generacijama koje dolaze nešto što je održivo, nemamo razvijenu kulturu i prinuđeni smo da represivno djelujemo na građane kako bi ih na taj način motivisali na očuvanje životne sredine - poručio je u sekretar za komunalne poslove Andrija Babović.
Na ovaj korak su se, ističe Babović odlučili jer je Ministarstvo pravde odbilo predlog Zajednica opština Crne Gore da se izmjenama Zakona o prekršajima povećaju kazne za nepropisno odlaganje otpada.
- Dobili smo odgovor da se odredbe ne moraju mijenjati, već da to može na lokalnom nivou da se odredi. Trenutno je kazna za fizička lica od 20 eura do 200 eura, što smatramo da ne djeluje kao motivaciona kazna kako bi građani postupali onako kako treba biti. Zbog toga ćemo pokrenuti izmjene svih odluka koje se tiču kazni - istakao je Babović.
Zbog izostanka podrške resornog ministarstva, Glavni grad će samostalno pokrenuti izmjene propisa o čemu je, kako kaže Babović, već obaviješten gradonačelnik.
- Obratili smo se gradonačelniku da ćemo organizovati radnu grupu koja će raditi na izmjeni i moj je stav da ta kazna bude višestruko veća. Kada grupa završi posao izaći ćemo sa bitnijim podacima. Cilj jeste da se sankcionišu neodgovorni građani -poručio je Babović.
Značajan je broj građana koji vode računa o životnoj sredini i legalno odlažu otpad, međutim neodgovorni pojedinci kvare sliku grada, zbog čega Babović najavljuje pojačane kontrole.
- Sa druge strane imamo problematične djelove grada i mjesne zajednice gdje smo vidjeli problem i gdje će nadzor biti pojačan. Ponavljam, svakom većom kaznom postići ćemo bolji rezultat - kazao je Babović.
Dok se čeka na konkretne izmjene odluka, nadležni poručuju da će svaka nepravilnost biti sankcionisana, a cilj ostaje isti – čistiji i uređeniji grad za sve građane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Babović: Kazne za nelegalni otpad biće višestruko veće, cilj je da se sankcionišu neodgovorni građani

U podgoričkom naselju Konik, tačnije u Ulici Španskih boraca, svakodnevno se formira ogromna količina otpada pored kontejnera, pretvarajući javnu površinu u divlju deponiju. Iako radnici podgoričke “Čistoće” redovno čiste ovu lokaciju, i to, kako kažu, svakog drugog dana, nesavjesni građani i dalje svakodnevno bacaju otpad van predviđenih mjesta – od kesa sa smećem i kartonskih kutija do starog namještaja i guma. Radnik Komunalnog preduzeća „Čistoća“ kojeg smo zatekli na terenu je kazao da se čisti svaki drugi dan, ali da se situacija u tom dijelu grada prosto ne mijenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062414060_e1ef955290005775ed324ae9d5bce10491c6f8ff73e42e5c11061db9020bddf7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062414060_e1ef955290005775ed324ae9d5bce10491c6f8ff73e42e5c11061db9020bddf7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Komunalni radnik "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>  Na fotografijama koje smo zabilježili na terenu vidi se da su trotoari potpuno zatrpani, što ugrožava ne samo higijenu već i bezbjednost prolaznika. Prizori radnika “Čistoće” koji pokušavaju da održe red, dok se otpad gomila u pozadini, postali su svakodnevnica ovog dijela grada. Prethodnih dana, jak vjetar dodatno je pogoršao situaciju, raznoseći smeće po okolini i stvarajući osjećaj potpune zapuštenosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062414064_82d705910ca09202278f3e8e6a1d77e00e6344ae78a085c280e2253f24bbc3cc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062414064_82d705910ca09202278f3e8e6a1d77e00e6344ae78a085c280e2253f24bbc3cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikazp nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>  Podsjećamo,<a href="https://etv.me/drustvo/konik-zatrpan-smecem-gradani-ocekuju-dugorocna-rjesenja-nadlezni-i-njihovu-angazovanost"> gradska preduzeća tvrde</a> da reaguju u skladu sa mogućnostima i zakonskim ovlašćenjima, ali je evidentno da se situacija na terenu ne mijenja suštinski, na šta su i Televizija i Portal E u više navrata ukazivali. Ono što dodatno zabrinjava jeste izostanak prisustva Komunalne policije, iako su, prema nadležnostima, dužni da reaguju i sankcionišu one koji odlažu otpad van kontenjera. Izostanak nadzora stvara atmosferu nekažnjivosti, što dodatno pogoršava situaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140612_ffffbdf974ecdcf19d3d64d7185a4ba0fbe5ffad5fbc8481e98d0739144ad318.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250624140612_ffffbdf974ecdcf19d3d64d7185a4ba0fbe5ffad5fbc8481e98d0739144ad318" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>  Građani koji poštuju pravila i radnici koji ulažu napore da očiste ulice, ostaju prepušteni nemaru pojedinaca i institucionalnoj nebrizi. Potrebna je hitna reakcija nadležnih kako bi se uveo red, ali i sprovela edukacija i kažnjavanje nesavjesnih, jer bez toga – Konik će ostati žarište urbanog haosa i ekološke neodgovornosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140612_0113e2fbd30a2c8f2c8e7a1402c9621d65a2ba12d438fe56e440a4af01b18ea0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250624140612_0113e2fbd30a2c8f2c8e7a1402c9621d65a2ba12d438fe56e440a4af01b18ea0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće Konik "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140612_dc30b82b25fc276001724e5001cda27db6a37c1c6b362372de8c387b66c9ace7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250624140612_dc30b82b25fc276001724e5001cda27db6a37c1c6b362372de8c387b66c9ace7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće Konik "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti (U blizini dječijeg igrališta) (Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140616_a12da031c09d6c2885f18c4f4f96ad5f08eabb363daeba2a204e4ef6fc7f833c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250624140616_a12da031c09d6c2885f18c4f4f96ad5f08eabb363daeba2a204e4ef6fc7f833c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće Konik"><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140616_7bb394b77e7da0aedea4659e49d3b80f2b04cad410efd6d41594d30909e84d15.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250624140616_7bb394b77e7da0aedea4659e49d3b80f2b04cad410efd6d41594d30909e84d15" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140616_0de458eb7853c962547c8ee9e8c26210cc9f11d71c6bca4a6f60b897a5963227.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250624140616_0de458eb7853c962547c8ee9e8c26210cc9f11d71c6bca4a6f60b897a5963227" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624140620_5b693f9a38c9aa78218b7d42e059b38d8e741345c98f49efbd4d1a320986a369.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250624140620_5b693f9a38c9aa78218b7d42e059b38d8e741345c98f49efbd4d1a320986a369" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku "><figcaption>Ekološki haos vizuelni prikaz nemara i neodgovornosti(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption></figure>

Vjera Ljuljđuraj

(Foto) Divlje deponije na Koniku svakodnevne, „Čistoća“ čisti ali građani ne „sarađuju“

Jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede je izgradnja regionalnih centara, koji će se koristiti za selekciju i dalji transport otpada, a gradiće se u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju, najavio je u emisiji Referat na Gradskoj RTV, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On je naveo da je ekološka situacija u Crnoj Gori uslovljena višedecenijskim problemima, te da je posljednja analiza pokazala da u Crnoj Gori ima više od 330 divljih deponija.
Ćulafić je kazao i da je izgradnja kolektora u Botunu od nacionalnog značaja sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, te da ovaj projekat ima veoma značajan i finansijski aspekat, jer bi neispunjavanje obaveza po postojećim ugovorima imalo posljedice za Glavni grad i Vladu.
<h2>U Poglavlju 27 ostvaren napredak, do kraja 2026. ispunjavanje svih obaveza</h2>
Ističe da je u oblasti ekologije prioritet svih prioriteta Poglavlje 27 i sve obaveze koje nas tu čekaju.
- Prije nekoliko dana izvršili smo analizu učinjenog, što će predstavljati temelj za novi šestomjesečni izvještaj, a koji je poslat Evropskoj komisiji i nadam se da ćemo brzo dobiti ocjenu. Mogu ekskluzivno da kažem da je detektovan napredak i da imamo trend napretka u ispunjavanju obaveza, ali može i biće mnogo snažnija. Plan je da do kraja 2026. ispunimo sve obaveze koje imamo, ali to će zavisti od finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta i mogućnosti. Sigurno da ćemo ispuniti obaveze koje se tiču normativnog djelovanja, ali postoji oblast za koju gajim legitimne rezerve, a to je da li ćemo uspjeti kompletnu infrastrukturu da izgradimo - kazao je Ćulafić.
Navodi da je infrastrutkura veoma složena, kao i infrastruktura za upravljanje otpadom različite vrste do infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama, kao i za vodosnabdijevanje, zaštitu vazduha i drugu infrastrukturu za zaštitu prirode.
- Suština je da 2021, kada je vršena procjena troškova zatvaranja Poglavlja 27, bila je na oko 1,4 milijardi eura. Novi državni plan za upravljanje otpadom, za koji se nadam da će biti usvojen do kraja juna ili u prvoj polovini jula na sjednici Vlade, predviđa do nekoliko stotina miliona eura. Poglavlje je veoma složeno sa aspekta normativnog i aspekta usaglašavanja naše regulative sa regulativom EU - naveo je Ćulafić.
<h2>Kolektor u Botunu od nacionalnog značaja</h2>
On se osvrnuo i na izgradnju kolektora u Podgorici, navodeći da je to veoma značajan projekat kako za Glavni grad, tako i za Crnu Goru.
- To je veoma važan projekat sa aspekta zaštite životne sredine, a ima i svoj finansijski aspekat, o čemu se sve više govori, jer bi eventualno neispunjavanje obaveza iz ugovora, povlačilo određene ugovorne kazne za Glavni grad, ali i Vladu Crne Gore kao garanta po tom sporazumu. Kolektor je velika tema, a posebno je sada značajan zbog svih izazova koje imamo. Smatram da su ti izazovi produkt neodgovornog javnog djelovanja, kao i manjak komunikacije sa lokalnim stanovništvom i neadekvatna komunikaciona strategija, a što je dovelo do problema. Smatram da se stav lokalne zajednice uvijek mora poštovati i mislim da je ovdje najveći propust u tome što nijesmo imali adekvatnu komunikaciju mjesecima ili godinama sa lokalnim stanovništvom - kazao je Ćulafić, navodeći da je ovo samo jedan u nizu „vrućih krompira“ od prethodnih vlada.
Prema njegovim riječima, u izvještajima Evropske komisije se kao izazov najčešće apostrofiraju administrativni kapaciteti državnih i lokalnih samouprava za monitoring i zatvaranje poglavlja.
- Vjerujem da će i ovog puta biti naglašeno kao izazov – manjak administrativnih kapaciteta. Broj izvršilaca je mali, iako sa trenutnim kapacitetima dajemo maksimum. Kada je riječ o Poglavlju 27, smatram da je jedan od većih izazova generalni nivo svijesti o značaju životne sredine, posebno o načinu na koji treba upravljati otpadom i otpadnim vodama. Treba biti realan i reći da ne možemo zahtijevati od građana nešto za šta možda nijesu u dovoljnoj mjeri stvorene pretpostavke, a tu mislim na izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, a što je jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede. To je izgradnja regionalnih centara, a ne deponija, gdje nećemo imati deponovan otpad, već će se taj centar koristiti za selekciju i dalji transport na deponiju u Podgorici ili Baru, koje imaju kapacitete da prime tu količinu otpada koji Crna Gora proizvede. Prije primjene tog plana insistiraćemo na reciklaži, a gdje ćemo, prema očekivanjima, smanjiti zapreminu otpada koja će se dalje odlagati -- istakao je Ćulafić.
Navodi da su regionalni centri za upravljanje otpadom planirani u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
<h2>U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija</h2>
Ćulafić ističe i da su divlje deponije jedan od najvećih izazova Crne Gore.
- Prilikom pisanja državnog plana za upravljanjem otpadom, istraživanja su pokazala da je detektovano 334 divljih deponija, a to nije konačan broj i mijenja se iz dana u dan. U prethodne tri godine oko 65-70 odlagališta je sanirano, ali je problem što se gotovo na istim lokacijama formiraju nove divlje deponije. Lokalne službe moraju da sankcionišu nelegalno odlaganje otpada, jer bez ozbiljne, oštre i efikasne sankcije, ne možemo dobiti rezultat u poštovanju zakona. Propisi nijesu loši, ali je njihova primjena na nezadovoljavajućem nivou - poručio je Ćulafić.
<h2>U vulkanizerskim radnjama deponovano preko 25.000 guma</h2>
Ministar navodi da su nedavno imali akciju obilaska vulkanizerskih radnji, gdje su izvršili 250 inspekcijskih nadzora i ustanovili da se u tim radnjama nalazi deponovano 25.000 guma.
- To je sjajan podatak, jer znamo stanje na terenu i možemo da gradimo zdravu politiku, koja će biti na odgovoran način implementirana. Divlje deponije jesu veliki problem, ali se taj problem rješava u sinergijskom djelovanju ministarstva, kao i lokalnih samouprava - kazao je Ćulafić.
On je naveo da je upotreba plastičnih kesa u prodavnicama smanjena, nakon implementacije nove uredbe, te da je količina odloženih kesa za 70 odsto manja na podgoričkog gradskoj deponiji.
Ćulafić smatra da oko 40 odsto Crne Gore treba da bude zaštićeno i da to ne predstavlja biznis barijeru. Ističe da je završen tekst novog zakona o zaštiti prirode, a koji će imati nove norme kojima se štiti priroda, kao i rigorozne kazne zbog štete prirodi.
- Zaštita prirode je moj priroritet. Predmet posebnog interesovanja biće eksploatacija šljunka, koja se djelimično smanjila. Imaćemo veliku borbu protiv ekološkog kriminala u najširem smislu. Imamo podatak policije da su službenici samo prošle godine uspjeli da sankcionišu izvršioce krivičnih djela protiv životne sredine, a čija se čak i materijalna protivvrijednost mjeri na oko 60 miliona eura, a koliko je još vjerovatno ostalo nekažnjeno. Glavni naš cilj je da se zaštiti priroda i na tome ćemo istrajati - istakao je Ćulafić.
Izdvaja platofrmu čuvaj.me putem koje građani mogu prijaviti krivična djela protiv životne sredine. Najavljuje i da će biti formirana posebna jedinica Uprave policije, koja će se baviti borbom protiv ekološkog kriminala.
- Mislim da je to vrlo značajno zbog efikasnog djelovanja na terenu, jer stanje na terenu, po mojim saznanjima – nije baš idealno u zavisnosti od dijela teritorije Crne Gore. Na sjeveru su najugroženije šume, u centralnoj regiji rijeke posebno Morača zbog eksploatacije zbog čega je uništen njen tok - naveo je Ćulafić.
Poručuje da država bilježi ozbiljne rezultate u borbi protiv svih vidova kriminala, te da ima snage da zaustavi i ekološki kriminal, a da će benefite osjetiti građani i budžet Crne Gore.

Ćulafić: U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija, gradiće se četiri regionalna centra za otpad

Podgoričko naselje Konik već duže vrijeme suočava se s ozbiljnim ekološkim problemima – divlje deponije niču uz svaku saobraćajnicu i na javnim površinama, kontejneri su često zatrpani, a prostor između zgrada i ulica pretvara se u odlagališta kabastog otpada i šuta. Iako gradska preduzeća tvrde da reaguju u skladu sa mogućnostima i zakonskim ovlašćenjima, evidentno je da se situacija na terenu ne mijenja suštinski, na šta su i Televizija i Portal E u više navrata ukazivali. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.4635%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkoniku-potrebne-hitne-mjere-deponije-cvjetaju-putevi-losi-psi-lutalice-se-pojavljuju-u-coporima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dok građani traže dugoročna i efikasna rješenja, nadležni upozoravaju da ne mogu sami nositi teret problema i naglašavaju da je ključno uključivanje svih činilaca društva – od prijavljivanja prekršaja do lične odgovornosti i dosljednog poštovanja propisa. <h2>"Čistoća" (ne) stiže da čisti&nbsp;</h2> Podgorička "Čistoća“ je samo od 1. do 26. aprila ove godine intervenisala 16 puta na području Konika, odnosno skoro svakog drugog dana su njihovi radnici sa mehanizacijom uklanjali nepropisno odlagan otpad u tom naselju.&nbsp; Kako su iz tog preduzeća kazali Portalu ETV, nepropisno odlaganje otpada oko posuda predviđenih za tu namjenu i na javnim površinama predstavlja višegodišnji problem u njihovom radu.&nbsp; - Svakodnevni su primjeri nesavjesnog odnosa pojedinaca koji ne poštuju prostore namijenjene za pravilno odlaganje otpada, zbog čega je neophodno cjelodnevno angažovanje mehanizacije (građevinske mašine, kiper kamioni za odvoz otpada) sa ciljem uklanjanja nepropisno odloženog otpada pored kontejnera i sa javnih površina. Naselje Konik je nažalost prepoznato kao dio grada u kojem je ova pojava najizraženija, zbog čega se mehanizacija angažuje svaki drugi ili treći dan – kazali su nam iz „Čistoće“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Samo jedna od divljih deponija na Koniku(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Kao neke od najkritičnijih lokacija navode Ulicu Španskih boraca, kod Doma zdravlja, Georgi Dimitrova kod igrališta, Husinskih rudara kod reciklažnog dvorišta. - U ovom dijelu grada svakodnevno praznimo kontejnere i sprovodimo redovno održavanje, ali se istovremeno suočavamo sa masovnim odlaganjem otpada van predviđenih lokacija. Građani ostavljaju kabasti i građevinski otpad, aparate i druge predmete uz kontejnere, na zelenim površinama i u neposrednoj blizini saobraćajnica, što dodatno opterećuje naše ekipe i resurse – poručuju iz Čistoće. Iz ovog preduzeća podsjećaju da sugrađani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, dok se za odlaganje kabastog otpada i šuta mora koristiti usluga koju Čistoća pruža po posebnom režimu.&nbsp; <h2>Loše navike se teško mijenjaju</h2> Službenici Komunalne policije su u poslednjih 12 mjeseci 155 puta obišli lokacije koje su prepoznate kao divlje deponije i shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima djelovali upozorenjima, izricanjem kazni i prekršajnim nalozioma, saopšteno je u odgovorima Portalu ETV iz Komunalnog preduzeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Nepropisno odlaganje otpada višegodišnji problem(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  Na lokacijama se najčešće odlaže izmiješani otpad, u čijoj strukturi dominira komunalni i kabasti otpad, a na određenom broju lokacija je prisutno i nepropisno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa. Iz Komunalnog preduzeća podsjećaju da je zakonska obaveza građana da otpad odlažu na za to predviđena mjesta, koja su, kako kažu, u Podgorici obezbijeđena za sve vrste otpada koje se stvaraju u domaćinstvu.&nbsp; - Na prostoru grada obezbijeđeni su sadržaji za besplatno odlaganje ovih vrsta otpada – posude za komunalni otpad; reciklažna dvorišta za pojedine vrste otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima, kao i za kabasti i biljni otpad; odlagalište Mojanski krst za građevinski šut i zemljane iskope – ističu u odgovorima Portalu ETV.&nbsp; Građani su dužni, napominju, i da Upravi za inspekcijske poslove prijave uočeno nepropisno odlaganje otpada, što i njihovi zaposleni, kako tvrde, čine svakodnevno. Takođe, u Komunalnom preduzeću rade i na osvješćivanju građana po pitanju čuvanja sredine u kojoj žive. Osim redovnog informisanja o aktivnostima koje spovode kao i mjestima i načinima pravilnog odlaganja otpada, građani su dostavljali i edukativne brošure. Kako navode, loše navike se teško mijenjanju, ali se one dobre prepoznaju kod najmlađih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Građani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, ali to često nije praksa(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  U šest škola i dva vrtića u Podgorici postavljanji su reciklomati, čime se, kako kažu u tom gradskom preduzeću, potvrdilo da najmlađi rado učestvuju i nesebično daju doprinos svim projektima kojima se čini dobro zajedničkim prostorima. - Želeći da utičemo na stvaranje dobrih navika kod najmlađih, u kontinuitetu radimo na edukaciji u saradnji sa predškolskim i školskim ustanovama. Do sada smo održali oko 150 edukativnih radionica kojima je prisustvovalo oko 10.000 mališana. Zaključak je da najmlađi imaju razvijenu ekološku svijest, pa vjerujemo da će oni uticati na nas starije da bez izuzetka usvojimo pravila i promijenimo odnos prema životnoj sredini – poručuju iz Komunalnog preduzeća. <h2>Potrebna odlučna akcija svih&nbsp;</h2> Apelovali su na sugrađane da budu savjesni i odgovorni, te otpad odlažu na propisanim mjestima. Divlje deponije ne ruže samo sliku grada, već imaju i ozbiljne posljedice po javno zdravlje, bezbjednost i životnu sredinu. Da bi se ovaj problem sistemski riješio, neophodno je usklađeno djelovanje komunalnih službi, inspekcija, policije, ali i veća svijest i saradnja lokalnog stanovništva. Podgorica kao glavni grad mora pokazati kapacitet da rješava komunalne probleme u svim svojim djelovima, bez izuzetaka.

Konik zatrpan smećem: Građani očekuju dugoročna rješenja, nadležni i njihovu angažovanost

Nova faza reformi, koja će uslijediti nakon 2027. godine, &nbsp;biće usmjerena na snažniji i institucionalizovan dijalog između države i nevladinog sektora, izgradnju održivog sistema finansiranja, kao i temeljnu pripremu civilnog društva za obaveze i prilike koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
To je poručeno na konferenciji “Strategija podrške razvoju civilnog društva u Crnoj Gori nakon 2027“, koju je organizovalo Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević kazao je da završna konferencija nije samo formalni kraj jednog projekta, već potvrda da je kroz partnerski rad i jasnu viziju unaprijeđen sistem saradnje između Vlade i nevladinih organizacija.
- Ovaj projekat doprinio je unapređenju stanja u oblasti razvoja civilnog društva i pomogao jačanju kapaciteta, ne samo u okviru Ministarstva na čijem sam čelu, već i unutar cijele Vlade - istakao je Suljević.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije projekta unaprijeđen je zakonodavni okvir, razvijeni su strateški dokumenti i preporuke, ojačani mehanizmi konsultacija i postavljeni temelji za dugoročno održiv i transparentan sistem podrške nevladinim organizacijama.
- Ovaj proces je pokazao da civilno društvo nije samo posmatrač, već partner u kreiranju javnih politika, partner u nadzoru njihovog sprovođenja i partner u jačanju demokratske kulture - naveo je Suljević.
On je najavio da će nova Strategija saradnje sa nevladinim sektorom do 2027. godine predstavljati nastavak započetih reformi, sa ciljem uspostavljanja mjerljivog, efikasnog i evropski usklađenog okvira saradnje između institucija i nevladinog sektora.
- Strategija će precizno definisati ciljeve, rokove i pokazatelje uspješnosti, uz jasne mehanizme praćenja realizacije, čime ćemo obezbijediti veću odgovornost i mjerljive rezultate - rekao je Suljević.
Poseban fokus, kako je dodao, biće na digitalizaciji procesa, uključujući sufinansiranje i izvještavanje, kako bi se obezbijedio jednak pristup svim organizacijama i smanjila administrativna opterećenja.
Suljević je najavio i snažnije usklađivanje državnih i donatorskih sredstava kroz redovan dijalog sa međunarodnim partnerima, kao i unapređenje rada Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama kroz redovne sjednice i veću transparentnost.
- Naš cilj nije samo unapređenje procedura, već jačanje povjerenja i uloge civilnog društva u razvoju demokratskih vrijednosti i evropske perspektive Crne Gore - zaključio je Suljević.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Lyselotte Isaksson istakla je da su reforme danas svakodnevna realnost, uključujući i oblast civilnog društva.
Podsjetila je da EU godinama pruža podršku civilnom društvu kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kao i kroz druge programe, uključujući programe za demokratiju i ljudska prava. Fokus te podrške, kako je objasnila, uvijek je trostruk: unapređenje podsticajnog okruženja za rad civilnog društva, jačanje saradnje između vlade i nevladinih organizacija, te osnaživanje kapaciteta samog civilnog sektora.
Isaksson je ukazala da će se nakon punopravnog članstva Crne Gore u EU sadašnji oblici pretpristupne podrške ugasiti, ali da će se otvoriti nove mogućnosti.
- Uloga civilnog društva ne prestaje ulaskom u EU. Naprotiv, ulazi u novu i snažniju fazu - poručila je Isaksson.
Govoreći o aktuelnim inicijativama na nivou EU, Isaksson &nbsp;je navela da je Evropska komisija u novembru prošle godine pokrenula inicijativu European Democracy Shield, čiji je cilj jačanje otpornosti demokratija i zaštita od destabilizacije. Istovremeno je usvojena i nova strategija za civilno društvo, koja obuhvata mjere za unapređenje efektivnog i smislenog učešća civilnog sektora u donošenju odluka, zaštitu otvorenog i sigurnog građanskog prostora, kao i obezbjeđivanje adekvatnog, održivog i transparentnog finansiranja.
Prema njenim riječima, strategija predviđa i jačanje centara znanja, unapređenje konsultativnih procedura, kao i mehanizme podrške u slučajevima napada na civilno društvo.
Kao jednu od budućih mogućnosti navela je i predloženi program AgoraEU programme u okviru narednog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, koji bi trebalo da obezbijedi stabilnu i dugoročnu podršku civilnom društvu, jačanje demokratskog učešća i borbu protiv diskriminacije, manipulacija i dezinformacija. Predloženo je značajno povećanje budžeta u odnosu na postojeće programe.
Takođe je istakla da će članstvom u EU Crna Gora dobiti pristup strukturnim fondovima, uključujući i European Social Fund Plus, koji predstavlja ključni instrument za socijalni napredak, a koji otvara dodatne mogućnosti za angažman civilnog društva.
Zaključila je da je pred civilnim sektorom period prilagođavanja novim okolnostima i prilikama, navodeći da i Vlada ima važnu ulogu u pripremi civilnog društva za obaveze i mogućnosti koje donosi buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Vođa EU projekta tehničke podrške Vladi za unapređenju saradnje s civilnim društvom u Crnoj Gori Igor Vidačak podsjetio da je riječ o projektu usmjerenom na podsticanje sistemskih reformi u oblasti saradnje države i nevladinog sektora, reformi koje obuhvataju pravni i institucionalni okvir, standarde javnih konsultacija, rad Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, kao i unapređenje sistema javnog finansiranja.
- Ovo je vrlo specifično vrijeme u završnoj fazi pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koje donosi nove izazove, ali i priliku da promislimo kako će budući sistem podrške izgledati nakon članstva - kazao je Vidačak.
Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina realizovano je više ciklusa tehničke pomoći EU, pri čemu su se mijenjale i institucije korisnici: od Generalnog sekretarijata Vlade i Kancelarije za saradnju sa nevladinim organizacijama, preko Ministarstva javne uprave, do sadašnjeg resornog ministarstva koje u svom nazivu ima saradnju sa nevladinim organizacijama, što, kako je ocijenio, predstavlja važan iskorak.
Vidačak je ukazao je se jedan od ključnih segmenata projekta odnosio na reformu zakonodavnog okvira za rad nevladinih organizacija, uključujući pripremu novog zakona. U tom procesu, kako je naveo, pripremljen je i priručnik koji će služiti kao vodič za primjenu budućeg zakonodavnog okvira.
- Posebna pažnja posvećena je i uspostavljanju i radu Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, čije je formiranje trajalo duže od očekivanog, ali za koji sada, kako je rekao, postoje velika očekivanja, naročito u završnoj fazi pregovora sa EU - rekao je Vidačak.
Istakao je da je implementacija Strategije saradnje sa nevladinim organizacijama jedna od najsloženijih reformi, jer zahtijeva koordinaciju velikog broja institucija i sistemske promjene u načinu rada ministarstava. Kao primjere naveo je razvoj metodologija za mjerenje razvoja volonterstva i razvoja nevladinog sektora, što podrazumijeva usklađivanje podataka i angažman više aktera.
- U segmentu javnog finansiranja, projekat je bio usmjeren na unapređenje sistema praćenja i mjerenja efekata finansiranja, uz obuke za ministarstva kako bi monitoring bio više usmjeren na rezultate - rekao je Vidačak. Kako je naglasio, takav pristup zahtijeva dodatne kapacitete u institucijama, ali je ključan za ukupni učinak i percepciju javnosti.
Vidačak se osvrnuo i na novu evropsku strategiju za civilno društvo koju je predstavila Evropska komisija, ističući da ona predstavlja značajan iskorak i da je relevantna i za države članice i za zemlje kandidate.
Tri su, kako je naveo, glavna prioriteta te strategije: uključivanje civilnog društva u kreiranje i upravljanje javnim politikama, unapređenje okruženja za djelovanje nevladinog sektora (tzv. civic space) i obezbjeđivanje održivog finansiranja.
- Strategija predviđa i jačanje kapaciteta institucija za saradnju sa civilnim društvom, kao i uspostavljanje online platforme za razmjenu podataka o kvalitetu okruženja za rad nevladinog sektora - pojasnio je Vidačak.
On je naglasio da će države članice morati da pripreme nacionalne planove do sredine 2027. godine, ocijenjući da je važno da Crna Gora na vrijeme definiše kako će izgledati buduća ulaganja iz nacionalnih i evropskih sredstava za nevladin sektor.
Među preporukama proisteklim iz projekta, Vidačak je naveo potrebu za jačanjem institucionalne infrastrukture za dijalog sa civilnim društvom, snažnijom ulogom Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, unapređenjem sistema finansiranja zasnovanog na rezultatima, većom transparentnošću i proaktivnom objavom podataka o finansiranju.
Posebno je istakao značaj naredne dvije godine, ocjenjujući ih ključnim za uspostavljanje modela podrške koji će biti održiv i funkcionalan i nakon članstva u EU.
- Važno je jasno odrediti koja će nacionalna struktura u budućnosti preuzeti ulogu u programiranju i upravljanju EU fondovima za nevladini sektor, posebno u oblastima poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava i razvoja civilnog društva - poručio je Vidačak, dodajući da je riječ o procesu koji zahtijeva jasne odluke i snažnu međuresornu koordinaciju.
Generalna direktorica Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Suada Musić poručila je da se Crna Gora nalazi u važnom trenutku, istovremeno privodeći kraju četvrtu strategiju u oblasti razvoja civilnog društva i započinjući izradu novog strateškog okvira za period 2027–2031.
Kako je navela, završetak važeće strategije predstavlja priliku da se sagledaju postignuti rezultati, identifikuju izazovi i definišu kvalitetniji i efikasniji pravci djelovanja u narednom periodu.
- Važeća strategija postavila je jasne ciljeve: jačanje partnerstva, unapređenje institucionalnog dijaloga i stvaranje predvidivog i transparentnog sistema finansiranja i saradnje sa nevladinim sektorom - kazala je Musić.
Prema njenim riječima, Strategija je razvijana kroz širok konsultativni proces uz učešće institucija, lokalnih samouprava, međunarodnih partnera i organizacija civilnog društva, čime je od početka postavljen temelj inkluzivnosti i zajedničke odgovornosti.
U normativnom dijelu, kako je ocijenila, ostvaren je značajan napredak, navodeći da su unaprijeđene metodologije za praćenje razvoja sektora, pripremljen program obuka za državne službenike za saradnju sa nevladinim organizacijama, unaprijeđen sistem finansiranja projekata i programa, te pripremljen novi zakonski okvir koji će, nakon usvajanja i donošenja podzakonskih akata, dodatno ojačati institucionalnu osnovu za razvoj civilnog društva.
Musić je podsjetila da je sprovođenje strategije u početnoj fazi bilo usporeno zbog reorganizacije Vlade, kadrovskih promjena i nefunkcionisanja Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, navodeći da su formiranjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama krajem 2024. godine aktivnosti dobile novu dinamiku.
- Uspostavljen je Savjet, usvojen je novi program rada i poslovnik, čime je nakon višegodišnje pauze ponovo obezbijeđen institucionalni okvir za kontinuirani dijalog - navela je Musić.
Posebno je istakla program „Resursni centri u Crnoj Gori“, koji je započet 1. januara 2025. godine, podsjećajući da je riječ o dvogodišnjem programu čiji je cilj jačanje kapaciteta organizacija za učešće u kreiranju javnih politika i pružanje usluga građanima.
Govoreći o novoj strategiji za period 2027–2031, Musić je naglasila da ona treba da bude nastavak započetih reformi, ali i iskorak naprijed.
- Strategija mora biti usklađena sa evropskim prioritetima razvoja civilnog društva, ali i realno postavljena sa jasnim ciljevima, mjerljivim pokazateljima i preciznim rokovima - kazala je Musić.
Poručila je da je cilj jasan i da strategija nakon 2027. godine treba da dodatno ojača institucionalne mehanizme, ali i da doprinese većoj vidljivosti i ugledu civilnog društva u javnosti.
Izvršna direktorica, CRNVO i zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO Zorana Marković poručila je da se civilno društvo u Crnoj Gori nalazi pred ozbiljnim reformskim izazovima, ali i pred važnim periodom pripreme za fazu nakon 2027. godine i očekivanog članstva u Evropskoj uniji.
Ona je istakla da su trenutno najveći prioritet za nevladine organizacije reformski procesi koji se odnose na novi zakon o nevladinim organizacijama, kao i novi pravni okvir za finansijsko poslovanje i finansiranje civilnog društva.
- To su izazovi sa kojima se suočavamo na dnevnom nivou i na kojima kontinuirano radimo, ali bez obzira na to koliko su zahtjevni, važno je da razmišljamo i o tome šta nas čeka nakon 2027. godine - kazala je Marković.
Marković je naglasila da kvalitet reformi u procesu pristupanja Evropskoj uniji direktno zavisi od snage i održivosti civilnog društva.
- Bez snažnog i održivog civilnog društva teško možemo očekivati transparentne i trajne reforme - istakla je Marković, dodajući da su i iskustva pojedinih država članica pokazala da procesi u kojima nije bilo adekvatnog uključivanja civilnog društva nijesu bili dugoročno održivi.
Ukazala je i na podatak da je u prethodne dvije godine više od 50 odsto zakona usvajano bez sistema učešća civilnog društva, uprkos postojanju razvijenih mehanizama za konsultacije.
Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u procesu evropskih integracija, Marković je ocijenila da civilni sektor ima dvostruku ulogu, kao korisnik finansijske, institucionalne i tehničke podrške, ali i kao iskren partner u reformama i glas zajednice.
Posebno je istakla značaj finansijske podrške i potrebe za kreiranjem instrumenata koji će omogućiti dugoročnu održivost organizacija. Kako je navela, projektna podrška jeste značajna, ali sama po sebi nije dovoljna za razvoj profesionalnih, održivih organizacija sa adekvatnom ekspertizom.
Marković je ukazala da civilno društvo već duže vrijeme razmatra izazove koji će nastupiti nakon punopravnog članstva u EU, navodeći da je važno koristiti iskustva država koje su taj proces prošle u skorijem periodu.
- Iskustva zemalja koje su nedavno pristupile EU, posebno regiona, mogu nam pomoći da izazove tranzicije prevaziđemo na racionalniji i funkcionalniji način - zaključila je Marković.
Načelnica direkcije za volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Ivanović poručila je da su razvoj socijalne ekonomije i volonterizma dva ključna sistemska procesa koji bi trebalo da dobiju značajno mjesto u daljem razvoju Crna Gora, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Podsjetila je da su u prethodnom periodu paralelno vođena tri komplementarna procesa: izrada Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije za period 2025–2029 sa akcionim planom za 2026–2027, Strategije razvoja volonterizma za isti period, kao i priprema Nacrta zakona o socijalnoj ekonomiji, koji je trenutno u fazi javne rasprave.
Prema njenim riječima, socijalna ekonomija u Crnoj Gori do sada nije bila jasno definisana u sistemskom okviru, navodeći da novi zakon i strategija treba da obezbijede pravnu sigurnost, jasne kriterijume i institucionalnu podršku.
- Zakon uvodi jasne kriterijume za sticanje statusa subjekta socijalne ekonomije i uspostavljanje registra, čime se obezbjeđuje prepoznatljivost i povjerenje javnosti i partnera - kazala je Ivanović.
Pojasnila je da jedna od ključnih odredbi predviđa obavezu da najmanje 50 odsto neto dobiti bude reinvestirano u ostvarivanje društvene misije i razvoj zajednice, čime se, kako je navela, osigurava da društveni cilj ostane u središtu poslovanja.
- Zakon, takođe, propisuje obaveze u pogledu transparentnosti, izvještavanja i mjerenja društvenog uticaja, kako bi se spriječile zloupotrebe i nelojalna konkurencija - navela je Ivanović.
Istakla je da socijalna ekonomija nije politika usmjerena na organizacije, već na ljude, sa posebnim fokusom na zapošljavanje mladih, osoba s invaliditetom, žena iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlenih i drugih ranjivih grupa. Time se, kako je kazala, tržište rada povezuje sa socijalnom politikom.
Strategija razvoja socijalne i solidarne ekonomije, kako je pojasnila Ivanović, postavlja ciljeve u oblasti jačanja institucionalnog i normativnog okvira, unapređenja finansijskih mehanizama podrške, izgradnje kapaciteta subjekata socijalne ekonomije i povećanja njihove vidljivosti i društvenog uticaja.
Govoreći o Strategiji razvoja volonterizma, Ivanović je pojasnila da je fokusirana na unapređenje zakonodavnog okvira, uspostavljanje evidencija i standarda kvaliteta, promociju volontiranja među mladima, jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama, kao i valorizaciju volonterskog rada.
- Volonterizam i socijalna ekonomija nijesu odvojeni procesi, već komplementarni. Volonterski angažman često predstavlja prvi korak ka socijalnom preduzetništvu, dok socijalna preduzeća institucionalizuju društvenu odgovornost - istakla je Ivanović.
Zaključila je da je riječ o sistemskoj reformi koja ima za cilj održiv razvoj i jačanje društvene odgovornosti, ocijenjujući da bi volonterizam i socijalna ekonomija trebalo da zauzmu važno mjesto u budućim nacionalnim prioritetima.
Konferencija je završni događaj EU projekta tehničke pomoći Vladi za unapređenje saradnje s civilnim društvom koji podržava Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Nova faza reformi za snažniji dijalog između države i nevladinog sektora

Rekordnih 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je prošle godine tokom obavljanja svog posla, a dvije trećine njih ubijeno je od strane Izraela, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
To je druga uzastopna godina da ubistva novinara dostižu rekord i druga uzastopna godina u kojoj je Izrael odgovoran za dvije trećine tih slučajeva, navodi CPJ, nezavisna organizacija sa sjedištem u Njujorku, koja dokumentuje napade na medije, u svom godišnjem izvještaju.
Izraelska vojska ubila je 86 novinara u 2025. godini, uglavnom Palestince u Gazi, ali i 31 radnika u napadu na medijski centar Huta u Jemenu, što je drugi najsmrtonosniji napad koji je CPJ ikada zabilježio, navodi se u izvještaju.
Izrael je takođe bio odgovoran za 81 odsto od 47 ubistava koja je CPJ klasificirao kao namjerno ciljana, odnosno "ubistva". Organizacija je navela da je stvarni broj vjerovatno veći zbog ograničenog pristupa koji otežava provjeru informacija u Gazi.
Izraelska vojska je ranije saopštila da njene trupe u Gazi ciljaju isključivo borce, ali da djelovanje u ratnim zonama nosi inherentne rizike. Izrael je u septembru priznao da je gađao medijski centar u Jemenu, opisujući ga tada kao propagandno krilo Huta.
U više slučajeva, Izrael je priznao da je ciljao novinare u Gazi za koje je tvrdio da imaju veze s Hamasom, ali bez pružanja provjerljivih dokaza. Međunarodne novinske organizacije snažno su negirale da su ubijeni reporteri imali veze s militantima. CPJ je takve optužbe Izraela nazvao "smrtonosnim klevetama".
Izrael ne dozvoljava stranim novinarima ulazak u Gazu, pa su svi medijski radnici koji su tamo ubijeni bili Palestinci.
U izvještaju se navodi da je "izraelska vojska sada počinila više ciljanih ubistava novinara nego vojska bilo koje druge vlade u evidenciji", uz napomenu da CPJ prikuplja podatke više od tri decenije.
Prema izvještaju, najmanje 104 od 129 ubijenih novinara stradala su u vezi s oružanim sukobima. Osim Gaze i Jemena, najsmrtonosnije zemlje za novinare bile su Sudan, gdje je ubijeno devet novinara, i Meksiko, gdje je stradalo šest.
Četiri ukrajinska novinara ubijena su od strane ruskih snaga, dok su tri novinara poginula na Filipinima.
Rusija je negirala da namjerno cilja novinare i optužila Ukrajinu da napada ruske reportere, što je Kijev demantovao.
Među ubijenima prošle godine bio je i novinar Rojtersa Husam al-Masri, koji je u avgustu poginuo od izraelske vatre dok je emitovao video-prenos uživo iz bolnice Nasser u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio je žaljenje zbog napada, u kojem su poginula još četiri novinara, nazvavši ga "tragičnim nesporazumom".
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala Hamasovu kameru, ali je istraga Rojtersa utvrdila da je uređaj pripadao toj agenciji.

Oboren crni rekord: U 2025. godini ubijeno čak 129 novinara, većinu usmrtio Izrael

Mađarski premijer Viktor ⁠Orban izjavio je da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Njegov postupak dodatno eskalira spor s Ukrajinom oko prekida rada naftovoda "Družba" kojim se ruska sirova nafta prevozi u Mađarsku i Slovačku. Obje zemlje krive Kijev za dugotrajan prekid snabdijevanja svojih rafinerija.
Kijev tvrdi da je prekid prouzrokovan ruskim napadom dronom koji je pogodio opremu naftovoda u zapadnoj Ukrajini.
<h2>Prekid isporuke nafte kroz "Družbu"</h2>
Nakon sastanka nacionalnog Savjeta za bezbjednost, Orban je rekao da Mađarska od 27. januara nije primila naftu kroz naftovod "Družba".
- Prema svim informacijama jasno je da taj prekid nema veze s tehničkim nego s političkim razlozima. Ukrajinska vlada na taj način vrši pritisak na Mađarsku i Slovačku - rekao je Orban.
Dodao je da informacije savjeta ukazuju da će biti "još poteza Ukrajine kako bi se poremetio mađarski energetski sistem", prenosi Jutarnji.hr.
<h2>Vojska čuva energetsku infrastrukturu</h2>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2026662954679074851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2026662954679074851%7Ctwgr%5E50dfd17766b28a6a5431cac65baf60947f2cb6dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zbog toga sam naredio pojačanu zaštitu energetske infrastrukture. To znači raspoređivanje vojnika i opreme oko ključnih energetskih postrojenja - rekao je Orban.
Premijer Mađarske je takođe uveo zabranu letenja dronova u okrugu Szabolcs-Szatmar-Bereg na mađarskoj strani granice s Ukrajinom.
- Mađarsku niko neće ucjenjivati - istakao je on.
<h2>Izbori 12. aprila i politička pozadina spora</h2>
Izbori u Mađarskoj održavaju se 12. aprila, a na njima Orban želi da bude reizabran. Istraživanje firme Mediana, poznate po preciznim predviđanjima, pokazalo je da je u februaru mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala svoju prednost nad Orbanovim Fidesom.
Orban optužuje Ukrajinu da energetskom destabilizacijom želi da izazove haos u Mađarskoj uoči izbora i utiče na mađarsku unutrašnju &nbsp;politiku.

Orban naredio angažovanje vojske: Vrše pritisak na nas

Potražiti pomoć je hrabrost, a ne slabost, jer svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja, poručeno je danas iz Herceg Novog, sa događaja kojim je obilježen Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, odnosno Dan ružičastih majica.
Djeca i mladi iz osnovnih i novske srednje škole odjenuli su ružičaste majice i u nebo pustili ružičaste balone, kao simboličan gest kojim žele da poruče da je vršnjačko nasilje aktuelna tema koja se tiče cijele zajednice.
Dan ružičastih majica je podsjetnik da svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja – bilo da je ono fizičko, verbalno ili ono tiho, skriveno, koje se dešava na društvenim mrežama i iza zatvorenih vrata, poručio je djeci i mladima predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
- Želim da vam kažem nešto vrlo jasno – niste sami. Ako ste doživjeli bilo koji oblik vršnjačkog nasilja, važno je da znate da to nije vaša krivica. Vaš glas je važan. I postoji neko ko želi i mora da vas čuje - kazao je Katić.
Kako je istakao, borba protiv vršnjačkog nasilja nije zadatak samo škole ili porodice, već cijele zajednice.
- Zato danas šaljemo poruku i odraslima. Roditeljima, učiteljima, profesorima – budimo otvoreni za razgovor. Pitajmo djecu kako su. Slušajmo ih bez osude. Pokušajmo da razumijemo izazove sa kojima se suočavaju u vremenu koje je drugačije od onog u kojem smo mi odrastali. Ako želimo da nam se obrate, moramo pokazati da smo mi njihovo sigurno mjesto - poručio je Katić.
Podsjetio je da je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje sproveo kampanju za prevenciju vršnjačkog nasilja sa jasnim porukama: „Stisni šaku, ne pesnicu“, „Čuvaj sebe i čuvaj druge.“
- Te poruke su vrijednosti koje želimo da živimo svakog dana. Samo ako svojim primjerom pokažemo da je nasilje neprihvatljiv model ponašanja, možemo učiniti da ga u našem gradu bude što manje - zaključio je predsjednik Opštine.
Sedamnaestogodišnja Martina Vračar iz nevladine organizacije „Osvit“ kazala je da vršnjačko nasilje nije samo fizičko, već su to i ružne riječi, ismijavanje, ogovaranje, širenje poruka i fotografija bez dozvole, ignorisanje i isključivanje iz društva.
- Nekad je to jedan bezazlen komentar, a nekad svakodnevni teret koji neko nosi sam, u tišini. Danas nosimo ružičasto kao simbol podrške, ali prava podrška nije samo majica. To je odluka – odluka da ne budemo dio problema, da ne ćutimo kada vidimo nepravdu, da budemo neko ko će reći da to nije u redu - poručila je Vračar.
Ona je istakla da nasilje nije tuđi problem, već situacija u kojoj svaki pojedinac ima odgovornost da reaguje.
- Nasilje opstaje onda kada mu publika daje snagu, kada se smijemo, kada dijelimo, kada prećutimo. Znam da nije uvijek lako suprotstaviti se. Nije lako izdvojiti se iz mase, ali je mnogo teže živjeti sa osjećajem da smo mogli pomoći, a nismo - navela je Vračar.
Podijelila je svoje volontersko iskustvo, tokom kojeg se susretala sa žrtvama vršnjačkog nasilja. Kako je kazala, ono što je tim mladim ljudima najviše nedostajalo nije bila kazna za nasilnika, nego podrška sredine i poruka da nisu sami.
- Danas želim da poručim svima, ako prolazite kroz nešto teško, potražite pomoć. To nije slabost, to je hrabrost. A svima nama ostalima – budimo generacija koja će birati empatiju umjesto ismijavanja, razumijevanje umjesto osude, razgovor umjesto nasilja. Možda ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo promijeniti nečiji dan. Možemo spriječiti jednu suzu, biti razlog zbog kojeg se neko osjeća prihvaćeno - rekla je Vračar.
Predstavnica Učeničkog parlamenta Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Milica Šekularac uputila je apel da svaki pojedinac pruži svoj doprinos podizanju svijesti o suzbijanju vršnjačkog nasilja, kroz svakodnevne činove dobrote i pružanje ruke onima koji su ugroženi.
- Naša škola, između ostalog, želi da bude mjesto sigurnosti, znanja i međusobnog uvažavanja gdje se različitosti prihvataju i podržavaju, a ne osuđuju. Samo zajedno možemo izgraditi društvo u kojem će osmijeh biti mnogo jači od bilo kojeg vida i oblika nasilja. Zato pružimo ruku onima kojima je potrebna, borimo se svi zajedno i svakog dana birajmo dobro - poručila je Šekularac.
Događaj kojim je obilježen Dan ružičastih majica organizovali su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i nevladina organizacija „Osvit“ iz Nikšića, u saradnji sa novskim školama.

Tag: divlje-deponije