Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
- Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob - upitao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.
Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do situacije u kojoj bi sve u nekom trenutku moglo da izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.
- Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju - Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja - smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.
Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.
&nbsp;-Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali ne daj Bože da do toga dođe - naveo je on.
Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.
&nbsp;- Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće - istakao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.
- Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa - rekao je Medvedev, dodavši da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.
Kada je riječ o odnosu Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.
- Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije, kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting - rekao je on.
Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.
- Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo - rekao je Medvedev.
Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju "prijetnju" za Grenland samo taktikom zastrašivanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medvedev: Nismo zainteresovani za globalni sukob, nismo ludi

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev komentarisao je navodne ambicije američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama.
U svojoj objavi Medvedev je povukao paralelu između Trampovih namjera i ruskog djelovanja u Ukrajini, ističući da Tramp time pokušava da obezbijedi svoje mjesto u istoriji i „postane kao predsjednik Rusije“.
Medvedev smatra da Trampov cilj nije isključivo teritorijalno proširenje, već i simbolička dominacija i lično političko nasljeđe.
- Svi sve razumiju: njemu (Trampu) je potrebno da oboji ostrvo (Grenland) na kartama svijeta u zvjezdano-prugaste boje, a mapu je već objavio, uključujući Kanadu i Venecuelu, te da stane rame uz rame s očevima osnivačima. Želi zauvijek ostati u istoriji. I istovremeno postati kao predsjednik Rusije - napisao je Medvedev.
<h2>Razlika između Grenlanda i „specijalne vojne operacije“</h2>
Ipak, bivši ruski predsjednik naglašava da postoji suštinska razlika između američkih ambicija prema Grenlandu i onoga što Rusija čini u Ukrajini. Prema njegovim riječima, pokušaj kupovine Grenlanda ne može se upoređivati s ruskim pripajanjem teritorija.
- To je, međutim, nemoguće. Tokom specijalne vojne operacije i kao rezultat referenduma, Rusija je vratila upravo svoje zemlje, teritorije koje su vjekovima bile u njenom sastavu, zajedno sa svojim ljudima. Grenland je nešto sasvim drugo. On nikada nije bio direktno povezan sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako su ga one nekoliko puta pokušavale kupiti - istakao je Medvedev.
<h2>Uvreda za Evropu i pitanje NATO-a</h2>
U svom prepoznatljivo oštrom stilu, Medvedev je opisao kako bi takav potez izgledao u geopolitičkom smislu, koristeći slikovite metafore o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Evropi.
- Svi sa zanosom opisuju kako će uzbuđeni Gargantua Tramp progutati ogroman komad zemlje, a zatim s guštom pljunuti ljepljivu pljuvačku u smežurano lice odvratne starice Evrope, usput pretvarajući SAD u drugu državu po površini na svijetu - naveo je on.
Međutim, Medvedev postavlja pitanje cijene takvog poteza, posebno u kontekstu Sjevernoatlantskog saveza.
- Pitanje je prije svega koju je cijenu spreman da plati trenutni gospodar Bijele kuće za postizanje ovog cilja. Likvidacija NATO-a – to vam nije otmica stranog lidera kojeg su izdali njegovi saradnici u oslabljenoj zemlji. I na kraju, hoće li Trampu dozvoliti da to učini - upitao je Medvedev.
Zaključio je tvrdnjom da se američkom lideru žuri jer „njegovo vrijeme neumitno ističe“, te da je ovo trenutak u kojem Tramp želi da „zlatnim slovima upiše svoje ime na ploče istorije“.

Medvedev slikovito opisao šta Amerika sprema: "Tramp će pljunuti u lice starice Evrope"

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

Predsjednik Jedinstvene Rusije i zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da savezni budžet Rusije i dalje ima karakter budžeta iz ratnog vremena.
-- Budžet nikada nije jednostavan, a sada, budimo iskreni, to je vojni budžet - rekao je Medvedev, govoreći na sastanku sa poslanicima Jedinstvene Rusije o pripremi nacrta budžeta za narednu godinu, prenosi TASS.
Medvedev je ocijenio da su za rješavanje postavljenih zadataka u socijalnoj i drugim sferama potrebna "uravnotežena rješenja koja uzimaju u obzir budžetske mogućnosti".
- Ali, znate, ovaj eufemizam "uravnoteženi budžet" ne bi trebalo da zasijeni ostvarivanje ciljeva koje su postavili šef države i naša stranka. Drugim riječima, zarad imaginarne ravnoteže, ne možemo žrtvovati razvoj zemlje - rekao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, ovo je "veoma tanka linija" oko koje će Jedinstvena Rusija morati "mnogo da radi" sa svojim kolegama iz vlade.

Medvedev: Budžet Rusije za 2026. godinu je "vojni budžet"

Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da je naredio da se dvije nuklearne podmornice „pozicioniraju u odgovarajućim regionima“ kao odgovor na „veoma provokativne“ komentare bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Tramp je rekao da je djelovao „za svaki slučaj", piše BBC.
- Za slučaj ako su ove glupe i zapaljive izjave više od toga. Riječi su veoma važne i često mogu dovesti do neželjenih posljedica, nadam se da ovo neće biti jedan od tih slučajeva - rekao je on.
Nije naveo gdje su dvije podmornice raspoređene, u skladu sa američkim vojnim protokolom.
Dmitrij Medvedev je nedavno zaprijetio SAD kao odgovor na Trampove ultimatume Moskvi da pristane na prekid vatre u Ukrajini ili će se suočiti sa strogim sankcijama.
Rusija i SAD posjeduju najviše nuklearnog oružja na svijetu.
Tramp nije rekao da li je mislio na podmornice na nuklearni pogon ili na podmornice naoružane nuklearnim oružjem u svojoj objavi na Truth Social.
U objavi, američki predsjednik je napisao: "Na osnovu veoma provokativnih izjava bivšeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, naredio sam da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u odgovarajućim regionima“.
Tramp i Medvedev su nedavno pokrenuli niz ličnih napada jedan na drugog na društvenim mrežama.
Medvedev je optužio Trampa da igra „igru ultimatuma sa Rusijom“.
U objavi na X, rekao je da je „svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu“.
Takođe je ranije u julu opisao Trampov ultimatum kao „teatralan“, rekavši da „Rusiji nije stalo“.
Pišući u četvrtak na Telegramu, Medvedev je upozorio na pretnju „mrtve ruke“ - što su neki vojni analitičari protumačili kao referencu na kodni naziv ruskog sistema za kontrolu nuklearnih udara u znak odmazde.
Tramp je odgovorio na komentare Medvedeva. U četvrtak je Medvedeva opisao kao „neuspjelog bivšeg predsjednika Rusije, koji misli da je još predsjednik“.
Tramp je takođe upozorio Medvedeva da „pazi na svoje riječi“, dodajući da „zalazi na veoma opasnu teritoriju!“

Tramp premjestio dvije nuklearne podmornice zbog komentara Medvedeva

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev je danas, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o tome kako se ruski predsjednik Vladimir Putin "igra vatrom" i da bi se bez njega u Rusiji dogodile "zaista loše stvari“, rekao da je "zaista loša stvar" treći svjetski rat i da bi Tramp "to trebalo da shvati".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.611%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putin-se-igra-s-vatrom-da-nije-mene-rusija-bi-pretrpjela-ozbiljnu-stetu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što se tiče Trampovih riječi o Putinovom "igranju vatrom" i "zaista lošim stvarima" koje se dešavaju Rusiji, znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat. Nadam se da Tramp ovo razumije - kazao je Medvedev u objavi na platformi X.
Tramp je ranije danas upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se intenziviranjem napada u Ukrajini "igra vatrom".
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da bi se, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loših. On se igra vatrom - rekao je Tramp u objavi na društvenoj platformi TruthSocial.

Medvedev odgovorio Trampu: Znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat

Vlasnik „MM Sistema“ prijavio je da je više građana onemogućilo vozilima te firme onemogućilo izlazak iz kruga u rudokopu Zagrad u Nikišiću.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, na licu mjesta je zatečeno 10 osoba - M.Č. (56), M.Č. (25), N.Đ. (48), B.Č. (59), M.R. (58), M.D. (39), R.Č. (53), M.K. (68), M.Č. (77) i M.P. (57).
- Oni su dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi prikupljanja obavještenja na zapisnik na date okolnosti, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama ovih lica ne stiču elementi krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - dodali su u policiji.
Policijski službenici će cijeniti eventualno postojanje prekršajne odgovornosti ovih osoba.

Vlasnik „MM Sistema“ prijavio da je 10 osoba blokiralo izlaz kolima firme

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte:&nbsp;
- Tema dana: posljedice rata na Bliskom istoku
- Prekršajni postupci protiv 35 ljudi koji su protestovali zbog Trinaestojulske nagrade biće javni
- Što je obilježilo skupštinsko zasijedanje na Cetinju?
- Mandić kroz lobističke mreže traži put do Brisela kako bi sačuvao parlamentarnu većinu
Gost "24 sata" je noviinar i vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić, novinar i vanjskopolitički analitičar
Emisiju vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Boško Jakšić; Tema dana - posljedice rata na Bliskom istoku

Iran je proglasio zabranu izvoza svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, izvještava poluslužbena novinska agencija Tasnim.
- Izvoz svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda zabranjen je do daljnjeg - prenijela je agencija, pozivajući se na saopštenje vlade.
Kako se navodi, vlada je dala prioritet snabdijevanju stanovništva osnovnim potrepštinama.
Nakon što su pogođeni ključni vojni i infrastrukturni ciljevi u Teheranu i drugim gradovima, Iran se suočava s ozbiljnim logističkim problemima. 
Vlada ovim potezom pokušava spriječiti paniku i nestašice, jer su mnogi putevi i lučka postrojenja oštećeni.
Iran je ranije zaprijetio potpunim zatvaranjem Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, ali i značajan dio iranskog uvoza hrane. 
Budući da Iran uvozi velike količine žitarica, posebno pšenice iz Rusije i kukuruza iz Brazila, svjestan je da bi blokada moreuza mogla prekinuti i njegove sopstvene lance snabdijevanja.
Zabrana izvoza predstavlja pokušaj „očuvanja onoga što već imaju unutar granica“.

Iran proglasio zabranu izvoza svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda

Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, raspisalo je tender za izgradnju Klinike za hematologiju sa PET/CT centrom, projekat vrijedan oko 15 miliona eura, čime je zvanično započeta nova faza modernizacije zdravstvenog sistema.
- Novi objekat površine oko 4.000 m² biće izgrađen u skladu sa najvišim medicinskim, tehničkim i bezbjednosnim standardima. Uvođenje PET/CT tehnologije omogućiće rano i precizno otkrivanje malignih i drugih teških oboljenja, tačno određivanje stadijuma bolesti i efikasnije praćenje terapije - navodi se u saopštenju MJR.
Time se, ističu oni, značajno unapređuje kvalitet dijagnostike i podiže nivo zdravstvene zaštite u javnom sistemu.
- Realizacijom ovog projekta građanima Crne Gore biće omogućena savremena dijagnostika u zemlji, bez potrebe za upućivanjem na liječenje u inostranstvo - zaključuju iz MJR.

Raspisan tender za izgradnju Klinike za hematologiju sa PET/CT centrom: Projekat vrijedan 15 miliona eura

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: dmitrij-medvedev