&nbsp;Ne isključujemo mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na paradu povodom 81. godišnjice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
- Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje. Vidjećemo šta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može - rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.
Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede

Nova runda pregovora o Ukrajini biće održana uskoro, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ali nije mogao da precizira datum.
- Za sada nije preciziran datum, ali biće uskoro - rekao je Peskov.
Prema njegovim riječima, nova runda pregovora o ukrajinskom rješenju u SAD nije planirana, niti je bilo razgovora o takvom sastanku.
Dan ranije, specijalni predstavnik američkog predsjednika Stiven Vitkof izjavio je da su se učesnici sastanaka u Abu Dabiju složili da podnesu izvještaje o rezultatima u svojim prijestonicama kako bi se dijalog nastavio u narednim nedjeljama.

Peskov: Uskoro nova runda pregovora o Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je poziv da se pridruži „Odboru za mir“ američkog predsjednika Donalda Trampa, komitetu koji će nadgledati obnovu Gaze, saopštio je njegov portparol Dmitrij Peskov, prenosi CNN.
- Predsjednik Putin je takođe putem diplomatskih kanala dobio poziv da se pridruži ovom Odboru za mir- rekao je Peskov na redovnoj konferenciji za novinare.
On je dodao da Kremlj trenutno razmatra poziv i „nada se da će dobiti više detalja od američke strane“.
Formiranje odbora, kojim predsjedava Tramp, predstavlja ključni korak u američkom planu podržanom od strane Ujedinjenih nacija za demilitarizaciju i obnovu Gaze, koja je bila razorena tokom dvogodišnjeg rata između Izraela i militantne grupe Hamas.
Tramp je odbor opisao kao „najveći i najprestižniji odbor ikada sastavljen“, a u njegovom sastavu biće bivši britanski premijer Toni Bler, kanadski premijer Mark Karni i američki državni sekretar Marko Rubio.
Pozive za pridruživanje odboru dobili su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, argentinski predsjednik Havijer Milei i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, prema izjavama njih ili njihovih kancelarija.

Peskov: Putin pozvan da se pridruži „Odboru za mir'' za Gazu

Rusija se obraća Sjedinjenim Američkim Državama, a ne Evropi, u vezi s okončanjem rata u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ocjenjujući da Evropa kao da želi da se rat nastavi.
- Evropljani igraju svoju igru i i dalje izgleda kao da žele da se rat nastavi. Ali u tom pogledu se više fokusiramo na naše kolege u Vašingtonu- rekao je Peskov, javlja agencija RIA Novosti.
Stav SAD-a o okončanju rata u Ukrajini Peskov je opisao kao pragmatičan i realističan, dodajući da Moskva ne bi bila zadovoljna ako bi Kijev potpisao mirovne sporazume, a zatim počeo da ih sabotira.
- Mora postojati određeni sistem garancija ne samo za bezbjednost, već i za ispunjenje ovih sporazuma- rekao je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao na vlast s mirovnim porukama, ali da je nastavio s kršenjem Sporazuma iz Minska i počeo da se „približava ratu“.
- Kada je Zelenski pobijedio na izborima protiv Petra Porošenka, došao je na vlast sa sloganima o miru. Umjesto toga, nastavio je da krši Minske sporazume, nastavio je da odugovlači s vremenom. Postalo je jasno da niko neće sprovesti Minske sporazume i, umjesto mira, počeo je da približava rat- rekao je Peskov.
On je reagovao i na komentare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o Drugom svjetskom ratu, ocijenivši ih kao neodgovorne.
- Nažalost, gospodin Rute, kada daje takve neodgovorne izjave, jednostavno ne razumije o čemu priča- rekao je Peskov.
Istakao je da je to izjava predstavnika generacije koja je zaboravila kakav je bio Drugi svjetski rat.
- Hvala Bogu, odrasli smo u zemlji u kojoj se pažljivo čuva sjećanje na ono što se dogodilo, na užas koji je bio i na ono što smo uspjeli da učinimo kako bismo spasili Evropu od fašizma- rekao je Peskov.
Na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u četvrtak, Rute je pozvao evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu kako bi bile spremne da se „bore protiv Rusa“, predlažući „prelazak na vojni način razmišljanja“, uz tvrdnju da će NATO biti „sljedeća meta Rusije“.

Peskov: O završetku rata u Ukrajini ćemo razgovarati sa SAD, ne sa Evropom

Rusija radi na postizanju mira u Ukrajini, a ne primirja, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu za novinare, komentarišući izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o spremnosti Kijeva za "energetsko primirje".
- Prije svega... radimo na miru, a ne na prekidu vatre- izjavio je Peskov, navodeći da je "održiv, garantovan, dugoročni mir, postignut potpisivanjem relevantnih dokumenata apsolutni prioritet“, javlja TASS, prenoseći da su izjave Zelenskog, intervju američkog predsjednika Donalda Trampa za Politiko i njegovo direktno obraćanje ruskom lideru Vladimiru Putinu bile glavne teme brifinga.
Peskov je rekao da je izjava Zelenskog o spremnosti za održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini "prilično nova" iz perspektive Kijeva, ali je ukazao da ruski predsjednik "odavno govori“ o potrebi za tim, zbog čega će Moskva "vidjeti kako će se događaji razvijati u tom pravcu".
Peskov je rekao i da se izjave američkog predsjednika za Politiko u vezi sa članstvom Ukrajine u NATO i gubitkom teritorije Kijeva velikim dijelom poklapaju sa ruskim stavom.
- Skladnost Trampovih izjava o Ukrajini sa stavom Rusije je važna "iz perspektive izgleda za mirno rješenje- dodao je portparol Kremlja.

Peskov: Rusija želi dugoročni mir sa Ukrajinom, a ne prekid vatre

Moskva je pohvalila najnoviju strategiju nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trampa, ocijenivši je kao značajnu promjenu politike koja se u velikoj mjeri poklapa sa ruskim pogledima na međunarodne odnose.
Reakcije iz Kremlja uslijedile su nakon što je Bijela kuća u petak objavila dokument u kojem se kritikuje Evropska unija, uz tvrdnje da se Evropa suočava sa rizikom od "civilizacijskog brisanja", te poruku da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za poboljšanje odnosa s Rusijom.
- Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji - izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trampova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trampove namjere.
Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trampov pregovarački tim.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti London, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.
Ukrajinski predsjednik je saopštio da je u subotu naveče imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trampovih emisara Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Izvor za "Axios" naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".
- Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir - poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".
Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.
Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Tramp počeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.
Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.
Iako se Kelog smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trampu, uključujući Vitkofa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trampov sin Donald džunior izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".
Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.
Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.
Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letilicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki djelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak naveče lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Vašington je poslao Moskvi parametre svog mirovnog plana za Ukrajinu, prilagođene nakon konsultacija SAD i Ukrajine u Ženevi, izjavio je danas portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
- Glavni parametri su saopšteni, a sljedeće nedjelje će biti razgovor u Moskvi - napomenuo je Peskov, prenosi TASS.
On je rekao i da će Moskva blagovremeno objaviti tačan datum dolaska izaslanika predsjednika SAD Stiva Vitkofa u Moskvu sa kojim će ruska strana razmatrati detalje mirovnog plana.
U Ženevi su 23. novembra održani pregovori ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o nacrtu mirovnog plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata u Ukrajini.
Nakon pregovora između delegacija dvije države u Ženevi, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su se saglasile da nastave rad na zajedničkim predlozima za mirovni sporazum. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je saopštio je da bi američki plan mogao da bude osnova za ukrajinsko rješenje.

Peskov: SAD poslale Rusiji parametre plana za Ukrajinu

Rusija je primila ono što su Sjedinjene Američke Države i Kijev opisali kao „ažurirani i pročišćeni mirovni okvir“ za okončanje rata u Ukrajini, a o njemu će se raspravljati naredne sedmice, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nacrt sporazuma, o kojem su SAD i Ukrajina razgovarale u Ženevi, može poslužiti kao osnova za buduće dogovore, ali je naglasio da će se Rusija nastaviti boriti ukoliko se dogovor ne postigne.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su detalji dokumenta dostavljeni Moskvi i da će o njima biti vođena zvanična rasprava.Očekuje se dolazak Vitkofa u Moskvu&nbsp;
Očekuje se da će Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, naredne sedmice u Moskvi razgovarati sa Putinom o prijedlozima za mirovno rješenje. Peskov je dodao da će tačan datum sastanka biti naknadno saopšten.

Peskov: Moskva razmatra novi američko-ukrajinski mirovni okvir

Kremlj je optužio moldavske vlasti da su spriječile na stotine hiljada Moldavaca koji žive u Rusiji da glasaju na važnim parlamentarnim izborima, jer su obezbijedile samo dva biračka mjesta za glasače u toj zemlji.
Nakon objavljivanja izbornih rezultata prema kojima je moldavska provropska vladajuća partija pobijedila proruske snage, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je na konferenciji za novinare da Moldavci koji žive u Rusiji i tradicionalno bi najvjerovatnije glasali za proruske političke snage, to nisu mogli da učine.
- Stotine hiljada Moldavaca bilo je spriječeno da glasa u Ruskoj Federaciji zbog činjenice da su za njih bile otvorene svega dva glasacka mjesta - rekao je Peskov.
Upitan da li će Moskva priznati izborni rezultat, Peskov je rekao da su pojedine političke snage u Moldaviji progovorile o izbornim nepravilnostima.
- Prvo, Moldavci bi vjerovatno trebalo sami da riješe to. Koliko znamo, neke političke snage su izrazile neslaganje. Govore o mogućem kršenju izbornih pravila - rekao je Peskov.
Oko pola miliona Moldavaca živi u Rusiji, pokazuju podaci ruske vlade.
Većina velikih evropskih zemalja, u kojima Moldavci takođe žive, imala je više od dva biračka mjesta na izborima u nedjelju.
Svega nešto više od 4.000 Moldavaca glasalo je u Rusiji, sudeći prema podacima moldavskih vlasti, a oko dvije trećine njih bilo je za proruski Patriotski blok.
Za razliku od njih, u Njemačkoj je više od 38.000 Moldavaca glasalo na 36 biračkih mjesta, a većina ih je podržala vladajuću proevropsku Partiju akcije i solidarnosti (PAS), čija je pobjeda veliki podstrek za Moldavce koji žele da se njihova zemlja pridruži Evropskoj uniji i izađe iz političke orbite Moskve.

Peskov: Stotine hiljada Moldavaca spriječeno da glasa u Rusiji

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je NATO u „de fakto“ sukobu s Rusijom.
- Ovo je očigledno i ne zahtijeva nikakav dodatni dokaz. NATO je de fakto uključen u ovaj rat, NATO pruža i indirektnu i direktnu podršku kijevskom režimu - rekao je Peskov u ponedjeljak tokom razgovora s novinarima.
Stoga, kako je dodao, se može reći da je NATO u ratu s Rusijom.&nbsp;

Peskov: NATO pruža i indirektnu i direktnu podršku kijevskom režimu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Sampson: Zemljište na lokaciji za postrojenje u Botunu nije kontaminirano

Evropska komisija će podnijeti zakonski prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte 15. aprila, tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj, javlja Rojters pozivajući se na zvaničnike Evropske unije i dokument u koji je agencija imala uvid.
Dva zvaničnika EU rekla su Rojtersu da je tajming osmišljen kako bi se spriječilo da zabrana nafte postane glavni faktor u predizbornoj kampanji u Mađarskoj.
Mađarska i Slovačka, koje i dalje zavise od uvoza ruske nafte, snažno se protive bilo kakvoj zabrani.
Na izborima 12. aprila, mađarski premijer Viktor Orban i njegova nacionalistička stranka Fides suočavaju se sa najvećim izazovom za svoju vlast u posljednjih 16 godina. Orban aprilske izbore predstavlja kao oštar izbor između „rata ili mira“, tvrdeći da će njegovi politički protivnici uvući zemlju u rat koji bjesni u susjednoj Ukrajini, što oni snažno poriču.
Evropska unija je već uvela sankcije na uvoz ruske nafte koja se prevozi morem, ali želi da u zakonodavstvo – koje bi ostalo na snazi – uvrsti potpuno postepeno ukidanje ruske nafte, čak i ako mirovni sporazum u ratu u Ukrajini dovede do ukidanja sankcija EU, navodi britanska agencija.
Prema nacrtu dnevnog reda u koji je Rojters imao uvid, Evropska komisija planira da predloži zabranu uvoza ruske nafte 15. aprila, a – upitan za komentar – portparol EK rekao je agenciji da su agende izvršne vlasti EU privremene i da nema potvrđen vremenski okvir za podnošenje prijedloga.
Isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko naftovoda „Družba“ prekinute su od 27. januara, kada je Kijev saopštio da je ruski napad dronom pogodio opremu cjevovoda u zapadnoj Ukrajini.
Slovačka i Mađarska optužuju Ukrajinu da je kriva za produženi prekid, dok Kijev tvrdi kako pokušava da popravi naftovod.
Orbanova vlada, koja je održavala srdačne odnose sa Moskvom od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, stavila je veto na nove sankcije EU Rusiji, kao i na ogroman zajam Kijevu zbog spora oko naftovoda „Družba“.
Očekuje se da će Evropska unija zaobići svaki pokušaj Mađarske i Slovačke da blokiraju planiranu trajnu zabranu uvoza ruske nafte korišćenjem zakona koji može da odobri kvalifikovana većina zemalja članica.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen rekao je da će prijedlog postepeno ukinuti uvoz ruske nafte najkasnije do kraja 2027. godine.
Do posljednjeg kvartala prošle godine, EU je uvozila samo 1 odsto svoje nafte iz Rusije, uglavnom kao rezultat sankcija bloka na rusku sirovu naftu koja se prevozi morem, navodi Rojters.

Evropska komisija će podnijeti zakonski prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Atini od Panatinaikosa 11:10, &nbsp;u prvom meču osmine finala Eurokupa.
Ekipa trenera Vladimira Gojkovića odigrala je dobar meč, konstantno bila u igri, a u samom finišu došla je i do vođstva od 10:9.
Domaćin je u finišu druge četvrtine prvi put došao do vođstva od tri gola (6:3), koliko je bilo i na polovini meča (8:5).
Jadran je u trećoj četvrtini uspio da anulira zaostatak (9:9), a seriju od tri vezana gola kompletirao je vođstvom od 10:9, minut i 34 sekunde prije kraja meča.
Sam finiš pripao je domaćinu, koji je sa dva dva pogotka napravio preokret i došao do pobjedom.
Najefikasniji u ekipi Jadrana bio je Francisko Valera sa tri gola, dok su po dva postigli Srđan Janović i Vasilije Radović.
Po jednom upisali su se Danil Merkulov, Strahinja Gojković i Đorđe Lazić.
U ekipi Panatinaikosa najefikasniji je bio Nikolaos Papasifakis sa tri gola, dok je Dušan Banićević dodao dva.
Revanš utakmica na programu je narednog utorka.

Tag: dmitrij-peskov