Nekadašnji kripto mogul Do Kvon osuđen je na 15 godina zatvora zbog kolapsa njegovog kripto ekosistema vrijednog 40 milijardi dolara, za koji je utvrđeno da je bio velika prevara.
Žrtve su svjedočile kako je 34-godišnji finansijski genije zloupotrebio njihovo povjerenje, uvjeravajući ih da je ulaganje sigurno, dok ga je potajno održavao finansijskim injekcijama, piše CNN.
Kvaon, poznat i kao ''kralj kriptovaluta''' izvinio se nakon što je saslušao potresna svjedočanstva žrtava koje su opisale posljedice njegove prevare koja je izazvala uništene ušteđevine, ispražnjene dobrotvorne fondove i slomljene živote.
Jedna od žrtava u pismu je sudiji priznala da je razmišljala o samoubistvu nakon što je njegov otac u shemi izgubio sav novac.
SudijaPol Engelmajer &nbsp;je tokom ročišta na saveznom sudu na Menhetnu rekao da je preporuka tužilaštva od 12 godina zatvora bila "nerazumno blaga", dok je zahtjev odbrane za petogodišnjom kaznom opisao kao "potpuno nezamisliv i divlje nerazuman".
Kvonu je prijetila maksimalna kazna od 25 godina zatvora. Kvon je u avgustu priznao krivicu za prevaru.
Procjenjuje se da je imao čak milion žrtava.
On je nakon kolapsa pokušao obnoviti kompaniju u Singapuru prije nego što je pobjegao na Balkan s lažnim pasošem.
U zatvoru je od hapšenja u martu 2023. u Crnoj Gori, a 17 mjeseci provedenih iza rešetaka &nbsp;biće mu uračunato u kaznu. Kao dio nagodbe, pristao je na oduzimanje više od 19 miliona dolara imovine.
Njegovi advokati tvrdili su da njegovo ponašanje nije proizašlo iz pohlepe, već iz oholosti i očaja. Sudija je odbio da služi kaznu u Južnoj Koreji, gdje žive njegova žena i ćerkica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Do Kvon osuđen na 15 godina zatvora

Američki tužioci saopštili su da suosnivač kompanije Teraform Labs Pte, Do Kvon, treba da bude osuđen na 12 godina zatvora zbog prevare koja je dovela do kolapsa stabilnog tokena (stablecoin) TerraUSD, vrijednog 40 milijardi dolara, 2022. godine.
Nazivajući Kvonovu prevaru „kolosalnom po obimu", vlada je u podnesku dostavljenom federalnom sudiji u Njujorku u četvrtak veče navela da zločin zaslužuje strogu kaznu. Tužioci su istakli da su Kvonove laži kupcima pokrenule niz lančanih kriza u svijetu kriptovaluta, uključujući i kolaps berze FTX u vlasništvu Sema Benkmena Frida, prenosi Blumberg.
Kvon će biti osuđen 11. decembra, pred okružnim sudijom SAD Polom Englmejerom.
Presuda stiže u trenutku kada je Trampova administracija uglavnom oslabila mjere sprovođenja koje se odnose na kriptovalute. Dana 23. oktobra predsjednik Donald Tramp pomilovao je osnivača Bajnensa, Čangpenga Žaoa, koji je bio osuđen zbog neuspjeha da uspostavi efikasan program protiv pranja novca u najvećoj svjetskoj kriptoberzi.
U sopstvenom podnesku prošle sedmice, Kvon (34) je predložio da mu se izrekne kazna od pet godina zatvora. On je u avgustu priznao krivicu za zavjeru i sajber prevaru, prema sporazumu u kojem su tužioci pristali da traže kaznu ne dužu od 12 godina.
U okviru sporazuma o priznanju krivice, Kvon je pristao da se odrekne 19,3 miliona dolara i određene imovine. Tužioci ne traže da Kvon plati odštetu milionima investitora koji su izgubili ukupno 40 milijardi dolara, uz obrazloženje da bi utvrđivanje pojedinačnih gubitaka bilo suviše složeno.
Kvonu se sudilo i u SAD i u njegovoj rodnoj Južnoj Koreji, a vodila se i dugotrajna borba oko toga gdje će prvo biti izručen nakon što je uhapšen u Crnoj Gori 2023. godine dok je putovao sa falsifikovanim pasošem. SAD-u je izručen u januaru, nakon što je gotovo dvije godine proveo u Crnoj Gori.
Američki tužioci saopštili su da će podržati da Kvon drugu polovinu kazne izdržava u Južnoj Koreji, ako se pridržava uslova sporazuma o priznanju krivice i ispuni kriterijume za transfer osuđenika.

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj dodijelio nula bodova korejskoj kompaniji "Incheon Airport Corporation" u postupku bodovanja Tenderske komisije za koncesije za Aerodrome Crne Gore, nezvanično saznaje portal "Dana".
&nbsp;
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.&nbsp;
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste", Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima - naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.&nbsp;
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
- U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja &nbsp;istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona.
- Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore? – kazao je tada Milović.
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-optuzio-vladu-za-pritisak-na-tendersku-komisiju-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeljošaj Spajićevom favoritu dao nula bodova

Sudija okružnog suda u Njujorku Pol Engelmajer odredio je datum suđenja suosnivaču kompanije Terraform Labs i kreatoru kriptovalute Terra LUNA, Hejongu Do Kvonu, za 26. januar 2026. godine, a očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja, od čega će četiri biti posvećene argumentima tužilaštva.
Složeni pravni proces protiv Do Kvona, suosnivača Terraform Labsa, ušao je u značajnu fazu, a odluka sudije Engelmajera uslijedila je nakon opsežnih pravnih manevara i priprema terena za ono što obećava da će biti ključni trenutak u regulaciji kriptovaluta i parnicama za prevaru.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Do Kvon, nekada slavljen kao inovator u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s nizom optužbi proisteklih iz katastrofalnog kolapsa Terra ekosistema. Na vrhuncu, Terra platforma je raspolagala sa UST, stabilnom valutom vezanom za američki dolar, i njenom sestrinskom kriptovalutom LUNA. Međutim, 2022. godine UST je izgubio vezu sa dolarom, što je pokrenulo domino efekat koji je izbrisao vrijednost od 40 milijardi dolara i uzdrmao globalna tržišta kriptovaluta.
Američki tužioci tvrde da je Do Kvon svjesno obmanjivao investitore o stabilnosti UST-a. Dokazi uključuju tvrdnje da je sarađivao sa Jump Crypto kako bi održao iluziju da je UST vezan za dolar prije nego što je došlo do kolapsa. Ove radnje, prema tužiocima, predstavljaju prevaru s vrijednosnim papirima, prevaru s robom, elektronsku prevaru i zavjeru za pranje novca.
<h2>Hronologija događaja</h2>
Do Kvonovi pravni problemi počeli su u martu 2023. godine kada su ga crnogorske vlasti uhapsile zbog korišćenja falsifikovanog pasoša. Ovo je dovelo do bitke za izručenje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Crna Gora je na kraju odobrila zahtjev SAD-a krajem 2024. godine, prebacivši Do Kvona u Njujork 31. decembra 2024.
Prvo pojavljivanje Do Kvona pred federalnim sudom u Njujorku početkom 2025. označilo je početak onoga što će vjerovatno biti dug pravni proces. Tokom početnog saslušanja, Do Kvon se izjasnio da nije kriv po optužnici od devet tačaka, uključujući prevaru s vrijednosnim papirima, elektronsku prevaru, prevaru s robom i zavjeru.
Dana 8. januara 2025. godine, sudija Engelmajer održao je drugo saslušanje. Tužioci, predvođeni Džaredom Lenouom, predstavili su složenost slučaja, navodeći obim od šest terabajta dokaza prikupljenih iz mobilnih telefona i naloga na društvenim mrežama. Izazovi uključuju dešifrovanje podataka, prevođenje dokumenata s korejskog jezika i prevazilaženje logističkih prepreka.
Sudija Engelmajer je odobrio zahtjev odbrane za produženje roka za pripremu, zakazujući datum suđenja za 26. januar 2026. Sudija je priznao neobičnost odobravanja tako dugog odlaganja, ali je to smatrao neophodnim zbog složenosti slučaja i Do Kvonovih paralelnih pravnih izazova u inostranstvu.
<h2>Ključni pravni aspekti</h2>
Tokom faze otkrivanja dokaza, otkriven je značajan obim materijala. Tužioci i advokati odbrane moraju pregledati šifrovane fajlove, poruke i dokumenta koji obuhvataju godine aktivnosti. Kvonov glavni advokat, Majkl Ferara, istakao je potrebu za detaljnom pripremom, navodeći ogroman obim podataka kao ključni razlog za zahtjev za produženje roka.
Sudija Engelmajer je naglasio značaj zakona o vrijednosnim papirima u ovom suđenju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na kaznu od 4,5 milijarde dolara koja je 2023. godine izrečena Terraform Labsu i Do Kvonu u građanskoj parnici koju je pokrenula Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC). Od ovog iznosa, Do Kvon lično duguje 200 miliona dolara.
<h2>Optužbe i moguće kazne</h2>
Do Kvon se suočava s devet tačaka optužnice, a svaka nosi ozbiljne kazne. Ako bude osuđen po svim tačkama, mogao bi biti osuđen na maksimalno 130 godina zatvora. Optužbe uključuju:
<ul><li>Elektronsku prevaru - tvrdnje o obmanjivanju prilikom prikupljanja investicija.</li><li>Prevaru s hartijama od vrijednosti - navodi o lažnom predstavljanju stabilnosti Terra ekosistema;</li><li>Prevaru s robom - kršenja povezana s trgovanjem UST i LUNA.</li><li>Pranje novca - optužbe o preusmjeravanju nezakonitih sredstava.</li></ul>
<h3></h3>
<h2>Šire implikacije</h2>
Suđenje Do Kvonu nije samo pitanje jednog pojedinca ili kompanije. Ono predstavlja prekretnicu za industriju kriptovaluta, regulatore i investitore. S obzirom na to da se tržišta kriptovaluta još uvijek oporavljaju od kolapsa Terre, ishod ovog suđenja mogao bi postaviti presedane za regulaciju i pravne procese vezane za digitalne valute u budućnosti.
Suđenje takođe ističe izazove u procesuiranju slučajeva povezanih s novim tehnologijama. Od prevođenja dokaza do tumačenja zakona o vrijednosnim papirima u kontekstu inovacija na blokčejnu, proces će vjerovatno oblikovati pravni pejzaž u godinama koje dolaze.
<h2>Očekivanja</h2>
Naredna statusna konferencija zakazana je za 6. mart 2025. godine, što će sudu omogućiti da riješi preliminarna pitanja. Kako se približava datum suđenja, obje strane će nastaviti sa pripremama, prevazilazeći složenosti slučaja koji obuhvata jurisdikcije, jezike i tehnološke paradigme.
Suđenje Do Kvonu biće spektakl za pravne stručnjake, entuzijaste kriptovaluta i globalne investitore. Bez obzira na presudu, ostaviće neizbrisiv trag na evoluciji kriptovaluta i širem finansijskom ekosistemu.

1084x550

Suđenje Do Kvonu 26. januara, očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja

Do Kvon, južnokorejski preduzetnik čije su dvije kriptovalute 2022. godine izgubile oko 40 milijardi dolara vrijednosti, u četvrtak se pred sudom u Njujorku izjasnio da nije kriv po američkim federalnim krivičnim optužbama za prevaru, nakon što je početkom nedjelje izručen iz Crne Gore.
Federalni tužioci na Menhetnu su u martu 2023. godine optužili Kvona, jednog od osnivača kompanije Teraform labs (Terraform Labs) koji je razvio digitalne valute TerraUSD i Luna, za prevaru i zavjeru, prenosi Rojters.
U izmijenjenoj optužnici na 79 strana, podnesenoj u četvrtak, optužen je i za zavjeru za pranje novca. Kvon (33) negira krivicu.
U junu prošle godine je pristao da plati novčanu kaznu od 80 miliona dolara, a zabranjene su mu i transakcije kriptovalutama, u okviru sporazuma o poravnanju vrijednog 4,55 milijardi dolara, koji su on i njegova kompanija Teraform postigli sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti.
U optužnici objavljenoj u četvrtak, kancelarija tužioca na Menhetnu optužila je Kvona da je 2021. godine obmanuo investitore kada je riječ o vrijednosti digitalne valute TerraUSD.
Na suđenju, po civilnoj tužbi Komisije za hartije od vrijednosti, federalna porota na Menhetnu je u aprilu prošle godine utvrdila da su Kvon i njegova kompanija odgovorni za obmanjivanje investitora u kriptovalute.
Kvon nije prisustvovao tom suđenju zato što je od marta 2023. godine bio pritvoren u Crnoj Gori. Kompanija Teraform je u januaru prošle godine proglasila bankrotstvo.
Crna Gora je izručila Do Kvona Americi u ponedjeljak, nakon što su crnogorski sudovi, za godinu i devet mjeseci od kada je takozvani kralj kriptovaluta uhapšen, više puta i to oprečno odlučivali o njegovoj ekstradiciji.

1250x600

Do Kvon negirao krivicu pred američkim sudom

Epilog sistematično planirane afere - prokomentarisao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković nakon što je Crna Gora danas Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina - tkz. kralja kriptovaluta Do Kvona.
On je dodao da je ta afera presudno uticala na arhitekturu crnogorske vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1874079557554495684&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I suštinski predstavljala početak procesa samouništenja jednog, deklarativno, građanskog i proevropskog političkog subjekta - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkralj-kriptovaluta-do-kvon-jutros-izrucen-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o izručenju Do Kvona: Epilog sistematično planirane afere

Odbrana južnokorejskog državljanina Do Kvona podnijela je žalbu Ustavnom sudu sa zahtjevom za obustavu izvršenja njegovog izručenja SAD-u kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava.
Smatraju da su rješenjem o izručenju koje je danas donio ministar pravde Bojan Božović grubo prekršena osnovna ljudska prava Do Kvona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2653%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbozovic-potpisao-rjesenje-za-izrucenje-do-kvona-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Advokati odbrane kažu i da im je, nakon javnog reagovanja u medijima zbog odbijanja ministra pravde da im dostavi odluku o izručenju, danas popodne dostavljeno rješenje o izručenju Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama.
- Očigledno je ministar Božović prihvatio ranije nezakonite, javnosti poznate metode, kojima su se odluke dostavljale nakon isteka radnog vremena, petkom i tokom praznika, kako bi se omelo efektivno ispitivanje zakonitosti takvih odluka. Iz takvog postupanja ministra, jasno proizilazi njegova svijest o nezakonitom djelovanju. Ovim putem obavještavamo javnost da smo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavu izvršenja, kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava, jer su bez bilo kakve dileme, rješenjem Božovića grubo prekršena osnovna ljudska prava našeg branjenika - navedeno je u saopštenju advokata Do Kvona.
Napominju da su 20. septembra ove godine, podnijeli Vladi Crne Gore zahtjev za izuzeće ministra Božovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost koja se, kako kažu, potvrdila njegovom ovakvim današnjim postupanjem.&nbsp;
- Odluku o zahtjevu za izuzeće nikada nijesmo dobili, niti je ista objavljena u materijalima Vlade Crne Gore do današnjeg dana. Pošto odlučivanje o zahtjevu za izuzeće u demokratskoj državi ne bi trebala biti državna tajna, zaključujemo da je ministar nezakonito postupao jer nikada nije odlučeno o njegovom izuzeću - naglašeno je u saopštenju.
Odbrana Do kvona ističe i da je Božović u nebrojeno navrata u medijskim istupima izričito isticao da ne bi postupao u ovom predmetu da je znao za ranije traženu obustavu izvršenja podnijetu Ustavnom sudu i naglašavao da bi odluku najradije prepustio sudovima.
- Ovim saopštenjem i njega i javnost obavještavamo da je u odnosu na rješenje o izručenja Do Kvona tražena obustava izvršenja, pa očekujemo da ministar ostane kod svojih proklamovanih principa i da ne dozvoli sprovođenje izvršenja nezakonite ekstradicije dok se o tome ne očituju nadležni sudovi - poručeno je u saopštenju.

Odbrana traži obustavu izručenja: Božović grubo prekršio osnovna ljudska prava Do Kvona

Ustavni sud je na današnjoj sjednici odbio žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore u slučaju južnokorejskog državljanina Do Kvona.
Vrhovni sud je sredinom septembra presudio da ministar pravde Bojan Božović donese konačnu odluku o tome da li će ,,kralj kripto valuta“ Do Kvon biti izručen Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja ili Sjedinjenim američkim državama gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima.
Na osnovu presude Vrhovnog suda, Božović je u prvom navratu saopštio da je odluku u slučaju izručenja Do Kvon donio ali da je neće objelodaniti prije nego je potpiše.
Ustavni sud Crne Gore je potom, 19. oktobra, obustavio proces izručenja Do Kvona, nakon čega je Božović rekao da je Ministarstvo prekinulo sve aktivnosti u tom slučaju.
Odluka Ustavnog suda je 13. koju su donijeli naši sudovi u slučaju Do Kvon.
Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine po potjernicama koje su za njima raspisale SAD i Južna Koreja. Njima su lisice na ruke stavljene na podgoričkom aerodromu odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete za Dubaji.
Hon Čand Jun je sredinom februara izručen Južnoj Koreji pošto je izdržao zatvorsku kaznu dok je Do Kvon sproveden u Prihvatilište za strance.

Ustavni sud odbio žalbu u slučaju Do Kvona: O izručenju odlučuje ministar

Politički analitičar Danilo Kalezić ocjenjuje da je posebni angažman premijera Milojka Spajića u namjeri da odlaskom u penziju eliminiše uticaj sudije Dragane Đuranović motivisan ličnom premijerovom zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”. &nbsp;
-Crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da premijer, kao nosilac izvršne vlasti, neuobičajeno i s izraženom dozom ponašanja koje nije primjereno predsjedniku jedne vlade, javno napada sudiju Ustavnog suda. Time ozbiljno dovodi u pitanje da li je ekspresno ,,penzionisanje” sutkinje Đuranović proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”, odnosno odluku o ekstradiciji ovog kripto-bjegunca, o čemu Ustavni sud treba da odlučuje sjutra – ističe Kalezić u izjavi za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;
Napominje da se, nakon svega, sada ,,baca novo svjetlo” na političku akciju ustavnog puča I potčinjavanja Ustavnog suda volji aktuelne poliitičke većine. &nbsp;
-Ova činjenica sada – više nego bilo koja druga – baca novo svjetlo na aktuelni slučaj ustavnog puča i objašnjava stepen upornosti njegove poslaničke grupe u parlamentu da, po svaku cijenu, opravda neustavno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Ustavnog odbora, čime je prekršen član 154, stav 3 Ustava Crne Gore – zaključuje Kalezić. &nbsp;
Duže od 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara.
&nbsp;Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.
&nbsp;Nakon Kalezićeve izjave postaje jasnija zainteresovanost Milojka Spajića da Južnokorejac ne bude izručen. Tako bi se održala tajna odnosa I eventualnih poslova koje je Spajić imao sa Do Kvonom dok se Južnokorejac &nbsp;nalazio u Beogradu gdje je razvijao kriptobiznis sa poslovnim prijateljima iz Srbije I Crne Gore. &nbsp;
Prema informacijama Portala ETV, Spajić i Do Kvon su se više puta sastajali u stanu Do Kvonog prijatelja i poslovnog partnera Čang Juna koji je takođe uhapšen marta 2023. godine u Podgorici. &nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

KALEZIĆ: Spajićeva agitacija za ,,penzionisanje” sudije Đuranović je direktan proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”

Punih 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara. Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16" data-rendition-name="original" width="1200" height="801" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>U ČIJOJ JE LADICI PREDMET DO KVONA: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SUDANIJA I POLITIKANSTVO A djelovalo je 18. oktobra ove godine da će Ustavni sud - konačno i brzo - donijeti odluku nakon što je, po ustavnoj žalbi Do Kvonovog advokata Gorana Rodića, odlukom na plenarnoj sjednici ,,obustavio izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda“.&nbsp; Vrhovni sud je tada utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje SAD ili Južnoj Koreji a da će konačnu odluku, kojoj će od dvije države biti izručen, donijeti ministar pravde Bojan Božović. Odluka ministra o izručenju očekivala se u nekoliko narednih dana, ali od Božovića nije bilo glasa od polovine oktobra, niti je Ministarstvo pravde uopšte odgovaralo na brojne medijske upite. Umjesto toga, imali su poruku za sudsku vlast: ,,Ustavni sud treba da u ovom slučaju postupi u najkraćem roku. I da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu". Međutim, iz Ustavnog suda ni tada nijesu saopštili - kada se može očekivati konačna odluka u slučaju Do Kvona. Za to vrijeme južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ izručenje u Sjedinjene Američke Države ili Južnu Koreju mjesecima čeka - u prihvatilištu za strance u Spužu. -To je praktično neka vrsta pritvora, koji se prolongira iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, zbog upornog odgađanja donošenja odluke o izručenju mog klijenta – kazao je za Portal ETV advokat Goran Rodić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add" data-rendition-name="original" width="1920" height="1368" loading="lazy" alt="Advokat Goran Rodić "> <figcaption>Advokat Goran Rodić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  CRNOGORSKA ODISEJA&nbsp; Hejong Do Kvon je 23. marta 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom, kada su sa falsifikovanim pasošima pokušali da polete za Dubai, Ujedinjene Arapske Emirate. Prema istraživanju Portala ETV, Do Kvon je – dok je boravio u Beogradu – uživao u mondenskom životu. Ali i u stalnim kontaktima sa političarima iz Srbije i Crne Gore.&nbsp; Međutim, crnogorsku policiju i tužilaštvo nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3" data-rendition-name="original" width="1200" height="680" loading="lazy" alt="Do Kvon i srpsko-crnogorski političari"> <figcaption>TAJNE VEZE: Do Kvon i srpsko-crnogorski političari(Photo: Ilustracija: D. Mihailović)</figcaption> </figure>  Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo.&nbsp; Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“. BORAVAK U SRBIJI Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, vlast Aleksandra Vučića se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1179" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu"> <figcaption>LAGODAN ŽIVOT U BEOGRADU: Ugovor o kupovini stana na Savskom vencu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; IZRUČENJE KOJE NE POSTOJI Što se zna o kralju kriptovaluta dok je boravio u Crnoj Gori? Tokom 21 mjeseca dugog ekstradicionog postupka, sudovi u Crnoj Gori su do sada osam puta oprečno odlučivali o zahtjevima dvije države za izručenje Do Kvona. Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je ta odluka poništena, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji navodeći da je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke. Tu presudu je 1. avgusta potvrdio Apelacioni sud, navodeći da je ona pravosnažna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Ilustracija za kriptovalute "> <figcaption>DO KVONOVA PREVARA OD 40 MILIJARDI: Ilustracija za kriptovalute(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, nije tu bila završena priča: u igru se uključio i vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Na presudu Apelacionog suda reagovalo je Vrhovno državno tužilaštvo uputivši zahtjev za ,,zaštitu zakonitosti“ Vrhovnom sudu, koji je 19. septembra presudio da obje zemlje ispunjavaju uslove a da konačnu odluku, kojoj će državi biti izručen - donosi ministar pravde. Ovoliko trajanje postupka i kontradiktorne odluke sudova njegov advokat Goran Rodić ranije je, u jednom razgovoru za Radio Slobodna Evropa, okarakterisao - ,,pravosudnom blamažom“. Sam Do Kvon, kako je pisali inostrani mediji, preferira izručenje Južnoj Koreji, kojoj je u februaru ove godine izručen njegov poslovni partner Čang Jun. Njih dvojica su u Crnoj Goru odslužila četvoromjesečne kazne zatvora zbog falsifikovanih putnih isprava. AMERIČKI SUD I DO KVON Do Kvonu je u odsustvu počelo, pa i završeno suđenje u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Tako je porota u Njujorku je 5. aprila ove godine proglasila Do Kvona i njegovu kompaniju ,,Terraform labs“ odgovornom za građansku prevaru, saglasivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara. Nakon odluke suda u Njujorku, kompanija ,,Terraform labs“ pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC. Međutim, iako je Do Kvonova kompanija postigla poravnanje sa SEC-om, Sjedinjene Američke Države su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči ,,kralja kriptovaluta“. Do Kvona su južnokorejske vlasti optužile za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala, zbog čega se i našao na crvenoj Interpolovoj potjernici i u martu uhapšen na podgoričkom aerodromu.&nbsp; Zanimljivo, dva Južnokorejska ,,kriptovalutaša“ prošla su prethodno sa falsifikovanim pasošima preko graničnog prelaza Dobrakova, da bi granična policija reagovala na Aerodromu Podgorica.&nbsp; Očito da je nekoj ekipi na vlasti bilo je jako važno da se Do Kvon zadrži u Crnoj Gori. Prema izvorima Portala ETV, južnokorejski kripto-mag je imao vrlo razrađene šeme unutar crnogorskog biznis lobija, a posebno sa crnogorskim premijerom milojkom Milojkom Spajićem i njegovim šefom kabineta Brankom Krvavcem.&nbsp; Da li tu treba tražiti razloge zbog čega se slučaj Do Kvona, po instrukcijama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, drži u nečijoj ladici stola?&nbsp;

Zašto Armenko i sudije Ustavnog suda uporno drže Do Kvona u Crnoj Gori?

Izgradnja i opremanje objekta Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici koštaće 313 miliona eura i finansiraće se iz kreditnog zaduženja, saopštio je Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, na juče održanoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine CG.
On je ovaj podatak iznio obrazlažući Predlog budžeta za 2026.godinu u oblasti zdravstva, ali nije precizirao kada će početi realizacija tog kapitalnog projekta.
Odbor je juče prihvatio predlog budžeta za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Predstavnici potrošačkih jedinica nijesu imali primjedbe na planiranim budžet, zbog čega je reagovao poslanik Boris Mugoša.
– Meni je nenormalno da su predstavnici Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva zadovoljni ovakvim iznosima. Ali, valjda živimo u takvim vremenima da fali hrabrosti da se kažu neke stvari kako bi rezultati bili bolji. Ova sredstva nijesu dovoljna za zadovoljenje potreba na način na koji bi trebalo da se zadovolje. Opet kažem, ako ste zadovoljni, nemojte sljedeće godine da se žalite da nemate dovoljno sredstava. Prezadovoljni ste, super, sve ste dobili i onda se ponašajte u skladu s tim. A ja znam da neće biti dovoljno sredstava – kazao je Mugoša.
Paunović je kazao da je za zdravstvo planirano 10,6 miliona eura, a za Fond zdravstva 487,1 miliona.
– Kapitalni budžet, namjenska kreditna sredstava koja su potpisana u dosadašnjem periodu ili se predviđaju novi kreditni aranžmani, a tiču se implementacije projekta unapređenja zdravstvene infrastrukture, energetske efikasnosti u bolnicama i za potrebe projekta opremanja zdravstvenih ustanova, iznosi 32 miliona eura, kao i za potrebe projekta izgradnje i opremanja univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona eura, koliko je procijenjena vrijednost ovog projekta – rekao je Paunović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Perišić kazala je da je planirani budžet za zdravstvo od 10,6 miliona, uvećan za 1,4 miliona ili 15,84 odsto u odnosu na 2025. godinu. Uvećanje se, između ostalog, odnosi odnosi na projekat digitalizacije zdravstvenog sistema, održavanje softvera 170.000, izdatke za opremu...
– Što se tiče projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, trenutno se u budžetu nalazi 40 kapitalnih projekata, od čega je šest novih, i to su nabavka medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove kroz kreditni aranžman, dogradnja aneksa KBC Kotor, rekonstrukcija i nabavka hiperbarične komore za KBC Berane, rekonstrukcija porodilišta OB Nikšić, rekonstrukcija Klinike za ortopediju KCCG, uz formiranje operacionog bloka i apaptaciju fizikalne terapije Doma zdravlja Budva. Procijenjena vrijednost novih projekata je preko 45 miliona eura – rekla je Perišić.
Ona je dodala da je trenutno u fazi realizacija 20 projekata, dok je još 10 upućeno Ministarstvu javnih radova za raspisivanje tendera. U ovoj godini raspisani su tenderi ukupne vrijednosti oko 17 miliona eura, a u narednom periodu planirani su dodatni projekti, vrijedni preko 20 miliona.
– Ova ulaganja potvrđuju posvećenost Vlade Crne Gore sistemskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, obnovi domova zdravlja, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama – istakla je Perišić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su "nešto uvećana" sredstva koja su tražili, a tiču se stavke za plate i ostalih ličnih primanja.
– Prošle godine uveli smo dopunski rad za zdravstvene radnike i na tom polju smo postigli odlične rezultate. Što se tiče 2023. i 2024. godine, nivo pruženih dopunskih usluga bio je 44.000, a ove godine u oktobra pružili smo75.000, što znači da očekujemo da ćemo duplirati broj dopunskih zdravstvenih usluga kroz dopunski rad u KCCG. Zbirno gledano, sredstva koja su opredijeljena za zarade nijesu probila budžet, što znači da smo racionalno iskoristili budžet i podigli efikasnost rada. Ove godine su malo povećana sredstva za plate, za ostala lična primanja takođe, ali smo imali stavku gdje je cijena odvojenog života za naše ljekare sa 330 povećana na 660 eura mjesečno, što može doprinijeti tome da nam budžet za lična primanja bude nedovoljan da održimo dopunski rad. Zbirno gledamo, mislim da ćemo i u 2026. godini imati dovoljno sredstava da održimo rast pružanja usluga, čak mislim da ćemo uspjeti da budemo i efikasniji – kazao je Radović.
On je istakao da su za 2026. godinu tražili više sredstava za potrošni medicinski materijal, jer planiraju otvaranje novih jedinica, koje će prouzrokovati povećan obim posla i nabavku medicinskog materijala.
Radović je napomenuo da su zahvaljujući donacijama od oko milion eura i uz sopstveno učešće uspjeli da izvedu radove na adaptaciji i uređenju KCCG.

Univerzitetski klinički centar koštaće 313 miliona

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Pravo glasa na referendumu ima 19.820 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogon nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Sjutra referendum u Zeti: Pravo glasa ima 19.820 građana

Evropska centralna banka (ECB) naredne godine planira sprovesti stres test vodećih finansijskih institucija eurozone, kojim će provjeriti njihovu otpornost na različite izazove, od rata, preko ekonomske krize, do hakerskog napada.
ECB je saopštio da će rezultate testa objaviti narednog ljeta, prenosi SEEbiz.
Spoljni šokovi mogu negativno uticati na nedovoljno otporne finansijske institucije putem različitih kanala, podsjetila je centralna banka.
Pod nadzorom ECB-a mora proći stres test 110 banaka. Potrebno je da pokažu otpornost na relevantne geopolitičke rizike koji mogu narušiti njihov temeljni kapital.
Osnovni kapital su sredstva kojima banka mora omogućiti neograničen pristup u slučaju gubitaka.
U testu će banke predstaviti svoje upravljanje rizicima, odnosno kako će prevladati krizu suočene s određenim izazovom. Stres test uopšteno služi pravovremenom otkrivanju i preventivnom uklanjanju slabosti.

ECB naredne godine planira stres test banaka

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog održavanja Bokeškog maratona odobrava se totalna obustava saobraćaja na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica (potez Pekara Kordić-kružni tok Tivat-stara Opština i potez crkva Sv. Roka, izlaz na magistralu Opatovo- Sv. Roka), od 14 sati i 45 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

AMSCG: Putevi suvi

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: do-kvon