U Crnoj Gori svake godine bude oko 20 novih slučajeva obolijevanja djece od nekog oblika kancera, naveli su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dodajući da su u dječijem uzrastu najčešćihematološki maligniteti, odnosno, kanceri krvi.
- Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije danonoćno brinu o njihovom zdravlju- kazali su iz KCCG.
Podsjećaju da se svake godine, 15. februara, širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti.
- Cilj je podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju naši mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Važno je, takođe, naglasiti i značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka- dodaju u saopštenju.
U Sjedinjenim Američkim Državama je 1997. godine, na inicijativu grupe roditelja, kreirana je zlatna vrpca koja se od tada korisi kao simbol borbe protiv raka među djecom.
- Zlatna boja je odabrana da se i na ovaj način pokaže da su djeca neprocjenjivo vrijedna. Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječena i nastavi život bez znakova bolesti- naveli su u saopštenju.
Ukazuju da ipak liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča.
- Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi- dalje navode iz KCCG.
Dodaju da se kod nekih pacijenata mogu javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini.
- Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja. Kod jednog broja djece mogu se javiti blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem, posebno ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu. Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu- navode iz KCCG.
Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje.
- Danas se o ovim pitanjima vodi sve više računa, a pacijenti se dugoročno prate kako bi se na vrijeme pružila adekvatna medicinska i savjetodavna podrška. Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Povećana osjetljivost, povremena anksioznost ili strah nijesu neuobičajeni i predstavljaju normalnu reakciju na stresno životno iskustvo- dodali su.
Kako navode, iako u javnosti postoji uvjerenje da djeca koja su primila hemioterapiju nužno imaju ozbiljne zdravstvene probleme tokom života, većina djece koja su izliječena od malignih bolesti izrasta u zdrave i funkcionalne odrasle osobe.
- Kasni efekti su mogući, ali nijesu pravilo, niti su uvijek trajni. Takođe, redovne kontrole ne služe izazivanju straha, već omogućavaju rano prepoznavanje i liječenje eventualnih kasnih posljedica, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti je još jedno česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku. Dugoročno praćenje djece koja su liječena od malignih bolesti ključno je za očuvanje zdravlja i omogućavanje kvalitetnog života. Ovo praćenje nije podsjećanje na bolest, već obezbjeđivanje da djeca imaju zdrav i sretan život u budućnosti-- dodali su.
Poručuju da podrška porodice, zdravstvenih radnika, obrazovnih institucija i šire zajednice igra ključnu ulogu u procesu oporavka i reintegracije djeteta u svakodnevni život.
- Dakle, kasni efekti hemioterapije kod djece predstavljaju realnu, ali ne i neizbježnu posljedicu liječenja malignih bolesti. Uz pravovremeno praćenje, savremenu medicinsku brigu i adekvatnu psihosocijalnu podršku, većina djece koja su prošla kroz liječenje malignih bolesti ima priliku ostvariti ispunjen i kvalitetan život. Na Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, pozivamo sve nas da budemo podrška ovoj djeci i njihovim porodicama na putu oporavka, jer svako dijete zaslužuje priliku za srećno i zdravo djetinjstvo- zaključuje se u saopštenju KCCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

KCCG: U dječijem uzrastu najčešći hematološki maligniteti

NVO „Ad Infinitum“ iz Kotora raspisao je konkurs za izbor novih, originalnih muzičkih kompozicija za djecu, koje će biti izvedene na Međunarodnom dječijem muzičkom festivalu Cattaro Junior 2026.
Festival se realizuje uz generalno medijsko pokroviteljstvo Radio-televizije Crne Gore (RTCG), uz medijske partnere Televiziju E, Prva TV, Radio Kotor, Radio DUX, Radio Titograd, Radio Elmag i Radio El, kao i uz podršku portala Montenegro Magazin i CDM.
Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu i sport Opštine Kotor, Kulturnog centra Kotor, Turističke organizacije Kotor i PAM-a Crne Gore.
Takmičarski festivalski program Međunarodnog dječijeg muzičkog festivala Cattaro Junior biće održan 7. juna 2026. godine na Ljetnjoj pozornici u Starom gradu Kotoru.
<h2>CILJ FESTIVALA</h2>
Cattaro Junior je međunarodni dječiji muzički festival posvećen afirmaciji muzičkog stvaralaštva namijenjenog djeci, razvoju mladih izvođača i podsticanju mladih autora, uz kontinuirano unapređenje umjetničkih standarda u muzici za dječiji uzrast.
Festival je namijenjen djeci uzrasta od 5 do 13 godina, odnosno djeci koja do dana održavanja Festivala nijesu navršila 14 godina života.
<h2>USLOVI KONKURSA</h2>
Pravo učešća imaju kompozitori, tekstopisci i aranžeri iz Crne Gore i inostranstva. Prijavljene kompozicije moraju biti originalne i ranije neizvođene u javnosti, niti objavljene u bilo kojem obliku. Tekst i tematika pjesama moraju biti u potpunosti prilagođeni dječijem uzrastu.
Trajanje kompozicije ne smije prelaziti 3 minuta. Pjesme mogu biti izvođene na bilo kojem jeziku. Uz prijavu je obavezno dostaviti prevod teksta na jedan od jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, radi korišćenja u zvaničnim festivalskim i medijskim materijalima.
Jedan autor (kompozitor i/ili tekstopisac) može prijaviti najviše dvije kompozicije. Jedan aranžer može raditi najviše dva aranžmana.
U slučaju prekoračenja navedenih ograničenja, prijave tog autora ili aranžera biće diskvalifikovane.
Autori garantuju da prijavljene kompozicije ne krše autorska i srodna prava trećih lica, te snose punu odgovornost u slučaju eventualnog spora.
<h2>NAČIN PRIJAVE</h2>
Prijave se podnose isključivo elektronskim putem na e-mail adresu: info@infinitumart.me
Prijava mora sadržavati: ime i prezime autora muzike, teksta i aranžmana, kontakt telefon i e-mail adresu autora, ime i prezime djeteta izvođača, datum i godinu rođenja, ispisani tekst pjesme i prevod teksta, demo snimak kompozicije (MP3 ili WAV format) i saglasnost autora za izvođenje i promotivno korišćenje kompozicije u okviru Festivala.
Na konkurs se dostavljaju isključivo demo verzije kompozicija. Finalne verzije pjesama neće biti razmatrane u procesu selekcije. Prijave koje nijesu potpune ili su dostavljene nakon isteka roka neće biti razmatrane u procesu selekcije.
Konkurs je otvoren do 10. aprila 2026. godine.
<h2>SELEKCIJA</h2>
Selekciona komisija Festivala odabraće 15 kompozicija koje će biti izvedene u takmičarskom programu Festivala.
Odabrane kompozicije ne mogu se naknadno povući iz festivalskog programa, osim u slučaju više sile, o čemu odlučuje Organizator.
U slučaju povlačenja odabrane kompozicije suprotno odredbama ovog konkursa, Organizator zadržava pravo da preduzme odgovarajuće mjere, u skladu sa važećim propisima.
Odluke selekcione komisije su konačne.
Festival Cattaro Junior realizuje se uz aktivnu medijsku podršku pokrovitelja i partnera, kroz medijsko praćenje festivalskih aktivnosti i promociju programa.
PARTICIPACIJA
Participacija za učešće na Festivalu iznosi 100 eura po odabranoj kompoziciji, za sve učesnike bez obzira na zemlju porijekla, i namijenjena je isključivo pokriću dijela organizacionih i produkcionih troškova Festivala, bez ostvarivanja bilo kakve komercijalne dobiti.
U okviru pratećeg programa Festivala, koji se realizuje 6. juna 2026. godine, organizator obezbjeđuje smještaj u Kotoru za dijete – učesnika Festivala i jednog roditelja ili staratelja, kao i učešće u društveno-edukativnim aktivnostima koje uključuju organizovano krstarenje Bokokotorskim zalivom, realizovano u partnerstvu sa Golden Wave iz Kotora, sa ciljem upoznavanja učesnika sa kulturno-istorijskim nasljeđem Kotora i Boke.
Način i rok uplate participacije biće precizirani u obavještenju o selekciji.
<h2>NAGRADE</h2>
– Grand Prix Cattaro Junior – 1.000 eura 
 – Najbolja kompozicija – 500 eura 
 – Najbolji aranžman – 400 eura 
 – Najbolji tekst – 300 eura 
 – Najbolja interpretacija (5–9 godina) – 100 eura 
 – Najbolja interpretacija (10–13 godina) – 100 eura 
 – Nagrada stručnog žirija za najboljeg mladog autora – 200 eura 
 – Nagrada dječijeg žirija
Specijalne razvojne nagrade
– Razvojni plasman (kategorija 10–13 godina): 
 Učesnik sa najboljom interpretacijom u ovoj kategoriji, čiji uzrast u narednoj godini ispunjava propozicije festivala Cattaro Teen, stiče pravo na direktan plasman na Cattaro Teen naredne godine, bez obaveze ponovnog konkursa.
– Kontinuitet razvoja (kategorija 5–9 godina): 
 Učesnik sa najboljom interpretacijom u ovoj kategoriji stiče pravo na direktan plasman na Cattaro Junior naredne godine, bez obaveze ponovnog konkursa.
Nagrađene kompozicije biće snimljene i emitovane putem medijskih partnera Festivala.
Organizator zadržava pravo korišćenja audio, video i foto zapisa nastalih tokom Festivala isključivo u promotivne, arhivske i nekomercijalne svrhe, bez vremenskog ograničenja, uz puno poštovanje autorskih prava.
Za dodatne informacije u vezi sa konkursom, zainteresovani se mogu obratiti putem telefona, WhatsApp-a ili Viber-a na broj 
 +382 67 143 444.
Organizator zadržava pravo izmjene tehničkih i organizacionih detalja konkursa uz prethodnu najavu učesnicima, bez izmjene njegove suštine.

1250x600

1084x550

Raspisan konkurs za prijavu pjesama na Međunarodni dječiji festival Cattaro Junior 2026.

Država ima pravo i obavezu da preduzme sve ono što može da doprinese povećanju obuhvata djece vakcinacijom, čak i mjeru uslovljavanja upisa u vaspitno-obrazovne ustanove, kako bi u stvari zaštitila život, opstanak i razvoj djece, rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković.
Aktuelne izmjene zakona koje uslovljavaju boravak djece u vaspitno-obrazovnim ustanovama vakcinacijom otvorile su kompleksno pitanje odnosa između zaštite javnog zdravlja i prava djeteta na obrazovanje. Dok UNICEF upozorava na potencijalno kršenje međunarodnih konvencija zvanični podaci ukazuju na to da je polovina djece rođene u Crnoj Gori u prethodne četiri godine nevakcinisana. 
Malo se govori o tom problemu, kaže Mijušković, jer je niska stopa obuhvata djece vakcinacijom, a sama vakcinacija se smatra u medicini, podsjeća ona, velikim dostignućem.
- Postavlja se pitanje da li ova dodatna mjera koju je zakon definisao - uslovljavanje polaska u vrtić obaveznom vakcinacijom nešto na šta je država imala pravo?! Naš zakon je u prethodnom periodu takođe poznavao obaveznu vakcinaciju i takođe je poznavao određene kaznene mjere za roditelje koji nijesu ispunjavali tu svoju obavezu - rekla je Mijušković.
Podsjeća da je sama institucija Ombudsmana 2016.godine bila na stanovištu da ne treba uslovljavati polazak djece u vaspitno obrazovne ustanove vakcinacijim, već da Ministarstvo zdravlja i zdravstveni sistem uopšte treba da učine da budu vakcinisana sva djeca koja, ističe ona, nemaju kontraindikacije za to. 
- U proteklih deset godina nijesmo imali zadržavanje onog stepena kakva je bila vakcinacija 2015. godine, nego imamo konstantan pad obuhvata djece, tako da smo danas praktično zadnji u Evropi, pa kažu i u svijetu, po obuhvatu djece vakcinacijom. Sada mi više ne možemo govoriti da bi bilo dobro da se preduzimaju neke druge mjere. Država ima pravo i ima obavezu u stvari da preduzme sve ono što može da doprinese povećanju obuhvata djece vakcinacijom, pa naravno i ovakvu mjeru, kako bi u stvari zaštitila život, opstanak i razvoj djece - zaključila je Mijušković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3L8VFxVhjT0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mijušković: Danas smo praktično posljednji u Evropi i svijetu po obuhvatu djece vakcinacijom

Fondacija Mentorium je, pozivajući se na dostupne podatke zdravstvenih i strulnih institucija, saopštila da godišnje od malignih bolesti oboli između 20 i 30 djece, dok se bilježi i do 10 smrtnih slučajeva godišnje u starosnoj grupi do 18 godina.
- Najčešći oblici dječjeg raka u našoj zemlji su leukemije, tumori mozga, kostiju i limfomi. Ove brojke, iako male u odnosu na globalne razmjere, za svaku porodicu predstavljaju cijeli svijet koji se u jednom trenutku promijeni zauvijek - navedeno je u saopštenju ove Fondacije.
U Fondaciji su, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, kazali da ovaj datum podsjeća da nijedno dijete ne smije biti samo u borbi za život i da odgovornost za njihovu budućnost dijelimo svi, kao društvo i kao ljudi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 400.000 djece i adolescenata širom svijeta svake godine dobije dijagnozu raka, najčešće leukemija, tumora mozga i limfoma.
Iako je medicina napravila veliki napredak, u Fondaciji Mentorium kažu da razlike u pristupu liječenju i dalje određuju šanse za preživljavanje hiljada djece, naročito u zemljama sa ograničenim resursima.
- Rak kod djece nije samo zdravstveni problem, to je duboko društveno pitanje koje zahtijeva sistemsku brigu, pravovremenu dijagnostiku, dostupno liječenje i snažnu psihosocijalnu podršku djeci i njihovim porodicama - navedeno je u saopštenju.
Fondacija Mentorium pozvala je institucije, donosioce odluka, medije i građane da unaprijede sistem podrške djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama, obezbijede jednak i pravovremen pristup liječenju i terapijama i kontinuirano rade na podizanju svijesti i empatije u društvu.
- Na današnji dan, Fondacija Mentorium izražava duboko poštovanje prema malim borcima, njihovim roditeljima i zdravstvenim radnicima koji svakodnevno stoje na prvoj liniji ove borbe. Naša je zajednička obaveza da djeci obezbijedimo ne samo liječenje, već i dostojanstvo, sigurnost, podršku i nadu. Jer kada dijete oboli – cijeli svijet mora stati uz njega - poručili su u Fondaciji Mentorium.

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

Holandija je najbolja zemlja na svijetu kad je u pitanju dobrobit djece, saopštio je Unicef na osnovu svog Innocenti istraživanja.
Innocenti izvještaj predstavlja rang listu zemalja po tome kako napreduju u ključnim aspektima dobrobiti djece. Kako navodi UNICEF, rangiranje se ne zasniva na infrastrukturi ili ekonomskim pokazateljima, već na stvarnim uslovima u kojima deca odrastaju, prenosi Nova.rs.
U ovom izvještaju, 43 zemlje u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropskoj uniji (EU) rangirane su po mentalnom blagostanju, fizičkom zdravlju i vještinama djece i adolescenata.
Uz napomenu da postoji prostor za poboljšanje u svim zemljama, čak i onima na vrhu rang liste, kao tri prve zemlje su se istakle Holandija, Danska i Francuska. Ove zemlje su i najjače u sve tri kategorije.
<h2>"Samo budi normalan"</h2>
Holandija posebno dobro prolazi u segmentu mentalnog zdravlja – djeca generalno imaju niži nivo stresa u poređenju s mnogim drugim zemljama, a društvo i školski sistem često podržavaju ravnotežu između učenja i slobodnog vremena.
Neobično veliki procenat djece, posebno tinejdžera, reći će vam da su zadovoljni svojim životom, a država ulaže u zdravstvene usluge, kvalitetno predškolsko obrazovanje i razne javne usluge (biblioteke, sportske i kulturne sadržaje) koje pomažu djeci da se razvijaju u zdravom i podsticajnom okruženju.
Dio ovoga je kulturološki, objašnjava Olga Meking, majka troje djece koja živi u Holandiji 15 godina i autorka je knjige "Niksen: Embracing the Dutch Art of Doing Nothing".
- Postoji diskurs o tome kako Amerikanci pokušavaju da nauče sve da budu izuzetni. Ovdje postoji izreka: "Samo budi normalan, to je već dovoljno ludo", rekla je svojevremeno za BBC, skrenuvši pažnju na način razmišljanja za koji misli da doprinosi manje opterećenom djetinjstvu. Takođe se stavlja veliki naglasak na druženje, dodala je, a grupe, klubovi i aktivnosti u zajednici su posebno česte.
Ali, kaže ona, ako su holandske porodice i djeca srećni, to je takođe zbog strukturnih faktora.&nbsp;
- Ne možete imati holandsko roditeljstvo bez holandskog sistema socijalne zaštite. A Holandija zaista nudi roditeljima mnogo podrške - primijetila je ona.
Pogledajte kako izgleda lista top 20 zemalja, iz ugla odrastanja:
Holandija
Danska
Francuska
Portugal
Irska
Švajcarska
Španija
Hrvatska
Italija
Švedska
Mađarska
Austrija
Slovenija
Japan
Litvanija
Rumunija
Finska
Češka
Kanada
Slovačka

UNICEF proglasio najbolju zemlju za odgajanje djece

Tvrda stolica, odnosno opstipacija, čest je problem kod djece i najčešće se javlja u određenim razvojnim periodima, posebno kada se djeca odvajaju od pelena, kazala je pedijatrica i subspecijalista gastroenterohepatologije dr Dragana Peković, gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Kako je pojasnila, u najvećem broju slučajeva ne radi se o nekoj organskoj bolesti, već o takozvanoj funkcionalnoj opstipaciji.
- Nije u pozadini neka bolest, već po definiciji to je funkcionalna opstipacija, kada u trajanju od minimum mjesec dana dijete ima problem sa pražnjenjem, bilo da se radi o dvije ili više stolica na dnevnom nivou, bolnim defekacijama, naprezanju, maloj količini stolice poslije velikog naprezanja ili velikoj širokoj stolici koja je često praćena i kapljicama svježe krvi na toalet papiru što često roditelje uspaniči - rekla je Peković.
Dr Peković je nedavno proglašena najboljim pedijatrom za 2025. godinu od strane jednog renomiranog svjetskog medicinskog brenda. Kako ističe, priznanje joj ima posebnu vrijednost jer su o nagradi odlučivali roditelji.
- Ja sam više puta rekla – ne mislim da sam najbolji pedijatar, ima mnogo iskusnijih od mene, boljih od mene, od kojih i dan danas učim. Posebno me raduje jer sam ja pedijatar tek nekoliko godina, i prilično sam mlada u svijetu pedijatrije, tako da mi ova nagrada pričinjava posebno zadovoljstvo i podstrek za dalja usavršavanja - kazala je ona.
Govoreći o svakodnevnoj praksi, Peković navodi da statistika pokazuje da oko 25 odsto pacijenata koji dolaze u gastroenterološku ambulantu ima problem sa opstipacijom, a kod djece se najčešće radi upravo o funkcionalnoj opstipaciji.
- Tvrda stolica je česta kod djece i najčešće se javlja u nekim periodima, što je interesantno, posebno kada se odvajaju od pelena - istakla je Peković.
Kao dodatni problem navela je i polazak u vrtić, gdje djeca često izbjegavaju pražnjenje zbog neadekvatnih uslova.
- Kaže i da je problem kad djecu krenu u vrtić, a u vrtiću su toalet jedan do drugog bez pregrada, pa su joj tako često djeca govorila da ih je sramota da vrše nuždu ili to polovično odrade - prisjetila se Peković.
Upozorava da nepotpuno pražnjenje može dovesti do ozbiljnijih posljedica i promjena u ponašanju djece.
- Nepotpuno pražnjenje stvori začarani krug i dođemo od malog problema do velikog problema. Djeca nekada neće ni da hodaju pretjerano, zato što kada hodaju, trče ili se igraju gravitacija pokušava da učini svoje, da vuče stolicu ka dolje, a djecu to boli i onda je rezultat potpuno promijenjeno ponašanje, koje prati često povraćanje i bolovi u stomaku. Čak tri do pet odsto dolazi hitno kod hirurga da se isključi akutno hirurško oboljenje, a zapravo se napipa ta masa fekaloma u stomaku - naglasila je Peković.
Podsjetila je i na važnu ulogu crijeva u imunološkom sistemu.
- Crijeva su najveći imunološki organ sa najviše limfnih čvorova, pa kod opstipacije ti limfni čvorovi oteknu, jer fekalna masa iritira crijeva - navela je ona.
Dodaje da se usljed opstipacije mijenja crijevna flora, što pogoduje razvoju parazita.
- Mijenja se crijevna flora i postaje podloga za neke parazite, za crviće kod djece jer oni vole tvrdu stolicu… dok kada se djeca ne prazne onda se ti neželjeni stanovnici naseljavaju i razmnožavaju u većem broju - objasnila je Peković.
Ona je istakla da prepunjena crijeva mogu dovesti i do problema sa želucem, refluksom i vraćanjem kisjeline.
- Sve je to uzročno-posljedično - zaključila je Peković.

Peković: Tvrda stolica česta kod djece, naročito u periodu odvajanja od pelena

Obaveznu MMR vakcinu protiv tri zarazne bolesti (male boginje, rubeola i zauške) u Crnoj Gori nije primilo 31.409 djece od jedne do 18 godina.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), oni nijesu primili nijednu dozu ove vakcine. Posebno zabrinjava podatak da je na početku 2026. godine nevakcinisano svako drugo dijete predškolskog uzrasta.
– Trenutni obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 49,5 odsto, kod djece u osnovnoj školi 87,1 odsto, a u srednjoj školi 91,4 odsto. Ukupan broj djece uzrasta od 1 do 18 godina koja nisu primila nijednu dozu MMR vakcine iznosi 31 409. Obuhvati drugom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele i dalje su znatno ispod zadovoljavajućih 95 odsto – konstatovano je u izvještaju Instituta za javno zdravlje, gdje su navedeni podaci do 31. decembra 2025.
Epidemiolozi poručuju da je vakcinacija najbolja zaštita od morbila (male boginje).
– Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu, objasnili su iz IJZCG.
Oni u kontinuitetu pozivaju roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive kao što su predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativni objekti, kao ni na izlete, ekskurzije…
– Osobama koje nisu potpuno vakcinisane protiv morbila (dvije doze vakcine), ili nemaju dokaz da su preležale ovu bolest, savjetuje se da izbjegavaju posjete oblastima sa registrovanim slučajevima obolijevanja u zemlji i inostranstvu, kao i prisustvo masovnim događajima, prije svega u zatvorenom prostoru. Na taj način mogu smanjiti rizik od infekcije i zaštititi svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih – ponavljaju iz iz IJZCG.
Prema njihovim podacima, od marta do 31. decembra prošle godine nije registrovan nijedan slučaj morbila u Crnoj Gori. U prva tri mjeseca prošle godine registrovano je 12 oboljelih.
Poslednji potvrđeni slučaj obolijevanja od morbila laboratorijski je dijagnostikovan 25. marta 2025. godine u laboratoriji IJZCG, i to kod osobe starosti 52 godine sa prebivalištem u Gusinju. Epidemiološkim istraživanjem nije utvrđena povezanost ovog slučaja sa prethodno prijavljenim slučajevima morbila u zemlji.
U 2024. godini registrovano je 35 slučajeva morbila.

Nevakcinisano svako drugo dijete u vrtićima

U pljevaljskoj bolnici trenutno je hospitalizovano devetoro djece sa respiratornim tegobama, a svi pacijenti su stabilnog opšteg zdravstvenog stanja. Njihova klinička slika odgovara uobičajenim virusnim respiratornim infekcijama izraženijeg intenziteta, karakterističnim za ovaj period godine, saopštio je vršilac dužnosti generalnog direktora u Ministarstvu zdravlja Kenan Kurtagić.
Kurtagić je, na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora posvećenoj zagađenju vazduha u Pljevljima, kazao da u Ministarstvu prepoznaju zabrinutost Pljevljaka za njihovo zdravlje, navodeći da konstinuirano prate epidemiološku situaciju u tom gradu.
- Tokom novembra i decembra u svim opštinama zabilježen je povećan broj djece sa respiratornim tegobama, kako u ambulantnim pregledima, tako i u hospitalizacijama. Ovakav trend je očekivana pojava u ovom periodu i ne pokazuje direktnu povezanost sa lokalnim nivoom zagađenja vazduha - rekao je Kurtagić, dodajući da se radi o sezonskom virusnom talasu koji je počeo nešto ranije sa sličnim instenzitetom u svim reonima.
On je rekao da podaci pokazuju blagi pad hospitalizovane djece u odnosu na isti period prošle godine. Ističe da se epidemiološka situacija u Pljevljima ne razlikuje značajno od situacije u drugim opštinama.
- U periodu od 1. novembra do 16. decembra ove godine hospitalizovano 57 djece sa respiratornim tegobama, a u istom periodu prošle godine 65. Trenutno je hospitalizovano devetoro djece sa respiratornim problemima i svi su stabilnog opšteg stanja. Nijedno ne zahtijeva kiseoničku terapiju, a klinička slika odgovara uobičajenim respiratornim virusnim infekcijama jačeg intenziteta uobičajenim za ovaj period godine - tvrdi Kurtagić.
Ivan Samardžić iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) je kazao da do 16. decembra 2025. godine IJZ nije dobio nijedan podatak od nadležne epidemiloške službe iz Doma zdravlja Pljevlja o eventualnoj ugroženosti zdravlja ljudi.
- Nijesmo dobili nijednu naznaku da je došlo do promjene zdarvstvenog stanja - tvrdi Samardžić, dodajući da nastavljaju da prate epidemilošku situaciju i podjećajući na mjere koje je izdao IJZ.
T.K.

Kurtagić: U Pljevljima hospitalizovano devetoro djece, epidemiološka situacija slična i u drugim opštinama

U okviru inicijative predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog "Bring Kids Back UA" i uz podršku tima "Save Ukraine" uspješno je vraćena grupa ukrajinske djece i tinejdžera sa ukrajinskih teritorija koje je privremeno okupirala Rusija.
Među vraćenom djecom je devetogodišnja Alina, čija se porodica dugo plašila da napusti teritorije pod okupacijom, jer je njen otac bivši vojnik.
Ruske snage redovno su, prema navodima Ukrinforma, proveravale ovakve porodice, vršile pretrese, ispitivanja i zastrašivanja.
Sedamnaestogodišnji Jevgen je cijelu školsku godinu proveo pod okupacijom.
Bio je primoran da pohađa kadetski razred, učestvuje u takozvanim "vaspitnim razgovorima" i vojnopatriotskim aktivnostima.
Pored njih, u Ukrajinu su vraćeni i šesnaestogodišnji Matvij i njegova osmogodišnja sestra Alisa, kao i šesnaestogodišnja Mija.
U objavi organizacije je izražena zahvalnost partnerima "Save Ukraine", organizaciji "We are all Ukrainians 2022", humanitarnom fondu "Humanity", timu "Helping to Leave" i Ujedinjenom centru za koordinaciju potrage i oslobađanja zatvorenih osoba, za zajedničke napore u spasavanju ukrajinske djece.
Prethodno je na teritoriju pod kontrolom Ukrajine vraćena još jedna grupa djece, starosti od sedam do 17 godina, iz privremeno okupiranih oblasti Hersona.

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

Srednjoškolci i srednjoškolke žele školu koja reaguje brzo, odlučno i dosljedno, koja gradi povjerenje, komunicira otvoreno i prati slučajeve do kraja. Njihovi odgovori potvrđuju da rješenja postoje, ali da je ključ u većoj vidljivosti procedura, usmjerenijem osnaživanju učenika, dosljednijem postupanju nastavnika i aktivnijoj ulozi roditelja.
To je zaključak rezultataistraživanja o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori, koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.
Kako su saopštili iz UMHCG, nalazi istraživanja jasno pokazuju da u crnogorskim srednjim školama preovlađuju verbalni, socijalni i digitalni oblici nasilja, dok fizičko i seksualno nasilje, iako manje vidljivo, takođe predstavljaju relevantan problem, dok se istovremeno suzbijanje vršnjačkog nasilja doživljava kao složen izazov koji zahtijeva ipreventivne i represivne mjere.
- Više od polovine učenika/ca, njih 59,8 odsto doživljava verbalnu agresiju kao prisutnu u velikoj mjeri ili pretežno prisutnu u školama, pri čemu su &nbsp;ismijavanje, vrijeđanje i pogrdni komentari postali su gotovo „normalizovani“, a mnogi učenici/ce navode da traju mjesecima bez adekvatne reakcije. Socijalna isključenost i ogovaranje, takođe, su široko rasprostranjeni, a 53,7 odsto učenika/ca procjenjuje da su prisutni u velikoj mjeri, iako često ostaju nevidlnastavnicimaom i stručnom kadru i roditeljima - naveli su oni.
Dodaju da je svaki peti učenik/ca lično doživio neki oblik vršnjačkog nasilja, pri čemu otvoreni odgovori otkrivaju bolnu širinu iskustava, odismijavanja zbog fizičkog izgledaipogrdnog prozivanja, dofizičkih napada, guranja niz stepenice i zastrašivanja u školskim prostorijama.
- Značajan broj učenika/ca svjedoči i o onlajn nasilju, širenju lažnih glasina i izradi lažnih profila. Posebno zabrinjavaju svjedočenja u kojima su nasilnici odrasli; pojedini učenici/ce opisuju omalovažavanje i uvrede od strane nastavnika. U percepciji učenika/ca, nasilje je najčešće usmjereno prema onima koji se razlikuju po izgledu, stilu i interesovanjima, ali i prema osobama s invaliditetom i pripadnicima drugih marginalizovanih grupa. Učenici/e ističu nedostatak razumijevanja različitosti, pritisak vršnjačke grupe i potrebu za dominacijom kao važne pokretače nasilja - ističu u saopšenju.
Navode i da, iako 43,5 odsto učenika/ca smatra da škola ima definisanu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja, veliki broj njih ne zna kome da se obrati, kako izgleda prijava i šta se dešava nakon nje. Osim toga, glavni razlozi zbog kojih učenici/e ne prijavljujunasilje su strah od osvete i osude vršnjaka, nepovjerenje u institucije i osjećaj da „prijavljivanje neće promijeniti ništa“. Zato više od četvrtine učenika/ca, koji je bio žrtva, nikome ne prijavi nasilje.
- Ohrabrajuće je da većina učenika/ca, njih 78 odsto navodi da je makar jednom pružila podršku žrtvi, što pokazuje da empatija među mladima postoji, ali nije dovoljno osnažena. Kada ipak potraže pomoć, učenici/e se najčešće obraćaju razrednom starješini i predmetnim nastavnicima, dok se rijetko javljaju stručnim službama ili institucijama - stoji u saopštenju ove nevladine prganizacije.
Kako su kazali, procjene reakcija škole pokazuju mješovitu sliku.
- Gotovo polovina učenika/ca smatra da škola djeluje ozbiljno i efikasno, ali isto toliko njih navodi da reakcija nije bila zadovoljavajuća ili je potpuno izostala. Preventivne aktivnosti poput radionica i edukacija sprovode se, ali neujednačeno jer četvrtina smatra da se one dešavaju rijetko ili nikada. Mnogo je podijeljeno i mišljenje o ličnom primjeru nastavnika, gotovo polovina njih promoviše toleranciju i nenasilnu komunikaciju, ali više od četvrtine učenika/ca to ne prepoznaje u školskoj praksi - dodali su.
Uloga roditelja, naglašavaju, takođe varira.&nbsp;
- Dok polovina učenika/ca smatra da su roditelji uključeni i da prepoznaju nasilje, trećina to dovodi u pitanje, a značajan udio učenika/ca ne zna kako bi procijenio njihov angažman. Učesnici/e otvoreno govoreo strahu, povlačenju, suzama, ali i o trenucima kada su pronašli snagu da se suprotstave.Ovi glasovi jasno pokazuju da školske zajednice moraju snažnije reagovati, graditi kulturu podrške i stvoriti okruženje u kojem se svako dijete osjeća sigurno, viđeno i zaštićeno odnosno potvrđuju potrebu za ciljanom edukacijom, jačanjem mehanizama prijavljivanja i sistemskom podrškom učenicima/ama, kako bi se svim oblicima nasilja pristupilo pravovremeno i efikasno, kao i da se učenicima/ama omogući sigurno okruženje u kojem će se svaki oblik nasilja prepoznati i sankcionisati - naveli su u saopštenju.
Navode i da najveći broj učenika/ca ponavlja da je neophodno uvesti jasne, dosljedne i svima poznate školske procedure i sankcije, jer imaju osjećaj da se nasilje često ne kažnjava adekvatno ili da reakcije zavise od procjene pojedinih nastavnika.
- Strože kazne, uključujući i drastične mjere poput isključenja iz škole, česte su u odgovorima, što govori o snažnoj potrebi za većim osjećajem sigurnosti. Uz želju za striktnijim sankcijama, veliki broj učenika/ca ističe i važnost radionica, edukacija i razgovora sa psiholozima, pedagozima i drugim stručnjacima. Učenici/e smatraju da se krozkontinuirani rad, obuke i otvoren dijalog mogu razvijati empatija i vještine nenasilne komunikacije, a mnogi vjeruju da bi upravo radionice o mentalnom zdravlju i toleranciji bile ključne za sprečavanje nasilja. Neki predlažu i uključivanje iskustava stvarnih žrtava, jer smatraju da bi to imalo jači uticaj od teorijskih predavanja -.
Primjetno je, kako kažu, i da jedan dio učenika/ca naglašava važnost komunikacije, ne samo između učenika i nastavnika, već i sa roditeljima.
- Smatra se da bi redovno informisanje roditelja o ponašanju djece, kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju problema, značajno doprinijeli smanjenju nasilja. Drugi učenici/e ističu da je ključ u jačanju međusobnog poštovanja, stvaranju prostora za bolju integraciju i druženje, te u aktivnostima koje spajaju, a ne dijele učenike. Iako se mnogi zalažu za institucionalne mjere, dio učenika/ca izražava osjećaj nemoći ili nedostatka ideja, navodeći da ne znaju šta bi uradili ili da nisu imali iskustva sa nasiljem. Pojedini odgovori odražavaju i frustraciju, ponekad kroz ironične ili ekstremne prijedloge, što zapravo potvrđuje koliko je tema emotivno nabijena - dodali su u saopštenju.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 359 srednjoškolaca sa i bez invaliditeta i iz različitih opština Crne Gore.

Srednjoškolci traže brzu i odlučnu reakciju škole na vršnjačko nasilje

Poljski premijer Donald Tusk uputio je u četvrtak dramatičan apel građanima Poljske koji se nalaze u Iranu ili planiraju putovati u tu zemlju, pozivajući ih da je hitno napuste ili u potpunosti odustanu od putovanja.
Upozorio je da je sigurnosna situacija izuzetno ozbiljna i da bi se mogla naglo pogoršati u vrlo kratkom roku.
Tusk je jasno naglasio da se ovaj poziv mora shvatiti s maksimalnom ozbiljnošću i da nipošto nije riječ o pretjeranom upozorenju.
Poljski premijer je upozorio da se situacija može promijeniti "u roku od nekoliko sati do nekoliko desetina sati". Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do izbijanja oružanog sukoba, niko neće moći garantovati mogućnost sigurne evakuacije stranih državljana.
- Niko neće biti u stanju osigurati opcije za izvlačenje ljudi ukoliko dođe do eskalacije trenutne situacije - poručio je Tusk, naglašavajući urgentnost trenutka.
Ovo dramatično upozorenje iz Varšave dolazi usred izuzetno visokih tenzija tokom pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Bijela kuća je u srijedu saopštila da bi za Iran bilo "mudro" da pristane na sporazum sa SAD-om. Ovakva retorika stiže nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovo javno nagovijestio mogućnost direktne vojne intervencije protiv Teherana.
Da je situacija na ivici usijanja potvrđuju i navodi stranih medija, koji špekulišu da bi do američkog vojnog udara na Iran moglo doći već tokom predstojećeg vikenda.

"Situacija je izuzetno ozbiljna": Poljska hitno pozvala svoje građane da napuste Iran

Uvredama, prijetnjama i govorom mržnje upućenim jednoj ženi u politici ne napada se samo ona već sve žene koje su odlučile da dignu glas, da se bore i da budu dio javnog života - poručila je predstavnica Evropskog saveza Tanja Vujičić.
Ne smijemo, podvlači ona, ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja.
- Podrška Anđeli (Vojinović) je podrška dostojanstvu svake žene. Solidarno, glasno i bez straha protiv mržnje i ponižavanja žena u politici - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F2024569010902180206%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

Košarkaši Budućnost Volija i Mornar Barskog zlata igraće u finalu završnog turnira Kupa Crne Gore.
Budućnost je danas u Bijelom Polju, u polufinalnom meču, savladala SC Derbi 97:60.
Ekipa trenera Andreja Žakelja potpuno je nadigrala rivala, a pitanje pobjednika riješila je već u četvrtini koju je dobila 34:9.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Đorđije Jovanović sa 32 poena.
Centar Zoran Nikolić ubacio je 15, Jogi Ferel 14, dok je Rašid Sulajmon meč završio sa 12 poena.
U ekipi SC Derbija jedini sa dvocifrenim učinkom bio je Filip Anđušić sa deset poena.
Mornar je nastup u finalu izborio pobjedom protiv Kotora 90:83.
Barski tim dopobjede vodili su Olston Mejson sa 22 i Nemanja Vranješ sa 16 poena.
Istakli su se i Alija Islamović i Petar Krivokapić sa po 13 poena.
U ekipi Kotora najbolji je bio Miki Pirson sa 21, dok je Maksim Vukčević ubacio 19 poena.
Finalni meč na pogramu je sjutra u 19 sati.

Budućnost i Mornar u finalu

Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjednice su Kupa Crne Gore.
Budućnost je večeras u Bijelom Polju, u finalnom meču završnog turnira, savladala tivatsku ekipu Sea stars 108:61.
To je podgoričkim košarkašicama 15. uzastopni, ukupno 17. trofej Kupa Crne Gore.
Pehar su, osim posljendjih 15, osvajale i 2007. i 2008. godine.&nbsp;
Sea stars je plasmanom u finale ostvario najbolji rezultat u tom takmičenju.
Najefikasnija u podgoričkom sastavu bila je Amerikanka Dilern Brn sa 29 poena, dok su po 17 dodale Ksenija Šćepanović i Janja Dragišić.
U ekipi iz Tivta najbolja je bila Zitorija Kuk sa 25 poena.
Za trofej u konkurenciji košarkaša sjutra će igrati Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato.

Košarkašice Budućnost Bemax pobjednice Kupa Crne Gore

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: djeca