G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Nakon pisanja Portala ETV o četrnaestogodišnjoj djevojčici koja četiri nedjelje nije primila obaveznu biološku terapiju, stigli su i odgovori menadžmenta Doma zdravlja.
Njihove odgovore prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovori menadžmenta na pitanja novinarke Danijele Jovanović, ETV portal, upućenih 27.oktobra 2025. na zvaničnu adresu Doma zdravlja Glavnog grada:
- Prije svega, menadžment Doma zdravlja Glavnog grada ograđuje se od izjava Zaštitnice prava pacijenata, koje su navedene u tekstu objavljenom na Vašem portalu 25. oktobra 2025. godine. One ne izražavaju stav ustanove, već lične stavove.
Situacija koja je nastala povodom primjene biološke terapije za ovu pacijentkinju zavrijedila je punu pažnju menadžmenta ustanove.
Održani su sastanci sa zaposlenima i uzeta pisana izjašnjenja. Pokrenut je niz procedura u pravnom i stručnom smislu. One su još uvijek u toku i zato ih nećemo komentarisati.
Tačno je da je u oktobru bilo na raspolaganju lijeka Metotreksat – tačnije, od 1. do 27. oktobra dato je ukupno 37 ampula ovog lijeka pacijentima u biološkoj ambulanti.
Ono sa čime građani – naši pacijenti – treba da budu upoznati jeste da se distribucija lijeka ne vrši odjednom za cijeli mjesec, već sukcesivno (postepeno). Čim lijek stigne iz Montefarma u centralnu apoteku Doma zdravlja, obave se kratke neophodne procedure i bez zadržavanja se isti prosleđuje biološkoj ambulanti, u koju lijek dolazi istog dana, a ponekad i sljedećeg, u slučaju da je dostavljanje izvršeno u periodu od 14 do 15 časova prema centralnoj apoteci.
Uvidom u elektronski sistem, 7. oktobra nije bilo lijeka (trenutno) u ambulanti – male količine koje su postojale već su bile aplicirane pacijentima koji su došli prije javljanja ove pacijentkinje toga dana. Nove količine stigle su već 8. oktobra.
Zaposlene sestre u biološkoj ambulanti imale su mogućnost da pozovu majku i obavijeste je o tome, ali to nije urađeno.
Sljedeći put majka se javila (telefonski, prema našim saznanjima) 14. oktobra, sa nalogom koji je sadržao koncentraciju Metotreksata u dozi od 15 mg. U ambulanti je u tom trenutku bio na raspolaganju samo Metotreksat od 20 mg (fabrčki postoje pakovanja od 15 i 20 mg).
Rečeno joj je da pedijatar napiše novi nalog i da dođe 15. oktobra u ambulantu.
Pedijatar je napravio novi nalog, ali majka i dijete nijesu došle jer su nastupile akutne zdravstvene tegobe kod pacijentkinje koje su mogle da odlože primjenu lijeka, o čemu je majka obavijestila zaposlene u biološkoj ambulanti.
Nalog je zatvoren.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdjevojcica-iz-podgorice-vec-cetvrtu-nedjelju-bez-obavezne-bioloske-terapije-ko-je-odgovoran-za-posljedice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zašto je važno zatvoriti nalog i zašto nalog ne može biti trajan?
Radi javnosti i objektivnog uvida u funkcionisanje sistema, pojašnjavamo da su ljekovi koji dolaze u dom zdravlja kao biološka terapija relativno skupi (cijene pojedinih ljekova su i preko 500 eura po ampuli), te da naša ustanova ima jake i intenzivne kontrole potrošnje ove terapije.
Svaki nalog mora pratiti i vrijeme dolaska pacijenta, tj. ne smije se desiti da nalog dugo ostane otvoren, a pacijent ne dođe da primi terapiju, jer sistem u tom slučaju prikazuje da je lijek utrošen (a zapravo nije). Time bi se stvarale nepotrebne zalihe koje nijesu odraz pravog stanja.
Građani Crne Gore su u prednosti u odnosu na mnoge države Evrope jer su ovi ljekovi obezbijeđeni o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, za razliku od velikog broja evropskih zemalja gdje pacijenti moraju plaćati ili doplaćivati lijek.
Dakle, nalozi se zatvaraju zbog transparentnog prikaza realne potrošnje ljekova iz domena biološke terapije – nikako da bi se pacijentu nanijela neprijatnost ili uskratilo njegovo pravo na lijek. Tako je i ovaj nalog od 14. oktobra bio zatvoren jer pacijent nije došao da primi terapiju.
Dana 21. oktobra majka pacijentkinje kontaktirala je zaposlenog u biološkoj ambulanti i obavijestila je da joj je nalog zatvoren. Tog dana medicinska sestra bila je na terenu, tj. u kućnim posjetama u cilju davanja ove terapije teško pokretnim i nepokretnim pacijentima. Druga sestra bila je opravdano odsutna tog dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdjevojcica-iz-podgorice-konacno-primila-terapiju-menadzment-trazi-pismeno-izjasnjenje-odgovornih-sestara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijentkinja je 22. oktobra došla u ambulantu sa nalogom i primila terapiju.
Takođe, uvidom u elektronski sistem, radi upoznavanja sa detaljima ovog slučaja i transparentnosti i preciznosti u odgovoru javnosti, nijesmo pronašli nijedan nalog za ovu pacijentkinju tokom jula i avgusta 2025. godine, iz čega se može zaključiti da se u tom periodu nije javljala za lijek.
U zaključku, ponavljamo da svaki pacijent ima neprikosnoveno pravo da prima propisanu i odobrenu biološku terapiju. Zaposlene u biološkoj ambulanti imaju evidenciju pacijenata i dužnost da ih pozovu čim lijek stigne, ukoliko prethodno nije bio dostupan u ambulanti.
Takođe, njihova je obaveza da eventualno neispravan nalog koji napiše ljekar vrate na ispravku, ali bez vraćanja pacijenta nazad do ljekara, jer pacijent nije odgovoran za neadekvatno napisan nalog. U tom slučaju treba obavijestiti izabranu sestru iz tima ljekara da se nalog odmah koriguje i pacijentu izađe u susret. Ovo je vrlo izvodljivo, naročito za djecu, jer korisnika biološke terapije do 15 godina u našem domu zdravlja ima 15. Isto važi i za odrasle pacijente.
Dakle, sve što se može uraditi da se skrati put pacijentu, naloženo je da se sprovede. Rad u biološkoj ambulanti biće strogo kontrolisan u narednom periodu od strane menadžmenta.
Sa druge strane, želimo da poručimo našim pacijentima da biološka ambulanta na Zlatici radi od 7 do 14 časova svakog radnog dana i da mogu slobodno da pozovu zaposlene na broj 067/632-186 kako bi se informisali o trenutnom stanju ljekova, obavijestili osoblje o eventualnim zdravstvenim tegobama koje bi mogle da odlože primjenu lijeka i dogovorili termin za dolazak.

Danijela Jovanović

Nedostatak lijeka je bio trenutan, nalozi se zatvaraju zbog transparentnog prikaza realne potrošnje

Djevojčica Dunja Marković koja je nestala u Ubu, pronađena je živa, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za N1.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić potvrdio je da je mala Dunja, koja je nestala juče u Ubu pronađena, svjesna i komunikativna i da je prevezena u bolnicu radi pregleda.
- Mala Dunja, koja je nestala juče u Ubu, pronađena je svjesna i komunikativna i prevezena je u bolnicu radi pregleda. Djevojčica je pronađena na udaljenosti od oko dva do tri kilometra od kuće. Policijske ekipe su i dalje na terenu i vršiće uviđaj na mjestu pronalaska djeteta. Ovo je svakako srećan epilog potrage. Sve okolnosti će se utvrditi, ali je najvažnije da je Dunja živa i da će se vratiti svojoj porodici - izjavio je Dačić.
Djevojčica je nestala u ponedjeljak poslijepodne u Ubu dok se igrala sa braćom i sestrama ispred porodične kuće.

500x500

1250x600

1084x550

Pronađena dvogodišnja djevojčica iz Uba

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje M.M. (69) iz tog grada zbog sumnje da je seksualno uznemiravao jedanaestogodišnjakinju.
- Osumnjičeni je petog februara, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (11) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta - kazali su u ODT-u.
On se sumnjiči za seksualno uznemiravanje. U ODT-u ističu da je pet puta osuđivan.

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je u liftu ljubio u lice jedanaestogodišnjakinju

Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odbio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) za određivanje pritvora V.R., osumnjičenom za seksualno uznemiravanje maloljetne djevojčice u gradskom autobusu. 
 
U saopštenju podgoričkog Osnovnog suda navodi se da nema osnovane sumnje da je V.R. izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje i dodaje da je on pušten da se brani sa slobode.
- Na video snimku na kojem tužilaštvo temelji osnovanu sumnju ne vidi se bilo kakvo ponašanje osumnjičenog koje je seksualne prirode i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje po bilo koje lice koje se nalazi kritičnom prilikom u predmetnog autobusu - piše u saopštenju suda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-muskarcu-zbog-sumnje-da-je-u-gradskom-autobusu-neprimjereno-dodirivao-maloljetnicu-i-pokusao-da-je-prati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je osumnjičeni negirao krivično djelo koje mu je stavljeno na teret, tvrdeći da je u autobusu sve vrijeme bio ispred djevojčice i sigurno joj nije prilazio i stajao iza nje. 
 
- Niti se donjim dijelom tijela prislonio uz njen donji dio tijela, niti je taj dio tijela pomjerao lijevo - desno - naveli su iz suda ukazujući na izjavu osumnjičenog. 
 
Oni su pojasnili da se iz video snimka koji je sadžan u spisima predmeta i na kojem ODT temelji osnovanu sumnju ne može izvesti zaključak da je osumnjičeni "preduzeo bilo koju radnju seksualnog uznemiravanja u odnosu na bilo koje od dva ženska lica koja se vide naspram njega na početku video snimka". 
 
U Osnovnom sudu kažu da se, osim gužve u autobusu, koja je nastupila spontano ulaskom novih putnika u već popunjeni autobus, na snimku ne vidi bilo koji oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja osumnjičenog. 
 
- A koje je seksualne prirode i kojim se želi povrijediti dostojanstvo nekog lica ili grupe lica, odnosno kojim se postiže takav učinak - dodaju u Osnovnom sudu. 
 
Dodaju da se ne vidi bilo kakvo ponašanje osumnjičenog koje je seksualne prirode i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje. 
 
- Jasno se na ovom snimku može vidjeti i da je žensko lice koje je bilo okrenuto u pravcu kretanja autobusa reagovalo nakon što je sa lijeve strane tijela slučajno dodirnuto od strane novopridošlog ženskog lica, kada je svoj pogled usmjeravalo u pravcu osumnjičenog - piše u saopštenju Osnovnog suda. 
 
Ističu i da je ona sličnu reakciju imala i nakon što je, zbog gužve, dodirnuta za vrijeme dok je bila fokusirana na mobilni telefon. 
 
- Dakle, kako ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni izvršio krivično djelo stavljeno mu na teret, to nedostaje materijalnopravni uslov za određivanje pritvora zbog čega je predlog i odbijen kao neosnovan - zaključili su u saopštenju.

Osnovni sud: Nema osnovane sumanje da je muškarac seksualno uznemiravao djevojčicu u gradskom autobusu, pušten je da se brani sa slobode

U Evropskom savezu su ocijenili da je današnja javna rasprava pred Ustavnim sudom o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) razbila u paramparčad neutemeljene tvrdnje da je ovaj sporazum kompatibilan sa Ustavom i osnovnim pravnim principima naše države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9524%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdanas-javna-rasprava-pred-ustavnim-sudom-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izrečeni stavovi stručne javnosti jasno potvrđuju da su ranije kritike i upozorenja Evropskog saveza bili opravdani i dobro argumentovani - decidni su oni.
Evropski savez je, kako su kazali, s najvećom pažnjom ispratio javnu raspravu tokom koje je stručna javnost jasno istakla ozbiljne pravne i ustavnopravne dileme koje se odnose na ovaj sporazum.
- Što potvrđuje ispravnost ranijih stavova Evropskog saveza u vezi sa ovim pitanjem - dodali su oni.
Većina izloženih stručnih mišljenja tokom javne rasprave ukazala je, cijene oni, da sporazum zadire u imovinska prava stranaca i da je način na koji je usvojen u parlamentu, bez jasnog poštovanja ustavnih odredbi o dvotrećinskoj većini, duboko sporan kako sa ustavnopravnog aspekta, tako i iz suštinskih razloga zaštite državnih i javnih interesa.
- Izneseni argumenti pravnih stručnjaka pokazuju da postoje ozbiljni pravni i proceduralni propusti koji su pratili usvajanje ovog neustavnog akta - istakli su u Evropskom savezu.
Evropski savez poziva Ustavni sud da, u svojoj daljoj analizi, u potpunosti uzme u obzir sva pravna i ustavnopravna pitanja koja su istaknuta tokom rasprave i da u najkraćem roku donese odluku koja će uvažiti ne samo pravne argumente, već i šire interese države i njenih građana.

Evropski savez: Sporazum sa UAE razbijen u paramparčad, potvrđena ispravnost naših stavova

Ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama, sa minorim budžetom, sa prljavim ulicama, lošom infrastrukturom i bez mogućnosti da se bilo šta uradi. Puko i tiho egzistiranje u fotelji ne prihvatam i to neću dozvoliti - istakao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Referendum u Zeti o izgradnji postrojenja u Botunu otvorio je dilemu o tome koliko takvo izjašnjavanje građana može imati pravnu snagu van granica opštine. Gradonačelnik Mujović u izjavi za RTV Podgorica poručuje da odluka sa referenduma ne proizvodi obaveze za Podgoricu, uz upozorenja da bi eventualno zaustavljanje projekta imalo ozbiljne posljedice.
Nakon završenog referenduma u Zeti, otvoreno je pitanje kakav pravni i politički efekat takva odluka ima na Glavni grad i državu. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović za RTV Podgorica ponavlja da rezultat ne može biti pravno obavezujući za Podgoricu.
- Mislim da stav gospodina Asanovića nije pravno utemeljen i da ovaj referendum nije obavezujući za Glavni grad. U skladu s tim ćemo se i ponašati. Ovo može biti određeni input, način razmišljanja građana Zete, ali nikako nešto što je obavezujuće za Glavni grad, a posebno ne za državu Crnu Goru - kazao je Mujović.
Projekat postrojenja ne može se posmatrati van šireg evropskog konteksta, jer je riječ o, kaže Mujović, jednom od ključnih uslova u procesu evropskih integracija Crne Gore.
- Moram reći da mi smeta to koketiranje sa demokratijom i Evropom. Kada nam nešto iz Evrope odgovara i ide u korist, tada je to afirmativno i poželjno. Međutim, kada nešto ne ide u prilog lokalnim interesima, onda se to ignoriše. Svi smo deklarativno za evropske integracije, ali ovo je projekat koji je sastavni dio tih integracija i jedan od osnovnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i elementarna civilizacijska norma - poručuje Mujović.
Ocjenjuje da se referendum, kao demokratski mehanizam, ne smije koristiti za pitanja koja imaju jasan i logičan odgovor, ali u razvijenim evropskim državama.
- Jeste, referendum jeste evropska tekovina, ali u razvijenoj Evropi se na referendumima ne postavljaju pitanja ovog tipa, jer ona imaju logičan odgovor. Ako vas neko pita da li ste za izgradnju postrojenja koje doprinosi zdravlju vas, vaše porodice, okoline i ekologiji grada i države u kojoj živite - kazao je Mujović.
U slučaju zaustavljanja projekta, upozorava prvi čovjek Podgorice, finansijski kolaps je neminovan.
- Da li želimo da pratimo volju građana Zete, ali onda moramo biti spremni da se odreknemo između 150 do 200 miliona eura i faktički potpišemo kapitulaciju Glavnog grada. Da naredne godine nema plata, nema projekata, asfaltiranja ili bilo čega - istakao je Mujović.
U tom kontekstu, ističe - odgovorno upravljanje gradom bilo bi značajno ograničeno.
- Ne mogu voditi Grad na takav način i ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama, sa minorim budžetom, sa prljavim ulicama, lošom infrastrukturom i bez mogućnosti da se bilo šta uradi. Puko egzistiranje u fotelji ne prihvatam i to neću dozvoliti - kazao je Mujović.
Poruka iz Glavnog grada je da se pitanje postrojenja u Botunu ne može svesti samo na lokalno izjašnjavanje, već da mora biti sagledano u širem pravnom, finansijskom i evropskom kontekstu.

Mujović: Ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama i koji će tiho egzistirati u fotelji

Jedno auto prevrnulo se večeras oko 18.15 sati na Bulevaru Ivana Crnojevića u centru Podgorice - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
U ovoj nezgodi, kako nam je rečeno, povrijeđena je jedna osoba koja se javila u Urgentni centar.
U OKC-u nijesu imali više informacija o tome kako se desila ova saobraćajka.

Prevrnulo se auto na Bulevaru Ivana Crnojevića, jedna osoba se javila u Urgentni centar

Sadašnji Ustav, donijet od strane jedne parlamentarne većine, ne oslikava stvarno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, a među kojima je i status srpskog jezika - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
Istinski mu je, kaže, žao što „pojedini nedobronamjerni ljudi pokušavaju da negativno predstave namjeru da se Ustav upodobi tako da u cjelosti preslikava ono što je stvarnost“.
- Građani Crne Gore ne traže čuda već samo da sadašnji najviši pravni akt predstavlja stvarnost ove zemlje. Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu mijenja, ali vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda stvorena od strane ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao naši preci koje danas ovdje pominjemo - rekao je Mandić.
U tome, kaže, uloga Skupštine ostaje od presudnog značajna.
- Parlament je mjesto dijaloga i sučeljavanja ideja. On mora biti ogledalo društva, ali i njegov korektiv - naveo je Mandić.
120 godina kasnije, kaže on, Crna Gora stoji pred istorijskim izazovima.&nbsp;
- I danas je ključ u snazi institucija i povjerenja građana u njihovu zemlju - dodao je Mandić.
Nikoljdanski ustav, kaže on, nije samo jedan akt i podsjećanje na pravi dokument i okvir.
- Već susret sa trenutnkom u kojem je crna gora kao slobodna država zakoračila u krug modernih evropskih ustavnih poredaka - naveo je Mandić.

Mandić: Veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost, među njima i status srpskog jezika

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: djevojcica