Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta, upozorili su iz UNICEF-a i pozvali kreatore politika, prosvjetne radnike i lokalne zajednice da preduzmu snažnije mjere za okončanje tih brakova i osiguranje kvalitetnog obrazovanja za sve djevojčice.
Iz UNICEF-a su, povodom Međunarodnog dana žena, kazali da svako dijete ima pravo da raste bezbjedno, bude obrazovano i da slobodno bira svoju budućnost.
- Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta. Radi se o i ozbiljnom problemu koji nesrazmjerno pogađa djevojčice iz romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Navodi se da prema nalazima istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece (MICS), koje su sproveli MONSTAT i UNICEF, iz 2018. godine, više od trećine romskih i egipćanskih djevojaka u dobi od 15 do 19 godina već je u braku ili živi s partnerom.
- Istraživanja vjerodostojno pokazuju da je obrazovanje jedan od najmoćnijih alata za sprečavanje dječjih brakova - navodi se u saopštenju.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei kazao je da je zadržavanje djevojčica u školama ključno za okončanje dječjih brakova.
- Svakom dodatnom godinom obrazovanja značajno se smanjuje rizik od ranog braka, a djevojčicama se pruža budućnost koja donosi izbore i mogućnosti - rekao je Servadei.
Iz UNICEF-a su rekli da to potvrđuju i podaci.
- Prije 18 godine udaje se 59 odsto Romkinja i Egipćanki s niskim obrazovanjem ili bez ikakvog formalnog obrazovanja. Međutim, među onima koje završe srednju školu taj broj pada na 25 odsto - rekli su iz UNICEF-a.
Kako bi se borio protiv dječjih brakova, UNICEF, kako se dodaje, jača sisteme podrške u zajednicama i školama.
- Uz pomoć UNICEF-a, razvijen je modul u okviru obrazovnog informacionog sistema koji pomaže da se identifikuju djeca koja su u riziku od napuštanja školovanja i koji omogućava hitnu reakciju nastavnika i uprave škole - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, UNICEF i Evropska unija trenutno podržavaju obuku prosvjetnih radnika u 11 opština s velikim brojem učenika iz romske i egipćanske zajednice kako bi efikasno koristili taj sistem.
- Neophodno je proširiti ulogu romskih medijatora u obrazovanju - ocijenili su iz UNICEF-a.
Dodaje se da će izmjene zakonske regulative omogućiti angažman većeg broja romskih medijatora u osnovnom i predškolskom obrazovanju, čime će se osigurati bolja komunikacija između porodica i škola i smanjiti stopa napuštanja školovanja.
Iz UNICEF-a su rekli da okončanje dječjih brakova nalaže multisektorski pristup koji se bavi osnovnim uzrocima, među kojima je i siromaštvo djece.
- Proširenje mjera socijalne zaštite, podrške roditeljstvu i programa rada na terenu suštinski je važno za pružanje pomoći romskim i egipćanskim porodicama, kao i za smanjenje finansijskih pritisaka koji doprinose ranim brakovima - navodi se u saopštenju.
Iz UNICEF-a poručuju da neophodna i jača pravna zaštita.
- Uprkos preporukama Ujedinjenih nacija i naporima Ženskog kluba Skupštine, tek predstoji rad na podizanju minimalne zakonske dobi za sklapanje braka na 18 godina - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je usklađivanje nacionalnih zakona s međunarodnim standardima u oblasti dječjih prava presudno za zaštitu sve djece od ranih i prisilnih brakova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UNICEF: Nadležni da preduzmu snažnije mjere za okončanje dječjih brakova

Parlament Iraka usvojio je u utorak tri zakona, uključujući amandmane na zakon o ličnom statusu za koji kritičari kažu da zapravo legalizuje dječije brakove.
Amandmani daju islamskim sudovima povećana ovlašćenja nad porodičnim stvarima, uključujući brak, razvod i nasljeđe. Aktivisti tvrde da to podriva irački Zakon o ličnom statusu iz 1959. godine, koji je objedinio porodični zakon i uspostavio zaštitne mjere za žene.
Irački zakon trenutno postavlja 18 godina kao minimalnu dob za sklapanje braka u većini slučajeva. Promjene usvojene u utorak omogućile bi klericima da vladaju u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, koji neki tumače kao dopuštanje braka djevojkama u ranim tinejdžerskim godinama - ili već od devet godina prema Jaafari školi islamskog prava koju slijede mnoge šiitske vjerske vlasti u Iraku.
Oni koji zagovaraju ovakve promjene, prvenstveno konzervativni šiitski zakonodavci, brane ih kao sredstvo za usklađivanje zakona s islamskim principima i smanjenje uticaja Zapada na iračku kulturu.
Parlament je takođe usvojio opšti zakon o amnestiji za koji se smatra da koristi sunitskim zatočenicima, a koji se takođe smatra davanjem propusnice ljudima koji su umiješani u korupciju i pronevjeru. Dom je takođe usvojio zakon o povraćaju zemljišta koji ima za cilj rješavanje kurdskih teritorijalnih zahtjeva.
Intisar al-Mayali, aktivistkinja za ljudska prava i članica Iračke ženske lige, rekla je da će usvajanje izmjena i dopuna zakona o građanskom statusu "ostaviti pogubne posljedice na prava žena i djevojčica, kroz brak djevojaka u ranoj dobi, što krši njihovo pravo na život kao djece i poremetiće zaštitne mehanizme za razvod, starateljstvo i nasljeđivanje žena".
Sjednica je završena u haosu i optužbama za kršenje procedure.
- Polovina poslanika prisutnih na sjednici nije glasala, što je prekršilo zakonski kvorum - rekao je jedan parlamentarni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlaćten da javno komentariše. On je rekao da su neki članovi glasno protestovali, a da su se drugi popeli na skupštinsku govornicu.
Nakon sjednice, jedan broj poslanika se žalio na proces glasanja, u okviru kojeg su sva tri kontroverzna zakona - od kojih su svaki podržali različiti blokovi - izglasana zajedno.
- Što se tiče zakona o građanskom statusu, mi ga snažno podržavamo i nije bilo problema s tim - rekao je Raid al Maliki, nezavisni poslanik. 
- Ali to je bilo u kombinaciji s drugim zakonima o kojima će se glasati zajedno… i to bi moglo dovesti do pravne žalbe na Saveznom sudu - dodao je.
Predsjednik parlamenta Mahmoud al-Mashhadani je u izjavi pohvalio usvajanje zakona kao "važan korak u procesu jačanja pravde i organiziranja svakodnevnog života građana".

Parlament Iraka usvojio tri kontroverzna zakona, jedan od njih mogao bi legalizovati dječije brakove

Državne institucije imaju pravo i obavezu da se dobrano da se pozabave ovom i svakom drugom temom koja se tiče migracije u Crnoj Gori, poručio je danas u Skupštini Zaštitinik ljudskih prava Siniša Bjeković, komentarišući sinoćne događaje u podgoričkom naselju Zabjelo.
Bjeković je kazao da institucije moraju preduzeti, u skladu sa zakonom, sve što je u njihovoj nadležnosti da se situacija stabilizuje, da se procesuiraju odgovorni bez ikakve diskriminacije.
Bjeković je pozvao građane i građanke Crne Gore na mir, strpljenje i mudrost u ovakvim trenucima.
- Ovim se povodom posebno obraćam građanima i građankama Zabjela i naravno svih drugih krajeva Podgorice i cijele Crne Gore, da ne dozvolimo da ovaj događaj dovede do jačanja ksenofobije i da ne dovede do toga da se vratimo na neke stare greške, kao što je bio slučaj Hajrizi &nbsp;u Danilovgradu – poručio je Bjeković.
On danas pred poslanicima predstavlja Godišnji izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnji izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.
<h2>TOK SJEDNICE</h2>
Poslanik SD-a Nikola Zirojević ocijenio je da je stav premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima sa Turskom duboko pogrešan.
- Što će se desiti ako Turska odgovori istom mjerom? Da li znamo koliko se građana Crne Gore čliječi u turskom zdrvatvsenmom sistemu? Šta ćemo da radimo ako ti građani kojima država CG nije u mogučnosti da ponudi adekvatnu medicinsku zaštitu, zbog recipročnog odnosa Turske izgube mogućnost ilječenja u Turskoj – kazao je Zirojević.
On je zamolio klub poslanika PES-a da utiče na Spajića da se ne ponaša ksenofobično i da potencijalno ne narušava odnose sa državom koja je NATO partner, te jedan od najznačjnijih ekonomskih partnera.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (BS) kazao je da smo sinoć na ulicama Podgorice imali hajku, vrlo ružne povike zbog kojih se ne osjećaju sigurno svi oni koji su stranci u ovoj državi, ali ulila i nesigurnost među domicilne građane Crne Gore.
- U raznim komentarima bilo je nekih dodatnih konotacija koje su karakterisale i pojedine građane ove države, pa je tako bio jedan komentar: „večeras oni, a vi ćete doći na red drugoga dana“, na društvenim mrežama – kazao je Nurković.
On je dodao da su informacije o ukidanju bezviznog režima prenagljenje, jer u prethodnom periodu država Turska je kroz TIK-u uložila 20 miliona eura u institucije države Crne Gore.
- Nijedna druga država nije toliko donirala nepovratnih sredstava kao Turska. Kada je vladao kovid vladao ovdje, Turska je jedna od prvih država koja je pritekla u pomoć Croj Gori. Direktne strane investicije u 2024. godini su odmah na drugom mjestu, iza direktnih strani investicija koje su došle iz Srbije – kazao je Nurković.
On je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova i ministra Danila Šaranovića da obezbijedi sigurnost svih građana na ulicama Crne Gore.
- Ne smijemo dozvoliti, kao zrelo društvo, kao društvo koje kuca na vrata EU, da na ulicama imamo bezvlašće, jer takve scene neminovno vode državu u anarhiju. Danas imamo situaciju da su nekim ljudima, ničim izazvano, demolirani lokali, automobili zapaljeni... – kazao je Nurković.
On je naveo, kako je kazao, podatke MUP-a o tome koliko su krivičnih djela počinili stranci tokom prethodnih godina.
Kako je saopštio, u tom periodu, državljani Srbije počinili su 936 krivičnih dijela, Kosova 439, Albanije 323, Bosne i Hercegovine 321, Rusije 260, Turske 253 krivična dijela...
Boris Mugoša (SD) ukazao je da se javni djelatnici, ljudi koji funkcionišu na javnoj sceni, igraju sa emocijama ljudi.
- Osjećaj uznemirenosti, straha, to je ljudsko osjećanje i siguran sam da je ono što se desilo izazvalo kod građana i taj osjećaj straha i uznemirenosti, ali i vruće glave. Zamislite vi taj profil nekoga koji je na javnoj sceni, da tu situaciju koristi, da zlupotrebljava takve emocije ljudi, da bi afirmisao svoje ideološke porive. To je bezobrazluk – poručio je Mugoša.
On je dodao da je licemjerstvo koristiti ono što se desilo za afirmaciju desničarenja i stigmatizacije jednog naroda.
- Kada smo mi govorili da je genocid individualna odgovornost, oni su na nas upirali: „vi kolektivno optužujete narod“. Mi smo rekli: Ne, genocidan čovjek ima ime i prezime, nije narod kriv, nego on - imenom i prezimenom. I vi, kad neko uradi neko nasilje, zato što on ima određenu pripadnost, stigmatizujete taj narod. Zamislite čemu mi svjedočemo u 21. vijeku. Ali, ne stigmatizujete kad neki drugi strani državljanin uradi neki obliki porodičnog nasilja ili krađu... zato što vam se možda sviđa odakle je taj došao, a ovdje vam se ne sviđa odakle je došao. Ovo je bolesno vrijeme, a javni djelatnici ga čine bolesnijim – poručio je Mugoša.
On je istakao da ne smije biti ishitrenih mjera.
- Molim donosioce odluka da ne donose ishitrene mjere. Te mjere se ne bave uzrocima, nego pogrešnim balansiranjem posljedica. Nemojte to da radite. Za ovo treba hladna glava. Trebamo da analiziramo odgovornost institucija i sistema. Ne smijemo građanima da prepustimo da se oni bave zadovoljenjem pravde.Ali, ti građani moraju da imaju povjerenje u institucije. Zato treba da analiziramo migracionu politiku. Da znamo u sistemu koja karika kako radi. Nemojmo, kad institucije zataje, da se onda okrećemo emocijama građana. To je ubiranje jadnih političko-partijskih poena. Kakvi smo mi ljudi kad na ovim stvarima ubiramo političke poene? Jedna stvar proizrukuje drugu, pa kreće talas. I kako to da se zustavi? Licemijeni smo do boli. U jednoj stvari jedni ćute, u drugoj stvari drugi ćute. Isti je princip, mržnja je mržnja. Ako je prepoznate, ili ne reagujte nikad ili reagujte u svakoj situaciji. Selektivnost je najgora stvar koja nam se dešava u ovom društvu. Apel svima na smirivanje tenzija, apel institucijama da rade svoj posao, apel donosiocima odluka da ne donose ishitrene odluke. Nije ovo stvar za dobijanje političke podrške. Ovo je sistemski izazov koji u kontinuitetu traje – poručio je Mugoša.
U nastavku zasijedanja biće razmatrani: Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu i Izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtmJH46bMmJc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ovo je bolesno vrijeme, a javni djelatnici ga čine još bolesnijim

Više državno tužilaštvo u Podgorici samoinicijativno je formiralo predmet povodom sinoćnjeg događaja na Zabjelu kada je grupa građana skandirala “Ubij, ubij, ubij Turčina”, i oštetila dva vozila i objekat u vlasništvu turskih državljana.
Iz Višeg tužilaštva su kazali da su formirali predmet sa ciljem ocjene da li u radnjama bilo koje osobe ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
- Radi provjera o postojanju krivičnog djela, tužilaštvo je dalo usmeni, a zatim i pismeni nalog službenicima Uprave policije, za preduzimanje svih mjera i radnji u cilju prikupljanja dokaza i identifikovanje osoba za koja postoji osnov sumnje da su izvršile navedeno krivično djelo, te eventualno i druga krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti - navodi se u saopštenju.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana na Zabjelu

Druga osnovna škola u Budvi je obrazovna ustanova sa velikim brojem stranih učenika, a prema posljednjim podacima njih 380 je iz drugih govornih područja, što znači da u strane državljane nijesu ubrojana djeca iz Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih područja gdje je jezička barijera manji problem - navela je direktorica ove škole Nataša Radonić u jutarnjem programu Budilnik na TV E.
Nastava se, prema njenim riječima, održava na jedinom službenom jeziku u našoj državi - crnogorskom jeziku i udzbenici su pisani na našem službenom jeziku.
- Oni prosto moraju pratiti nastavu na službenom jeziku - istakla je Radonić.
Podsjeća da je izuzetno teško predavačima koji obrazuju djecu sa drugog govornog područja, teško je i roditeljima te djece.
&nbsp;- Djeca koja nijesu pripremljena prethodno i uđu u redovnu nastavu ogroman im je izazov da prate predavanja, posebno ako se radi o djeci starijeg školskog uzrasta. Kada djeca krenu u školu od prvog osnovne kod nas oni relativno brzo nauče jezik, pod uslovom da su sa ruskog govornog područja. Međutim, posljednje dvije godine u našoj &nbsp;školi porastao je broj djece iz Turske, iz Azerbejdžana, iz zemalja gdje je ta jezička barijera mnogo veća, tako da je ogroman izazov pred nastavnicima, pred učenicima, roditeljima, pred upravom škole. Ja bih se osvrnula na period od prije nekih desetak godina unazad kad je Budva postala interesantna za strane državljane, neke 2007/08. godine kada su počeli stranci da upisuje u škole, u tom trenutku je iz baze - iz učionice krenula inicijativa prema Ministarstvu prosvjete. U tom trenutku smo prepoznali problem koji je tada bio zaista mali, jer je mali broj stranih državljana bio u školi, sad je to već ogroman problem, ne samo u školi, nego i u školskom dvorištu, u gradu, na svakom koraku - zaključila je Radonić.
Djeca u školi se ne osjećaju prijatno dok se nastavnici dovijavaju da predaju lekcije djeci sa stranog govornog područja, ali mimo nastave nemaju problem, jer su djeca upućena jedni na druge, druže se, a sigurno se etnička distanca i različitost najmanje osjeća kod učenika.
- U Crnoj Gori je toliko veliki broj stranaca da se razlikuju podaci poslanika, premijera, MUP-a, pa incident kao što je sinoćni na Zabjelu, kad su se tri turska državljanina zatvorila u kazinu u strahu od razjarenih građana, je nešto, ističe ona, što nije neočekivano. Neopravdavam nijedan vid nasilja i zadatak na nama je sad da smirimo strasti i da pošaljemo poruku protiv kolektivne krivice i kolektivnog pogleda na bilo koji narod - rekla je Radonić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ-LYplw1rnI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonić: Druga osnovna škola u Budvi ima 380 učenika sa stranog govornog područja

Crna Gora, kao slobodno tržište, ne može i ne treba da brani da neko dođe i obavlja svoje ekonomske aktivnosti, ali kao država mora da obezbijedi poštovanje zakonskih rješenja — rekao je u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Crnoj Gori je potrebna migraciona politika, rekao je Mulešković, osvrćući se na informaciju koju je sinoć saopštio premijer Crne Gore da će biti ukinut bezvizni režim za turske državljane, jer se u posljednje vrijeme, ističe on, pokazalo da Crna Gora nema jasnu migracionu politiku.
- Bitno je naglasiti da migraciona politika mora negdje da uveže crnogorske državljane sa strancima kojih ima sve više kod nas. Brze odluke nikad nijesu donijele dobra rješenja, pa smatram da ne treba brzo donositi ovakve odluke, pričam iz ekonomskog ugla, jer uvođenje viznog ograničenja će negativno uticati na ekonomsku saradnju između dvije države. Naše migracione politike moraju mnogo više da kontrolišu kretanje tih stranaca, jer ako bi pričali iz dijela ekonomije onih stranaca koji su otvorili preduzeća, treba naglasiti da su svi oni po zakonu dobili papire da budu i rade u Crnoj Gori, i naravno da državne politike treba da se orijentišu na one koji nijesu zakonski ovdje i koji ne poštuju zakone Crne Gore. Zakoni Crne Gore se moraju poštovati kako od državljana Crne Gore tako i od svih stranaca, i to jeste jedna od funkcija države — da obezbijedi poštovanje zakonskih rješenja - rekao je Mulešković.
Smatra da se treba osvrnuti na 2022. godinu i veliki priliv stranaca, kao i na velike pozitivne efekte zbog velike potrošnje stranaca, koji su povećali prilive od PDV-a i drugih indirektnih poreza zbog potrošnje i njihovog rada, jer su, podsjeća on, otvorene kompanije koje rade u Crnoj Gori, plaćaju poreze i pune budžet Crne Gore.
- Takođe smo imali povećanje cijena nekretnina, izdavanja nekretnina, što je dodatno ojačalo javne finansije. Negativni uticaji po građane Crne Gore su to što je zbog velikog priliva stranaca došlo do rasta cijena svih proizvoda, ali i rasta cijena stanova i svega ostalog što prati to. To je bilo za očekivati, kao i da se ovakve situacije još od 2022. godine počnu dešavati, i upravo smo od 2022. godine trebali da računamo da će doći do rasta cijena i tada smo trebali da imamo jasno definisane migracione politike, jasno definisan način na koji se mogu zaštititi crnogorski građani. Crna Gora je otvorena mala ekonomija i ovo su potpuno normalni procesi koji se ne dešavaju samo kod nas. Ono što jeste problem Crne Gore je što smo mala država i što upravo te migracione politike moraju da jačaju naš sistem, jer na taj način ćemo da zaštitimo sistem od prevelikog priliva stranaca. Kao slobodno tržište mi ne možemo i ne treba da branimo da neko dođe ovdje i da obavlja svoje ekonomske aktivnosti, ali kao država moramo da obezbijedimo poštovanje zakonskih rješenja - &nbsp;zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ-LYplw1rnI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Brze odluke nikada nijesu donijele dobra rješenja

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Zavrištao je juče poput Damjanova Zelenka izvjesni dr Dobričanin, heroj s Kosova koji je svoju borbu za "svetu srpsku zemlju" vodio prvo s mjesta načelnika Urgentnoga centra Crne Gore, a potom i iz poslaničkih klupa jedne kombi partije.
Zavrištao je na Mehmeda Zenku, albanskoga političara iz Crne Gore koji svojim višedecenijskim političkim djelovanjem nikad nije doveo u pitanje interese države u kojoj je rođen, za razliku od Dobričanina koji podriva i zemlju u kojoj je rođen i zemlju koja ga je objeručke primila.
Dobričaninu, slavnome ratniku bez bitke i megafonu velikosrpskih parola, zasmetao je Zenkin stav da je UÇK (Oslobodilačka vojska Kosova) jedna od najvećih albanskih vrijednosti.
I mi se pridružujemo tome Zenkinu stavu. Jer kako drugačije cijeniti vojsku koja je čitav jedan narod spasila gotovo vjekovnoga aparthejda - narod kojemu je branjeno da koristi svoj jezik, svoje običaje, da ima pravo na zapošljenje i jednake šanse.
Albanci s Kosova su još od Balkanskih ratova sistematski maltretirani, prebijani, hapšeni i ubijani. Od kralja Aleksandra preko Rankovića do Slobodana Miloševića - dug je spisak ljudi koji su kosovske Albance svodili na narod "drugoga reda". Od marta 1989, toga zloglasnog proljeća kad je na hiljade pripadnika albanske elite s Kosova pohapšeno i pretučeno pa do agresije 1999. u kojoj je prijavljeno 25.000 silovanja, predstavnici srpskih vlasti, vojske i policije počinili su neviđene zločine. Baš zato se vojska koja je albanski narod na Kosovu oslobodila patnje ne može nazvati nikako drugačije do oslobodilačkom!
Žalimo što Dobričanin ne može izaći iz kore mita i laži, mada mu sad ne bi bilo ni isplativo, jer danas je jako unosno duvati u velikosrpske diple.
I još nešto. I mi, kao gdin Zenka, smatramo da spomenutome grafitu nije mjesto u Herceg Novome, isto kao što u tome mediteranskom gradu nije mjesto ni ogavnim natpisima "Kad se vojska na Kosovo vrati" i "Dogodine u Prizrenu", zastavama tuđe države, srpskome Thompsonu Danici Crnogorčević koja nariče nad mapama vaskolikoga srpstva.
Zato poručujemo Dobričaninu: Ne dirajte Mehmeda Zenku, on je u Crnoj Gori svoj na svome.