Sudija okružnog suda u Njujorku Pol Engelmajer odredio je datum suđenja suosnivaču kompanije Terraform Labs i kreatoru kriptovalute Terra LUNA, Hejongu Do Kvonu, za 26. januar 2026. godine, a očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja, od čega će četiri biti posvećene argumentima tužilaštva.
Složeni pravni proces protiv Do Kvona, suosnivača Terraform Labsa, ušao je u značajnu fazu, a odluka sudije Engelmajera uslijedila je nakon opsežnih pravnih manevara i priprema terena za ono što obećava da će biti ključni trenutak u regulaciji kriptovaluta i parnicama za prevaru.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Do Kvon, nekada slavljen kao inovator u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s nizom optužbi proisteklih iz katastrofalnog kolapsa Terra ekosistema. Na vrhuncu, Terra platforma je raspolagala sa UST, stabilnom valutom vezanom za američki dolar, i njenom sestrinskom kriptovalutom LUNA. Međutim, 2022. godine UST je izgubio vezu sa dolarom, što je pokrenulo domino efekat koji je izbrisao vrijednost od 40 milijardi dolara i uzdrmao globalna tržišta kriptovaluta.
Američki tužioci tvrde da je Do Kvon svjesno obmanjivao investitore o stabilnosti UST-a. Dokazi uključuju tvrdnje da je sarađivao sa Jump Crypto kako bi održao iluziju da je UST vezan za dolar prije nego što je došlo do kolapsa. Ove radnje, prema tužiocima, predstavljaju prevaru s vrijednosnim papirima, prevaru s robom, elektronsku prevaru i zavjeru za pranje novca.
<h2>Hronologija događaja</h2>
Do Kvonovi pravni problemi počeli su u martu 2023. godine kada su ga crnogorske vlasti uhapsile zbog korišćenja falsifikovanog pasoša. Ovo je dovelo do bitke za izručenje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Crna Gora je na kraju odobrila zahtjev SAD-a krajem 2024. godine, prebacivši Do Kvona u Njujork 31. decembra 2024.
Prvo pojavljivanje Do Kvona pred federalnim sudom u Njujorku početkom 2025. označilo je početak onoga što će vjerovatno biti dug pravni proces. Tokom početnog saslušanja, Do Kvon se izjasnio da nije kriv po optužnici od devet tačaka, uključujući prevaru s vrijednosnim papirima, elektronsku prevaru, prevaru s robom i zavjeru.
Dana 8. januara 2025. godine, sudija Engelmajer održao je drugo saslušanje. Tužioci, predvođeni Džaredom Lenouom, predstavili su složenost slučaja, navodeći obim od šest terabajta dokaza prikupljenih iz mobilnih telefona i naloga na društvenim mrežama. Izazovi uključuju dešifrovanje podataka, prevođenje dokumenata s korejskog jezika i prevazilaženje logističkih prepreka.
Sudija Engelmajer je odobrio zahtjev odbrane za produženje roka za pripremu, zakazujući datum suđenja za 26. januar 2026. Sudija je priznao neobičnost odobravanja tako dugog odlaganja, ali je to smatrao neophodnim zbog složenosti slučaja i Do Kvonovih paralelnih pravnih izazova u inostranstvu.
<h2>Ključni pravni aspekti</h2>
Tokom faze otkrivanja dokaza, otkriven je značajan obim materijala. Tužioci i advokati odbrane moraju pregledati šifrovane fajlove, poruke i dokumenta koji obuhvataju godine aktivnosti. Kvonov glavni advokat, Majkl Ferara, istakao je potrebu za detaljnom pripremom, navodeći ogroman obim podataka kao ključni razlog za zahtjev za produženje roka.
Sudija Engelmajer je naglasio značaj zakona o vrijednosnim papirima u ovom suđenju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na kaznu od 4,5 milijarde dolara koja je 2023. godine izrečena Terraform Labsu i Do Kvonu u građanskoj parnici koju je pokrenula Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC). Od ovog iznosa, Do Kvon lično duguje 200 miliona dolara.
<h2>Optužbe i moguće kazne</h2>
Do Kvon se suočava s devet tačaka optužnice, a svaka nosi ozbiljne kazne. Ako bude osuđen po svim tačkama, mogao bi biti osuđen na maksimalno 130 godina zatvora. Optužbe uključuju:
<ul><li>Elektronsku prevaru - tvrdnje o obmanjivanju prilikom prikupljanja investicija.</li><li>Prevaru s hartijama od vrijednosti - navodi o lažnom predstavljanju stabilnosti Terra ekosistema;</li><li>Prevaru s robom - kršenja povezana s trgovanjem UST i LUNA.</li><li>Pranje novca - optužbe o preusmjeravanju nezakonitih sredstava.</li></ul>
<h3></h3>
<h2>Šire implikacije</h2>
Suđenje Do Kvonu nije samo pitanje jednog pojedinca ili kompanije. Ono predstavlja prekretnicu za industriju kriptovaluta, regulatore i investitore. S obzirom na to da se tržišta kriptovaluta još uvijek oporavljaju od kolapsa Terre, ishod ovog suđenja mogao bi postaviti presedane za regulaciju i pravne procese vezane za digitalne valute u budućnosti.
Suđenje takođe ističe izazove u procesuiranju slučajeva povezanih s novim tehnologijama. Od prevođenja dokaza do tumačenja zakona o vrijednosnim papirima u kontekstu inovacija na blokčejnu, proces će vjerovatno oblikovati pravni pejzaž u godinama koje dolaze.
<h2>Očekivanja</h2>
Naredna statusna konferencija zakazana je za 6. mart 2025. godine, što će sudu omogućiti da riješi preliminarna pitanja. Kako se približava datum suđenja, obje strane će nastaviti sa pripremama, prevazilazeći složenosti slučaja koji obuhvata jurisdikcije, jezike i tehnološke paradigme.
Suđenje Do Kvonu biće spektakl za pravne stručnjake, entuzijaste kriptovaluta i globalne investitore. Bez obzira na presudu, ostaviće neizbrisiv trag na evoluciji kriptovaluta i širem finansijskom ekosistemu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Suđenje Do Kvonu 26. januara, očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja

Do Kvon, južnokorejski preduzetnik čije su dvije kriptovalute 2022. godine izgubile oko 40 milijardi dolara vrijednosti, u četvrtak se pred sudom u Njujorku izjasnio da nije kriv po američkim federalnim krivičnim optužbama za prevaru, nakon što je početkom nedjelje izručen iz Crne Gore.
Federalni tužioci na Menhetnu su u martu 2023. godine optužili Kvona, jednog od osnivača kompanije Teraform labs (Terraform Labs) koji je razvio digitalne valute TerraUSD i Luna, za prevaru i zavjeru, prenosi Rojters.
U izmijenjenoj optužnici na 79 strana, podnesenoj u četvrtak, optužen je i za zavjeru za pranje novca. Kvon (33) negira krivicu.
U junu prošle godine je pristao da plati novčanu kaznu od 80 miliona dolara, a zabranjene su mu i transakcije kriptovalutama, u okviru sporazuma o poravnanju vrijednog 4,55 milijardi dolara, koji su on i njegova kompanija Teraform postigli sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti.
U optužnici objavljenoj u četvrtak, kancelarija tužioca na Menhetnu optužila je Kvona da je 2021. godine obmanuo investitore kada je riječ o vrijednosti digitalne valute TerraUSD.
Na suđenju, po civilnoj tužbi Komisije za hartije od vrijednosti, federalna porota na Menhetnu je u aprilu prošle godine utvrdila da su Kvon i njegova kompanija odgovorni za obmanjivanje investitora u kriptovalute.
Kvon nije prisustvovao tom suđenju zato što je od marta 2023. godine bio pritvoren u Crnoj Gori. Kompanija Teraform je u januaru prošle godine proglasila bankrotstvo.
Crna Gora je izručila Do Kvona Americi u ponedjeljak, nakon što su crnogorski sudovi, za godinu i devet mjeseci od kada je takozvani kralj kriptovaluta uhapšen, više puta i to oprečno odlučivali o njegovoj ekstradiciji.

1250x600

Do Kvon negirao krivicu pred američkim sudom

Epilog sistematično planirane afere - prokomentarisao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković nakon što je Crna Gora danas Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina - tkz. kralja kriptovaluta Do Kvona.
On je dodao da je ta afera presudno uticala na arhitekturu crnogorske vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1874079557554495684&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I suštinski predstavljala početak procesa samouništenja jednog, deklarativno, građanskog i proevropskog političkog subjekta - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkralj-kriptovaluta-do-kvon-jutros-izrucen-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o izručenju Do Kvona: Epilog sistematično planirane afere

Odbrana južnokorejskog državljanina Do Kvona podnijela je žalbu Ustavnom sudu sa zahtjevom za obustavu izvršenja njegovog izručenja SAD-u kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava.
Smatraju da su rješenjem o izručenju koje je danas donio ministar pravde Bojan Božović grubo prekršena osnovna ljudska prava Do Kvona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2653%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbozovic-potpisao-rjesenje-za-izrucenje-do-kvona-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Advokati odbrane kažu i da im je, nakon javnog reagovanja u medijima zbog odbijanja ministra pravde da im dostavi odluku o izručenju, danas popodne dostavljeno rješenje o izručenju Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama.
- Očigledno je ministar Božović prihvatio ranije nezakonite, javnosti poznate metode, kojima su se odluke dostavljale nakon isteka radnog vremena, petkom i tokom praznika, kako bi se omelo efektivno ispitivanje zakonitosti takvih odluka. Iz takvog postupanja ministra, jasno proizilazi njegova svijest o nezakonitom djelovanju. Ovim putem obavještavamo javnost da smo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavu izvršenja, kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava, jer su bez bilo kakve dileme, rješenjem Božovića grubo prekršena osnovna ljudska prava našeg branjenika - navedeno je u saopštenju advokata Do Kvona.
Napominju da su 20. septembra ove godine, podnijeli Vladi Crne Gore zahtjev za izuzeće ministra Božovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost koja se, kako kažu, potvrdila njegovom ovakvim današnjim postupanjem.&nbsp;
- Odluku o zahtjevu za izuzeće nikada nijesmo dobili, niti je ista objavljena u materijalima Vlade Crne Gore do današnjeg dana. Pošto odlučivanje o zahtjevu za izuzeće u demokratskoj državi ne bi trebala biti državna tajna, zaključujemo da je ministar nezakonito postupao jer nikada nije odlučeno o njegovom izuzeću - naglašeno je u saopštenju.
Odbrana Do kvona ističe i da je Božović u nebrojeno navrata u medijskim istupima izričito isticao da ne bi postupao u ovom predmetu da je znao za ranije traženu obustavu izvršenja podnijetu Ustavnom sudu i naglašavao da bi odluku najradije prepustio sudovima.
- Ovim saopštenjem i njega i javnost obavještavamo da je u odnosu na rješenje o izručenja Do Kvona tražena obustava izvršenja, pa očekujemo da ministar ostane kod svojih proklamovanih principa i da ne dozvoli sprovođenje izvršenja nezakonite ekstradicije dok se o tome ne očituju nadležni sudovi - poručeno je u saopštenju.

Odbrana traži obustavu izručenja: Božović grubo prekršio osnovna ljudska prava Do Kvona

Ustavni sud je na današnjoj sjednici odbio žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore u slučaju južnokorejskog državljanina Do Kvona.
Vrhovni sud je sredinom septembra presudio da ministar pravde Bojan Božović donese konačnu odluku o tome da li će ,,kralj kripto valuta“ Do Kvon biti izručen Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja ili Sjedinjenim američkim državama gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima.
Na osnovu presude Vrhovnog suda, Božović je u prvom navratu saopštio da je odluku u slučaju izručenja Do Kvon donio ali da je neće objelodaniti prije nego je potpiše.
Ustavni sud Crne Gore je potom, 19. oktobra, obustavio proces izručenja Do Kvona, nakon čega je Božović rekao da je Ministarstvo prekinulo sve aktivnosti u tom slučaju.
Odluka Ustavnog suda je 13. koju su donijeli naši sudovi u slučaju Do Kvon.
Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine po potjernicama koje su za njima raspisale SAD i Južna Koreja. Njima su lisice na ruke stavljene na podgoričkom aerodromu odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete za Dubaji.
Hon Čand Jun je sredinom februara izručen Južnoj Koreji pošto je izdržao zatvorsku kaznu dok je Do Kvon sproveden u Prihvatilište za strance.

Ustavni sud odbio žalbu u slučaju Do Kvona: O izručenju odlučuje ministar

Politički analitičar Danilo Kalezić ocjenjuje da je posebni angažman premijera Milojka Spajića u namjeri da odlaskom u penziju eliminiše uticaj sudije Dragane Đuranović motivisan ličnom premijerovom zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”. &nbsp;
-Crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da premijer, kao nosilac izvršne vlasti, neuobičajeno i s izraženom dozom ponašanja koje nije primjereno predsjedniku jedne vlade, javno napada sudiju Ustavnog suda. Time ozbiljno dovodi u pitanje da li je ekspresno ,,penzionisanje” sutkinje Đuranović proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”, odnosno odluku o ekstradiciji ovog kripto-bjegunca, o čemu Ustavni sud treba da odlučuje sjutra – ističe Kalezić u izjavi za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;
Napominje da se, nakon svega, sada ,,baca novo svjetlo” na političku akciju ustavnog puča I potčinjavanja Ustavnog suda volji aktuelne poliitičke većine. &nbsp;
-Ova činjenica sada – više nego bilo koja druga – baca novo svjetlo na aktuelni slučaj ustavnog puča i objašnjava stepen upornosti njegove poslaničke grupe u parlamentu da, po svaku cijenu, opravda neustavno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Ustavnog odbora, čime je prekršen član 154, stav 3 Ustava Crne Gore – zaključuje Kalezić. &nbsp;
Duže od 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara.
&nbsp;Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.
&nbsp;Nakon Kalezićeve izjave postaje jasnija zainteresovanost Milojka Spajića da Južnokorejac ne bude izručen. Tako bi se održala tajna odnosa I eventualnih poslova koje je Spajić imao sa Do Kvonom dok se Južnokorejac &nbsp;nalazio u Beogradu gdje je razvijao kriptobiznis sa poslovnim prijateljima iz Srbije I Crne Gore. &nbsp;
Prema informacijama Portala ETV, Spajić i Do Kvon su se više puta sastajali u stanu Do Kvonog prijatelja i poslovnog partnera Čang Juna koji je takođe uhapšen marta 2023. godine u Podgorici. &nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

KALEZIĆ: Spajićeva agitacija za ,,penzionisanje” sudije Đuranović je direktan proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”

Punih 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara. Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16" data-rendition-name="original" width="1200" height="801" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>U ČIJOJ JE LADICI PREDMET DO KVONA: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SUDANIJA I POLITIKANSTVO A djelovalo je 18. oktobra ove godine da će Ustavni sud - konačno i brzo - donijeti odluku nakon što je, po ustavnoj žalbi Do Kvonovog advokata Gorana Rodića, odlukom na plenarnoj sjednici ,,obustavio izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda“.&nbsp; Vrhovni sud je tada utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje SAD ili Južnoj Koreji a da će konačnu odluku, kojoj će od dvije države biti izručen, donijeti ministar pravde Bojan Božović. Odluka ministra o izručenju očekivala se u nekoliko narednih dana, ali od Božovića nije bilo glasa od polovine oktobra, niti je Ministarstvo pravde uopšte odgovaralo na brojne medijske upite. Umjesto toga, imali su poruku za sudsku vlast: ,,Ustavni sud treba da u ovom slučaju postupi u najkraćem roku. I da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu". Međutim, iz Ustavnog suda ni tada nijesu saopštili - kada se može očekivati konačna odluka u slučaju Do Kvona. Za to vrijeme južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ izručenje u Sjedinjene Američke Države ili Južnu Koreju mjesecima čeka - u prihvatilištu za strance u Spužu. -To je praktično neka vrsta pritvora, koji se prolongira iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, zbog upornog odgađanja donošenja odluke o izručenju mog klijenta – kazao je za Portal ETV advokat Goran Rodić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add" data-rendition-name="original" width="1920" height="1368" loading="lazy" alt="Advokat Goran Rodić "> <figcaption>Advokat Goran Rodić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  CRNOGORSKA ODISEJA&nbsp; Hejong Do Kvon je 23. marta 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom, kada su sa falsifikovanim pasošima pokušali da polete za Dubai, Ujedinjene Arapske Emirate. Prema istraživanju Portala ETV, Do Kvon je – dok je boravio u Beogradu – uživao u mondenskom životu. Ali i u stalnim kontaktima sa političarima iz Srbije i Crne Gore.&nbsp; Međutim, crnogorsku policiju i tužilaštvo nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3" data-rendition-name="original" width="1200" height="680" loading="lazy" alt="Do Kvon i srpsko-crnogorski političari"> <figcaption>TAJNE VEZE: Do Kvon i srpsko-crnogorski političari(Photo: Ilustracija: D. Mihailović)</figcaption> </figure>  Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo.&nbsp; Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“. BORAVAK U SRBIJI Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, vlast Aleksandra Vučića se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1179" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu"> <figcaption>LAGODAN ŽIVOT U BEOGRADU: Ugovor o kupovini stana na Savskom vencu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; IZRUČENJE KOJE NE POSTOJI Što se zna o kralju kriptovaluta dok je boravio u Crnoj Gori? Tokom 21 mjeseca dugog ekstradicionog postupka, sudovi u Crnoj Gori su do sada osam puta oprečno odlučivali o zahtjevima dvije države za izručenje Do Kvona. Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je ta odluka poništena, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji navodeći da je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke. Tu presudu je 1. avgusta potvrdio Apelacioni sud, navodeći da je ona pravosnažna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Ilustracija za kriptovalute "> <figcaption>DO KVONOVA PREVARA OD 40 MILIJARDI: Ilustracija za kriptovalute(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, nije tu bila završena priča: u igru se uključio i vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Na presudu Apelacionog suda reagovalo je Vrhovno državno tužilaštvo uputivši zahtjev za ,,zaštitu zakonitosti“ Vrhovnom sudu, koji je 19. septembra presudio da obje zemlje ispunjavaju uslove a da konačnu odluku, kojoj će državi biti izručen - donosi ministar pravde. Ovoliko trajanje postupka i kontradiktorne odluke sudova njegov advokat Goran Rodić ranije je, u jednom razgovoru za Radio Slobodna Evropa, okarakterisao - ,,pravosudnom blamažom“. Sam Do Kvon, kako je pisali inostrani mediji, preferira izručenje Južnoj Koreji, kojoj je u februaru ove godine izručen njegov poslovni partner Čang Jun. Njih dvojica su u Crnoj Goru odslužila četvoromjesečne kazne zatvora zbog falsifikovanih putnih isprava. AMERIČKI SUD I DO KVON Do Kvonu je u odsustvu počelo, pa i završeno suđenje u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Tako je porota u Njujorku je 5. aprila ove godine proglasila Do Kvona i njegovu kompaniju ,,Terraform labs“ odgovornom za građansku prevaru, saglasivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara. Nakon odluke suda u Njujorku, kompanija ,,Terraform labs“ pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC. Međutim, iako je Do Kvonova kompanija postigla poravnanje sa SEC-om, Sjedinjene Američke Države su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči ,,kralja kriptovaluta“. Do Kvona su južnokorejske vlasti optužile za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala, zbog čega se i našao na crvenoj Interpolovoj potjernici i u martu uhapšen na podgoričkom aerodromu.&nbsp; Zanimljivo, dva Južnokorejska ,,kriptovalutaša“ prošla su prethodno sa falsifikovanim pasošima preko graničnog prelaza Dobrakova, da bi granična policija reagovala na Aerodromu Podgorica.&nbsp; Očito da je nekoj ekipi na vlasti bilo je jako važno da se Do Kvon zadrži u Crnoj Gori. Prema izvorima Portala ETV, južnokorejski kripto-mag je imao vrlo razrađene šeme unutar crnogorskog biznis lobija, a posebno sa crnogorskim premijerom milojkom Milojkom Spajićem i njegovim šefom kabineta Brankom Krvavcem.&nbsp; Da li tu treba tražiti razloge zbog čega se slučaj Do Kvona, po instrukcijama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, drži u nečijoj ladici stola?&nbsp;

Zašto Armenko i sudije Ustavnog suda uporno drže Do Kvona u Crnoj Gori?

Ministarstvo pravde je tek danas obaviješteno od Ustavnog suda Crne Gore da su punomoćnici Kvon Do Hieonga 25. septembra ove godine podnijeli ustavnu žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore sa zahtjevom da Ustavni sud donese rješenje o obustavi izvršenja pravosnažne presude, obustavi sprovođenja administrativnog postupka pred ministrom pravde i obustavi radnje izručenja do donošenja odluke po ustavnoj žalbi - navodi se iz resora na čijem je čelu Bojan Božović.
Ustavni sud ih je, dodaju, u daljoj korespodenciji informisao da je na današnjoj sjednici usvojen zahtjev punomoćnika Kvon Do Hieonga i da se obustavlja izvršenje presude Vrhovnog suda Crne Gore, kao i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
- Imajući u vidu složenost predmeta, kao i veliki interes javnosti za ovaj slučaj, smatramo da je dobra i pravovremena komunikacija između grana vlasti i institucija od ključnog značaja za donošenje valjanih i na Ustavu i zakonu utemeljenih odluka. Zato molimo da u ovom slučaju Ustavni sud postupi u najkraćem roku i da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu. S obzirom da pisani otpravak ovog rješenja još uvijek nije dostavljen Ministarstvu pravde, o detaljima daljeg postupanja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - navode Ministarstva pravde.&nbsp;

Ministarstvo pravde: Tek danas smo obaviješteni da su advokati Do Kvona podnijeli žalbu protiv presude Vrhovnog suda

Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici jednoglasno je donio Rješenje kojom se obustavlja izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. godine i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja Hejonga Do Kvona odgađa do donošenja konačne odluke Ustavog suda, saznaje Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018151052_1fcf88449f7d7fe49129bf24bda187a79a6a9897fd38b9d293599afdfee2939a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018151052_1fcf88449f7d7fe49129bf24bda187a79a6a9897fd38b9d293599afdfee2939a" data-rendition-name="original" width="738" height="1072" loading="lazy" alt="Saopštenje Ustavnog suda"> </figure>  Vrhovni sud Crne Gore, odlučujući o Zahtjevu za zaštitu zakonitosti u predmetu poznatom koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, donio je 19. septemba, nakon tajnog vijećanja i glasanja, presudu, kojom je usvojio Zahtjev za zaštitu zakonitosti i preinačio Rješenja Višeg suda u Podgorici od 28. juna 2024. godine i Apelacionog suda Crne Gore od 30. jula 2024. godine. Vrhovni sud je Presudom utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje Do Kvona državama moliljama - Republici Koreji, po molbi Ministarstva pravde Republike Koreje i Sjedinjenim Američkim Državama, po molbi Ministarstva vanjskih poslova te države, kao i molbi ambade SAD-a za hapšenjem zbog ekstradicije, a radi vođenja krivičnog postupka. Istom presudom Vrhovni sud je odlučio da se spisi predmeta dostave ministru pravde Crne Gore Bojanu Božoviću radi odlučivanja o dozvoli izručenja. Današnja odluka Ustavnog suda znači novo odgađanje konačne odluke o izručenju Južnokorejanca kojeg potražuju Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države zbog prevare sa trgovinom kriptovalutama u vrijednosti od 40 milijardi dolara. &nbsp;

Odgađa se izručenje Do Kvona!

Kada je 11. septembra prošle godine otkriveno da je prokopan tunel koji vodi do depoa Višeg suda, tog jutra naprasno se upalio mobilni telefon kojeg je mjesecima ranije policija zaplijenila i kasnije proslijedila Višem sudu u Podgorici. Potom je bio odložen u ladicu radnog stola sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše.&nbsp; Telefon koji je odjednom ,,oživio“, oduzet je od ,,kralja kriptovaluta“ Hejonga Do Kvona 23. marta 2023. godine, kada je Južnokorejac uhapšen na aerodromu Podgorica, zajedno sa svojim prijateljem i saradnikom Čang Jun Hanom.&nbsp; Crnogorski inspektori nijesu istraživali da li je blinkanje telefona nakon otkrića tunela bila neobična podudarnost ili je to bio pokazatelj da je ,,kriptokralj“ Do Kvon – optužen za 40 milijardi dolara vrijednu prevaru u kripto valutama - imao načina da, čak i kada je bio u pritvoru, ostvari vezu sa svojim kriptonovčanikom.&nbsp; ISTRAGA – BEZ ISTRAGE Ovdašnju policiju i tužilaštvo, ophrvane pitanjima kad će i đe će biti izručen Do Kvon, nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću. Iako je marta prošle godine došao iz Srbije u Crnu Goru, te je ubrzo potom i pritvoren, boravak Do Kvona u Srbiji i Crnoj Gori tokom posljednje dvije godine, baš kao i njegovo poslovanje, ostalo je obavijeno velom misterije.&nbsp; Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo. &nbsp; <blockquote>Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003111036_1d8f2664c75e343162fb34110dd069bae4890deb3a534bef0d868b3cc1f5eaa0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003111036_1d8f2664c75e343162fb34110dd069bae4890deb3a534bef0d868b3cc1f5eaa0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu "> </figure>  MONDENSKI ŽIVOT U BEOGRADU&nbsp; Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, država Srbija se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp; Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; <blockquote>Niko se, kako tvrde izvori Portala ETV, iz tužilaštva, policije, ili ANB-a nije potrudio da otkrije: ako je Do Kvon uhapšen 23. marta, zbog čega su njegovi lap-topovi i telefoni, sa šifrom za kripto-poslovanje, predati sudiji za istragu tek nakon 72 dana?</blockquote> POSLOVI SA SRPSKIM BIZNISMENIMA I VEZE SA SPAJIĆEM Prema ugovoru u koji je Portal ETV imao uvid, luksuzni stan kupljen je septembra 2022. godine. Osim stana, Čang Jun je kupio i dva parking mjesta u kompleksu ,,Ambasador Park“ u elitnom beogradskom naselju na Dedinju, za koje strani novinari navode ,,da je mjesto gdje stanuju diplomate i bogataši“. Što su sve, osim kupovine stana, radila dva Južnokorejca - ostalo je zvanična tajna. Prema izvorima Portala ETV, tokom boravka u Beogradu, Do Kvon se uopšte nije krio, niti ga je srpska policija ganjala zbog međunarodne potjernice. U međuvremenu, ,,kralj kriptovaluta“ imao je nesmetanu, a intenzivnu komunikaciju sa raznim biznismenima i političarima.&nbsp; Mediji u Beogradu su, nakon Do Kvonovog hapšenja na Aerodromu u Podgorici, objavili da je Južnokorejac imao niz kontakata, najvjerovatnije i vrlo unosnih poslova u kripto svijetu, sa biznismenima iz Srbije, bliskim Aleksandru Vučiću i njegovom bratu Andreju.&nbsp; Izvjesno je, ističu izvori Portala ETV, i da je Do Kvona više puta u Beogradu, u luksuznom stanu kupljenom za dva miliona eura, posjećivao i Milojko Spajić, u vremenu dok je Dritan Abazović bio premijer u tehničkom mandatu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011028_efa24b2694659f2cf62e3dce7e65c1f059e0537d17573932f516ade18ecdb836.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003011028_efa24b2694659f2cf62e3dce7e65c1f059e0537d17573932f516ade18ecdb836" data-rendition-name="original" width="1280" height="768" loading="lazy" alt="Do Kvon i Spajić"> </figure>  Što je tada sve poslovao Spajić sa Do Kvonom, vjerovatno je dobro poznato srpskoj obavještajnoj službi, koja je intenzivno pratila kretanje bivšeg minsitra, Krivokapićevog ,,apostola“. Prema informacijama Portala ETV, Spajić je bio vrlo aktivan u poslovima sa kriptovalutama, kao i u saradnji sa Do Kvonom. &nbsp; (NE)PLANIRANO HAPŠENJE U CRNOJ GORI&nbsp; Ono što je definitivno utvrđeno, prema izvorima Portala ETV, jeste da je Južnokorejac bio prinuđen da napusti Srbiju, jer su već od kraja 2022. godine, a naročito tokom prva dva mjeseca 2023. godine, strani mediji sve više pritiskali zvanični Beograd, tvrdnjama da ,,vlast Aleksandra Vučića sakriva kripto-prevarante koje potražuju Sjedinjene Američke Države“.&nbsp; Dva Južnokorejca prebačena su u Crnu Goru. Nije bilo planirano duže zadržavanje, ističu obavještajni izvori, već samo da se preko Podgorice presele na neku sigurniju lokaciju - državu na Bliskom Istoku koja nema potpisane međunarodne ugovore o izručenju. Međutim, Do Kvon i Čang Jun uhapšeni su na Aerodromu u Podgorici, jer je crnogorska granična policija volšebno otkrila njihove vrlo dobro falsifikovane pasoše.&nbsp; <blockquote>Mediji u Beogradu su, nakon Do Kvonovog hapšenja na Aerodromu u Podgorici, objavili da je Južnokorejac imao niz kontakata, najvjerovatnije i vrlo unosnih poslova u kripto-svijetu, sa biznismenima iz Srbije bliskim Aleksandru Vučiću i njegovom bratu Andreju.</blockquote> Prema informacijama iz crnogorskih bezbjednosnih krugova, dvojica Južnokorejaca su automobilom srpskih tablica, preko Dobrakova, ušla u Crnu Goru, a dopratili su ih pripadnici srpske BIA, što govori o povezanosti ,,kripto-biznismena“, sa ljudima iz vrha vlasti u Beogradu. Isti izvori Portala ETV tvrde da su Južnokorejci planski ,,provaljeni“, da je crnogorskim graničarima neko dojavio brojeve falsifikovanih pasoša i da su na taj način otkriveni i pritvoreni kralj kriptovaluta, te njegov poslovni partner.&nbsp; Očito da je hapšenje Do Kvona trebalo da posluži kao instrument za političke obračune u Crnoj Gori.&nbsp; POLITIČKE UPOTREBE I ZLOUPOTREBE Ubrzo se to i potvrdilo, četiri dana pred vanredne parlamentarne izbore - juna 2023. godine.&nbsp; Crnogorski mediji prenijeli su ekskluzivu sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 7. juna - da su se uhapšeni južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon i lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić sastajali u Beogradu dok je Do Kvon bio na crvenoj Interpolovoj potjernici, te da su u lap-topu Južnokorejca pronađeni dokazi o finansiranju kampanje PES-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011028_2c53852d9c800e18748341a536828dde3de0683e44eabcb9057f519d3867aea9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241003011028_2c53852d9c800e18748341a536828dde3de0683e44eabcb9057f519d3867aea9" data-rendition-name="original" width="1136" height="550" loading="lazy" alt="Detalj sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost"> </figure>  Sjednica je sazvana nakon što je Do Kvon, iz Istražnog zatvora u Spužu u kojem se nalazio od 23. marta, dostavio premijeru Dritanu Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću pismo u kojem, navodno, u negativnom kontekstu, pominje Spajića. Nakon što su iznijete ove tvrdnje na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Pokret ,,Evropa sad“ je optužio Dritana Abazovića da ,,lično stoji iza ove prljave kampanje i progona“ Milojka Spajića.&nbsp; ISTRAGA - KOJE NIJE BILO - Pismo Do Kvona pisali su njegov advokat Branko Anđelić i glavni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti, po instrukcijama premijera Dritana Abazovića – saopštili su tada iz PES-a, uz tvrdnju da su Anđelić i Kurti ,,više puta tajno posjećivali Do Kvona u pritvoru“. U kolopletu međusobnih optužbi za zavjeru, najeksplicitniji u napadu na lidera PES-a, bio je još jedan funkcioner Ure, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.&nbsp; - Unutar lap-topa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Cifra nije zanemarljiva. U lap-topu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona. Možda je to legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage – kazao je Adžić.&nbsp; Zvanična istraga, ako je i bilo, nije došla do bilo kakvih dokaza koji bi potvrdili ili opovrgli optužbe jedne ili druge strane: niko nije potvrdio da su u Do Kvonovim lap-topovima pronađeni dokazi o saradnji sa Spajićem, niti su potvrđene ili demantovane optužbe PES-a protiv Abazovića, Kurtija ili advokata Anđelića.&nbsp; U međuvremenu su, 11. juna 2023. godine, održani vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori i afera Do Kvon polako je padala u zaborav.&nbsp; A tri lap-topa i pet telefona Do Kvona, kako je zvanično saopšteno, nalazila su se, tek od 5. juna, kod sudije za istragu. Djelovalo je kao završena priča i crnogorska javnost se uglavnom pitala da li će uhapšeni Južnokorejci biti izručeni Južnoj Koreji, kako su to tražili njihovi advokati, ili Sjedinjenim Američkim Državama, za što se zalagao tadašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp; KO JE ZAKAZAO U ,,SLUČAJU DO KVON“ Niko se, kako tvrde izvori Portala ETV, iz tužilaštva, policije ili ANB-a, nije potrudio da otkrije: ako je Do Kvon uhapšen 23. marta, zbog čega su njegovi lap-topovi i telefoni, sa šifrom za kripto-poslovanje, predati sudiji za istragu tek nakon 72 dana?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011032_552ce496d3030ba111d3ade0151d4bec3ae265d6e22011e81e5ee607bf5e273c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241003011032_552ce496d3030ba111d3ade0151d4bec3ae265d6e22011e81e5ee607bf5e273c" data-rendition-name="original" width="768" height="511" loading="lazy" alt="Viši sud u Podgorici"> </figure>  Nesposobnost istražitelja ili svjesna namjera da se Hejongu Do Kvonu omogući pristup njegovim elektronskim uređajima? Informacije kojima raspolaže Portal ETV ukazuju na to da su neki ljudi svjesno žmurili tokom istrage.&nbsp; - Pretresom privatnih stvari pritvorenika u UIKS-u pronađeni su, pored elektronskih uređaja (lap-topova, mob. telefona i sl) i pristupni kodovi za otvaranje virtuelnih novčanika i ostale šifre za pristup blockchain-u, o čemu svjedoči fotoelaborat, sa ostalim ugovorima i drugom dokumentacijom – zapisao je pripadnik Specijalnog policijskog odjeljenja, dobro upućen u detalje akcije hapšenja i pritvaranja Do Kvona. &nbsp; Kako je moguće da se, prilikom pretresa ličnih stvari Južnokorejaca, niko iz crnogorske policije nije zapitao – da li se smije Do Kvonu omogućiti pristup elektronskim uređajima koji su se nalazili među njegovim stvarima?&nbsp; Da je Do Kvon možda upotrebljavao važne elektronske uređaje dok su se nalazili u kaseti sa privatnim stvarima, odnosno, da sudija za istragu uopšte nije raspolagao ni lap-topovima, ni mobilnim telefonima, niti je imao zaplijenjeni virtuelni novčanik Južnokorejca, svjedoči i zvanična prepiska državnih institucija.&nbsp; NEMUŠTI ODGOVORI Na prve sumnje u nezakonitosti postupanja istražitelja prilikom pritvaranja Do Kvona i Čang Juna, zvanično su reagovali iz Osnovnog i Višeg suda u Podgorici.&nbsp; Na pitanja dnevnog lista ,,Vijesti" iz Osnovnog suda su saopštili da kod njih ,,nikada nijesu bili računari i telefoni okrivljenih Do Kvona i Čang Juna“. Iz Višeg suda su suvo saopštili da su im ,,tek 5. juna dostavljeni predmeti oduzeti od dvojice državljana Južne Koreje“.&nbsp; U pokušaju da riješimo enigmu – da li je Do Kvon koristio kodove za pristup blokčejnu – Portal ETV je kontaktirao Osnovno tužilaštvo. Uzalud.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011036_e5d082d8c5ba31444c3369f4400db05dc356daabea339064d427d706c6cebd49.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241003011036_e5d082d8c5ba31444c3369f4400db05dc356daabea339064d427d706c6cebd49" data-rendition-name="original" width="987" height="771" loading="lazy" alt="Dopis Osnovnog tužilaštva u Podgorici "> </figure>  - U vezi Vašeg dopisa od dana 25. septembra 2024. godine, obavještavam Vas da u cilju zaštite interesa postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ne daje informacije o dokaznim radnjama preduzetim u istom – odgovorili su novinarki ETV Svetlani Đokić 26. septembra.&nbsp; Na isto pitanje iz Višeg suda, novinarki Đokić je opet nemušto odgovoreno – da su spisi predmeta u Ministarstvu pravde i da ne mogu precizno odgovoriti na pitanje Portala ETV.&nbsp; <blockquote>Informacije koje Portal ETV nije mogao potvrditi iz dva nezavisna izvora, govore da je sa kripto-novčanika Do Kvona, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, bilo više uplata, najmanje tri – preko računa jedne firme u Podgorici, koja se bavi uvozom i prodajom uređaja za mobilnu telefoniju.&nbsp;</blockquote> ,,DO KVON JE BIO POVLAŠĆEN“ Izvori naše redakcije iz ANB-a, tvrde da su tehnički uređaji, lap-topovi, telefoni i pristupni kodovi konačno oduzeti od Do Kvona tek na intervenciju tadašnjeg ministra policije Filipa Adžića, koji je, preko načelnika Uprave policije Gorana Jokića, tražio da službenici u Istražnom zatvoru u Spužu uzmu ,,sve što je trebalo da bude oduzeto još prvog dana hapšenja“. Sve je to, kažu insajderski izvori Portala ETV, vođeno dok je SPO sprovodio detaljnu istragu.&nbsp; - Kada se došlo u lancu do ministra Adžića, sve su aktivnosti prekinute od strane SPO i do danas ništa se dalje nije preduzimalo u radu na ovom predmetu, koji je započet 13. juna 2023 godine, a sve aktivnosti su završene za 15 dana od početka. I sve je na čekanju skoro godinu dana – ističe izvor Portala ETV iz istrage, blizak vrhu Specijalnog policijskog odjeljenja.&nbsp; Prema procjeni izvora, ozbiljne su indicije da je južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ Do Kvon bio povlašćen i nakon što je, krajem marta 2023. godine, uhapšen.&nbsp; Dostupne informacije ukazuju na to da je sasvim moguće da je vješti Do Kvon imao pristup elektronskim uređajima koji su se nalazili u kaseti sa njegovim privatnim stvarima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003011036_0b74b4208a2f80ebb0f3866f1c6acbbb91e629ce2ba3295ee5f9b8b4b99ff597.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241003011036_0b74b4208a2f80ebb0f3866f1c6acbbb91e629ce2ba3295ee5f9b8b4b99ff597" data-rendition-name="original" width="640" height="360" loading="lazy" alt="Ilustracija: Trgovina kriptovalutama"> </figure>  PITANJA BEZ ODGOVORA Informacije koje Portal ETV nije mogao potvrditi iz dva nezavisna izvora, govore da je sa kripto-novčanika Do Kvona, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, bilo više uplata, najmanje tri – preko računa jedne firme u Podgorici, koja se bavi uvozom i prodajom uređaja za mobilnu telefoniju.&nbsp; Na upite Portala ETV nije bilo odgovora, ni iz Osnovnog tužilaštva, ni iz Višeg suda, niti iz Specijalnog državnog tužilaštva. U međuvremenu, iz Crne Gore je, u Južnu Koreju, početkom februara ove godine, izručen Čang Jun, nakon osam mjeseci boravka - prvo u pritvoru, i kasnije, u azilu za strance u bizini Danilovgrada.&nbsp; Hejong Do Kvon i dalje čeka odluku ministra pravde kojoj će državi biti izručen - Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji. Njegovi pravni zastupnici se nadaju da neće biti izručen američkom državnom tužiocu.&nbsp; A Do Kvon je odlučio da, dok je u Crnoj Gori, ćuti. Vjerovatno ima dobre razloge. Pitanje je, samo, kada jednog dana progovori – ko će ođe u Crnoj Gori da zagrmi, a ko će da zašuti?&nbsp;

Da li je Do Kvon obavljao novčane transakcije dok je bio u pritvoru u Spužu?

Oliveru Injac treba poslati u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak kao u Podgorici - poručio je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Adnan Striković osvrnuvši se na informaciju da će premijer Milojko Spajić bivšu gradonačelnicu Podgorice predložiti za ambasadorku u Briselu.
To je, cijeni Striković, neuspjeh i Crne Gore - a uspjeh antievropskih snaga koje dominiraju parlamentarnom većinom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1907084198726287368%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907084198726287368%7Ctwgr%5Ec8cbc74df52d802ed407b2e8943a38275d698099%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pošto je bila neuspješan „ambasador“ Podgorice, treba je poslati u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak - naveo je Striković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Striković: Injac šalju u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak kao u Podgorici

Dejanu Đinoviću, koji se sumnjiči da je juče ubio Zorana Nikolova u Zeti, određeno je zadržavanje do 72 sata.
To je Portalu ETV saopšteno iz Višeg državnog tužilaštva (VDT) nakon što je Đinović saslušan pred njihovim tužiocem. On se branio ćutanjem.
Đinovića su <a href="https://etv.me/hronika/up-u-zeti-uhapsen-dejan-dinovic">danas uhapsili</a> službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.&nbsp;
Zoran Nikolov preminuo je juče nakon pucnjave u objektu „Šansa“ u Zeti. Njega je policija na licu mjesta zatekla bez svijesti, nakon čega je transportovan u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Policija je juče zbog potrage za Đinovićem blokirala grad i državne granice.
- Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode - kazali su u saopštenju medijima uz napomenu da mjere i radnje preduzimaju u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom.

Đinoviću određeno zadržavanje do 72 sata

Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, nijesmo predložili ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu - poručili su u Fondu za zdravstveno osiguranje nakon današnjeg protesta stomatologa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbulajic-gradani-od-danas-bez-besplatne-stomatoloske-zastite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Fondu kažu da je cilj da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka.
- Zaključno sa današnjim danom, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama - naveli su oni.
Poručuju da će, nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu.
- Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom - naveli su u Fondu za zdravstveno osiguranje.
Istakli su da su u prethodnih mjesec organizovali niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini.
- Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji - poručili su oni.
Jedan od predloga koji je zajednički razmatran je, napominju, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
- Naglašavamo da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine - dodali su oni.

FZO: Za ključne zahtjeve Stomatološke komore su potrebne odluke resora finansija i zdravlja, cilj je da se ugovori unaprijede

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) Robert de Grut potpisali su ugovor o grantu od dva miliona eura, koji će biti iskorišćen za kupovinu računarske opreme za crnogorske škole. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ugovor je potpisan na ceremoniji koja je danas održana u sjedištu EIB Globala u Luksemburgu. 
 
Jakšić Stojanović je istakla da se nabavkom dodatne računarske opreme stvara jaka osnova za digitalizaciju obrazovnog procesa i omogućava mladim ljudima da steknu digitalne vještine i kompetencije koje su neophodne za 21. vijek. 
 
Prema njenim riječima, ugovor predstavlja značajan korak ka poboljšanju crnogorskog obrazovnog sistema što će u velikoj mjeri stvoriti bolje uslove za rad i napredovanje učenika. 
 
- Obrazovanje je jedan od stubova svakog društva, a kontinuirano unapređenje njegovog kvaliteta treba da bude prioritet na svim nivoima - navela je Jakšić Stojanović. 
 
De Grut, nadležan za aktivnosti u Crnoj Gori, podsjetio je da je EIB dugogodišnji partner crnogorskog obrazovnog sektora. 
 
- Kao dugogodišnji partner Ministarstva prosvjete Crne Gore, zadovoljni smo što smo dio ove najnovije inicijative i što možemo dodatno podržati digitalizaciju u školama - rekao je De Grut. 
 
Kako je naveo, nova ICT oprema finansirana navedenim grantom povećaće upotrebu digitalnih tehnologija i vještina, proširiti pristup učenju i poboljšati ukupno obrazovno okruženje. 
 
- Ona će omogućiti dalji pristup kvalitetnom obrazovanju, doprinijeti zapošljivosti mladih i stvoriti radnu snagu spremnu za budućnost koja odgovara zahtjevima tržišta - kazao je De Grut. 
 
Iz MPNi su naveli da će nova digitalna oprema, zajedno sa obukom za nastavnike i razvojem vještina promovisati intregraciju digitalnih alata u obrazovanje i omogućiti jednak pristup digitalnim izvorima učenja za sve učenike. 
 
Oni su rekli da je grant, koji se realizuje kao dio Fonda za Inicijativu za ekonomnsku otpornost i finansira od donatora, nastavak prethodnih investicija EIB Global-a u crnogorski obrazovni program čiji je cilj unapređenje obrazovne infrastrukture. 
 
Kako su pojasnili, ta ulaganja odnose se na zajam EIB-a u iznosu od 18 miliona eura, grant EU od 11 miliona obezbjeđen u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kao i tehničku pomoć u iznosu od 2,5 miliona eura kroz grant tehničke pomoći u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost.

Potpisan grant od dva miliona eura za računarsku opremu u školama

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: do-kvon