Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado saopštila je &nbsp;na društvenim mrežama da planira da se uskoro vrati u zemlju.
Mačado je napustila Venecuelu u decembru kako bi u Oslo primila Nobelovu nagradu, a trenutno se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Mačado je pod istragom u Venecueli, a privremena predsjednica Delsi Rodriges je izjavila da će Mačado morati da pruži objašnjenja za svoju podršku toj američkoj vojnoj operaciji, prenijele su agencije AP i Rojters.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMariaCorinaYA%2Fstatus%2F2028147338573754701%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028147338573754701%7Ctwgr%5Eb618e4430e466e8d7ecd7492833baf50fdb85013%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marija Korina Mačado najavila povratak u Venecuelu

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa je, u manje od dva mjeseca, eliminisala dvojicu najbližih saveznika Pekinga i time ugrozila kinesko snabdijevanje naftom.
&nbsp;Nakon što su američke snage u januaru uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, sada je ubijen i iranski vrhovni vođa Ali Hamenei. Te dvije vojne akcije Kini nijesu samo oduzele strateške partnere u Južnoj Americi i na Bliskom istoku, već su pogodile i ono što je za Peking puno važnije - naftu, piše CNN.
&nbsp;Venecuela i Iran isporučuju Kini veći dio sirove nafte. Prema podacima analitičke kompanije Kpler, više od polovine venecuelanskog i gotovo cjelokupan iranski izvoz sirove nafte prošle godine je vjerovatno završio u Kini. Prema proračunima CNN-a, koji se zasniva na podacima Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia, njihove isporuke su zajedno činile oko 15 odsto ukupnog kineskog uvoza nafte.
&nbsp;Portfolio menadžer u Tortoise Capitalu, Rob Thummel, smatra da bi Kina mogla biti veliki gubitnik u iranskom sukobu, jer proizvodi znatno manje nafte nego što troši.&nbsp;
&nbsp;- Više cijene bi se mogle odraziti na konomski rast, ali fizičko snabdijevanje još je važnije jer Kina zavisi od uvoza sirove nafte za održavanje svoje ekonomije-- rekao je Thummel.
&nbsp;Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nazvao je američko-izraelski napad na Iran "neprihvatljivim", te osudio "očito ubistvo suverenog vođe i podsticanje na promjenu režima". Ipak, Peking se još nije oglasio o mogućim ekonomskim posljedicama.
&nbsp;Osim poremećaja u snabdijevanju naftom, Kina i druga azijske ekonomije suočavaju se i s mogućim logističkim problemima ako dođe do zatvaranja ili ometanja prometa kroz Hormuški moreuz - ključni pomorski put za sirovu naftu iz zemalja poput Saudijske Arabije i Kuvajta.
&nbsp;Iranska poluslužbena novinska agencija Mehr objavila je da tanker, pogođen u nedjelju nakon pokušaja "neovlaštenog prolaska kroz Hormuški moreuz", tone nakon pretrpljene štete. Iran, koji kontroliše sjevernu stranu moreuza, i ranije je prijetio da će blokirati prolaz tim plovnim putem tokom sukoba sa SAD-om.
&nbsp;Analitičari upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog moreuza ili veći poremećaji u saobraćaju izazvali veliku globalnu energetsku krizu.

Ugroženo kinesko snabdijevanje naftom: Kina može biti najveći gubitnik Trampovog napada na Iran

Glavni grad Podgorica pozvao je zanatlije koje se bave starim zanatima da se do 23. marta prijave na konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta namijenjenih zanatlijama koji žele da pokrenu ili razvijaju sopstveno poslovanje.
Poziv se odnosi na zanatlije sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Podgorice.
Glavni grad, kako je objašnjeno, opredjeljuje 60 hiljada EUR za prvi konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta za podršku starim zanatima u ovoj godini.
Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava po biznis planu ne može iznositi više od 50 odsto ukupnog iznosa predviđenog za konkurs.
&nbsp;Novac predviđen budžetom za ovu godinu raspodjeljuju se za biznis ideje koje doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala i tradicije Podgorice, podizanju nivoa urbane kulture i očuvanju kulturne baštine, kao i stručnom osposobljavanju osoba i njihovom zapošljavanju.
&nbsp;Konkurs je otvoren 20 dana od objavljivanja u dnevnom listu i web stranici Glavnog grada Podgorica.
&nbsp;Prijava se na propisanom obrascu u zapečaćenoj koverti, sa naznakom - prijava na konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Glavnog grada Podgorica opredijeljenih za podršku starim zanatima i predaje se na pisarnici Glavnog grada.

Glavni grad raspisao konkurs za raspodjelu sredstava za podršku razvoju starih zanata

U izraelskom napadu na Bejrut poginula je 31 osoba saopštili su iz libanskog ministarstva zdravstva, prenosi Reuters.
&nbsp;Više od deset snažnih eksplozija potreslo je glavni grad Libana, nakon što je Izrael započeo napade u znak odmazde za dronove koje je Hezbolah poslao na sjever Izraela.
&nbsp;Izraelska vojska saopštila je da nije bilo povrijeđenih niti zablježene štete, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Sjedinjene Američke Države (SAD) su proglasile Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija označila njihovu oružanu komponentu, ali ne i političko krilo, kao terorističku grupu. 
 
Nasilje je proširilo sukob koji se dešava na Bliskim istokom otkako su SAD i Izrael napali Iran u subotu.
&nbsp;Hezbolah, šijitska muslimanska skupina koju je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine, jedan je od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku.

U izraelskom napadu na Bejrut poginula 31 osoba

Fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem“ Đurđa Crnojevića 1494. treće je elektronsko izdanje Matice crnogorske u prigodnoj opremi, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Matica crnogorska i Naučni arhiv Bugarske akademije nauka (BAN) su 2021. godine kao suizdavački projekat objavili fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem (1494)“ iz Crnojevića štamparije.
- Primjerak ove najrjeđe crnogorske inkunabule u posjedu Naučnog arhiva BAN predstavlja osnovu fototipskog izdanja. Zahvaljujući saradnji dviju institucija kulture i na inicijativu Matice crnogorske, ovaj je primjerak „Psaltira“ prije digitalizovanja restauriran- navodi se u saopštenju,
Fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem (1494)“ prati dodatak u kojem su objavljeni tekstovi dr Galje Gospodinove iz Bugarske akademije nauka i prof. dr Božidara Šekularca, glavnog urednika izdanja, na crnogorskom, bugarskom i engleskom jeziku.
Prethodno su u elektronskoj verziji objavljeni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka i „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina koji su već dostupni na sajtu Matice crnogorske &nbsp;<a href="http://www.maticacrnogorska.me/" target="_blank">www.maticacrnogorska.me</a>, a uskoro će se na istoj adresi naći i „Psaltir s posljedovanjem“.&nbsp;

Matica crnogorska: Najrjeđa crnogorska inkunabula uskoro dostupna svima

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo