U Ulcinju, prema podacima sa posljednjeg popisa, živi 2.315 djece uzrasta do devet godina, što je više od 11 odsto ukupnog stanovništva, ali taj grad godinama nema adekvatno opremljeno i bezbjedno igralište. 
 
Iz Opštine Ulcinj su agenciji MINA kazali da su počeli procedure i da bi ta grad već u januaru trebalo da dobije moderno opremljeno igralište. 
Oni tvrde da će Ulcinj do kraja godine imati najmanje pet igrališta, ali građani i aktivisti kažu da to nije prvo takvo obećanje koje nije ostvareno. 
 
Djeci u Ulcinju kratko je, tokom 2023. godine, bilo dostupno igralište kod Doma kulture, koje je u maju te godine adaptirano, ali i ubrzo nakon toga demolirano. Drugo igralište koje se nalazi pored Male plaže godinama je u jako lošem stanju. 
 
Sekretar Sekretarijata za kapitalne investicije u Opštini Ulcinj Minir Karamanga kazao je da su svjesni da su djeci igrališta neophodna i da vjeruje da će do kraja godine biti opremljeno najmanje pet. 
 
Karamanda, kako je naveo, očekuje da će u februaru biti uređeno igralište ispred Doma kulture, koje će se, kako je naveo, prostirati na 500 kvadratnih metara i koje će biti moderno opremljeno. 
 
Prema njegovim riječima, Opština je potpisala i ugovor sa firmom iz Kraljeva u vezi adaptacije novog igrališta na Maloj plaži. 
 
- Očekujemo da će to igralište biti u novom ruhu tokom januara - rekao je Karamanga agenciji MINA. 
 
Na pitanje na koji način će prevenirati uništavanje igrališta, Karamanga je rekao da postavljanje nadzornih kamera jeste opcija, ističući da bi igralište ispred Doma kulture i danas bilo funkcionlano kada ne bi bilo uništavanja. 
 
- Kako bi se to spriječilo uvešćemo pojačani nadzor Komunalne policije i zaposlenih u Domu kulture, ali mislim da je najbolje postaviti nadzorne kamere - kazao je Karamnda. 
 
Upitan da li je projektima predviđeno postavljanje nadzornih kamera, Karamanga je odgovorio da u ovom trenutku nije, ali da vjeruje da se to posebnim ugovorima može regulisati. 
 
Na pitanje da li je neko kažnjen i da li je pokrenut postupak povodom uništavanja igrališta ispred Doma kulture, Karamanga je nevao da nema o tome informacije, ističući da ono nije demolirano za jednu noć. 
 
Novinarka iz Ulcinja Arjona Hajdanaga Resulani rekla je agenciji MINA da je tema nepostojanja igrališta aktuelna u Ulcinju već duži period, da su o tome izvještavali i lokalni i državni mediji, ali i da su građani na društvenim mrežama više puta pokretali tu temu. 
 
- Godine prolaze, mijenjaju se vlasti, obećanja ista, a u praksi ništa, osim uređenja igrališta kod Doma Kulture prije dvije godine - kazala je Hajdanaga Resulani, podsjećajući da je čak i to igralište trenutno uništeno. 
 
Prema njenim riječima, predstavnici institucija o toj temi uvijek isto odgovore. 
 
- Da će biti tendera i da sve ide u najboljem redu. Ali sve ostaje na tome - rekla je Hajdanaga Resulani. 
 
Upitana da li očekuje da će ovog puta biti realizovana adaptacija starih i izgradnja novih javnih površina za djecu, Hajdanaga Resulani je odgovorila da je skeptična. 
 
- Ovo govore godinama već. Skeptična jesam dosta po tom pitanju, ali nada zadnja umire - rekla je Hajdanaga Resulani. 
 
Ona je istakla da pojedini rukovodioci Opštine često u svojim javnim nastupima etiketiraju djecu kao prioritet, dodajući da ipak „niko ne mari za njihova prava, prava koja im zakonom pripadaju“. 
 
Nedostatak igrališta i javnih površina u Ulcinju, kako je naglasila, direktno utiče na zdrav i normalan razvoj djece, utičući, između ostalog, i na to da su djeca još više upućena na ekran. 
 
Hajdanaga Resulani je naglasila da prilikom izgradnje novih i adaptacije starih površina za djecu, akcenat treba da bude i na načinu na koji će ta igrališta biti sačuvana. 
 
- Nijesu krivi samo Opština i druge nadležne institucije. Veliki teret krivice snosimo i mi kao roditelji i kao građani koji ne umijemo dati svoj dobrinos u očuvanju igrališta i parkova. Zbog toga smatram da je prvi korak koji treba preuzeti po ovom pitanju mapiranje plana za opstajanje igrališta koja će, kako je obećano, biti izgrađena - navela je Hajdanaga Resulani. 
 
Psihološkinja iz Ulcinja, Liridona Bušati Kačanić, kazala je da su, kao građani Ulcinja, ulagali napore da skrenu pažnju na problem sa igralištima kroz peticije. 
 
- Iako su rezultati dugo izostajali, raduje nas što su ove godine najavili realizaciju projekata koji uključuju nove parkove i igrališta. Ovo je korak u pravom smjeru, ali je važno da građani ostanu uključeni kako bismo osigurali da obećanja budu ispunjena - rekla je Bušati Kačanić agenciji MINA. 
 
Prema njenim riječima, odsustvo adekvatnih igrališta u gradu pokazuje manjak strateške vizije i prioriteta kada je riječ o djeci. 
 
- Naša djeca su često primorana da se igraju na ulicama, parking prostorima ili nebezbjednim terenima, što nije dostojno jednog društva koje teži napretku - smatra Bušati Kačanić. 
 
Kako je ponovila, činjenica da su nadležni organi najavili konkretne korake ka rješavanju tog problema uliva optimizam. „Ovo je prilika da pokažu odgovornost i istinsku brigu za najmlađe“. 
 
Bušati Kačanić je naglasila da su igrališta daleko više od mjesta za zabavu. „Ona su centri dječijeg razvoja i socijalizacije“. 
 
- Na igralištima djeca uče kako da dijele, sarađuju, rješavaju probleme i razvijaju motoričke sposobnosti. Igra na otvorenom doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju, što je danas posebno važno u vremenu kada djeca sve više provode vrijeme pred ekranima - rekla je Bušati Kačanić. 
 
Prema njenim riječima, postojanje igrališta simbolizuje koliko jedna zajednica cijeni svoju budućnost. 
 
Komentarišući pojavu uništavanja igrališta nedugo nakon opremanja, Bušati Kačanić je kazala da to nije samo vandalizam, već simptom dubljeg društvenog problema. 
 
- Kada igrališta stradaju, gube ne samo djeca, već i čitava zajednica - rekla je Bušati Kačanić. 
 
Ona je naglasila da je neophodno, uz realizaciju najavljenih projekata, integrisati i mjere zaštite, kako bi novootvoreni prostori trajali i služili generacijama koje dolaze. 
 
- Rješavanje problema uništavanja igrališta zahtijeva kombinaciju preventivnih i edukativnih mjera. Ključne akcije uključuju postavljanje nadzornih kamera, bolju osvijetljenost igrališta i prisustvo komunalne policije, što bi značajno umanjilo vandalizam - navela je Bušati Kačanić. 
 
Kako je dodala, edukacija o vrijednosti javne imovine mora početi u školama i kroz kampanje koje uključuju cijelu zajednicu. 
 
- Kada djeca od malih nogu nauče da vole i čuvaju svoj grad, manja je vjerovatnoća da će ga uništavati kao odrasli - kazala je Bušati Kačanić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulcinj godinama bez adekvatnog igrališta za djecu

Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

Piše: Tanja Šuković Da pišem o strašnom zločinu u potčakorskom selu Velika imam 27.648 razloga. Zašto baš ta brojka, objasniću na kraju.&nbsp; Da pišem o tom 28. Julu 1944. godine imam porodičnu i ljudsku obavezu. Kao potomak onih koji su iskusili veličku tragediju imam obavezu prema žrtvama, precima, pokojnim roditeljima i vrijednostima koje su baštinili.&nbsp; Upravo zbog tih vrijednosti, osjećam odgovornost da se oglasim i pobunim zbog manipulacija, politikanstva &nbsp;i zloupotrebe žrtava.&nbsp; Čuli smo juče, izjave ovdašnjih zvaničnika, da je u Velici bilo “plansko i sistematsko ubijanje ljudi samo zato što su pripadnici jedne vjere i nacije.” Čuli smo, takođe, &nbsp;I poruku predsjednika Parlamenta: “Danas odajemo poštovanje sjenima Svetih novomučenika veličkih i gornjepolimskih. Ovaj dan, 28. Jul, treba da bude dan kada ćemo biti ujedinjeni u našim dušama i srcima.” Kako?! Evo, pitam uvaženu gospodu, kako? Šta vi konkretno radite na tom planu? Ponovo ubijate nevine žrtve, jer vam je jedini cilj da ih nacionalno preimenujete? Abolirate četnike i naciste i svu krivicu za ovaj strašan zločin pripisujete “vjekovnoj netrpeljivosti muslimanskog i pravoslavnog življa”? Prisustvujete opijelima koja drže sveštenici Crkve &nbsp;koja veliča zločince - saradnike i ideološke blizance, onih koji su &nbsp;poubijali civile u Velici? Proglašavate velikomučenicima zvjerski pobijene starce, žene i djecu, pa ih onda stavljate u isti red sa ubicama i zločincima?&nbsp; Svi znamo zašto &nbsp;je Crkva prigrabila ulogu “glavne institucije” zadužene za obilježavanje godišnjice zločina u Velici? Odgovor je dao lično Joanikije, prilikom obilježavanja sedamdesete godišnjice pokolja: “U pojedinim spiskovima veličkih i polimskih žrtava fašističko-balističko-vulnetarskog terora njihov nacionalni identitet definisan je odrednicom Crnogorac-Crnogorka, što ne može biti prihvatljivo jer je crnogorska nacionalnost uspostavljena odlukom komunističkih vlasti tek po završetku rata, a do tada svi pravoslavni u Crnoj Gori, pa i u dolini Lima, u zvaničnim knjigama upisivani su kao Srbi i nikome to nije smetalo. Ukoliko se oni koji su rođeni i postradali kao pravoslavni Srbi naknadno drugačije imenuju u nacionalnom smislu, to predstavlja grubu povredu identiteta, a u ovom slučaju – još jedno ogrešenje prema nevinim žrtvama.” Pa, evo, detalj sa jučerašnje liturgije koju su služili mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije i pakračko-slavonski Jovan. Nakon službe veličkim žrtvama “odslužen je pomen vojnicima iz bitaka na Košarama, u kojima je život dalo 108 srpskih junaka”. Tako prenosi zvaničan sajt eparhije budimljansko – nikšićke. Dodajemo i završnu riječ koju je izgovorio Metodije. “Cijeli srpski narod se kreće u tom prstenu sve od Dalmacije i Slavonije i Srbije i Vojvodine i Kosova i Crne Gore i Hercegovine u istom krugu, sve su to naše zemljegdje tu vjekovima živimo, Bogu se molimo, stradamo, rađamo se i umiremo za Krst časni i slobodu zlatnu.” Treba li tako da se ujedinimo, u duši i u srcu?&nbsp; Odmah da vam kažem, na mene ne računajte! I vidite, kad budete poradili oko ovog što ste namjerili – rehabilitacije četničkog pokreta, šta ćete sa pripadnicima Princ Eugen divizije? Ako se budete ugledali na praksu iz Srbije, kao što mi se čini da oćete, moraćete da obezbijedite novac da i njih obeštetite. Ne vjerujem da nijeste to znali. U Srbiji je već rehabilitovano 300 pripadnika zloglasne SS divizije, one iste čiji su pripadnici i saradnici zvjerski ubijali po Velici. Zato, da vas zamolim, poštedite nas objašnjavanja o “dobroj, a neshvaćenoj duši” četnika i ostalih kvislinških bubašvaba. Gospodo draga, moji su izginuli tokom ratova, ali su i pobijedili “45. Pobijedili su jer su branili svoju zemlju, svoje &nbsp;kuće i svoja ognjišta. Pobijedili su jer su znali da se bore protiv zla i domaćih sljedbenika fašističke pošasti. Upravo i protiv onih koje vi &nbsp;danas hoćete silu na sramotu da uvedete u red pravednika.&nbsp; Pošto, evo svjedočimo, kako svakog 28. Jula, ruku pod ruku, sa Crkvom, izmišljate i izvrćete činjenice o Velici i veličkoj tragediji, ponoviću, iz ranijih tekstova, &nbsp;faktografiju koju bi morali znati.&nbsp; - Uoči rata u 320 domova, u Velici, živjelo je oko 1350 mještana, uglavnom iz bratstava Petrovići, Živaljevići, Kneževići, Tomovići, Jokići, Gojkovići, Vučetići, Simonovići, Ognjanovići, Paunovići, Bjelanovići, Jankovići, Radevići, Mikići, Boškovići, Brkovići. U selu nije bilo &nbsp;četničkih i drugih fašističkih organizacija. Iz Velike, u partizanima, bilo je čak 270 boraca.&nbsp; &nbsp;-Tokom Drugog svjetskog rata Velika je bila partizansko uporište na sjeveroistoku Crne Gore. Upravo zbog toga, 28. Jula 1944. godine, pripadnici SS divizije “Princ Eugen”, brdske SS divizije “Skenderbeg”, brojnih jedinica muslimanske fašističke milicije, albanske kvislinške vojske i uz sasluživanje četnika iz Crne Gore i Sandžaka, izveli su posebno pripremanu operaciju. U roku od samo dva sata zvjerski su pobili skoro 500 nevinih civila! Zbog saradnje s partizanima zbrisane su čitave porodice. Ubijeni su i zvjerski mučeni djeca, žene i starci.&nbsp; -Nacisti su pedantno bilježili sve. I svoje zločine i svoje saradnike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729090732_701a4f58da2998ae5fe43b586a5e1e14446a00bc62f56b89836a05821dfbc02f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729090732_701a4f58da2998ae5fe43b586a5e1e14446a00bc62f56b89836a05821dfbc02f" data-rendition-name="original" width="632" height="508" loading="lazy" alt="Velika"> </figure>  -U Velici je bila škola, bilo je učitelja i popova, ali nikad, do 1916. nije bilo crkve! Okupator je, za potrebe obilježavanja početka školske godine, sklepao improvizovanu bogomolju. - Evo i slikovit citat iz jednog pisanog svjedočenja. “Veličani su učitelje posebno cijenili kao najviše školski obrazovane ljude. Nasuprot tome, popa su smatrali kao nužno zlo: od njegove brade, nerazumljivog pojanja i zapisivanja ko se kada rodio, vjenčao ili umro, nikakve koristi, a svi ga plaćaju. Ako im se nije svidio kao čovjek, onda su mu prišivali nadimak koji ga je bolje opisivao i karakterisao nego ma šta drugo. Ponajčešći nadimci su bili pop Nevolja, pop Nesreća i slično. Rat je i njih prorijedio i rasturio.” Ja mislim da je pametnom i dobronamjernom ovo dovoljno! I za kraj. Moja majka preživjela je velički masakr. Ali ne i petoro ostalih članova porodice. Pomenula sam brojku 27 648. Upravo toliko dana i noći, od tog nesrećnog 28. Jula 1944. dok nije zauvijek sklopila oči, moju majku proganjale su slike kojima je svjedočila kao šestogodišnja djevojčica.&nbsp; Sad znate zašto imam obavezu da o ovom pišem!

Velika

Državna revizorska institucija &nbsp;objavila je Izvještaj o realizaciji preporuka iz revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja „Pošta Crne Gore“ AD Podgorica za 2023. godinu, a kojim je utvrđeno da je ovo akcionarsko društvo u potpunosti sprovelo šest od ukupno 12 preporuka.
- U periodu od 3. januara do 30. juna 2025. godine, „Pošta Crne Gore“ preduzimala je aktivnosti na sprovođenju preporuka koje su joj izdate nakon revizije godišnjeg finansijskog izvještaja. Kolegijum DRI, u sastavu Zoran Jelić (predsjedavajući) i Milan Dabović (član), ocijenio je da su tri preporuke ostale nerealizovane, dvije su djelimično sprovedene, dok je jedna u fazi realizacije- navodi iz DRI.
Naime, preporuke koje nijesu realizovane odnose se na sravnjenje potraživanja i obaveza i njihovo knjigovodstveno evidentiranje, procjenu vrijednosti imovine (nepokretnosti i opreme), kontrolu upravljanja gotovinom, kao i primjenu Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru.
- Društvo je djelimično sprovelo preporuke koje se odnose na oblast javnih nabavki, dok je preporuka koja se tiče identifikacije nepokretnosti i utvrđivanja prava svojine na nepokretnostima evidentiranim u knjigovodstvu na podračunima i dalje u fazi realizacije- stoji u Izvještaju DRI.
Iz Državne revizorske institucije ističu da je „Pošta Crne Gore“ AD Podgorica dužna da DRI dostavi novi izvještaj o realizaciji preostalih preporuka do 30. januara 2026. godine.&nbsp;

DRI: Pošta Crne Gore realizovala polovinu revizorskih preporuka

Sindikat medija Crne Gore uputio je pismo predsjedniku Vlade, ministarki kulture i medija, ministru vanjskih poslova i poslanicima Skupštine Crne Gore, u kojem izražava duboku solidarnost sa civilima i novinarima pogođenim humanitarnom katastrofom u Gazi, saopšteno je iz ove organizacije iz koje su pozvali nadležne da se jasno odrede prema zločinima koji se dešavaju u Pojasu Gaze.
- Svjedoci smo sistemskog, namjernog izgladnjivanja stanovništva Gaze – ljudi koji danima nemaju pristup hrani, vodi, medicinskoj pomoći ni skloništu. Ovo nije posljedica prirodne katastrofe – već politička odluka, oblik kolektivnog kažnjavanja koji sprovodi Vlada Izraela. Ono što se danas dešava u Gazi predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti: glad se koristi kao oružje, a uskraćivanje osnovnih uslova za život – uključujući ljekove i pijaću vodu – dešava se pred očima svijeta. I pred našim očima- upozorili su iz Sindikata medija.
 Iz Sindikata medija ističu ulogu novinara i reportera koji neprestano rizikuju živote kako bi svijetu predočili šta se dešava u Gazi.
- Jedini preostali svjedoci zločina i patnje su lokalni novinari. Pod blokadom, bez prisustva stranih novinara koji su eksplicitno spriječeni da uđu, oni svakodnevno rizikuju živote kako bi svijetu prenijeli istinu- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija su podsjetili da međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ) upozoravaju da su novinari u Gazi dovedeni do fizičke iscrpljenosti: gladuju, gube svijest, snagu – a s njom i sposobnost da rade svoj posao. 
- Prema podacima IFJ-a, najmanje 187 novinara i medijskih radnika ubijeno je od početka rata u Gazi. Njihove smrti šalju opasnu poruku: da istina ne smije da se čuje. Zatvaranjem Gaze za strane novinare, izraelska vojska guši slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna. Svjedočimo doslovnom utišavanju glasova istine – novinara – izgladnjivanjem do smrti- navode u saopštenju.
Stoga, SMCG zahtijeva od Vlade Crne Gore da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, te da prestane da se krije iza neutralnih formulacija i da više ne izbjegava konkretno djelovanje.
- Zahtijevamo da Crna Gora javno i zvanično podrži: hitnu evakuaciju civila koji su u neposrednoj opasnosti, međunarodne pozive za omogućavanje pristupa stranim novinarima Gazi, zaštitu lokalnih novinara i pokretanje međunarodne istrage o sistematskom izgladnjivanju kao ratnom zločinu- poručeno je iz Sindikata medija.
Iz SMCG ističu da Crna Gora mora stati na stranu istine, humanosti i međunarodnog prava. 
- Očekujemo da Vlada Crne Gore odlučno podrži principe međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

SMCG: Zahtijevamo od Vlade da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, i da prestane da se krije iza neutralnih formulacija

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Živković: Imaćete problema u funkcionisanju; Spajić: Imao sam najbolju namjeru da opoziciji dam više prostora da se izrazi

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Tag: djecja-igralista

Ulcinj godinama bez adekvatnog igrališta za djecu

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

Velika

DRI: Pošta Crne Gore realizovala polovinu revizorskih preporuka

SMCG: Zahtijevamo od Vlade da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, i da prestane da se krije iza neutralnih formulacija

PRATITE TVe UŽIVO